Delegacija Opštinske organizacije Crvenog krsta Tivat posjetila je danas Specijalnu bolnicu „Vaso Ćuković“ u Risnu i tom prilikom u ime građana Tivta, toj medicinskoj ustanovi uručila prigodnu donaciju.
Kako je saopšteno iz tivatskog Crvenog krsta, predsjednica te organizacije Snežana Kršikapa i sekretar Duško Božović, bolnici u Risnu predali su donaciju koja se sastoji od
sredstva za higijenu prostora i ljudi, sitnog inventara za kuhinju koji je poklon hotela “Regent”, polovne posteljine, peškira i podloški. Sve to poklonili su građani Tivta i nekoliko ovdašnjih firmi.
Iz OO Crvenog krsta Tivat građanima je upućen javni poziv da toj humanitarnoj organizaciji doniraju invalidska pomagala, kako bi ona i dalje bila na usluzi onima kojima su najpotrebnija.
Podsjetili su da je tivatski Crveni krst do sada uspio da prikupi i ljudima u stanju potrebe na području tog grada i Kotora, ustupi ukupno 38 invalidskih kolica.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa (2.februar), Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u saradnji sa Opštinom Tivat organizuje Okrugli sto o zaštiti i unaprijeđenju Specijalnog rezervata Tivatska solila, koji će održati u četvrtak 2. februara u Multimedijalnoj Sali Opštine Tivat, sa početkom u 10 sati.
U okviru uvodnih izlaganja na okruglom stolu biće prezentovana najnovija istraživanja sa područja Tivatskih solila i to iz oblasti monitoringa stanja biodiverziteta, zaštite kulturne baštine i regulacije vodotoka i kanala.
Solila osmatracnice
Uvodničari će biti: Darko Saveljić, ornitolog koji se bavi praćenjem stanja ornitofaune na Tivatskim solilima, Vuk Iković, iz Crnogorskog ekološkog društva, koji prati stanje herpetofaune na Tivatskim solilima, Olivera Marković iz Instituta za biologiju mora rukovodilac tima za monitoring riba, rakova, kvaliteta vode i zemljišta tokom 2016. godine na području rezervata, Aleksandra Kapetanović, stručnjak za izradu Studije zaštite kulturne baštine Solila iz “EXPEDITO Architects” Kotor; Andrej Sovinc, stručnjak za izradu Studije regulacije vodotoka i kanala na području Tivatskih solila iz “IS Projekt, projektiranje in urejanje voda”Ljubljana.
Nakon uvodnih izlaganja, tokom diskusije očekuemo da će riječ uzeti predstavnici državnih i lokalnih institucija, NVO, Mjesne zajednice, kao i zainteresovani pojedinici, poručuju iz JP Morsko dobro.
Na svečanoj gala-večeri u sklopu „Tuna, Sushi & Wine festivala”, koji će se od 1. do 5. februara održati u Zadru, predstavit će se prestižni domaći gastronomski brend –ToroCro Maguro.
Riječ je o gastro proizvodu od tune koji je tvrtka Kali tuna posljednjih 11 mjeseci uspješno promovirala u Japanu. Taj je proizvod nakon uspjeha na azijskom već krenuo prema najvećem mogućem tržištu – Sjedinjenim Američkim Državama, saopštila je Turistička zajednica Grada Zadra.
Početna ideja o stvaranju prepoznatljivog i brendiranog proizvoda čija je iznimna kvaliteta potvrđenu certifikatom prehrambenog instituta u Bruxellesu za izvrsnost, došla je od vlasnika tvrtke Jiro Kambea, nakon čega su zaposlenici Kali tune razradili strategiju i stvorili novi proizvod za tržište.
– Danas, nakon plasmana našeg proizvoda čiju tržišnu sudbinu prvi put možemo precizno pratiti, u Kali tuni osjećamo ponos i zadovoljstvo. Svi smo sudjelovali u kreiranju brenda i njegovoj proizvodnji, pa je on u pravom smislu naš zajednički proizvod, kaže Tanja Dragaš, prokurist kompanije i osoba zadužena za financijsku priču Kali tune.
