Novljanin Nenad Jovanović (48), uspješno je danas završio poduhvat preplivavanja zaliva Boke u deset etapa. Ovaj strastveni plivač krenuo je u avanturu 23. septembra sa željom, da već u narednim godinama ovo postane prepoznatljiva tura za sve ljubitelje plivanja u turističkoj ponudi Boke. U devet dana preplivao je nešto manje od 100 kilometara, a poslijednju dionicu preplivao je danas od Zelenike do Škvera, javlja Radio Herceg-Novi.
-Neopisivo sam srećan i zadovoljan što mi je pošlo za rukom da prepilivam Boku. Moram reći da sam imao sreće što su mi meteorološki uslovi išli na ruku. Koristim priliku da se zahvalim mojoj porodici i prijateljima na podršci, posebno Nenadu Spasiću i Budislavu Stanojloviću, koji su me pratili u stopu i davali podršku, rekao je Jovanović prilikom završetka poslijednje plivačke dionice na Škveru i dodao
-Plivanje je moja velika ljubav i strast ali i neostvareni san. Sestra se aktivno bavila plivanjem a ja nisam bio u mogućnosti. To je probudilo u meni želju da se rekreativno bavim ovim predivnim sportom. U više navrata sam učestvovao na plivačkim maratonima i to mi je dalo ideju da krenem u relizaciju ovog projekta, preplivavanja Boke.
Na svečanom dočeku na plaži „Boka“, Jovanovića su dočekali rodbina, prijatelji, poznanici, kao i drugovi iz vaterpolo kluba „Jadran Veterani“, čiji je član.
Jovanović je ovim poduhvatom ukazao na potencijale mora i obale Boke, vjerujući da bi ovakvo plivanje moglo da postane dio turističke ponude sve tri bokeljske opštine.
“U Crnoj Gori se svake godine registruje preko 300 novooboljelih od kancera dojke. Prema posljednjim podacima iz 2013. godine, u našoj zemlji je registrovano 364 novooboljele osobe i to 361 ženskog i 3 muškog pola” – navodi se u saopštenju Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) povodom Međunarodnog mjeseca borbe protiv raka dojke.
“Posljednjih petnaestak godina u Crnoj Gori godišnje je umiralo između 60 i 100 osoba, pa je tako najviše u ovom stoljeću, a to su 104 osobe koje su umrle od kancera dojke, bilo prije sedam godina – 2010. godine. Dalje slijede 2011. godina sa 103 umrlih i 2006. godina sa 94 umrle osobe. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke veže se za 2003 i 2004. godinu, a to su 62 i 65 osoba.
Interesantnost iz Statističkog godišnjaka Instituta za zdravlje Crne Gore o broju umrlih osoba od kancera dojke su 2009 i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola.
Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva. Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest. Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode. Prvi korak u ranom skriningu je samopregled. Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu.
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2. Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole.Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama su:
1. otvrdline, čvorići ili zadebljanja,
2. promjene veličine i oblika dojke,
3. stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke,
4. svrab, ljuštenje pokožiceili osip na bradavici,
5. uvlačenje bradavice i
6. sekret iz bradavice.
Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči.Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma. Faktori rizika su:
1. prva menstruacija prije 12. godine,
2. prvi porođaj poslije 30. godine,
3. nerađanje,
4. kasniji ulazak u menopauzu i
5. promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo mastii proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.
Tri stvari koje treba dobro zapamtiti su:
1. osobe – žene najčešće same otkriju čvor,
2. većina čvorova nije kancer i
3. otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer u dojci je najbolja šansa za izliječenje” – stoji u saopštenju Crnogorskog društva za borbu protiv raka.
Kompanija PMC Invest iz Tivta upozorila je odbornike u Skupštini Opštine koja će zasijedati u ponedjeljak 2.oktobra, da je sa bivšim čelnicima grada već postigla načelan dogovor oko jednog od ukupno četiri opštinska placa koje administracija gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS) sada planira da iskoristi za riješevanje stambenih pitanja radnika lokalne uprave.
