Nacionalni pomorski centar za prikupljanje podataka, središnje je mjesto za nadzor hrvatske pomorske granice, sa sjedištem u Zadru. Otkada su granični policajci dobili kamere i drugu savremenu opremu plavu granicu nadziru od Prevlake do Savudrije, javlja Radio Zadar.
U zgradi Policijske uprave Zadarske već pet godina smješten je Nacionalni pomorski centar, a u središte zanimanja šire javnosti došli su nakon nabavke suvremene opreme uz pomoć koje kao na dlanu vide svaki brod koji ulazi ili izlazi iz našeg teritorijalnog mora.
Pritom se granični policajci koriste i opremom drugih ministarstava i ustanova, a sve s ciljem zaštite od nezakonitih prelazaka državne granice na moru. Dio opreme financiran je i europskim novcem, konkretno s deset milijuna eura, kroz projekt pripreme naše zemlje za ulazak u “Schengen”. Bez obzira na svu opremu pomorski policajci i dalje su sa svojim plovilima na moru. Prije nekoliko dana zatekli su kod Premude i jednu talijansku ribaricu, koju je prethodno snimila kamera zadarskoga centra. To je bilo onako rubno područje između Rijeke i Zadra, ali su je zadarski policajci uhvatili, sproveli ribaricu u najbližu luku, u Mali Lošinj. A prva je bila u blizini Palagruže, nedaleko državne granice i sprovedena je u Vis radi daljnjeg postupka, kaže nam dugogodišnja policijska djelatnica Mirna Kovač Bašić, voditeljica Nacionalnog pomorskog centra.
No nisu im na meti samo strane ribarice, nego i krijumčari ljudi, robe i droge, odnosno svi koji pokušaju nezakonito prijeći državnu granicu. Tako na velikim ekranima u svakom trenutku mogu vidjeti koliko je brodova u našem moru i što se na njima radi. Mnogima znaju i ime te luku ukrcaja i iskrcaja. No što je s anonimcima – pojašnjava službenik za analitiku Ive Mustać. Ti objekti su nama u principu uvijek zanimljiviji, jer ne znamo o čemu se radi i uvijek predstavljaju potencijalnu opasnost da se radi o krijumčarima ili nekim nezakonitim radnjama, rekao nam je Mustać.
Zanimalo nas je ima li u našim vodama talijanskih ribarica. To je uglavnom područje ZERP-a, gdje smiju ribariti, a mi samo pratimo, hoće li netko od njih ući u naše vode, pojašnjava Mustać. Za oko nam je zapeo malo veći brod – koji smo jasno vidjeli uz pomoć dnevne i noćne kamere. Radi se o putničkom brodu, vjerojatno cruiseru “Asterion”, grčke zastave, koji je na putu prema Veneciji, navodi MUP-ov analitičar.
I tako klikom miša čitav Jadran – od Savudrije do Prevlake pod nadzorom je naše policije. A za pogodna vremena, kad nema izmaglice, jasno se vidi i talijanska obala.
Meteorološka vijest dana su rekordno visoke temperature za mjesec mart na dijelu sjevernog Jadrana. Najviša dnevna temperatura u Senju je juče porasla do 25.9°C što je novi temperaturni rekord za mjesec mart. Stari rekord od 25.4°C je popravljen za 0.5°C.
I u Rijeci je jučerašnja najviša temperatura od 25.0°C također najviša u povijesti mjerenja za mjesec mart. Stari rekord od 24.0°C je tako popravljen čak za 1°C. Dosadašnji temperaturni rekordi za mjesec mart u Rijeci i Senju su bili postavljeni istog dana, 21. marta 1990. godine. U oba grada se meteorološka mjerenja kontinuirano vrše od 1948. godine.
Jučerašnja srednja dnevna temperatura u Rijeci od 18°C odgovara kraju maja, a ne marta. U Senju je jučerašnja srednja dnevna temperatura iznosila 20°C, što je prosječna vrijednost koja se klimatološki javlja oko polovice lipnja.
Zanimljivo je da je, osim za mart, još 5 mjesečnih temperaturnih rekorda za najvišu temperaturu u Rijeci i Senju postavljano istog dana. Za oba grada je „najstariji“ mjesečni rekord za najvišu temperaturu onaj za mjesec rujan, postavljen 4. septembra 1949. godine (Rijeka 34.8°C , Senj 35.6°C). Slijede rekordi za: siječanj (Rijeka 20.0°C, Senj 20.3°C, 20.1.1974.), lipanj (36.7°C i 36.3°C, 12.6.2003.), svibanj (33.7°C i 33.6°C, 25.5.2009), travanj (28.9°C, 29.5°C, 28.4.2012).
COTTM je kineska “business to bussines” (B2B) turistička berza koja se održava u periodu od 29. do 31.marta. Ove godine je okupila više od 400 izlagača iz preko 65 zemalja svijeta. Očekivanja organizatora su da će privući preko 4 000 specijalizovanih kupaca samo iz Kine kao i izuzetnu pažnju medijskih kuća. Kao i prethodnih godina Crna Gora i Srbija predstavljaju ponudu na ovom sajmu na zajedničkom štandu pod sloganom “Wild Soul of Europe”.
Crna Gora je već 28.03. započela sa promotivnim aktivnostima, pa je u kongresnom centru hotela „Zhao Long“ u organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i Turističke organizacije Srbije, uz prisustvo predstavnika ambasada dvije zemlje, održana prezentacija turističke ponude i organizovani su poslovni susreti sa partnerima iz NR Kine.
Sajam Kina
U okviru workshopa održala se prezentacija svih gradova sa osvrtom na gradove participante koji su bili prisutni na sajmu, gdje je i TO Tivat imala službene posjete u izložbenom prostoru i mogla je informisati sve učesnike radionice o gradu Tivtu i sadržajima grada, razmijenila je kontakte sa predstavnicima turoperatora, agencijama, medijima i Pekinžanima generalno.
Sajam Kina
Prvog dana sajma 29. 3 u okviru turističke berze “COTTM” održana je zajednička konferencija za novinare Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i Turističke organizacije Srbije. Na konferenciji su bili prisutni brojni predstavnici kineskih medija, među kojima izdvajamo: China Daily, China Culture Daily, Global Times, Beijing News, International Business Daily, Traveler Magazine, predstavnici on line portala ifeng.com, people.com.cn, China.com i ostali.
Sajam Kina
Tog dana održano je mnogo unaprijed dogovorenih sastanaka sa direktoricom TO Tivat na kojima se razgovaralo o potencijalnoj saradnji grada Tivta i svega što on može ponuditi za Kineskog turistu. Neki od njih su: Beijing International Travel Co, 8 Continents travel, Global travel, CITIC International travel, Merit International, Mice CTC Service Co, World travel on line, Toursforfun, i mnogi drugi…
Organizacija ovakvih susreta se pokazala kao veoma uspješan model za uspostavljanje kontakata sa zainteresovanim turoperatorima sa emitivnih tržišta, naročito imajući u vidu najavljene vizne olakšice za kineske turiste koji će u grupama putovati u Crnu Goru.
Za sutra 31. 3.zakazana je i službena posjeta predstavnika Crne Gore Ambasadi Crne Gore u Kini, kada će ih primiti ambasador Perović sa svojim kabinetom.
Kompanija Adriatic Marinas i ove godine organizuje Dan otvorenih vrata – mini sajam sezonskog zapošljavanja, u petak, 07. aprila, u prostorijama Porto Montenegro Jahting Kluba (nekadašnji Dom Vojske), od 10 do 16 sati.
Porto Montenegro i hotel Regent traže preko 200 sezonskih radnika, a Dan otvorenih vrata je namijenjen svima onima koji žele da budu dio tima koji radi na projektu Porto Montenegro. Od kandidata se očekuje, prije svega, entuzijazam, odgovornost i posvećenost radnim obavezama, posebno se cijeni i uvažava pređašnje iskustvo, stručna znanja i vještine, kao i poznavanje engleskog i drugih stranih jezika.
Kompanija Adriatic Marinas ove godine ima preko 100 otvorenih radnih mjesta u različitim sektorima. Tražimo recepcionere, dokere, asistente za jahte, skipere, asistente u Muzeju, supervizore restorana, konobare, barmene, konsijerž asistente i slično. Takođe, uvijek smo otvoreni i za upoznavanje ljudi specifičnih zanimanja, kao što su elektroinženjeri, građevinski inženjeri i arhitekte – istakla je menadžerka za ljudske resurse u kompaniji Adriatic Marinas Sandra Kapičić.