Još od osnutka 1996. godine kada je Kali tuna bila prva tvrtka za uzgoj tuna na Mediteranu do današnje posebnosti u procesu uzgoja tuna – kroz ulov tuna od osam kilograma do 30-mjesečnog uzgoja kada dosežu prosječnih 70-75 kilograma – tvrtka je napravila pionirski pothvat. Prvo, kreiranjem posebnog marketinškog proizvoda koji je svoje mjesto pronašao na najekskluzivnijoj i najvećoj ribljoj tržnici na svijetu u Tokiju i drugo; kampanje koja će ToroCro Maguro plasirati ljubiteljima tune i vrhunskog sushija na zapadnoj i istočnoj američkoj obali. A u tom velikom poslu Kali tuna ima jednako velike ili jake tržišne adute.
Tako je proizvod Kali tune prijavljen na Institut za ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda u Bruxellesu, čiju su procjenu radili vrhunski kuhari iz najboljih europskih restorana s Michelinovim zvjezdicama. Od mogućih 100 bodova za teksturu, izgled, okus i miris, tuna tvrtke Kali tuna dobila je sjajnih 96 bodova i prestižni međunarodni certifikat izvrsnosti s tri zlatne zvjezdice. Drugim riječima, najbolju moguću preporuku za svjetsku promociju.
– To je procjena koja svjedoči o superiornosti i kvaliteti naše tune, a napravili smo i vlastito istraživanje. U laboratoriju smo testirali kvalitetu mišića divlje i naše uzgojene tune i rezultati su pokazali kako je naša tuna iz uzgoja kudikamo bogatija nezasićenim omega masnim kiselinama te drugim bitnim pokazateljima kvalitete mesa, govori Neven Cinoti, tehnolog kompanije zadužen za istraživanje i razvoj. Dodaje kako u u prehrani tuna koriste sitnu plavu ribu, dakle, ništa izvan onoga što tune inače jedu. Nema dodataka prehrani, nema aditiva, pa se tune uzgojene u Kali tuni hrane istovjetno ili čak bolje i redovitije nego u divljini.
– Japanci ne cijene previše način na koji se tuna konzumira na Mediteranu. Njihova tuna mora biti masna i sirova, jer onda se u sushiju topi u ustima, opisuje Dragaš nijanse gurmanske zahtjevnosti na inozemnom tržištu tune i sushija. A to je poanta sadržana u samom nazivu proizvoda ToroCro Maguro: predstavlja uzgojenu tunu iz Hrvatske, odnosno njezin najmasniji proizvodni dio, ili najjednostavnije rečeno – tuninu pancetu.
Kali tuna je u 21 godinu postojanja mijenjala više vlasnika: od Australaca, Amerikanaca, Islanđana i Meksikanaca, do Japanaca koji su u veljači 2015. godine preuzeli tvrtku. Sada zapošljava 80 djelatnika vezanih uz uzgajališta i 29 koji rade u sestrinskoj firmi „MB Lubin, ribarstvo”. Posredno, kaljska tvrtka zapošljava pravu flotu lokalnih ribara kojima je zajamčen plasman ulova, kao i proizvođača opreme za uzgajalište tuna. Prije izlova, na uzgajalištu se prosječno nađe oko 1500 do 1600 tona tune.
Opština Tivat sklopila je sa preduzećem „Bombeton“ sa Cetinja, ugovor o izvođenju radova na izgradnji objekta Doma kulture u Gošićima.
Ponuda te firme bila je najbolja na tenderu koji je krajem novembra prošle godine raspisala lokalna uprava. „Bombetin“ će novi javni objekat u Gošićima izgraditi za 147.749 eura sa PDV-om, a rok za izvođenje radova je 50 dana.