Naime, Matijevićka Skupštini predlaže da usvoji dvije odluke o „pokretanju postupka za izbor partnera“ za izgradnju tri stambena, odnosno jednog stambeno-poslovnog objekta. Kako se navodi, cilj odluka je da se ustupi „najpovoljnijem ponuđaču pravo građenja na građevinskom zemljištu radi zajedničke izgradnje stambenih objekata, u cilju riješavanja stambenih potreba službenika i namještenika koji su zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme u Opštini, kao i zaposlenih u javnim ustanovama i privrednim društvima čiji je osnivač Opština“, odnosno „lokalnih funkcionera u smislu Zakona o lokalnoj samoupravi, a u skladu sa Odlukom o rješavanju stambenih potreba lica koje bira ili imenuje Skupština opštine i Predsjednik opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu.“
Za službenike i namještenike Opština je spremna da partneru ustupi placeve površine 530, odnosno 683 kvadata u zahvatu DUP-a „Mažina“, kao i plac površine 1.029 kvadrata u zahvatu DUP-a „Radovići“. Za lokalne funcionere i druga lica čiji je rad od posebnog interesa za Opštinu“, lokalna uprava nudi svoj plac površine 288 kvadrata u najstrožem centru grada, odmah iza hotela „Pine“ na istoimenoj gradskoj rivi.
PMC imovina na Trgu od kulture
Izvršni direktor „PMC Investa“ Petar Plamenac međutim, smatra da bi odbornici koji će se o tome izjašnjavati, morali da znaju da je ta kompanija već sa nekadašnjim gradonačelnikom Draganom Kankarašem (DPS), bila načelno usaglasila aranžman po kome bi Opština „PMC Inestu“ ustupila taj plac u zamjenu za imovinu te firme na javnoj površini Trga od kulture, osnosno u ulici koja dijeli stambeni objekat „PMC Investa“ od hotela „Pine“.
Plamenac je naglasio da je PMC Invest Opštini prije nekoliko godina prvo ponudio da ona po osnovu prava preče kupovine, kupi njihovu parcelu površine 355 kvadrata na kojoj se nalazi stari bunar, dio pločnika i jedna od palmi posađenih na inače, javnoj površini Trga od kulture, a koju je Opština godinama koristila bez naknade.
Opštinski plac iza PMC zgrade
„Sa bivšim gradonačelnikom Kankarašem usmeno smo postigli sporazum da idemo na varijantu zamjene nepokretnosti gdje bi se računalo da jedan metar kvadratni opštinske parcele od 288 kvadrata iz našeg objekta, vrijedi 3 metra kvadratna naše parcele na Trgu od kulture i da Opštini još doplatimo razliku. Stim u vezi, naša je firma o svom trošku i riziku, preduzela neophodne pripremne radnje, izradila elaborat o parcelizaciji i studiju o zamjeni zemljišta, čak su odrađen i geotehnički nalaz o pogodnosti za gradnju na opštinskom placu koji bi nam oni ustupili. Međutim, nakon odlaska Kankaraša sa funkcije gradonačelnika, njegov nasljednik Ivan Novosel (DPS) je iz nama nepoznatih razloga, odložio početak realizacije ovog sporazuma koji bi naravno, morao da donije i zeleno svjetlo od odbornika u SO jer je riječ o gazdovanju imovinom grada“- istakao je Plamenac, dodajući da je imao i obećanja potpredsjednika Opštine dr Siniše Kusovca (DPS) da će se ovaj aranžman realiozvati nakon što je Novosela u maju prošle godine, na mjestu gradonačelnika zamijenila Snežana Matiijević.
