Crnogorski biser speološkog turizma Lipska pećina, koja se nalazi u Dobrskom selu nadomak Cetinja, a koja je, inače, prvi uređeni objekat ovog tipa u Crnoj Gori, nakon zimske pauze, ponovo je otvorila svoja vrata za posjetioce.
Direktorica marketinga preduzeća „Lipska pećina” Milena Raičević kazala je da su pripremili nove produžene staze koje posjetiocima nude jedinstven doživljaj podzemnog svijeta Lipske pećine koja je i dodatno uređena.
Lipska pećina – foto Boka News
– Od ove sezone u ponudi imamo dvije ture i to Pećinsku turu koja je sada duga 600 metara i prilagođena je svim uzrastima i Ekstremnu turu koja je namijenjena avanturistima. Posjetioci koji se odluče da prošetaju do kraja nove staze imaju priliku da u dijelu Lipske pećine koji dosad nije imao tako uređene staze, vide neke od najznačajnijih ukrasa pećine koji se zovu „gusle” i „zmija” – kaže Raičevićeva.
Cijena Pećinske ture ove sezone košta 10 eura i 90 centi, a u cijenu je uključeno osiguranje posjetilaca, parking, vožnja turističkim vozićem od parkinga do ulaza u pećinu kao i pratnja licenciranog vodiča.
Raičević je posebno istakla da je preduzeće „Lipska pećina” dio novog evropskog projekta „Intereg ADRION” koji će im omogućiti partnerstvo sa sličnim organizacijama iz jadranskog regiona.
Flora Art
– Lipska pećina je prošle zime aplicirala za ovaj projekat u saradnji sa partnerima iz Italije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Albanije i danas smo jako ponosni i srećni što možemo reći da smo i mi jedna od organizacija iz Crne Gore koje su dobile mogućnost da povuku evropska sredstva za realizaciju različitih projekata. S obzirom da je riječ o partnerstvu u projekat će biti uključene organizacije koje se bave sličnim djelatnostima, a ono sa čime smo mi aplicirali za ovaj projekat je ideja razvoja jednog brenda pećina u okviru jadranskog regiona.
Lipska pećina – foto Boka News
Pod brendom pećina podrazumijevam da ćemo ostvariti saradnju sa partnerima iz zemalja učesnica projekata i radićemo na tome da se unapređuje postojeći i razviju novi turistički proizvodi. Ovaj projekat i sredstva koja ćemo povući pomoćiće nam da realizujemo i neke dodatne planove ali i da utičemo na sezonalitet posjete kako Lipske pećine tako i Cetinja. Pećine predstavljaju turističke destinacije koje se mogu posjećivati tokom čitave godine i kao takve mogu poslužiti za razvoj destinacija i produženje turističke sezone – kazala je Raičevićeva i naglasila da je preduzeće „Lipska pećina” ove godine bilo posebno posvećeno najmlađima pa su u brojnim crnogorskim školama realizovana edukativna predavanja o značaju pećina i speleologiji uopšte.
U Budvi boravi 7,54 hiljade većinom stranih turista, što je 25 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Iz Turističke organizacije Budva (TOB) su saopštili da je od ukupnog broja turista stranaca 7,4 hiljade. U hotelima je smješteno 5,87 hiljada gostiju, od čega je stranaca 5,73 hiljade, dok u privatnom smještaju boravi 1,68 hiljada turista.
Promocija međunarodnog online časopisa EDI
Promocija međunarodnog online časopisa EDI (Entertaiment&dreams industry) biće održana u srijedu, 24. maja, u 19 satu u Narodnoj biblioteci Budva, u okviru projekta O umjetnosti medija, koji Biblioteka realizuje u saradnji sa Cadmus Cineplex-om.
Časopis ce predstaviti prof. dr Svetlana Bezdanov Gostimir, doc. mr Nikola Latković, mr Jelena Đurđić i mr Marko Gošović.
“Budući tehnički onemogućeni da u četvrtak, 18.maja, promovišemo knjigu Medijske ikone Svetlane Bezdanov Gostimir, to ćemo uraditi prilikom promovisanja časopisa u terminu od 19 sati, objedinjujući promocije”, saopštavaju iz Narodne biblioteke Budva.
Flora Art
U kinu Cadmus Cineplex od 20 sati i 30 minuta biće prikazani video-radovi studenata Dizajna vizuelnih komunikacija na Fakultetu vizuelnih umjetnosti.