Inače, zbog potreba opremanja značajno povećanog broja zaposlenih u lokalnoj upravi sredstvima za rad, Opština Tivat raspisala je i tender za kupovinu nove informatičke opreme vrijedan 14.200 eura. Za taj novac Opština će kuputi ukupno 35 novih kompjutera i sedam laserskih štampača sa skenerom.
Suhozidna gradnja, tradicija stanovništva Dalmacije i Istre koje je od kamenja gradilo na hiljade kilometara zidova, ograda, kućica i raznih kamenih građevina, sada je i trajno zaštićena kao kulturno dobro RH.
– Umijeće suhozidne gradnje (gradnje „usuho“) umijeće je izrade konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala. U užem smislu odnosi se na zidanje lomljenim kamenom s minimumom obrade ili bez obrade, a kao širi pojam može obuhvatiti i polaganje kamenih opločenja i pokrova, zatim gradnju inženjerskih građevina klesanim kamenom bez upotrebe veziva, te izradu gabiona.
Ovim se umijećem čovjek na jadransko-dinarskom području Hrvatske služi od prapovijesti do danas – objašnjenje je pojma u registru kulturnih dobara na stranicama Ministarstva kulture.
Korak dalje
Iako slovo na papiru ne znači puno, ako ga se primijeni i podrži u praksi, ovo priznanje ipak će pomoći boljoj recepciji ove tradicionalne gradnje u javnosti, smatraju u Udruzi “Dragodid” koja se bavi zaštitom i obnovom suhozida. Štoviše, idu i korak dalje, pa je pred njima ambicija da suhozid uđe u registar UNESCO-a.
– Preko naše web i Facebook stranice prikupljamo kontakte suhozidara, udruga i ostalih s kojima smo sami surađivali, a do sada smo prikupili kontakte 98 fizičkih i 19 pravnih osoba, što je puno. Zaista možemo samo jako zahvaliti svima na suradnji, i imat ćemo što pokazati na sljedećem sastanku oko UNESCO-ove nominacije – kažu iz udruge uz napomenu da među suhozidarima ima i mlađih osoba, što je prilično optimistično za opstanak ove vještine. Također, sve više je zanimanja pojedinaca za obnovu i uređenje kuća sa suhozidnom tehnikom, a i europski projekti daju poticaje za obnovu suhozida u ruralnim sredinama.
Uvjet opstanka
Vijest o trajnoj zaštiti suhozidne gradnje obradovala je i dr. Luciju Puljak, ravnateljicu osnovne škole u Pučišćima i predsjednicu Udruge za otočni razvoj “Brač” koja već dugi niz godina predano radi na zaštiti od devastacije bračkih gomila, gradina, pristava, kolovaja, kogula, kućica, bunjica, krovišta, svega, dakle, napravljenog suhozidnim načinom gradnje na otoku.
– Smatram to nemjerljivim doprinosom zaštiti, ne samo baštine nego svekolikog mediteranskog identiteta. Iako se čini tek slovo na papiru, to će pridonijeti kolektivnoj svijesti o nužnosti očuvanja naše baštine. No ako mi ne nastavimo na tome raditi, onda papiri ne znače ništa. A što se Brača tiče, suhozid je bio i ostao prirodni uvjet opstanka. Samo to još ne znamo. Nadam se da će nam ovaj događaj pomoći da to osvijestimo, a možebitna UNESCO-ova lista pomoći da štogod i učinimo jer će se onda donijeti propisi da se suhozidi ne mogu rušiti nego samo obnavljati – kazala je dr. Puljak.
Inače, ona je glavni “krivac” što njezini učenici kroz nastavu i praksu istražuju suhozidnu baštinu svojih predaka, a sve to rezultiralo je međunarodnim seminarom o suhozidu kao turističkoj atrakciji na Braču, te objavom niza publikacija među kojima fotomonografijom “Iliri na otoku Braču” te “Brački suhozidi”.