„Međutim, nešto se odjednom primijenilo i Kusovac nas je obavijestio da će Opština svoju parcelu valorizovati kroz izgradnju stanova za njene funkcionere, umjesto da sa njom riješi problem sa činjenicom da našoj firmi pripada značajan dio površine Trga od kulture čiju smo mi besplatnu upotrebu do sada dozvoljavali, ali sada to vioe nismo u pozociji da radimo. Ovo moraju znati odbornici koji treba danas da odlučuju na SO o sudbini ovog dijela opštinske imovine“- istakao je Plamenac dodajući da se osjeća izigrano od strane Opštine.
On je spremio kompletnu dokumentacijiu o ovom problemu za svih 32 odbornika SO Tivat.
Domovina otprilike 7,5 miliona stanovnika koji se sve gorljivije žele odcijepiti od Madrida, Katalonija na sjeveroistoku Španjolske jedna je od najbogatijih pokrajina monarhije.
Naziv Katalonija datira iz 12. stoljeća. Njome je vladalo kraljevstvo Aragon kada je integrirana u Španjolsku u 15. stoljeću. Uživala je samoupravu i ona je uključivala i uporabu vlastitog jezika, no izgubila ju je 11. septembra 1714. kada je nakon 14 mjeseci opsade Barcelona pala u ruke španoljske vojske i taj se dan slavi kao nacionalni praznik. U doba nacionalnih pokreta u Europi u 19. stoljeću svijest o vlastitoj kulturi i katalonskom jeziku ojačala je i u Kataloniji koja je 1931. u doba republike dobila širu autonomiju te je obnovljen Generalitat de Catalunya. U Španjolskom građanskom ratu Katalonija je bila uporište otpora generalu Franciscu Francu, a upravo pod njegovom diktaturom (1939. do 1975.) izgubila je autonomiju i ponovno je stekla kada je uvedena demokracija u Španjolsku. Tada je i katalonski jezik dobio status drugog službenog jezika.
Danas je Katalonija industrijska i turistička sila, sjedište pogona za proizvodnju automobila Seat i Nissan i više od 7000 multinacionalnih kompanija, prema podacima koje je iznio Ramon Tremosa i Balcells, ekonomist i eurozastupnik naklonjen neovisnosti te sjeveroistočne pokrajine. S 20 posto udjela u ukupnom BDP-u, iako čine samo 16 posto stanovnika monarhije, Katalonci ističu da subvencioniraju ostatak Španjolske u čiji državni proračun uplaćuje gotovo 10 milijarda eura na godinu. Potpora neovisnosti iznosila je 20 posto prije gospodarske krize 2008., ali od tada je brzo rasla i danas iznosi između 45 i 50 posto.
Mnogi Katalonci krive središnju vladu u Madridu da pogoršava njihovo otežano gospodarsko stanje mjerama štednje i oglušuje se o njihove zahtjeve za širenje autonomije.
katalonija-mars
Zagovornici neovisnosti vjeruju da će pokrajini biti bolje kao samostalnoj državi. Naprotiv, španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos uvjerava da će gospodarstvo neovisne Katalonije doživjeti pad od 25 do 30 posto jer je uvjeren da će postsecesionistčki status donijeti neizvjesnost na međunarodnoj sceni i uplašiti ulagače.
Prije dvije sedmice predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da će Europska unija priznati neovisnost Katalonije samo ako se provede zakonit referendum, što prema sadašnjem španjolskom ustavu nije moguće jer se treba provesti na području cijele monarhije. Referendum je nezakonitim proglasio i Španjolski ustavni sud.
Haos u Kataloniiji: Policija gumenim mecima rastjeruje građne, ozlijeđeno više od 300 osoba
Katalonija – foto El Pais
Španjolska policija upada na birališta u Kataloniji gdje se odvija referendum o neovisnosti i plijeni glasačke kutije i biračke listiće. Na svakom biračkom mjestu stotine osoba tijelima blokira ulaz. Policija ih rastjeruje gumenim mecima i palicama ili ih odnosi kada nepomično leže na podu pružajući mirni otpor. Građani Katalonije su pozvani da glasuju na bilo kojem otvorenom biralištu ako je policija njihovo zatvorila. na biralištima nema internetske veze.