Turistička organizacija Tivat danas je u saradnji sa NVO „Harlekin“ iz Donje Lastve, na gradskoj rivi i šetalištu Pine priredila sajam suvenira i rukotvorina.
Na desetak štandova našli su se razni maštoviti, dekorativni i umjetnički predmeti od raznih materijala – slike u različitoj tehnici, bižuterija, dekorativa, predmeti ukrašeni u tehnici dekupaža…
Flora Art
Među brojnim posjetiocima koji su sa zanimanjem obišli sajam, bila je i gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević.
Sajam Pine
Kupanje i sunčaje na pristaništu Pine
Uprkos tome što je po Uredbi o redu u lukama i marinama, kupanje i sunčanje u lukama zabranjeno, jedan stariji par turista već danima u kupaćim kostimima uživa u suncu i moru na sred gradske rive i pristaništa Pine u Tivtu.
Kupači Tivat
Dok obnaženi leže na peškirima razastrtim u podnožju svjetionika na sjeveropazapdnom dijelu pristaništa, stariji gospodin i gospođa ni najamanje ne haju za stotine ljudi koji pored njih šetaju gradskim korzom, niti za desetine turista koji prolaze na samo par metara od njih, ukrcavajući se na neki od brojnih izletničkih i turističkih brodova koji pristaju na Pinima.
Do sada nije reagovala ni Komunalna policija, pa se kupališna idila dvoje starijih gostiju na rivi svakodnevno nastavlja.
NVO Green Home počinje monitoring morske trave Posidonia oceanica, od rta Arza do Platamune, saopšteno je iz te NVO.
Posidonia
“NVO Green Home u saradnji sa Udruženjem Sunce iz Splita, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije i Agencijom za zaštitu životne sredine počinje sprovođenje monitoringa morske trave Posidonia oceanica. Monitoring će raditi ronioci koji posjeduju znanje iz oblasti marinske biologije u saradnji sa ekspertom Ivanom Gualom”, saopštio je Green Home.
Monitoring će se, kako navode, raditi od rta Arze do Platamune, na lokacijama gdje je tokom prošlogodišnjih terena zabilježeno prisustvo morske trave.
“Svi podaci, nakon zarona biće obrađeni i objedinjeni u elektronskoj bazi podataka i pripremljeni tako da se mogu uvrstiti u nacionalnu bazu i time pomoći budućem monitoringu zaštićenih vrsta i uspostavljanju mreže Natura 2000 u moru. Posidonia oceanica je endemska vrsta i predstavlja stanište brojnim drugim vrstama. Negativni uticaji na stanište morske trave su prije svega nelegalna sidrenja kao i krivolov. Rezultati monitoringa će nam dati podatke o očuvanosti livada ove vrste”, navodi se u saopštenju.
Posidonia oceanica
Aktivnosti predstavljaju dio prekogranične saradnje i dio su projekta “Mapiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru”, a finansiraju se u okviru programa prekogranične saradnje Hrvatska – Crna Gora-IPA.
Turistička organizacija opštine Budva nastavlja sa organizacijom lijepih manifestacija u periodu predsezone. Šesti po redu Brodet fest održaće se u subotu, 27. maja, u jednom od najljepših mjesta na Jadranu, Pržnom!
Brodet fest predviđa cjelodnevni program koji podrazumijeva pripremu i degustaciju brodeta, lokalnih poslastica i crnogorskih vina, bogat dječiji program i koncerte primorskih klapa. U večernjim satima, na samoj obali mora, nastupiće ansambl “Toć” i kao zvjezda večeri Goca Tržan!
Flora Art
Od posebnog značaja u realizaciju Brodet festa je uključivanje svih stanovnika i privrednika ovog, posebno važnog, dijela naše opštine. Imajući u vidu da održavanje ove manifestacije utiče na poboljšanje kvaliteta ukupne ponude cijele budvanske rivijere, kao i da značajno utiče na produženje turističke sezone i čini boravak turistima još ljepšim i bogatijim, trudimo se da ovaj i slični kulturno-zabavni programi ostanu tradicionalani, poručuju iz TO Budva.