Kompanija „Pismorad“ iz Zagreba uskoro će započeti radove na čišćenju i uklanjanju ostatka avionskih guma sa poletno-sletne staze aerodroma u Tivtu.
Riječ je o poslu koji se periodično obavlja u sklopu redovnog održavanja piste, a radi se zbog toga da asfaltna površina zadrži potreban nivo frikcije koji obezbjeđuje sigurno prizemljenje, kočenje i zaustavljanje aviona prilikom slijetanja. Iako su testovi tzv. koeficijenta kočenja koje pista ternutno pruža, pokazali rezulate bolje od minimalno zahtijevanih, čišćenje piste od oko dva milimetra debelog sloja ostataka avio-guma koje poletno-sletnu stazu mogu učiniti djelimično klizavom, obaviće se narednih dana u Tivtu jer se taj posao inače, redovno se u određenim periodu, obavlja na svim aerodromima svijeta.
Inače, ovaj posao vrši se specijalnim mašinama montiranim na kamionu, a koje ostatke gume iz asfaltne opodloge čiste mlazom vode pod izuzetno visokim pritiskom od skoro 2.800 bara i koje odmah usisavaju odstranjenu prljavštinu u posebne tankove.Ovakva mašina za sat vremena može detaljno očistiti oko 2 hiljade kvadrata asfaltne podloge.
Zagrebački „Pismorad“ kao najpovoljniji ponuđač donio je posao čišćenja ukupno 10.500 kvadrata površine piste aerodroma u Tivtu i isto toliko piste aerodroma u Podgorici na tenderu preduzeća „Aerodromi Crne Gore“, za ukupno skoro 25 hiljada eura. Posao na poletno sletnim stazama dva aerodroma obavljaće se noću u vremenu od 20 do 5 sati ujutro, odnosno u terminima kada zavisno od utvrđenih redova letjenja, čišćenje piste neće uticati na redovnost odvijanja vazdušnog saobraćaja.
Prvo kolo novske sky MINI trail lige održano je juče na u Herceg – Novom – Gomila. Prva od šest trka je bila Ratiševina – Trebesin sky MINI /trail 8,4 km 477 D+/. Učestvovao je 21 takmičar, iako je trka kao i sama liga najavljena tek prije sedam dana.
“Veoma sam iznenađen odzivom trkača. Obzirom da je trail uopšte u Crnoj Gori u samom povoju a trka i liga najavljeni tek prije 7 dana ni u najboljim snovima nisam mogao da zamislim da će biti ovoliki odziv. Bili su trkači uz Bara, Cetinja, Budve, Kotora i Nerceg Novog. Potrudio sam se da se trkači osjećaju bezbjedno na stazi i posvetio sam puno vremena na čišćenju i označavanju iste, i na kraju dobio pohvale od svih učesnika što mi dava veliki motiv za naredne trke. Mislim da je pokrenuta jedna velika stvar, a toga ćemo biti sve svjesniji u nadolazećem periodu. Imali smo nekoliko momaka i djevojaka koji su po prvi put učestvovali na nekoj trci ovoga tipa a tu su bili i Đorđe i andrija Vasiljević od 9 odnosno 8 godina” – kazao je Saša Kulinović.
Poredak u muškoj konkurenciji:
Boris Kosović
Evgen Popov
Goran Banović
Luka Miranović
Žene:
Miluša Bošković
Marija Bošnjak
Snežana Rotković
Posebnu zahvalnost domaćinu Lesu Mijajloviću i njegovoj porodici, kod čije kuće je planirana okrepna stanica, al na kraju je to ispala trpeza sa pravim poslastima, gdje su trkači uz topao doček mogli da probaju Ledove domaće suve smokve i sok od šipka.
Sledeće kolo je zakazano za 12.02. u 18 sati u Savinskoj dubravi (plućima Herceg Novog) . