Protekle nedjelje realizovan je uspon na Svetog Iliju poviše Žvinja, kao deveti događaj iz zajedničkog kalendara „Zimski gušti na Orjenu“. Organizator je bila NVO „Eko Boka“, a predavač – Olivera Doklestić.
Događaj je zamišljen kao kombinacija šetačke ture i istorijskog časa na otvorenom, posvećenog kratkotrajnoj francuskoj vladavini Bokom, ali još više, ratnom sukobu i bitkama protiv Francuza. Ova atraktivna tura od samog mora, pa sve do crkve i njenog platoa na razmeđi Crne Gore i Hrvatske i inače je popularna među Novljanima, ali i njihovim gostima, među kojima prednjače Norvežani – pacijenti Instituta. Sa staze se pruža se odličan vidik na ovaj dio Boke, a sa samog platoa, pogled puca i na otvoreno more, kao i najjužniji dio Konavala, Vitaljinu i Molunat.
Ovaj kraj, sa jedne i druge strane granice, bio je poprište niza bitaka Crnogoraca, Rusa i Bokelja sa jedne i Francuza sa druge strane, o čemu, između ostalog, svjedoči spomenik poginulim francuskim vojnicima, podignut pored same crkve. Rat 1805-6. u Boki i Konavlima, bio je proizvod sukoba interesa tadašnjih evropskih sila i njihovog šireg ratnog sukoba, ali i većinskog odbijanja Bokelja da se stave pod vlast novog gospodara, ma koliko on suštinski bio napredniji od dotadašnje vlasti.
Rat, kao rat – nije donio ništa dobro, samo razaranja i pogibije. Olivera Doklestić je izlaganje na granici Boke završila konstatacijom „Ovakvi događaji bi trebali da nam služe za nauk da ne treba uvijek brzo i plahovito reagovati, onako kako smo znali i onako kako smo to nažalost ponovili u bliskoj prošlosti. Neke stvari izgledaju puno jasnije tek nakon velikog vremenskog otklona, kao što je to ovaj od punih 211 godina.“
Tematska izlaganja i obilasci mjesta vezanih za bitke, biće nastavljeni kroz još dva događaja: Obilazak rimskog utvrđenja Čakotin, smještenog iznad sela Trebesin i Ljutog krša, kao prirodne tvrđave korištene tokom II Svjetskog rata.
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
1 od 14
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
prof. Lazo Seferović
“Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić” naziv je monografije autora prof.Lazara Seferovića koja je promovisana sinoć u dvorani “Park” u Herceg Novom.
Predstavljajući monografiju, kroz ambijent u kome se stvarala filatelistička kreacija Toma Katurića, kolekcija koja je u svijetu osvojila 12 zlatnih medalja, ponosni autor Seferović ukazao je i na veliki uspjeh i 40 medalja koje su osvojili, kao porodica, supruga Jelisaveta i sin Đorđe.
„Ova veliki filatelistički trio svijetu je pokazao da malo mjesto Kamenari može osvojiti tako prestižne nagrade i u svijet lansirati Boku Kotorsku i Crnu Goru …
Želi bih da moji Novljani i Bokelji shvate da ova monografija nosi jednu poruku. To je bilo kada je Tomo pričao djeci u Nju Delhiju na izložbi, kada su ga pitali koliko vaše mjesto ima hiljada stanovnika, našto im je odgovorio, nema ni hiljadu ali sada dovoljno da bude prepoznatljivo u svijetu…“ – kazao je Seferović.
Monografija nije samo priča o Katuriću, već o Boki Kotorskoj, Kamenarima, našoj, istoriji, kulturi, pošti i pismenosti naših ljudi i pomoraca u 19. vijeku.
Štampana na 220 strana sa 400 reprodukcija, prikaze kompletne filatelističke kolekcije i zlatnih odličja sa svjetskih izložbi. Pokrovitelj izdanja je Opština Herceg Novi.
