Obilježena 331 godišnjica Kotobiljske bitke

0
Godišnjica Kotobiljske bitke

Potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović i direktorica Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Milja Vitorović položile su u petak vijenac povodom 331 godine od Kotobiljske bitke. Odata je pošta palim borcima, a polaganju vijenca prisustvovali su i predsjednnik Mjesne zajednice Kameno-Žlijebi Goran Stanovčić, kao i saradnici iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i Opštine Herceg Novi.

Đurović je podsjetila da se na ovom području 15. septembra 1687. godine odigrala Kotobiljska bitka, koja je otvorila vrata oslobađanju Herceg Novog od dugotrajne vlasti Osmanskog carstva.

-Na drevnoj pješačkoj komunikaciji u zaleđu grada, vojska sastavljena od Hercegovaca, Crnogoraca, Mletaka, milicije iz Kotora i domaćih ustanika, iznenadila je i porazila vojsku Husein Topal Paše, te tako spriječila da stigne pojačanje turskoj vojsci u Herceg Novom. Petnaest dana kasnije Herceg Novi je oslobođen, kazala je Đurović.

Kotobilj je mjesto od posebnog značaja za Novljane, opjevano i u Njegoševom „Gorskom vijencu“. Ipak, sjećanje na Kotobiljsku bitku čuvao je manji broj ljudi, dobrih poznavalaca istorijskih prilika i mještana ovog kraja.

-Uvažavajući da je ovaj istorijski trenutak odredio budućnost našeg grada i poštujući žrtve, prošle godine smo prvi put zvanično obilježili godišnjicu Kotobiljske bitke i polaganjem vijenca odali poštu borcima koji su pali pod Tajnim brdom. Nastavićemo to i ubuduće, jer svi junaci oslobođenja Herceg Novog zaslužuju da ih se sjećamo, poručila je Đurović.

Ona se zahvalila Mjesnoj zajednici Kameno i Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena, koji su prepoznali značaj obilježavanja ovog datuma, ali se i postarali da građani Herceg Novog i oni koji prolaze kroz ovaj kraj čuju nedovoljno poznatu priču o istoriji Kotobilja, značaju i zanimljivostima koje krije.

U Tivtu boravi 3,4 hiljade turista

0
Tivatska regata

U svim vidovima registrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno borave ukupno 3.404 zvanično prijavljena gosta, što je na nivou posjete u isto vrijeme prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija Tivta.

Od ukupnog broja turista koji Miholjsko ljeto sada provode u najmanjem gradu u Boki, njih  3.268 su stranci, a 136 gosti iz Crne Gore.

Najviše turista- njih 2.612 koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja. U hotelima boravi 785 posjetilaca, dok je u kampovima 7 gostiju.

Ljeto se nastavlja…

0
Boka Kotorska Perast foto Boka News

Nakon prodora svježijeg i vlažnijeg vazduha krajem avgusta, septembar je ponovno donio jačanje anticiklone i povratak visokih temperatura vazduha.

Ako je suditi prema prognozama objavljenima na meteo webu Severe Weather Euvrope, sljedeće sedmice će Evropu vjerojatno pogoditi novi toplinski val.

Očekuju se temperature za 8-10 stepeni Celzijevih više od prosjeka za sredinu septembra. Takvo značajno odstupanje od prosječnih temperatura znači da će na sjeveru Evrope, pa se tako za Francusku, Italiju te dijelove Mađarske, Crne Gore, Hrvatske i Srbije predviđaju i temperature iznad 30 stepeni Celzijevih.

toplinski val

Lagano osvježenje moguće je tek oko idućeg vikenda. Temperature mora su visoki 25 stepeni  Celzijevih

Subota:

Prijepodne duži sunčani periodi, uglavnom od sredine dana ponegdje uz promjenljivu oblačnost ima uslova za kratkotrajnu kišu ili pljusak i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, u noćnim satima ponegdje umjeren do pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 21, najviša dnevna 20 do 32 stepena.

Nedjelja:

Pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Na sjeveru, u jutarnjim satima po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar povremeno i mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 20, najviša dnevna 19 do 34 stepena.

Izložba „Tamo daleko 1918-2018“

0

Povodom obilježavanja stogodišnjice početka proboja Solunskog fronta i završetka Prvog svjetskog rata, Matica Boke u saradnji sa IN4S portalom, Udruženjem za njegovanje tradicije i kulture valjevskog kraja, agencijom Tipon, Muzejom Mirka Komnenovića u Herceg Novom i galerijom “Solidarnost” u Kotoru i uz podršku Konzulata Srbije u Herceg Novom organizuje literarno – vizuelnu izložbu „Tamo daleko 1918-2018“.

Riječ je o autorskom projektu Marka Kentere, Marinka Lugonje i Gojka Raičevića koji na 16 panoa donosi priču o dobrovoljcima iz Boke koji su se borili na strani Srbije, poznatim ličnostima i događajima koji su obilježili Veliki rat u Crnoj Gori.

Izložba će biti otvorena u Herceg Novom, u Muzeju Mirka Komnenovića, u subotu 15.septembra sa početkom u 19 časova i u Kotoru, 26.septembra u galeriji Solidarnost u istom terminu.

O izložbi će u Herceg Novom govoriti, predsjednik hercegnovske podružnice Matice Boke Mirko Mustur, publicista Nebojša Rašo i jedan od autora Gojko Raičević. U Kotoru će o izložbi govoriti predsjednik Matice Boke za Kotor, Siniša Kovačević, istoričar Milan Gulić i Gojko Raičević. Osvrt na izložbu i njenu namjeru napisao je dr Miloš Ković.

Izložbu je u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom imala priliku da vidi i publika u više gradova SAD a  između ostalih bila je izložena i u američkom Kongresu.

U Herceg Novom sprovedena ekološka akcija „Nastavimo drugačije – Let’s do it Montenegro“

0
Lets do it Montenegro, Herceg Novi

U Herceg Novom, na Škveru i  Savinskoj dubravi, danas je danas realizovana ekološka akcija „Nastavimo drugačije – Let’s do it Montenegro“, kojom se u cijeloj Crnoj Gori i još 150 zemalja svijeta obilježava Svjetski dan uklanjanja otpada.

Đaci srednje škole „Ivan Goran Kovačić“, njih 22, preuzeli su na sebe čišćenje Savinske dubrave, zajedno sa profesorom bioligije Alenom Lalovcem. U isto vrijeme ronioci kluba „Adriatic blue Herceg Novi“ čistili su podmorje na Škveru.

Lets do it Montenegro, Herceg Novi

U akciju pod sloganom „Nastavimo drugačije“ su se uključili radnici gradskih komunalnih preduzeća „Čistoća“ i „Komunalno-stambeno“, a asistenciju je pružila Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora. Opština Herceg Novi je obezbjedila mehanizaciju i pribor za prikupljanje sitnog otpada.

„Inicijativa „Let’s do it Montenegro“ predstavlja pozitivan primjer građanskog aktivizma i dobre saradnje između institucija u gradu i nevladinog sektora“, kazala je sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić, , koja je bila koordinator akcije za opštinu Herceg Novi.

Lets do it Montenegro, Herceg Novi

Akcija je organizovana na incijativu glavnog koordinatora za Crnu Goru, organizacije ADP Zid iz Podgorice. Cilj “Let’s do it, Montenegro” akcije je podsticanje  građana, bez obzira na godine i posao koji obavljaju, i bez obzira na porijeklo i različite pripadnosti, na aktivnije učešće u životu svoje zajednice, a ona je dio globalnog “Let’s do it!” pokreta koji je nastao je prije šest godina u Estoniji.

MD> Izrada Idejnog rješenja za uređenje šetališta u Rafailovićima

0
uređenje šetališta u Rafailovićima

JP Morsko dobro je prije nekoliko dana uputilo na saglasnost Glavnom gradskom arhitekti u Opštini Budva Idejni projekat za uređenje šetališta u Rafailovićima od bivšeg hotela Lahor do kraja zahvata DUP-a Bečići. Nakon dobijene saglasnosti od nadležnog opštinskog organa JP Morsko dobro će pristupiti izradi Glavnog projekta.

4 ZONE UREĐENJA

uređenje šetališta u Rafailovićima

Pri izradi samog rješenja urađena je analiza postojećeg stanja šetališta i u funkcionalnom smislu isto je podjeljeno u 4 zone.

U prvoj zoni koja obuhvata prostor od “plavog kamena” do pjacete, predviđeno je da se pored rekonstrukcije šetališne zone sačuvaju postojeće zelene površine, te da se iste geometrijski uobliče i obogate drvenim klupama.

U zoni pjacete predviđeno je da se zonira prostor šetališta i odvoji od slobodnog prostora koji bi bio pogodan za održavanje kulturno-zabavnig manifestacija. Na granici pjacete sa zelenom površinom planirao je posatvljanje “pametne” klupe sa priključcima za internet i struju.

Vodeći računa o već postojećem duhu samog ambijenta u zoni između pjacete i navoza za izvlačenje barki predviđeno je da se jasno odvoji zona šetališta od zone ugostiteljskih terasa za koje su projektovane nove tende od laminiranog drveta duž kojih bi rasle puzavice.

Poslednja etapa od navoza do “Đevištenja” je takođe planirana da jasno razgraniči šetališnu zonu od ugostiteljskih terasa, dok lučni armirani zid na ovom potezu planiran je da bude obložen novim kamenom otpornim na morske talase,
Cjelokupan potez šetališta planiran je da bude popločan prefabrikovanim betonskim elementima pravilnog obilka.

 REGULACIJA SAOBRAĆAJA I OČUVANJE ZELENILA

uređenje šetališta u Rafailovićima

Idejnim rješenjem nije predviđeno da šetalište bude dostupno automobilima, osim izuzetno za mogućnost snabdjevanja lokala, kao i ulaska vatrogasnih i vozila hitne pomoći. Na kontaktu priključnih ulica planirano je postavljanje potapajućih stubića.

Predviđeno je da se duž cijelog šetališta zasade stabla primorskog bora i slične kulture, pogotovo duž lučnog dijela šetališta.

Zaposleni hotela Regent učestvovali u čišćenju plaže Pecka na Luštici

0
Plaža Pecka čišćenje

Zaposleni hotela Regent Porto Montenegro učestvovali su danas u čišćenju plaže Pecka na Luištici. U akciji koja je dio ekološke inicijative “Let’s Do it Montenegro”, prikupljeno oko 4 kubika otpada, saopštili su iz Regenta.

“Drago nam je da smo se pridružili akciji koja ima za cilj da ukloni otpad sa plažnih područja, u ovom slučaju u opštini Tivat i da još jednom sa svojim sugrađanima na konkretan način doprinesemo aktivnostima na terenu i povećanju ekološke svijesti. Pripadamo grupaciji Intercontinental Hotels Group koja ima izuzetne programe društveno odgovornog poslovanja te nam je čast da i mi budemo lokalnih i globalnih pozitivnih praksi poslovanja.” Izjavila je ovom prilikom Žana Zeković, Menadžer za ljudske resurse u hotelu Regent Porto Montenegro.

Plaža Pecka čišćenje

Zaposleni hotela Regent će se takođe priključiti akciji čišćenja plaže Župa 15. septembra čime će se pridružuti inicijativi upućenoj od strane Knigstbridge škole koja je jedan od organizatora i učesnika akcije Internacionalnog dana čišćenja obale. Akcija je pomognuta je od strane Delegacije EU u Crnoj Gori, EU info centra i JP „Morsko dobro”, navodi se u saopštenju.

Obje akcije u kom zaposleni hotela Regent daju svoj doprinos, imaju za cilj skretanje pažnje na problem zagađenosti zemlje, mora i voda uopšte plastičnim otpadom i plastičnom ambalažom za jednokratnu upotrebu. Navdene inicijative organizovane su uoči svjetskog dana posvećenog čišćenju životne sredine “World Clean Up Day” koji se tradicionalno obilježava uoči i 15.septembra.

Plaža Pecka čišćenje

U ovoj akciji uključeno je 150 zemalja te oko 5 % populacije i milioni volontera. Istorija ovog već sad tradicionalnog događaja počela je 2007.godine kada se grupa od 620 volontera i 500 estonskih organizacija okupila oko ideje eliminacije otpada u toj zemlji. Razvoj ideje i mapiranje lokacija sa najviše otpada rezultiralo je impresivnim rezultatom: 3.maja 2008.je za svega 5 sati preko 50 hiljada ljudi odnosno 4 % estonske populacije sakupilo 10 hiljada tona otpada. Akcija je koštala pola miliona eura; regularnim aktivnostima Vladi Estonije bi bilo potrebno 22.5 miliona eura i tri godine da postignu identične rezultate

Doma zdravlja Kotor bogatiji je za novo savremeno sanitetsko vozilo

0
sanitetsko vozilo

Vozni park  Doma zdravlja Kotor bogatiji je za novo savremeno sanitetsko vozilo.

Dom zdravlja Kotor je iz sopstevnih sredstava opredijelio gotovo 22 hiljade eura za kupovinu sanitetskog vozila, koje će doprinijet bezbjednijem transportu pacijenata do drugih zdravstvenih ustanova i poboljšanju rada u oblasti terenskog medicinskog zbrinjavanja.

Osavremenjavanjem voznog parka obezbjeđuje se dostupnija, sigurnija i efikasnija zdravstvena zaštita za sve građane Kotora.

 

Elvis Huseni iz Pule prvi je proizvođač umjetne tikovine u Hrvatskoj

0
Elvis Huseni

Danas sa svojim proizvodom Elvis može konkurisati najboljim svjetskim proizvođačima. Ni količina nije problem. “Mogu proizvesti umjetne tikovine koliko je cijela Europa ne može potrošiti”, kaže. Valja se prvo probiti na tržištu. Cijena je sigurno jedan od bitnih faktora privlačenja kupaca, a Crodeck je, prema Elvisovim riječima, trenutno jedna od najpovoljnijih podloga.

Crodeck je naziv za prvu umjetnu tikovinu proizvedenu u Hrvatskoj. Neiskusni promatrač na prvu bi rekao da nema razlike između umjetnog i pravog tika, brodske palube i s jednim i s drugim izgledaju potpuno drugačije, ljepše. No, prvi hrvatski proizvođač umjetne tikovine Elvis Huseni iz Pule objasnit će nam da se umjetna tikovina ni ne treba uspoređivati s pravom. Drugačiji su klijenti koji traže jednu, odnosno drugu. Naravno, umjetna je jeftinija, ali ju je i puno lakše održavati. Zapravo, ni ne treba je posebno tenditi, tek tu i tamo lagano proći šmirgl papirom i opet je kao nova.

Elvis je već dugo u poslu s umjetnom tikovinom. Jedan od najvažnijih klijenata za koje je dosad radio je svjetski poznata kompanija za gradnju luksuznih jahti Azimut Yachts. Nekada je bio zastupnik za razne engleske tvrtke, jer Otok je jedan od najvećih proizvođača tih kompozitnih podloga. Bio je uvoznik desetak godina, na početku je ljudima morao pojašnjavati što je uopće umjetni tik, budući da je riječ o novom proizvodu na našem tržištu.

Prije dvije i pol godine, kada je dobro snimio tehnologiju, i sam je krenuo u proizvodnju. Dugo je tražio pravu formulu, puno je davao na izgled, ali i svojstva, pa je tek prije šest mjeseci izašao s vlastitim proizvodom na tržište. “Ušli smo u konkurenciju s jakim firmama. Zato nam je trebalo dvije godine ispitivanja, proba, izrade alata”, kaže Elvis.

Frižideri Gorenje – Made in Serbia

0
Frižider

Kompanija “Gorenje” će od 1. januara naredne godine proizvodnju svih frižidera i posebnu liniju ugradnih frižidera preseliti iz Velenja u Sloveniji – u Valjevo, piše portal eKapija.

“Sa kompanijom Hisense Group kao većinskim vlasnikom očekuje se proširenje proizvodnih kapaciteta, do milion dodatno proizvedenih frižidera, što otvara prostor i za upošljavanje 200 do 300 novih radnika”, navodi portal pozivajući se na sagovornika iz “Gorenja”.

Kako navode, sa kineskim Hisensom se očekuje i pristup novim tržištima i novim distribucionim kanalima, kao i podsticaj razvoju novog proizvodnog portfolija.

Prema ranijim informacijama iz medija, prodaja slovenačkog “Gorenja” Kinezima ne bi trebalo da zabrinjava oko 3.000 zaposlenih u Srbiji.

Kako su za Blic Biznis ranije rekli u sjedištu “Gorenja” u Sloveniji, zaposlene u njihovim fabrikama u Srbiji očekuju promjene na bolje, proširenje proizvodnje i nova zapošljavanja.

Kako navodi list, čelnici “Gorenja” su tražili od nadležnih u Srbiji informacije o potrebnim dozvolama za dogradnju fabrike u Valjevu.

Kineska grupacija Hisens u junu ove godine postala je vlasnik 94 posto udjela u slovenačkom Gorenju.