U Sjevernom moru pronađena je savršeno očuvana podmornica iz Prvog svjetskog rata s tijelima izgubljenih članova posade u njoj.
Upotreba podmornica tokom Prvog svjetskog rata radi prekida britanskih trgovačkih ruta bila je jedna od ključnih njemačkih vojnih taktika. 93 njemačke podmornice koje su plovile u blizini Belgije potopile su više od 2500 brodova. No, i same su bile mete budući da je izgubljeno njih 70 zajedno s 1200 mornara.
Dobro očuvana njemačka podmornica tipa UB 2 otkrivena je na dubini od 30 metara blizu belgijske obale. Vjeruje se da ju je potopila mina, kako prenosi Belgijska VRT televizija. Carl Decaluwe, guverner te regije, kaže kako je ova, 27 metara duga i šest metara široka podmornica, unikatan pronalazak. Novinarima je u utorak rekao: “Poprilično je nevjerojatno da smo pronašli nešto ovakvo. Podmornica je u tako dobrom stanju da smo sva tijela stradale posade pronašli u njoj.”
Dvije torpedne cijevi pronađene su u blizini podmornice. Nadređeni su odlučili ne odati tačnu lokaciju olupine kako bi odvratili pljačkaše, a još nije jasno koja je od 11 poznatih podmornica pronađena. Belgijski ministar predlaže istragu kojom bi provjerili mogu li podmornicu svrstati u povijesnu baštinu.
Dobrotvorno veče tokom kojeg su prikupljana sredstva za odlazak učenika Resursnog centra za sluh i govor na Kulinarsku akademiju u Kaliforniji, kao i za regionalnu turneju mladih muzičkih talenata održano je u hotelu Regent u Tivtu, u petak, 29. septembra.
Organizatori ove dobrotvorne akcije, koja se održala pod motoom “Mi stvaramo mogućnosti”, bili su Odbor za gradove pobratime Santa Barbare i Kotora i Međunarodni festival KotorArt.
Program je otpočeo premijerom dokumentarnog filma o dosadašnjoj saradnji Santa Barbare i Kotora, u režiji Dušana Vulekovića. Potom su nastupili renomirani crnogorski pijanista Ratimir Martinović sa KotorArt talentima, učenicima muzičke škole “Vida Matjan”Andrijana Jovanović i Boško Tujković, dok su posluženje pripremili polaznici Kulinarske akademije “Goran Milić” u Los Anđelesu tj. učenici Resursnog centra za sluh i govor u Kotoru.
Gostima su se obratili pijanista Ratimir Martinović, osnivač Kulinarske akademije Goran Milić, kao i direktor kotorskog Resursnog centra Neđeljko Moškov. Insipirativnim govorima, obratili su se djeci iz Resursnog centra, mladim vaterpolistima, donatorima i sponzorima koji su podržali ovu akciju, naglašavajući veliki značaj saradnje između ova dva grada i perspektivama budućih projekata.
“Ova saradnja gradova pobratima je ispala najbolja od svih, i ja sam zaista ponosan na to što smo uradili i koliko je to uspješno” izjavio je Isak Adižes, inicijator bratimljenja dva grada. “Bilo je zaista dragocjeno i nakon dvije posjete Kotoru mogu da posvjedočim o tome koliko Kotor ostane u vama nakon što se vratite kući” izjavila je gradonačelnica Santa Barbare Helen Šnajder.
“U ime Opštine Kotor moram da kažem da se nadam da ćemo u budućnosti našu saradnju učiti još dubljom, još produktivnijom i da će dati još više rezultata”, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Priprema koktela
Američki sponzori su za dobrotvorno veče opredijelili pet hiljada eura, a akciji su se do sada pridružili Opština Kotor, Opština Budva, Luštica Bay, Prva banka Crne Gore, Bigova Bay, Hard Rock Café, Abu Dhabi Financial Group, Hotel Cattaro, Fakultet za mediteranske poslovne studije u Tivtu, Pomorski muzej Crne Gore. Mimo ovih, očekuje se podrška i drugih donatora, a ukupnim sredstvima će se uspješno realizovati planirane aktivnosti.
Visoki funkcioner Liberalne partije i donedavni direktor Turističke organizacije Kotor Mirza Krcić, ocijeno je da je nakon što je predsjednik LP i poslanik u Skupštini Crne Gore Andrija Popović glasao za usvajanje kontroverznog novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, LP na putu da se ugasi.
On je Popovićevo glasanje za zakon nakon što je predsjednik LP prvobitno izrazio svoje protivljenje njegovom usvajanju, ocijenio kao „autogol dat u produžecima“.
„Upravo autogol dat u produžecima, nažalost, otvara dvoje vrata LP. Prva vrata su vrata konačne političke istorije, a druga vrata su su formalan ulazak u DPS, ili promjena imena u Liberalnu partiju socijalista. Hvala Vam, ali ja ne želim i neću tim putem!”- stoji u pismu koje je Krcić uputio Popoviću neposredno prije nego što je ovaj u subotu, podržao usvajanje kontroverznog zakona u Skupštini.
Krcić koji je do sada bio i jedan od Popovićevih savjetnika, u pismu u koje smo” imale uvid, upozoravao je lidera LP na negativne posljednice donošenja tog zakona.
„Ne znam sa kime ste se Vi konsultovali, ali ja sam primjedbe na predloženi Zakon uputio još prije dva mjeseca na temelju konsultacija sa stručnjacima iz oblasti izgradnje i pravnicima. Nisam se konsultovao samo sa njima, konsultovao sam se i sa samim sobom, jer je više nego očigledno da je predloženi Zakon centralizovan i da je nemoguće djelovati na pomenuti tekst kako bi se on popravio. Pored svega toga Zakon je i u koliziji sa Ustavom Crne Gore, programom LP-a, Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i zdravim razumom”- istakao je Krcić u obraćanju Popoviću.
On je istakao da ne razumije zašto Popović ne vjeruje članovima sopstvene partije koji se protive usvajanju takvog zakona, a vjeruje njegovom predlagaču, ministru održivog razvoja i trurizma Pavlu Rduloviću (DPS). Krcić je ocijenio da će Zakon za koji je predsjednik njegove partije glasao „devastirati Crnu Goru sa dalekosežnim posljedicama.”
Članica vladajuće koalicije FORCA najavila je mogućnost raskida saradnje sa manjinskim partijama i Demokratskom partijom socijalista (DPS), nakon što je juče u Skupštini tijesnom većinom izglasan Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata.
To je juče najavio poslanik te partije Genci Nimanbegu, koji je jedini glasao protiv tog zakona, nakon višednevne rasprave sa predstavnicima Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) i DPS-a.
Prevagu je u Skupštini juče je donio glas poslanika Adrijana Vuksanovića (HGI), koji je noć uoči glasanja kazao da neće podržati zakon, ali se predomislio i podržao rješenja ministra održivog razvoja i turizma (MORT) Pavla
Čime su Vučinovićeva i Deković ubijedili Adrijana da kaže “da”
Više nezvaničnih izvora tvrdi da je Vuksanović, čijim je odlučujučim glasom usvojen kontroverzni zakon, poklekao tokom noći uoči glasanja i u to su ga ubijedili predsjednica stranke i ministarke u Vladi Marije Vučinović i njenog prvog saradnika u HGI Zvonimira Dekovića.
Vuksanović se i preksinoć na sjednici Predsjedništva HGI izjasnio protiv usvajanja ovog zakona, a njegovo mišljenje dijelili su i članovi Predsjedništva Ijilja Janović i Ljiljana Velić. Njih dvoje su predsjednici opštinskih odbora HGI u Tivtu i Kotoru, koji su oba već ranije odbacili predlog zakona koji maltene ukida svaku nadležnost opština u domenu planiranja i gazdovanja sopsvenim prostorom. Pored Vučinovičke i Dekovića, za usvajanje zakona na sjednici Predsjedništva HGI glasao je i član tog tijela Josip Gržetić, dok je Ljerka Dragičević bila uzdržana.
Vuksanović je juče medijima kazao da su prethodne noći u partiji dugo razgovarali o Zakonu, da su nastavili i juče ujutru i da je krajnja odluka bila da se podrži Zakon.
“Ipak smo saglasni da je mogućnost da lokalne samouprave utiču na donošenje urbanističkih projekata i da tako opštine mogu planirati svoj prostor, što je jedan vid jačanja lokalnih samouprava u odnosu na prethodni tekst, koji je bio centralistički”, kazao je Vuksanović.
Ishod glasanja 3-3-1 bio je takav da je Vuksanović na jučerašnjoj sjednici parlamenta trebalo da u najmanju ruku bude uzrdržan, ili da ne glasa o zakonu koji nije mogao proći bez njegovog dizanja ruke. Zato su svi u toj partiji bili iznenađeni kada su juče ujutru čuli da će podržati zakon.
Naš sagovornik je nagovijestio da će ovakav iznenadni obrt situacije i preuzimanje na pleća HGI tereta nekoga ko je odlučujuće uticao na usvajanje zakona što ima toliko puno protivnika i izazova nezadovoljstvo javnosti, definitivno uticati i na buduća interna političlka dešavanja u toj stranci.
Ostavka Grbovića: Popović je za zakon mimo principa LP-a
Funkcioner Liberalne partije Goran Grbović odlučio je da napusti partiju zato što je njen predsjednik Andrija Popović glasao u korist spornog zakona.
Grbović je Popoviću kazao da se njegova odluka u potpunosti kosi sa političkim principima liberala.
Grbović je bio na izbornoj listi LP na lokalne izbore u Kotoru.
On je bio član Odbora direktora AD Luka Kotor.
Predsjednici odbora LP u Budvi, Cetinju, Tivtu, Baru, Rožajama, Petnjici, Danilovgradu i Bijelom Polju tražili su prošle sedmice od predsjednika LP da u Skupštini ne podrži zakon.
Popović je tada odbio njihov zahtjev da održi elektronski sjednicu Glavnog odbora, najavljujući da će podržati zakon.
Da je poslanik LP-a juče glasao protiv, zakon ne bi prošao jer nije imao podršku poslanika koalicije Albanci odlučno – Nimanbegua.
Ovogodišnja ljetnja turistička sezona koja još uvijek traje je, kako je Pobjedi saopštio predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, više nego dobra, tako da se očekuje da će prihodi u odnosu na prošlu godinu biti veći za 10 odsto, što znači da se bliže milijardu eura. Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma čekaju zvanične podatke iz Centralne banke, ali se takođe slažu da je sezona rekordna.
“Biće oko 10 odsto više prihoda nego prošle godine, tako da je to blizu milijardu eura, s tim što se sezona još nije završila. Mi i dalje radimo i zarađujemo, biće posla i u novembru, nešto posla i u decembru, tako da ćemo tek krajem godine znati konačan rezultat. Ali rezultat prihoda uvećan za 10 odsto ne možemo pokvariti”, ističe Radulović.
Što se tiče sezone, on naglašava da se nijesmo proslavili poboljšanjem uslova.
“Ove godine se nijesmo spektakularno popravili. Buka, problemi sa taksijem, dosta prljavštine i smeća su problemi kao i prošle godine, ali daće bog biće bolje”, kazao je Radulović.
On objašnjava da uspjeh ovogodišnje sezone nije bio vezan za veliki broj sunčanih dana.
“Vrijeme može da utiče procenat dva na ukupan rezultat jer niko ne kupuje aranžman danas za sjutra nego ljudi planiraju odmor i po godinu dana unaprijed i koriste ga pa bilo kako daje vrijeme”, objašnjava Radulović.
On dodaje da su i ove godine hit bili Kolašin i Zabljak, ali da finansijski rezultati zavise od infrastukture.
“Infrastruktura nije dovoljno razvijena da bi to dalo puni efekat. Bila je gužva, bio je smještaj pun, ali dok se ne realizuju ozbiljni infrastrukturni objekti, tipa veliki restorani i hoteli, ne može se u finansijskom smislu postići veliki rezultat. Međutim dobro je što je krenulo”, kazao je Radulović.
On dematuje priču pojedinih stručnjaka da imamo kratku sezonu.
“Ove godine je sezona počela 28. aprila i do 7. novembra je relativna gužva. U predsezoni smo imali popunjenost između 80 i 100 odsto i u postsezoni do 7. novembra, takođe, će biti između 80 do 100 odsto. To je visoka popunjenost, sezona je produžena, tako da ove godine ne možemo reći da je ona kratka”, kazao je Radulović.
Ne bi smio da, kao neko ko sebe naziva ekspertom turizma, kako objašnjava, po špicu sezone cijeni ukupnu godinu.
“Rezultat sezone se pravi kumulativno od 1. januara do 31. decembra, tih 40 ili 45 dana ne znače ništa ako nemamo dobro popunjen maj, jun, septembar, oktobar. Hotel Splendid je danas popunjen 82 odsto, Montenegro 100 odsto… to je slučaj i kod drugih primorskih hotela ističe”, predsjednik CTU.
Boka Kotorska – foto Boka News
Generalni direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Marko Petričević ovu sezonu ocjenjuje kao izuzetnu uspješnu.
“U ovoj sezoni smo oborili rekorde, bolja je od prošlogodišnje koja je bila bolja od 2015, a ona je premašila 1987. godinu kao rekordnu u crnogorskom turizmu. Zvanični izvještaji govore da je broj posjetilaca za prvih sedam mjeseci veći od 18 odsto nego prošle godine u istom intervalu. Broj noćenja od preko dva miliona je za isti period prošle godine bolji za 13 odsto. Što se tiče finansijksih rezultata sezone njih obrađuje Centralna banka, a izvještaj još uvijek očekujemo”, kazao je Petričević.
Međutim, s obzirom da je premašen broj gostiju i noćenja da je naša vanpansionska ponuda iz godine u godinu sve bolja i bolja, iz Ministarstva održivog razvoja i turima očekuju da će i finansijki rezultati biti znatno bolji.
“Oni nikad ne rastu po stopi po kojoj rastu fizički parametri ali ih u trendu prate. U 2017. godini otvoreno je 27 novih hotela sa preko 1.000 jedinica što govori o tome da je vođena promišljena turistička politika u posljednjih 10 godina i da su to upravo rezultati te politike. Ove godine stiglo je oko 30 zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola za nove hotele”, kazao je Petričević.
Ono što nam još ide na ruku, dodaje on, je fenomen turizma kao rastućeg globalnog trenda tako da je ove godine međunarodno putovalo 1,2 milijarde ljudi u 2030. očekujemo 1,8 milijardi prelazaka granica.
“Znači Crna Gora u tom velikom industrijskom kolaču nalazi svoje mjesto sve bolje i bolje”, kazao je Petričević.
Ove godine, kako je istakao, sjever Crne Gore je bio izuzetno posjećen, ali evidentno je da tamo nema dovoljno hotela.
“Poznate su sve olakšice, jer je politika Ministarstva održivog razvoja i turizma usmjerena da podstiče izgradnju hotela na sjeveru i polako se sklapaju kockice. Ipak privreda reaguje ne samo na olakšice nego i na realnu tražnju u tržišnoj privredi tako da smatram da ćemo i u budućnosti biti svjedoci toga da se grade ozbiljni hoteli i na sjeveru jer tražnja kao što vidimo raste”, poručio je Petričević.