Pisac i književni kritičar, Vujica Ognjenović, predstavljajući monografiju, istako je da autor kroz glavni lik, Toma Katurića i njegov hobi koji je vremenom postao mnogo više od toga, nam govori, kako porodična tradicija može da pređe okvire jednog mjesta, države i da postane svjetski brend.
„Katurićeve kolekcije nisu puka dokumentaristika, nisu skup pisama iz određenog perioda. One su mnogo više od toga, rekao bih da je to neotkrivena, eksplozivna, intimna istorija Boke Kotorske. Katurićeve kolekcije pisama kao i kolekcije članova porodice, supruge i sina otkrivaju kako se nekada živilo u Boki, kako se plovilo, zarađivalo, koliko su tada ljudi na ovim prostorima bili pismeni…
Seferović ovom monografijom pokazuje koliko je filatelija važan dio istorije jednog naroda. Prve crnogorske poštanske marke štampane su u Beču 1873. a samo godinu kasnije uvedene su u poštanski saobraćaj. Monografija između ostalog otkriva kada i kako su se otvarale pošte na Balkanu i u Crnoj Gori i još mnogo toga “ – zaključio je Ognjenović.
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Prisjećajući se brojnih susreta i razgovora sa Katurićem, kroz svoj novinarski staž Minja Bojanić osvrnuo se na njegovu meteorsku uzlaznu liniju u zahtjevnoj oblasti filatelije.
„Poštanska marka najbolji je ambasador svake države. Mislim da je Tomo to dobro shvatio, i jako sam ponosan na njegove medalje jer i na taj način pronosi vrijednosti i blaga ovog našeg podneblja“ – kazao je Bojanić, koji mu je poklonio ilustraciju koja je pratila jedan od prvih tekstova koje je napisao o njemu.
Kapetan Tomo Katurić, član je londonskog ,,Kraljevskog filatelističkog društva”, čiji je pokrovitelj engleska kraljica Elizabeta II, član je Evropske akademije filatelista u Parizu, ali i najbolji je ambasador Boke i Crne Gore u svijetu, čulo se sinoć u Herceg Novom.
Kolekcija Poštanska istorija Boke Kotorske sadrži 250 pisama, 128 listova iz doba Napoleona, sadrži prvu marku izdatu u Austro–Ugarskoj 1850.godine kao i pisma iz vremena kada je Napoleon vladao Bokom. Kolekcija je unikatna i najveći dio je iz porodične prepiske…
Kapetan Tomo Katurić podsjetio je na dugu porodičnu pomorsku tradiciju i bogatu kolekciju pisama, koja su se prenosila sa koljeno na koljeno, da bi poslije strica Lazara koji je umro 1974. godine, on nastavio sa aktivnim bavljenjem filatelijom.
Kako je kazao ove godine očekuje ga bogata izlagačka aktivnost u Evropi, svjetska izložba u Brazilu a za kraj godine ima poziv princa Alberta II za izložbu u Monte Karlu.
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Zašto „Exodusi“ ?
„Kada me pitate zašto sam baš izabrao „Exoduse“ da večeras sviraju, reći ću vam iskreno, ostali su prijatelji punih 50 godina, nije ih održao novac, održao ih je entuzijazam, ljubav, poštovanje i drugarstvo na čemu im čestitam. Kada bude proslava napraviti ću koverat sa pečatom iz Herceg – Novog, Exodusi 50 godina“ – kazao je Katurić.
Čestitka – Biskupski ordinarijat Kotor
„Otac biskup nije u mogućnosti prisustvovati promociji zbog službenog puta u Rim, ali Vam upućujemo iskrene čestitke na uloženom trudu i ljubavi, te na postignutim uspjesima kojima ste doprinjeli prepoznavanju i prezentaciji Boke kao specifičnog prostora, istorijske, kulturne i prirodne svjetske baštine“
Izrađena specifikacija za oznaku izvornosti Dalmatinska janjetina
U šibenskoj Gradskoj knjižnici održana je u utorak prezentacija projekta “Dalmatinska janjetina”, a šibensko-kninski župan predao je Udruzi uzgajivača ovaca i koza Dalmacije specifikaciju za registraciju oznake izvornosti proizvoda autohtone pasmine ovce pramenke.
Projekt “Dalmatinska janjetina” okupio je uzgajivače stočare iz tri dalmatinske županije koji se bave uzgojem autohtone pasmine ovce pramenke u Udrugu uzgajivača ovaca i koza Dalmacije, koja će biti nositelj postupka ishodovanja zaštite oznakom izvornosti na nacionalnoj i na razini Europske unije.
Izradu specifikacije i dokumentacije financirale su Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, a župan Pauk naglasio je na prezentaciji kako će oznaka izvornosti spriječiti da se pod nazivom “Dalmatinska janjetina” prodaje meso koje nije uzgojeno u Dalmaciji.
O posebnostima dalmatinske janjetine govorila je Marina Krvavica, docentica na kninskom Veleučilištu Marko Marulić, koja je vodila projekt specifikacije i izrade prateće dokumentacije potrebne za postupak dobivanja oznake izvornosti proizvoda ‘Dalmatinska janjetina’, janjećeg mesa pasmine ovce pramenke.
Dalmatinska pramenka autohtona ovca koja u Dalmaciji obitava tisuće godina
“U istraživanju smo nesporno dokazali da je dalmatinska pramenka autohtona ovca koja obitava na području Dalmacije i to ne stotinama, nego tisućama godina, te da se ona prilagođavala surovim uvjetima krša. Isto tako smo dokazali da su dalmatinski pašnjaci, pogotovo pašnjaci Dalmatinske zagore atipični ovčji pašnjaci, što znači da je florni sastav takav da su biljke zeljaste i polegle po tlu jer je ovca tu pasla i hodala tisućama godina. Okoliš se prilagođavao ovci, a ovca okolišu”, naglasila je Marina Krvavica.
janjetina s ražnja
Podsjetila je da je Dalmacija je jedna od najbogatijih poručja u Europi što se tiče biljnih vrsta i baš zato je naša janjetina tako posebna.
“U Dalmaciji ima više od 3,5 tisuće biljnih vrsta, od čega čak sedam posto endemskih, a velika je zastupljenost ljekovitih biljaka koje su bogate aromatičnim spojevima i antioksidansima. Takav florni sastav, što smo dokazali kemijskim analizama, utječe na kemijski sastav mesa.
Jedan od najizravnijih dokaza da je ‘dalmatinska janjetina’ doista specifična, što mi odavno znamo, ali nismo mogli objasniti, je zbog hlapljivih tvari kojih u dalmatinskoj janjetini ima puno više nego u ostalim vrstama janjetina, na primjer ličke, creske ili kupreške. To utječe na blagi miris i okus ‘dalmatinske janjetine’, po kojem je ona posebna”, kazala je Krvavica na prezentaciji te ponudila i definiciju ‘dalmatinske janjetine’:
“Dalmatinska janjetina je meso janjadi hrvatske izvorne pasmine ovaca dalmatinske pramenke, ojanjene, uzgajane i zaklane isključivo na definiranom području koja se kolje u dobi od 70 do 130 dana kada dosegne tjelesnu masu od 15 do 28 kilograma”, dodala je.
Projekt ‘ Dalmatinska janjetina’ za jačanje razvoja ovčarstva
Šibensko-kninski župan Pauk predao je specifikaciju proizvoda Udruzi uzgajivača ovaca i koza Dalmacije,
“Znamo da se pod dalmatinskom janjetinom prodavalo svašta, pa čak i uvozna janjetina, a ovim projektom tome se nadamo stati na kraj. Izrada specifikacije uključila je zadane parametre koje meso mora zadovoljiti da bi dobilo oznaku ‘dalmatinska janjetina’. Cilj ovog projekta je ojačati razvoj ovčarstva i zato ćemo mi cijelo vrijeme pratiti rad udruge i biti im potpora”, izjavio je župan nakon prezentacije.