Brodet fest
Program:
16.00h – defile Gradska muzika & mazoretke;
16.30h – bogat djeciji program; najmladje zabavljaju Dejan Djonovic i Žarko Zabac, dodjela nagrada
18.00h –priprema i degustacija brodeta, Vinski & Slatki kutak, koncert i primorskih klapa duž šetališta;
Ranka Vukasović Botica sa suprugom godinama vodi jedan od najuspješnijih i najcjenjenijih projektnih biroa u ovom dijelu svijeta – firmu Mardesign u Rijeci
Supružnici Botica Vukasović
Jedan bokeljski iseljenik – kapetan duge plovidbe Miloš Vukasović iz Orahovca kod Kotora, prije više od vijeka, „udarao je temelje“ moderne brodogradnje u dalekoj Argentini i svojom ogromnom energijom i višestrukim ekonomsko-tehničkim talentima, stekao je ugled čovjeka koji je preporodio trgovinu i pomorski biznis u toj južnoameričkoj državi. Da „iver ne pada daleko od klade“, pokazuje primjer bliske rođake kapetana Vukasovića, magistarke brodograđevnih nauka Ranke Vukasović-Botice. Po rođenju i porijeklu iz Dražinog Vrta kao i njen slavni predak, a po udaji Tivćanka, ova energična dama sa suprugom, takođe diplomiranim inženjerom brodogradnje Vedranom Boticom, već godinama posjeduje i vodi jednu od najuspješnijih i najcjenjenijih projektnih biroa u evom dijelu svijeta – firmu Mardesign u Rijeci. Sa ovom firmom već godinama sarađuju mnoga ugledna imena svjetske brodogradnje i industrije poput kompanija Rols Royce, Damen, STX France, Nordic Yards, STX Finland, Fincantieri, HDW, Blohm&Voss…
I Rankin suprug ima porodičnu tradiciju u brodogradnji – naime, Vedranov pokojni otac, diplomirani inženjer Ante Botica, bio je dugogodošnji rukovodilac Konstrukcionog biroa u nekadašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu. Supružnici Botica-Vukasović završili su 1993-94. Tehnički fakultet u Rijeci-smjer brodogradnja – projektovanje i konstrukcija, pri čemu je Ranka bila student generacije. Vedran se potom zaposlio u čuvenom riječkom brodogradilištu „3.maj“, da bi se nešto kasnije pridružio supruzi koja je u međuvremenu počela raditi u kompaniji „Brodoprojekt“ Rijeka što za sobom ima višedecenijsku tradiciju konstruisanja čitavog niza trgovačkih i ratnih brodova. „Brodoprojekt“ je na žalost, propao u tranzicijskim vremenima, pa supružnici Botica-Vukasović prelaze u remontno brodogradilište „Viktor Lenac“ u Martinščici kod Rijeke. Tamo na njihovu inicijativu dolazi do modernizacije projektnog biroa, uvođenjem u upotrebu modernih 3D alata za projektovanje brodskih konstrukcija i sistema.
Željni daljnjeg iskustva i napredovanja 2000.godine Ranka i Vedran odlaze u Francusku gdje sarađuju sa jednim od najvećih EU brodogradilišta – Chantiers de l’Atlantique u Sen Nazeru na gradnji kruzera.
Kruzer MSC Fantasia
“U Francuskoj dolazimo do zaključka da bi bilo dobro otvoriti svoju firmu i tako 2001. otvaramo Mardesign. Prvi posao nam je bio nastavak rada za francusko brodogradilište na mega kruzerima za jednu od vodećih projektnih kuća u Finskoj ,gdje smo preuzeli ulogu prenošenja potrebnih znanja, kako bi se realizovao projekat za francusko brodogradilište”- objašnjava Ranka Vukasović-Botica ulazak njihove firme na zahtjevno tržište evropskog i svjetskog know-how-a u projektovanju i izgradnji nekih od tehnološki najkomplikovanijih trgovačkih brodova današnjice.
“Nakon godinu dana i uspješno odrađenog posla dolazi do krize u brodogradnji i mi se odlučujemo otići za SAD gdje smo u brodogradilištu NASSCO u San Diegu radili na više različitih komercijalnih i vojnih projekata. Nakon dvije godine vraćamo se u Evropu gdje usko sarađujemo sa nekoliko njemačkih brodogradilišta, najviše sa Nordic Yards (od nedavno MV-Werften) i ta saradnja ostaje sve do danas. Zadnjih godina sarađujemo i sa domaćim brodogradilištima u Hrvatskoj, najviše sa Uljanikom iz Pule”- kaže Ranka Vukasović-Botica koja je generalni direktor “Mardesigna”, firme koja je od dvoje zaposlenih u početku, izrasla u respektabilan projektni biro sa 28 stalno zaposlenih inženjera i specijalista.
Flora Art
Njen suprug Vedran u porodičnoj firmi obavlja funkciju tehničkog direktora, a koliko su dvoje bokeljskih inženjera uspješni, najbolje svjedoči impozantan spisak od 30-tak renomiranih kompanija i brodogradilišta u SAD, Francuskoj, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Španiji, Italiji, Finskoj, Danskoj, Rumuniji, Vijetnamu i Japanu koji sarađuju sa Mardesignom i koriste njegove projekte i konstrukciona riješenja.
Ranka Vukasovic Botica
“Mardesign je počeo sa ponudom poslova koji su bili bazirani na formi broda i njenoj konstrukciji. Cijelo vrijeme koristimo najbolji 3D alat u svjetu – nekadašnji Tribon, a današnja Aveva. Razvojem firme ne samo po broju ljudi, nego i po ponudi poslova koje obavljamo, došli smo u poziciju da nudimo projektivanje praktično svih segmenata broda. Znači, razvijamo klasu trupa i cjelokupne opreme kao i radioničku dokumentaciju trupa i opreme. Radimo razvoj forme broda, strukturu, cijevi, temelje, elektriku, internu komunikaciju i ventilaciju – znači praktički sve što čini jedan plovni objekat”- ističe Vukasović-Botica.
Osnovna filozofija njihove firme je da imaju zadovoljne klijente koji će tačno u ugovoreno vrijeme dobiti gotov najkvalitetniji mogući dizajn i projekat. Da bi to postigao, Mardesign koristi najnovija tehnološka iskustva, stalno prati svjetske trendove u brodograđevnoj industriji i kontinuirano unapređuje znanja i sposobnosti svojih već ionako odlično obučenih i obrazovanih kadrova. Fleksibilnost, inovativnost, kreativnost, vrhunski kvalitet i permanentno nastojanje da klijentima uštede i vrijeme i novac prilikom izgradnje broda po njihovom projektu, ono su što karakteriše Mardesign i tu malu firmu čini veoma poželjnim poslovnim partnerom najrenomiranijih svjetskih brodograđevinskih korporacija. Dodatno, Mardesign već tri godine za redom dobija najveću AAA ocjenu svog kreditnog rejtinga. To je potvrda da ta firma zadovoljava stroge finansijsko – analitičke kriterijume prema metodologiji jedinstvenoj za područje cijele EU, zbog čega je Mardesign nosilac oficijelnog međunarodno priznatog “Certifikata bonitetne izvrsnosti”.
Mardesign je u prestižnoj grupi od samo 5 odsto svih preduzeća u Hrvatskoj koja se mogu pohvaliti ovakvim sertifikatom, a koji je ujedno i referenca da je njegov nosilac siguran, ugledan i poželjan poslovni partner.
Vedran Botica
Same poslovne reference koje je firma dvije inženjera iz Boke u proteklih 16 godina stekla su više nego impresivne: njihov rad “ugrađen” je u projektovanje velikih kruzera klase “Musica” i “Fantasia” građenih za italijansku kompaniju MSC Cruises, odnosno broda “Norwegian Epic” za Norvegian Cruises, u “Vista” klasu velikih kruzera kakvih je do sada 11 italijanska korporacija Fincantierri sagradila za više velikih kruzing kompanija u svijetu, te u nekoliko različitih tipova manjih i velikih brodova za prevoz kontejnera, tankera, tegljača, jaružala, ledolomaca, feribota…. Učestvovali su u razvoju projekata i nekih tehnološki izuzetno komplikovanih i zahtjevnih ratnih i trgovačkih brodova, poput T-AKE klase brodova za snabdijevanje Mornarice SAD, fregata za Mornaricu Danske, patrolnih brodova za Švedsku, brodova za prevoz automobila, tankera za prevoz voćnih sokova, putničko-kontejnerskog broda za Kanadu, teretnog kontejnerskog broda-ledolomca za Skandinaviju, velikih RoPAX brodova za naručitelje iz Švedske i Francuske, te čitavog niza bpecijalnih plovila za off shore naftnu i industriju vjetroelektana na moru. Ekspertiza dvoje bokeljskih inženjera i njihovih saradnika ugrađena je i u ultaluksuznu giga-jahtu “Eclipse”, ruskog magnata Romana Abramoviča, koja je do prije par godina bila najveća privatna jahta na svijetu. O brodovima koji nastaju u Mardesignu, možda najbolje govori podatak da su dva od njih bila akteri globalno poznatog serijala dokumentarnih TV emisija “Mighty Ships” na Discovery Channelu.