Hotel Regent Porto Montenegro ove godine zapošljava veliki broj sezonskih radnika, zbog otvaranja novog savremenog dodatka hotelu – Regent Pool Club rezidencija. Trenutno imamo 120 otvorenih sezonskih pozicija, od kojih najviše u Sektoru hrane i pića i Sektoru domaćinstva, a zatim u Sektoru recepcije, Tehničke podrške i Spa centra, kazala je Žana Zeković, menadžerka za ljudske resurse u hotelu Regent Porto Montenegro.
Zbog otvaranja kompleksa Regent Pool Club rezidencija, veliki broj ovogodisnjih sezonaca će biti angažovan i nakon sezone. Od kandidata se očekuje da sa sobom ponesu štampanu biografiju na engleskom jeziku u nekoliko primjeraka.
Zaposleni u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore tokom redovnog monitoringa na Solani utvrdili su prethodnih dana da na tom području boravi preko 350 flamingosa, saopšteno je iz te institucije.
Kako se navodi, ta brojka znatno je veća od one koja je registrovana početkom marta, kada ih je na Solani bilo oko 80.
Proljećnja migracija jedinstvena je prirodna pojava, a tokom ovih dana ljubitelji ptica na Solani mogu vidjeti jata koja broje po nekoliko hiljada jedinki – pataka, šljukarica, lasta, itd.
Da bi omogućili pticama pogodnije uslove, kada je ishrana i eventualno gniježđenje na Solani u pitanju, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore vodi računa o tome da se režim vode na lokaciji jezero 2 i bazenima 18 i 19 održava na nivou koji je potreban, imajući u vidu da su na ovim mjestima prošle godine flamingosi počeli gnijeđenje.
Upravo je iz tog razloga 20. marta 2017. urađeno i probno uključivanje postrojenja Đerane, te je konstatovano da je isto ispravno i spremno za upumpavanje slane vode na prostor Solane.
Završeno je i čišćenje solanskog kanala od različitih vrsta otpada kako bi voda mogla nesmetano da protiče od Đerana do Solane. Zato ovom prilikom apelujemo na građane da ne bacaju otpad u ovaj kanal i ne ispuštaju otpadne vode kako bi Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore moglo kvalitetno da upravlja vodama ovog područja.
Pumpa Đerane uključena je u srijedu 22. marta i do danas je radila 144 časa, a naše ekipe prate situaciju na terenu, salinitet i u skladu sa tim organizuju rad pumpnih postrojenja.
Nacionalni parkovi Crne Gore upravljaju ulcinjskom Solanom već drugu godinu zaredom, nakon što je u avgustu 2016. produžen Ugovor o jednogodišnjem zakupu cjelokupne imovine privrednog društva AD Solana „Bajo Sekulić“.
Potpuno novi kruzer „Viking Sky“ od 47.800 tona, uploviće u četvrtak 30.marta u Kotor na svom prvom komercijalnom putovanju – krstarenju vodama Mediterana i Jadrana.
Time njegov vlasnik – norveško-amerilka kompanija Viking Ocean Cruises nastavlja tradiciju dovođenja svojih novosagrađenih brodova na njihovim prvim putivanjima u Boku Kotorsku. To su naime, prije „Viking Sky-a“, prošle i pretprošle godine već učinili njegova starija dva brata-blizanca, kruzeri „Viking Sea“ (2016) i „Viking Star“ (2015).
„Wiking Sky“ koji vije norvešku zastavu dug je 228 i širok 29 metra, a u Boku će uploviti u rano jutro, nakon što je juče boravio na grčkom ostrvu Krf. Kotor je jedna od destinacija koju će ovaj lukuszni kruzer posjetiti tokom svog prvog komercijalnog putovanja u trajanju od 21 dan, na koje se „Viking Sky“ otisnuo 25.marta u Pireju, a završiće ga 14.aprila u Barseloni.
Inače, „Viking Sky“ izgrađen je brodogradilištu kompanije Fincantieri u Ankonio u Italiji gdje ga je njegov vlasnik, kompanija Viking Ocean Cruises, preuzela krajem januara. Od ukupno 14 paluba na kruzeru, njih devet je dostupno putnicima kojih ovaj brod moće ukrcati maksimalno ukrcati 928. O njihovoj sigurnosti i komforu brine 465 članova posade.
Oko 400 miliona dolara vrijedan brod ima dva bazena, pozorište, biblioteku, spa i sposrtki centar, te više luksuznih barova i kafea, kao i šoping centar. „Viking Sky“ razvija maksimalnu brzinu od 20 čvorova.
VIKING SKY – foto www.shipspotting.com
Novi kruzer danas će na vezu u luci Kotor posjetiti predstavnici tog grada i crnogorskih pomorskih vlasti zajedno sa lokalnim agentom kompanije Viking Ocean Cruises, pomorskom agencijom BCM, a za njih će na brodu biti upriličen i prigodan koktel.
Akcioni plan za ispunjavanje zahtjeva UNESCO kojim bi se Kotor zadržao na listi svjetske prirodne i kulturne baštine je došao u momentu kada su već izgrađene brojne lokacije koje su morale biti očuvane jer su kao takve bitne za izuzetnu univerzalnu vrijednost ovog područja – ocijenilo je Društvo prijatelja bokeške baštine.
Vlada je 2. februara usvojila “Akcioni plan za realizaciju odluka koje se odnose na područje Kotora usvojenih u Istanbulu u julu 2016. godine od strane Komiteta UNESCO” kako bi se hitno zaustavili procesi zbog kojih su sva upozorenja upućivana i koji prijete da Kotor i njegova okolina izgube status svjetske baštine. Taj status ugrožava prvenstveno prekomjerna i ambijentu sasvim neprimjerena gradnja novih objekata koja je eskalirala u protelih desetak godina.
U otvorenom pismu kojim se danas obratilo nadležnima u državi i javnosti uopšte, Društvo prijatelja bokeške baštine naglašava da UNESCO-v Komitet za svjetsku baštinu u nizu dokumenata od 2003. godine do danas, „a što je intenzivirano nakon 2013. godine, upozorava na negativne posljedice prekomjerne urbanizacije i traži njihovo zaustavljanje i donošenje adekvatnih mehanizama zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora“.
„Vođeni pojedinačnim interesima naspram javnih, više godina ignorišući preporuke iz UNESCO-ovih dokumenata, Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) i Opština Kotor uz podršku Ministarstva kulture usvajali su planove koji omogućavaju prekomjernu gradnju. Sada je usvojen Akcuioni plan kako bi se huitno zaustavili procesi zbog kojih su sva upozorenja upućivana i koji prijete da područje izgubi status svjetske baštine. Akcioni plan je došao u momentu kada su već izgrađene brojne lokacije koje su morale biti očuvane jer su kao takve bitne za izuzetnu univerzalnu vrijednost područija“ – navodi se u otvorenom pismu koja u ime Društva prijatelja bokeške baštine potpisuju diplomirani inježeri arhitekture Slobodan – Bobo Mitrović, Marija Nikolić, Aleksandra Kapetanović i Katarina Nikolić, diplomirani konzervator-restaurator Jaminka Grgurević i matematičar i umjetniki fotograf dr Stevan Kordić.
Kotor – foto Boka News
Oni podjećaju da je prva aktivnost predviđena Akcionim planom u prvom kvartalu ove godine, bila je stavljanje moratorijuma na planska dokumenta za područje Kotora, dok je donošenje Studija zaštite kulturnih dobara planirano za treći kvartal.
„Već ovakav redoslijed planiranih poteza ukazuje na neznanje ili neiskrenost proklamovane namjere da se zaustave negativni trendovi, jer je Studija zaštite kulturnih dobara za područje Opštine Kotor osnov za sve druge aktivnosti i pri tome je izrađena i završena prije dvije godine (2015). Ova Studija je ključni dokument koji sagledava ukupni prostor, njegove vrijednosti i prijetnje koje ih ugrožavaju i daje preporuke za njihovo prevazilaženje. Iako je u Studiji, kao jedna od mjera zaštite bio i predlog donošenja odluke o zabrani gradnje za najproblematičnija planska dokumenta, upravo isto to što je Akcioni plan predvidio, Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZK) je “po službenoj dužnosti, izvršila korekcije” Studije, ublažavanjem mjera i brisanjem te o predlogu zabrane gradnje. Pitanje je kako sada ista ta Uprava, na čelu sa istom osobom, može da sprovodi Akcioni plan“- pitaju se ugledne arhitekte i stručnjaci iz Društva prijatelja bokeške baštine, uz napomenu da se i ovakav Akcioni plan ne realizuje.
„Prvi kvartal 2017. ističe za koji dan, moratorijum na postojeće planove nije stavljen ali se zato pokreću aktivnosti na realizaciji LSL Glavati. LSL Glavati planira gradnju na do danas sasvim neizgrađenom prostoru, prostoru koji se u svim UNESCO-ovim dokumentima pominje imenom kao jedan od lokaliteta važnih za očuvanje atributa koji su područje Kotora doveli na sistu svjetske baštine.“- stoju u pismu uz napomenu da je LSL Glavati zadnji planski dokument koji je Opština Kotor donijela nakon završetka Studije zaštite kulturnih dobara. Studija je inače, ovaj lokalitet takođe prepoznala kao jedan od ključnih za očuvanje izuzetne univerzalne vrijednosti.
I Pored svega toga, i činjenice da je Vlada 2.februara usvojila Akcioni plan, UZK načijem je čelu Anasatazija Miranović (DPS) na zahtjev MORT, 21.februara izdaje „Smjernice za izradu Idejnog arhitektonskog rješenja turističkog kompleksa u zahvatu LSL Glavati“.
„UZK je godinama odbijala dati saglasnost na ovaj planski dokument, a onda je suprotno svim tim stavovima direktorka Uprave potpisala saglasnost na isto plansko rješenje koje se ranije odbijalo! UZK je dala saglasnost i za gradnju na Turskom rtu kao i na druge ‘’razvojne” projekte i planove. Svi planovi zbog kojih se dovodi u pitanje status područja Kotora na listi svjetske baštine usvojeni su od strane Opštine Kotor i MORT, a uz saglasnost UZK, a sada ti isti akteri treba da realizuju Akcioni plan. Pod parolom stavljanja baštine u „razvojne svrhe“ omogućena je i dalje se omogućava ubrzana devastacija baštine koju smo naslijedili i koja je trebala biti osnov razvoja ne samo Kotora i Boke nego i Crne Gore. Prekomjerna gradnja koja se na području Kotora događa je sve samo ne razvoj, ako se ona ne zaustavi prijeti ne samo brisanje područja sa liste svjetske baštine, nego ćemo zasigurno uništiti potencijale dugoročnog razvoja ovog prostora i kvalitetnog života njegovih stanovnika.“- stoji u otvirenom pismu Društva prijatelja bokeške baštine. Njegovi članovi pozvali su Ministarstvo kulture da „konačno uzme aktivno i stručno učešće u zaštiti kulturne baštine, u ovom slučaju svjetske“.
Oni su zatražili da se povuku „smjernice“ izdate za LSL Glavati; odmah donese Studija zaštite kulturnih dobara na području opštine Kotor koja je usaglašena od strane članova radne grupe u novembru 2015. kako bi se moglo pristupiti izradi PUP-a Kotora kao krovnog planskog dokumenta koji će dati smjernice za sve druge planove nižega reda i koja će služiti za izradu sveobuhvatne HIA – Procjene uticaja na baštinu koja se zahtijeva od strane Komiteta za Svjetsku baštinu; da se izrada HIA povjeri stručnom ekspertu iz oblasti zaštite kulturne baštine, sa iskustvom u radu na područjima Svjetske baštine, i iskustvom u izradi HIA za područja Svjetske baštine; te da se pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti nadležnih lica koja su dovela do ovakvog stanja i preduzmu neophodne mjere kako bi se zaustavilo nestručno i veoma štetno djelovanje onih koje svi građani i građanke Crne Gore plaćaju da bi štitili našu kulturnu baštinu.
„Vjerujemo da jedino na ovaj način možemo krenuti sa implementacijom mjera koje su neophodne kako bi prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora ostalo na listi svjetske baštine“- zaključuje se u otviorneom pismu Društva prijatelja bokeške baštine.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković danas je preuzeo ključeve specijalnog vozila za prikupljanje i odvoz otpada i unforme koji su donacija norveškog komunalnog preduzeća „Isak D. Westgaard AS“ Herceg Novom. Ključeve vozila Jankoviću je uručio direktor ove kompanije Øystein Lie.
Vozilo i radne uniforme, koji su osma donacija prijatelja iz Norveške našem gradu, koristiće preduzeće Čistoća.
Ovim povodom u našem gradu tokom cijele nedelje boravi delegacija 18 predstavnika iz sedam norveških preduzeća, koju predvodi počasni građanin Herceg Novog Per Jarle Eriksen.
Norveška donacija
Potpredsjednik Janković zahvalio se norveškom narodu na dugogodišnjoj i izuzetno vrijednoj pomoći u tehničkom opremanju i stalnom unapređenju rada hercegnovske „Čistoće“. Kako je kazao, doživljava posjetu norveške delegacije i ovu donaciju kao još jedan dokaz velikog prijateljstva norveškog i crnogorskog naroda.
Predstavnik norveške delegacije Per Jarle Eriksen istakao je da za njih velika radost što su u Herceg Novom, kao i to da vide napredak koji je postignut u radu preduzeća „Čistoća“ i da se sva oprema koju su donirali koristi na najbolji mogući način. Objasnio je da se ovog puta radi o specijalnom polovnom vozilu, koje je odlično očuvano. On se zahvalio se preduzeću „Čistoća“ i Opštini Herceg Novi na gostoprimstvu i prijateljstvu i istakao da će se dobra saradnja nastaviti.
Najuspješnijim učesnicima likovnog i književnog konkursa “Naša mila Boko” na temu “Priče kapetana” sinoć su u dvorani Park – Herceg Novi dodijeljene nagrade.
Na književnom konkursu koji je bio namjenjen učenicima viših razreda osnovnih škola u Hereg Novom, pristigla su 38 rada.
Tročlani žiri u sastavu Dejan Đonović, glumac i dječiji pisac, Stevan Koprivica , dramaturg i direktor JUK Herceg fest i profesor književnosti Ana Zambelić Pištalo su odlučili da je Maša Niković iz OŠ” Ilija Kišić” iz Zelenike najuspješnije dočarala priče kapetana.
JUK Herceg fest Mašu nagrađuje tebletom Lenovo 3, a njenu mentorku. Profesoricu Tamaru Komar daruje vrijednom nagradom.
Prisutnima se obratio direktor JUK Herceg fest, g. Stevan Koprivica.
Na likovni konkurs, koji je bio namjenjen učenicima svih osnovnih škola u Boki Kotorskoj, pristiglo je 275 radova. Žiri u sastavu: galerista Ljiljana Marinović, profesorica likovne umjetnosti Ksandra Popović i konzervator i restaurator Goran Skrobanović su donijeli odluku da je prvu nagradu osvojio Savo Popović, učenik OŠ” Orjenski bataljon “ iz Bijele. Drugu nagradu Nikoleta Ćorović,a treću Zorana Dimitrijevski, obe iz OŠ” Veljko Drobnjaković” iz Risna.
Kapetan Tomo Katurić je tradicionalno darivao po 100 $ i slikarski pribor za autorima najuspješnijih radova, dok je JUK Herceg fest mentoru prvonagrađenog učenika, profesorici Aleksandri Ćorović obezbijedio vrijednu nagradu.
Posebni izaslanik pape Franje, poljski nadbiskup Henrik Hoser, stigao je u Sarajevo kako bi stekao što bolji uvid u pastoralni rad u Međugorju, osobito o potrebama hodočasnika.
Razgovarao je s brojnim crkvenim uglednicima u Sarajevu, a očekuju ga i u Međugorju gdje bi se trebao susresti s franjevcima. Pred sadašnjim je Papom odluka o rješavanju statusa Međugorja. Nakon što je proučio rad Povjerenstva koje je osnovao papa Bendikt XVI. – Vatikan, čini se, ne može ignorirati ono što se u Međugorju događa.
Pred Papinim izaslanikom, poljskim nadbiskupom, opsežan je posao. Zasad ne komunicira s medijima. Naime, iz Apostolske nuncijature poručili su da će se novinarima obratiti kada završi svoju misiju, a to bi moglo trajati mjesecima.
U nedavnom intervjuu za portal Aleteia poljski je nadbiskup, uz ostalo, istaknuo: Nije prvi put da Crkvi treba vremena za donošenje odluke, pogotovo što su ova Marijina ukazanja znatno drukčija od prijašnjih. Osim toga, to pitanje neće ništa promijeniti u crkvenom nauku o marijanskom štovanju.
Papinu izaslaniku primarna je zadaća provjeriti jesu li hodočasnici dobro pastoralno praćeni. Tek će se poslije rješavati status Međugorja kao svetišta, a zatim bi na red trebala doći i ukazanja. Prema mišljenju umirovljenog svećenika, člana prvog Povjerenstva za Međugorje, to se neće dogoditi za života vidjelaca, a vjerojatno ni za života ovoga Pape.
Međugorje godišnje posjeti između dva i dva i pol miliona hodočasnika iz cijeloga svijeta te se ubraja među najveća katolička hodočasnička mjesta. Upravo iz tog razloga Crkva želi hodočasnicima omogućiti dobru pastoralnu skrb neovisno o vjerodostojnosti ukazanja.