Čak 198 ručnih bombi tipa M35, pronašli su pirotehničari u ponedjeljak u šumi Šubićevac u Šibeniku gdje djelatnici tvrtke Rumital obavljaju poslove razminiranje, doznaje se od njihovog voditelja radilišta Zorana Vasiljevića.
“Još jučer smo detektorom u rupi ispod jedne stijene pronašli te bombe, a danas cijelu tu rupu pretražili i utvrdili da tamo nema sličnih eksplozivnih sredstava. Očito je da ih je netko tamo zakopao, a sudeći po modelu i njihovom stanju, pretpostavljam da ih je tamo netko sakrio nakon Drugog svjetskog rata”, izjavio je u utorak Vasiljević, koji vjeruje da su bombe proizvedene u Kragujevcu još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Na slične eksplozivne naprave, kaže, već je nailazio na brojnim terenima koje je razminiravao proteklih godina širom Hrvatske.
“Kako s bombama, nažalost, imamo bogato iskustvo, procijenili smo da bi svaki pokušaj njihova transporta na neko drugo mjesto bio previše rizičan. Nekima su košuljice skroz propale i vidi se detonator i eksploziv, a i inače košuljice tih bombi nisu previše debele i kvalitetne, nego više podsjećaju na lim”, istaknuo je Vasiljević.
Uništavanje bombi potrajat će dva dana iz tehničkih razloga. “Ne možemo ih uništiti sve odjednom, jer bi to bila prejaka eksplozija, pa ćemo ih uništavati malo pomalo”, kaže pirotehničar tvrtke Rumital.
Inače, u blizini mjesta gdje su pirotehničari otkrili bombe, prije sedam godina pronađeno je još 200 takvih ručnih bombi, rekli su u šibenskoj policiji, čiji su djelatnici nakon pronalaska opasnog materijala izašli na teren.
Iako je to trebalo da se desi još prošle godine, brod-oldtajmer „Barbara“ još nije prebačen u marinu Porto Montenegro gdje je toj motornoj barkasi staroj 91 godinu, obezbijeđeno mjesto novog eksponata u tamošnjoj muzejskog Zbirci pomorskog nasljeđa.
Atraktivan stari brod čije je renoviranje završeno, već mjesecima se nalazi na tzv. suvom vezu u marini i brodogradilištu komapnije „Navar“ u Bonićima kojoj Opština Tivat plaća zakup veza. U međuvremenu, Portoo Montenegro je po ranije postignutim dogovoru, već utrošio 14 hiljada eura u pripremu terena i izradu betonske tzv. posteljice koja će prihvatiti trup atraktivnog starog broda, a koji će biti smještan na platou ispred zgrade Zbirke pomorskog nasljeđa gdje će „Barbara“ ubuduće društvo praviti dvama najatraktivnijim eksponatima tivatskog pomorskog muzeja – podmornicama P-821 „Heroj“ i P-912 „Una“.
“Sam zahvat izmještanja “Barbare” iz Bonića do lokacije Zbirke pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru je veoma kompleksan. Za to su potrebna specijalizovana vozila i dvije velike dizalice. U ove svrhe Opština Tivat pribavila je ponudu jedne specijalizovane firme, koja bi ovo mogla izvršiti, a procjenjena vrijednost poduhvata je 9.000 eura”- kazala nam je portparolka lokalne uprave Branka Čelanović. Opština Tivat je vlasnik “Barbare” od 2007. kada je zatvoreno tivatsko vojno brodogradilište Arsenal gdje je taj mali brodić decenijama služio za prevoz radnika iz svih djelova Boke do posla u Tivtu.
Čelanović je dodala da je Opština za remont i konzervaciju “Barbare” koja je lani obavljena u ”Navaru” uložila 17 hiljada eura, ali da “prošlogodišnjim budžetom, Opšina nije predvidjela sredstva za transport” broda do Porto Montenegra.
„U pitanju su značajna sredstva i trenutno razgovaramo sa menadžmentom kompanije “Adriatic Marinas”-a oko realizacije samog transporta. Nadamo se skoroj realizaciji i dopremanju “Barbare” do Zbirke, gdje će ovaj brod biti dio stalne postavke” – istakla je Čelanović.
Zanimljivo je međutim,da loklna uprava nije sredstva za transport “Barbare” previdjela ni u ovogodipnjem budžetu Opštine koji iznosi čak 18,62 miliona eura.
BARBARA juče u Navaru
Motorna barkasa BM-58 „Barbara“ koja dogodine obilježava 90-ti rođendan, jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala. Uz jedrenjak “Jadran” ova barkasa bila je najstariji brod u Ratnoj mornarici SFRJ, a kasnije i u Mornarici Vojske Crne Gore. Ovaj čelični brodić deplasmana 32 tone, dug je 20,95 metara, širok 3,70 metara, a brzinom od 10,3 čvorova pogonio ga je pogon dizel motor snage 165 konja. Za “Barbaru” se priča da su je u Nirnbergu 1926. izgradili njemački učenici kao diplomski rad. Koliko uspješno su to učinili ,svjedoče decenije njene plovidbe i bez ikakvih problema prevaljene stotine hiljada nautičkih milja u raznim vremenskim uslovima na moru. U Jugoslaviju je ova barkasa sa još nekim plovnim objektima došla krajem 20-tih, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat. Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945. bila rekonstruisana u putničku barkasu od kada “Barbara” egzistira u manje-više nepromijenjenom obliku.
Dan sjećanja na pobunu mornara u Boki 1918. godine biće obilježen sutra, 1. februara odavanjem počasti poginulim mornarima u Đenovićima.
Okupljenje učesnika na platou ispred Mjesne zajednice planirano je u 15.45 sati.
Uslijediće predaja raporta Odreda Bokeljske mornarice (Kotor, Tivat, Herceg Novi) predsjedniku Skupštine opštine Herceg Novi, Andriji Radmanu i defile Mjesne muzike Đenović i Bokeljske mornarice kroz Đenović.
Članovi Bokeljske mornarice će vijenac položiti kod kuće Vrankovića.
Potom će na platou ispred Mjesne zajednice vijenac u more položiti ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori Mitja Močnik.
Treći vijenac će na spomen obilježju položiti će predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Andrija Radman.
Đenovići spomen obilježje
Organizatori ceremonije su: Opština Herceg Novi, Mjesna zajednica Đenović, Mjesna muzika Đenović, Bokeljska mornarica – Podružnica Herceg Novi.
Uprkos tome što je Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor prije skoro dva mjeseca zabranila da se to radi, danas je ponovno u uvali Bonići kod Tivta nastavljeno čerupanje i komadanje ostrataka olupine polupotonule drvene jahte „Independia“.
Radnici naoružani motornim šegama uz mnogo napora, kidali su komade trupa ovog nekadašnjeg minolovca njemačke Ratne mornarice, koji je svojevremeno pretvoren u luksuznu motornu jahtu. Njima je asistirala velika autodizalica jahting kluba „Jug“ iz Bara koja je odsječene djelove izvlačila na obalu i beuspješno pokušavala da, natežući čelik-čela i sama polomi pokoji dio izuzetno čvrstog trupa „Independie“, građenog od masivnog mahagonija i tikovine.
Ponovno su kao i u ranijim pokušajima, morem oko olupine plutali komadi broda, daske i drugi otpad koje je kupio radnik u malom čamcu, ali je ovog puta mirnu površinu mora prekrio i tanki uljni film od ostataka nafte i ulja koje se prosulo iz razorenog trupa jahte.
Među mještanima koji su i ovog puta negodujući, uklanjali svoje barke iz obližnjeg mandraća da ih ne bi oštetili plutajući komadi broda ili radovi na „Independii“, bio je i odbornik DSS u SO Tivat Dejan Risančić. On je o ekološkom problemu koji predstavlja olupina broda i pokušaji ovakvog njenog nestručnog uklanjaja, govorio na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta, protestujući što Opština i njeni organi do sada nisu ništa učinili da se ovaj problem riješi. Risančić je danas na lice mjesta pozvao novinare, a o svemu su obaviješteni Komunalna inspekcija, inspekcijska služba JP „Morsko dobro“ i Lučka kepetanija Kotor, ali se niko od inspektora nije pojavio na licu mjesta dok su tamo bili predstavnici medija.
Načelnik Komnunalne inspekcije Opštine Tivat Jovica Stojković nam je kazao da oni nemaju nadležnosti da intervenišu u zoni Morskog dobra, ali da su o svemu što se dešava u Boničima, obavijestili kontrolora tog JP za Tivat. Stojković je dodao da će Komunalna inspkecija spriječiti svaki pokušaj da se djelovi koji se skidaju sa “Independie” ostavljaju na putu koji vodi ka palacu Verona u blizini kojeg se nalazi potonuli brod, jer su saobraćajnice javna površina na kojima Konunalna inspekcija ima nadležnost da interveniše.
Nafta i ulje u moru
Inače, inpektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar novinarima je 12. devembra prošle godine rekao da je zvanično zabranio pokušaje uklanjaja ostataka „Independie“ iz plićaka u Boničima, komadanjem broda jer je to pričinilo brojne probleme.
Lompar je tada po pozivu građana i novinara, izašao na lice mjesta u Bonićima i akterima uklanjanja olupine „Independie“ zabranio da izvode dalje radove.
Danas u Bonićima
„Trup potonulog broda može se ukloniti samo u cjelosti, korišćenjem plovne dizalice, pa tek onda rezati. Stoga sam im naložio da se za te usluge obrate ili Mornarici VCG ili kompaniji „YU Bruiv“ iz Kotora koje jedine posjeduju plovne dizalice adekvatnog kapaciteta i tehnički su usposobljene da izvedu ovakvu akciju. Potonuli brod mora biti uklonjen, ali se sigurno neće dozvoliti da se to čini ovakvim improvizovanim metodama u plićaku“- kazao je tada Lompar.
Pedeset metara duga rashodovana drvena jahta „Independia“ potonula je u noći 21.jula prošle godine iz zvanično, još neutvrđenih razloga. Uprkos naporima koje je tada preduzela ekipa Lučke kapetanije Kotor što su je alarmirali mještani, da se pumpama savlada prodor vode u drveni trup “Independie”, brod je ipak potonuo i kobilicom “sjeo” u mulj u plitkom moru uvale Bonići. Iznad morske površine ostala je samo glavna paluba i dio već poodavno srušenog nadgrađa jahte. Ekipe Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti odmah su tada olupinu okružile plutajućom branom, kako se iz nje eventualno ne bi prosipali ostaci nafte i ulja, a koji su se povremeno pojavljivali narednih desetak dana.
Brana je uklonjena nakon petnaestak dana, a olupina je ostala netaknuta skoro četiri mjeseca i država, pravdajući se na to da je nedostupan zvanični vlasnik broda koji se kao takav vodu u njegovim papirima, nije preduzela ništa da potopljeni brod ukloni.
U međuvremenu, olupina je promijenila vlasnika i otkupila je kompanija iz Podgorice što se bavi prometom sekundarnih sirovina, koja je krajem novembra bezuspješno pokušala da brod izvuče na obalu, te ga od tada, sa manjim ili većim pauzama, komada direktno u moru.
Najveći investicioni projekat u turizmu i izgradnji rezidencijalnih sadržaja u Crnoj Gori, projekat izgradnje integrisane destinacije Luštica Bay, predstavljen je ove godine po prvi put na upravo završenom 48. Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu (The Boot Düsseldorf) u Njemačkoj.
Kompanija Luštica Development, koja na oko sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica razvija projekat Luštica Bay kao integrisane turističke destinacije sa dvije marine, ove godine u Dizeldorfu predstavila je glavnu marinu u kompleksu koja će biti otvorena u 2018. godini.
-Zanimanje za Crnu Goru kao destinaciju je izuzetno veliko a ponuda Luštica Bay-a, zbog lokacije, cjenovne konkurentnosti i moderne infrastrukture, bila je predmet velikog interesovanja posjetilaca sajma koji je neizostavan u kalendaru kako najvećih svjetskih brendova u oblasti nautike, tako i nautičkih poznavalaca, medija i blogera“, saopštila je Slavica Milić, izvršna menadžerka u marketingu Luštica Development.
Sajam u Dizeldorfu je ove godine bio internacionalniji nego ikada ranije u svojoj istoriji dugoj 48 godina. Ponudu od oko 1,800 plovila predstavilo je 1,813 izlagača iz 70 zemalja. Premijerno je predstavljeno oko 70 jedrenjaka i motornih jahti. Na preko 220,000 m2 izložbenog prostora, pored plovila i ponude marina, predstavljena je raznovrsna oprema za ronjenje, ribolov, najrazličitije sportove na vodi, aranžmani i čarter ponuda kao i trendovi u industriji.
Luštica bay
Suprastruktura glavne marine u Luštica Bay-u je završena a u ovoj godini uslijediće infrastrukturno opremanje potrebnim instalacijama, pontonima i pejzažno uređenje marine i kontaktne zone sa naseljem. Po zavrsetku, planira se da marina u Luštici Bay-u bude i luka za međunarodni saobraćaj te da ima stanice za snabdijevanje gorivom u zoni sekundarne marine. Ovaj objekat nautičkog turizma sa 176 mjesta za brodove od šest do 35 metara dužine je dizajniran da u stilu tradicionalnih crnogorskih naselja uz obalu, bude centralna tačka u naselju u marini.
Glavna marina u Luštica Bay-u nudiće opcije za kratkoročni i dugoročni zakup vezova, a u ponudi će biti i sportski klub, 24-satnog podrška multilingvalnog tima, usluge popravke i održavanja, jaht klub i prostorije za posadu, 24-satno obezbjeđenje i video nadzor, Wi-Fi internet pristup i neophodna vodovodna i infrastruktura za snabdijevanje električnom energijom.
Luštica bay marina
Druga, manja marina u kompleksu raspolagaće sa 56 vezova.
Na 690 hektara zemljišta nadomak Tivta kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay kreiran kao novi turistički grad u Crnoj Gori, u potpunosti uklopljen u prirodno okruženje i integrisan u lokalnu zajednicu kao funkcionalni grad operativan i otvoren za posjetioce tokom cijele godine.
Luštica Bay je planiran da ponudi sedam hotela, dvije marine, prvi profesionalni golf teren u Crnoj Gori, sa potpisom Gerija Plejera, više od 1.000 stanova, preko 500 stambenih vila i kuća, kao i druge objekte, cime ce postati destinacija pogodna kako za odmor, tako i stalan zivot.
Kompanija “Blue Line International” (BLI) na svojoj je internetskoj stranici i službeno izvijestila putnike da je prodala “Reginu della Pace”, jedini preostali feribot u floti, što smo prvi objavili još početkom mjeseca.
Jedan od brodara koji godinama održava liniju između Splita i talijanske Ankone potvrdio je kako trajekt koji je već zaplovio pod novim imenom “Rigel III” planira zamijeniti “novijim, bržim i većim brodom”. No, nastavak obavijesti ipak ostavlja dvojbu, jer iako iz BLI-ja navode kako “na tržištu traže feribot spomenutih značajki”, u nastavku napominju kako će do 1. marta obavijestiti javnost hoće li nastaviti s održavanjem prekojadranske pruge, a do tada putnici neće moći rezervirati karte za planirana putovanja.
Podsjetimo, BLI je donedavnu “Reginu della Pace” prodao grčkoj kompaniji “Ventouris Ferries” čiji brodovi plove na liniji između talijanskog Barija i največe albanske luke Drač.
U multimedijalna galerija „Novi to sam ja“ u ponedjeljak je otvorena izložba „Ako si cvijet, budi mimoza u Novom“. Dokumentarna izložba izazvala je veliku pažnju brojnih posjetilaca koji su se prisjetili maskembala i festivala od 1969. godine, do današnjih dana, brojnih gostovanja karavana mimoze u drugim gradovima, na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu…
„Izložba sa sobom nosi divna i upečatljiva sjećanja koja će nadam se osvjetliti i vaše uspomene na skoro pola vijeka trajanja ovog Praznika. Izložba naš je pokušaj da se otrgne od zaborava ono kako je nekada izgledao Praznik mimoze“, kazala je Ana Stanišić direktorica TO Herceg-Novi
„Ono što me uvijek impresioniralo u Prazniku mimoze jeste činjenica da je bio prva manifestacija u Jugoslaviji organizovana u slavu cvijeća. Drugo, hercegnovske mažoretke su prve mažoretke u Jugoslaviji, a konstituisao ih je takođe Praznik mimoze i treće, maske mažoretke i Gradska muzika, bili su najsnažniji prodor Herceg Novog kako u evropske kulturne tokove i u umjetnost“… podsjetio je prof. Lazar Seferović.
On je podsjetio da je stub početaka Praznika mimoze prvih godina bio je Petar Stijepčić gradonačelnik Herceg – Novog.
Mimoza izložba 2017. foto opština HN
„Prema mom mišljenju to je treći i najveći gradonačelnik u Herceg Novom poslije Jefta Gojkovića, početkom 19. vijeka, a onda čuvenog Mirka Komnenovića… Kada smo mu prenijeli ideju sjajnog beogradskog novinara Backa Gregorića, sa kojim su u ekipi bili i Časlav Radović, Moma Arsić, Miha Stanisavljević , i koji su dolazeći ovdje kao novinari i istražujući turistička zbivanja, posjetili Luku Tomanovića i kod njega otkrili italijansku mimozu i posjetili Petra Derća u Sutorini i kod njega otkrili našu mimozu, odmah je pokrenuo Marka Vlaovića, tada predsjednika TS Boke Kotorske, a tu su bili i Mirko Stijepčić, Vlado Beko, PKB se uključio, Ante Sterniša, Ljubo Kotaraš, u hotelu „Boka“ Žile Budeč jedan od najvećih ugostitelja koje je Herceg Novi imao…
Backo i njegove kolege doveli su JAT-om, tada najvećim našim avioprevoznikom, brojne umjetnike, novinare, pjesnike, muzičare i napravili smo 1968. prvu probnu mimozu… Pridružilo se Turističko društvo Savina sa Svetom Perčinovićem i sa Petrom Vučetićem koji je osnovao mažoretke. On je sa sinom Matom i snahom Jelenom, napravio prve odore za mažoretke koje su bile prava atrakcija ne samo u Jugoslaviji nego i na tri svjetske turističke berze u Berlinu na kojima smo učestvovali… Cijela Jugoslavija je slavila Praznik mimoze“, podsjetio je na prve fešte, Lazar Seferović.
Sa otvaranja izložbe foto Radio Herceg Novi
Na entuzijazam, snagu i radost prvih festivala podsjetili su Ante Krstović i Aleksander Saša Vidić, ali je najljepši trenutak po ocjeni publike bio, kada se ovim veteranima novske fešte koji su je decenijama osmišljavali, s ljubavlju i brižno, pridružio Dragan Ristić – pa su u glas izgovoril „Izložba je otvorena!“.
Ako posjetite Herceg –Novoi izložbu možete pogledati sve dok traje ovogodišnji Praznik momoze, do kraja februara.
Izložbu „Ako si cvijet, budi mimoza u Novom“ su priredili galerija „Novi to sam ja“ i Turistička organizacija.