Brod za prevoz automobila koji je radio Mardesign
Najnoviji projekat koji Mardesign trenutno razvija je veliki brod za prevoz žive stoke koji je australijska korporacija Wellard Limited naručila u pulskom brodogradilištu Uljanik. Brod sposoban da preveze 10 hiljada grla krupne ili 40 hiljada grla sitne stoke, posebno je prilagođen za operacije između Australije i jugoistočne Azije. Prvi od dva nova broda, nazvan “Ocean Kelpie”, Uljanik će Australcima isporučiti 2019.godine. Osim što će donijeti do sada neviđeno unapređenje uslova za rad posade, ali i život same stoke tokom pomorksog transporta, ovi brodovi biće i ekonomski i ekološki veoma efikasni sa projektovanom potrošnjom goriva od samo 163,6 grama na sat, po kilovatu snage motora.
Za projektovanje tog, kao i ostalih brodova Mardesign koristi najsavremenija softverska riješenja i 3D tehnologiju.
iz Mardesigna
“Svi poslovi koji se obavljaju su u 3D verziji bazirani u Aveva softweru. Današnja i brodogradnja u zadnjih 20 godina je nezamisliva bez 3D softwera. Svi poslovi koji se odrađuju, šalju se iz našeg ureda u Rijeci u bilo koji dio svijeta direktno na radne mašine brodogradilišta koji režu sve elemente – od krojenja limova, profila za trup, do savijanja cijevi. Isto tako radimo i dokumentaciju koja prati cijelu fazu sastavljanja i njen redosljed montaže, do zadnjeg elementa ili djela broda.”- objašnajva direktorica Mardesigna Ranka Vukasović-Botica koja iz bogatog opusa te firme teško da moće izdvojiti najkompleksniji ili najizazovniji projekat kojim su se bavili.
Kruzer NORWEGIAN EPIC
“Svi redom su kompleksni – puno je naime, faktora koji određuju težinu i kompleksnost, a u velikoj mjeri to zavisi i o samom brodogradilištu, njegovoj organizovanosti i zahtjevu u složenosti samog modela, odnosno dokumentacije. Kad je brodogradilište sređeno, onda je i posao relativno jednostavan – problemi se rješavaju usput. Obratno, ako brodogradilište nije sređeno, potrebno je puno više energije za dobiti sve potrebne podatke i to valjane. Svi projekti putničkih brodova su kompleksni, jer na njima odrađujete segmente broda koji se moraju usaglasiti sa ostalim disciplinama i brodogradilištem. Ako bi smo morali odabrati najviše kompleksne projekte, to bi bila serija Wind Platformi za Nordic Yard , projekat suplaajera za Rolls Roys brod UT- 7521 P-Myklebusthaug za tursko brodogradilište Bešiktaš, i aktuelni projekat broda za prevoz žive stoke za Uljanik”- ističe Vukasović-Botica.
Pored svog redovnog posla ona inače, radi i kao asistent na Tehničkom fakultetu u Rijeci, na predmetu čvrstoća i konstrukcija broda. Uvjerena je da brodogradnja doprinosi razvoju tehnološkog nivoa svake zemlje, zbog čega se nijedna država koja ima tu vrstu privrede nikako ne odriče brodogradnje, bez obzira da li joj ta grana zbog prilika na globalnom tržištu, trenutno finansijski stvara profit ili gubitak.
Animacija
“Generalno gledano, brodogradnja je pokretač društva koji u svakom slučaju stvara dobitak. Ne mora biti to trenutna ekonomska dobit, već razvoj samog društva. Činjenice koje tome govore u prilog su sva brojna nova brodogradilišta otvorena proteklih 20-tak godina u Kini, gdje su se nakon toga razvili i ostali segmenti tj. firme koje proizvode opremu i sve visokoobrazovne ustanove koje stvaraju stručni kadar”- kaže direktorica Mardesigna.
CRNA GORA NE TREBA DA ŽRTVUJE INDUSTRIJU ZARAD TURIZMA
Na pitanje kako gleda na strateško opredjeljenje Crne Gore da ukida industriju, posebno na primorju u korist razvoja turizma, Vukasović-Botica je kazala da je slično proteklih godina rađeno i u Hrvatskoj.
“Mislim da Crna Gora prati što se dešava u Hrvatskoj, a da pri tome ne analizira koje su bile greške, te da ih samim tim i izbjegne. Voljela bih da se varam. Evidentno je da se Crna Gora rješava industrije i da je svu težnju prebacila na turizam koji je uslužna djelatnost. Ukoliko je to i djelimično tačno, mogu izraziti žaljenje i skepsu, jer drugi put može donijeti dugoročan napredak i razvoj društva, onako kako bi ga svi mi rado vidjeli. Prije svega mislim na važnost školstva i razvoj školskih ustanova kao generator napretka a koje realno, bez neke konkretne industrije, nemaju svijetlu budućnost. Mi se često znamo šaliti i reći da je turizam prosperitet, onda bi ga razvijali Njemci i o njemu bi zavisili, ali je činjenica da se oni nikada ne odriču industrije i takvog razvoja. Put Crne Gore je uveliko teži jer nema infrastrukturu za ozbiljnije brodogradilište osim Bijele koju koliko sam upoznata, namjeravaju prodati ili zatvoriti. Ukoliko je objašnjenje da industrija i turizam ne idu skupa, ni s time se ne bih složila, jer takav primjer imamo u Puli gdje uspješno opstaju oba segmenta. Stvar je odluke, a za dobre i kvalitetne odluke nikad nije kasno – u Crnoj Gori ima još uvijek kvalitetnog kadra za takav razvoj i nastavak”-poručuje Vukasović-Botica.
Poslije šestomjesečne pauze ponovo je krenula brodska linija od Bara do Barija. U petak naveče iz barske Luke isplovio je brod Jadrolinije “Dubrovnik”.
Pošto zbog nepvoljnog stanja na tržištu brodova nijesu uspjeli da kupe polovni feribot u Barskoj plovidbi su sklopili ugovor sa hrvatskom Jadrolinnijom.
U petak veče je ponovo uspostavljena pomorska linija Bar – Bari. Do kraja godine liniju je održavao Sveti Stefan, ali kada mu je istekla bezbjednosna licena, kompanija Barska plovidba nije uspjela da kupi polovni feribot.
Sanja Tomašević iz Barske plovidbe rekla je da za kompaniju ugovor s Jadrolinijom predstavlja uspostavljanje ponovne linije Bar Bari i Bari Bar.
“Feribot Dubrovnik ploviće u maju jedanput nedeljno, u junu, julu i avgustu dva puta nedeljno, u septmbru, oktobru i novembru jedan put nedeljno”, istakla je Tomašević za TVCG.
Flora Art
Hrvatska Jadrolinija, čiji će brod Dubrovnik održavati vezu Bar – Bari, je kompanija od međunarodnog ugleda.
Zoram Simanović sa broda Dubrovnik kaže da je plovilo namijenjeno za prevoz putnika i vozila, ali da su im prioritet putnici.
“Sam brod iznosi kapacitet 1.300 putnika i 250 vozila”, kazao je on
Crna Gora je nakon šestomjesečne pauze ponovo uspostavila brodsku liniju Bar Bari. Glavna ulica u Bariju i u Corso Cavur 70tih i 80tih godina prošog vijeka bila je najpopularnije stjecište ljubitelja šopinga iz Crne Gore.Nekada se ovdje dolazilo na jedan dan na izlet i jeftinu trgovinu. Sada više nije tako, ali ipak u Bari se dolazi.
Bari
U Barskoj plovidbi ne odustaju od traženja dugoročnog rješenja za liniju Bar Bari.
“Formiran je tim koji će vršiti pregovore sa kineskim partnerima i mogućnošću izgradnje novog feribota”, kazala je Sanja Tomašević iz Barske plovidbe.
Kompanija već ima dva teretna broda kupljena u Kini.
Na Aerodrom Tivat su danas, posredstvom turoperatora TUI Nordic, stigla prva tri aviona iz Kopenhagena, Helsinkija i Stokholma, sa preko 400 putnika, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
„Imajućí u vidu značaj otvaranja ovog trzišta za prve goste, NTO je u saradnji sa lokalnom turističkom organizacijom Tivat pripremila svečani doček uz kulturno umjetnički program i degustaciju domaćih specijaliteta“, dodaje se u saopštenju.
Iz NTO-a su saopštili da je prvim letom iz Kopenhagena stiglo 146 gostiju, iz Helsinkija 121, a iz Stokholma 142.
Rotaciji ta tri leta od 14. juna pridružiće se i letovi iz Osla.
TUI Nordic je ove godine u svoju ponudu uvrstio posebne aranžmane za Crnu Goru i u periodu od sredine maja do oktobra direktnim čarter letovima dovodiće turiste iz četiri nordijske zemlje – Švedske, Norveške, Danske i Finske.
Letovi TUI Nordic-a za Crnu Goru obavljaće se jednom sedmično iz gradova Stokholm, Oslo, Kopenhagen i Helsinki.
Iz NTO-a su kazali da jedan od vodećih hotelskih sistema u Crnoj Gori, Hotelska grupa Budvanska rivijera, koji u svom poslovanju ima široko razrađenu lepezu emitivnih tržišta Evrope, za ovu godinu ima ugovorenu saradnju sa ispostavom grupe TUI za nordijske zemlje.
„Prvim letovima iz pomenuta tri grada u hotele Slovenska plaža, Aleksandar, Mogren, Castellastva i Palas stiglo je preko 300 gostiju, a više od polovine će biti smješteno u hotelu Aleksandar u Budvi. Taj hotel u tekućoj turističkoj sezoni funkcioniše prema konceptu Blue star hotela i shodno ugovorenoj saradnji sa touroperatorom TUI Nordic primaće goste do početka oktobra“, rekli su iz NTO-a.
Pored Budvanske rivijere u kojoj će biti smještena većina gostiju, TUI Nordic ima ugovor sa još 15-ak hotela duž crnogorske obale u kojima će gosti boraviti prilikom posjete Crnoj Gori.
Službenici Lučke kapetanije Dubrovnik prije nekoliko dana zaustavili su tursku jahtu gulet Adatepe 4 koja je vozila britanske goste, te je zbog nedostatka svih potrebnih papira vratili u Crnu Goru odakle je i stigla.
Najnoviji je to slučaj vraćanja broda bez potrebnih dozvola, a sve u cilju suzbijanja crnog čartera te prema novim odredbama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, koje se primjenjuju od 1. maja ove godine.
Turski brod luksuzna je drvena jedrilica za 12 gostiju i posadom koja je obavljala turističku djelatnost u Grčkoj, Crnoj Gori, Turskoj i Hrvatskoj, tačnije u akvatoriju Dubrovnika, Korčule, Splita, Šibenika i Zadra, i to od početka maja do kraja rujna. No,očito nije sve bilo po ‘peesu’, čim su ih hrvatske lučke vlasti odbile.
‘Puno muljaže’
– Spomenuta jahta je vraćena s pomorskog graničnog prijelaza u Dubrovniku jer nije ishodila sve potrebne dokumente za obavljanje gospodarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. To nije prvi slučaj jer je sličan slučaj zabilježen i nekoliko dana prije na graničnom prijelazu u Cavtatu – potvrdio nam je David Radas iz kabineta ministra mora odakle najavlju oštru borbu protiv crnog čartera na koje domaći skiperi i vlasnici brodova, te agencije uporno viču već godinama.
– Puno je tu muljaže. Našim morem plove crne flote s ilegalnim posadama i putnicima koji najam plaćaju isključivo vlasniku plovila, dok se državi i domaćima ne plaćaju boravišne pristojbe i poreze.
Izbjegava se porez na način da se tobožnjem prijatelju, odnosno skiperu izda punomoć za korištenje broda, koji ovaj, na dar dobije baš kad krene sezona i baš subotom kad je smjena nautičara. Gosti na brodu su također prijatelji – požalio nam se jedan domaći vlasnik čartera.
Hrvatska je postala jedna od najznačajnijih svjetskih nautičkih destinacija, a u segmentu iznajmljivanja brodova bez posade, posebice onih do 20 metara, smatra se svjetskom destinacijom broj jedan.
Podaci govore kako je u našem teritorijalnom moru tijekom 2016. plovilo ukupno 60.807 stranih jahti i brodica, što je porast od 11,37% u odnosu na 2015. godinu. Čarter djelatnost s preko 3.500 jahti i brodica i ostvarenih više od 68.000 najmova također je zabilježio rekordnu sezonu. Ipak rezultati, posebice financijski, nisu zadovoljavajući, smatraju u ministarstvu.
– Jedan od glavnih razloga što ne bilježimo bolje rezultate je svakako nelojalna konkurencija nekih susjednih zemalja, koje nisu članice EU, u kojima se ne plaća PDV na ugovor o najmu plovila, a vlasnici su oslobođeni i plaćanja PDV-a na gorivo.
Zbog toga sva plovila kada se turisti ukrcavaju u lukama tih zemalja, a stvarno plove u RH, predstavljaju nelojalnu konkurenciju hrvatskim turističkim brodarima i pružateljima usluge smještaja na plovnim objektima s posadom, te ugrožavaju njihovo redovito poslovanje.
U Hrvatskoj je lani evidentirano 1.165 najmova jahti duljine veće od 20 metara, dok je u istom periodu ukupno evidentirano 1.361 uplovljenja svih stranih jahti duljih od 20 metara od čega je najveći broj bio iz Crne Gore (809).
Najave za ovu sezonu bile su još dramatičnije, prvenstveno zbog kraha nautičkog tržišta istočnog Mediterana i s tim povezanog prebacivanja velikog broja jahti u Jadranu – kaže Radas.
Tridesetak poljoprivrednika, pretežno povratnika i raseljenih osoba, sa područja Mostara i Čapljine, dobili su od Unije za održivi povratak i integracije u BiH certifikate nakon završene obuke o uzgoju smilja. Time se željelo pomoći održivom povratku kroz edukaciju o organiziranoj i planskoj proizvodnji smilja i eteričnih ulja u Hercegovini.
Stručnjaci, međutim, kažu kako se time željelo pomoći malim proizvođačima da se snađu u haotičnoj situaciji sa smiljem, pri čemu je BiH svjetski lider u proizvodnji, ali je problem u tome što tržište za ono što se proizvede nije osigurano.
Od proizvodnje smilja, što je postalo u posljednjevrijeme masovna pojava u Hercegovini, mnogo očekuje Zorica Šutalo iz mjesta Domanovići kod Čapljine. Svaka pomoć dobro dođe, kaže Zorica, nakon edukacije koju je prošla u organizaciji Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
„Ali, ono osnovno znamo – da je to eko proizvodnja, ne smije se ništa dodavati od kemijskih sredstava, samo biološko“, kaže Zorica Šutalo.
Na pitanje zašto je izabrala baš uzgoj smilja, Zorica odgovara:
„Sada je to hit u Hercegovini, cijena je relativno dobra, mada sad pričaju da će cijena nešto i pasti, ali mi se ipak nadamo da se i s tom cijenom može nešto zaraditi.“
Slično razmišlja i Vjekoslav Šimović, takođe s područja Čapljine.
„Teško je ulje prodati, cijene se mijenjaju. Ne znam šta će biti ove godine, ove godine se baš veliki urodi očekuju. Ali, eto, mi se borimo.“
Smilje
Upravo zbog velikog uroda stručnjaci očekuju pad cijene smilja i eteričnog ulja u Hercegovini. Ahmed Džubur, dekan mostarskog Agromediteranskog fakulteta, koji je učestvovao u projektu edukacije o uzgoju smilja, ističe kako se obukom pokušava pomoći ljudima da se snađu u poprilično haotičnoj situaciji sa smiljem. Bosna i Hercegovina je sada, sa preko 1.500 hektara pod smiljem, svjetski lider u proizvodnji ove biljke, ali je jedan od problema to što nadležne institucije i ministarstva spavaju.
„Ljudi na terenu potpuno su prepušteni sebi, nevladinom sektoru i jednoj tržišnoj utakmici koju ne mogu dobiti na ovaj način, jer, evo, imamo drastičan pad cijena eteričnih ulja od smilja, umjesto da to postane komparativna prednost države, na kojoj će još stotine i hiljade ljudi i porodica zasnivati svoju egzistenciju.“
Zato predsjednica Unije za održivi povratak i integraciju u BiH Mirhunisa Zukić kaže da se edukacijom željelo postići da se povratnici i raseljene osobe na organizovani i planski način bave uzgojem smilja.
„Na neki način da to bude njihova ekonomska podrška u jednom dijelu njihovog ostanka ili opstanka na ovim prostorima. Već imamo organizirane firme koje će otkupljivati smilje, prerađivati i plasirati na tržište. Sada je trideset ljudi s područja Čapljine i Mostara prošlo obuku, oni su dobili certifikat kako bi se mogli u idućem razdoblju baviti planiranim uzgojem smilja. Projekt vrijedi šest hiljada maraka. Ljudi nisu mogli plasirati svoje smilje na tržište jer sjemena nisu bila po standardima koje tržište prepoznaje”, istakla je Mirhunisa Zukić.
Ovim projektom želi se inicirati ideja koja bi se mogla proširiti i na druga područja Hercegovine gdje se do sada nije počelo s uzgojem smilja i drugog aromatičnog ulja, ili je to tek na samom početku.
Smilje iz Hercegovine je jedno od najkvalitetnijih na svijetu, koristi se u kozmetičkoj industriji i farmaciji. Od njega se prave eterična ulja, a zbog velike potražnje u svijetu, mnogi se odlučuju za plantažnu proizvodnju.
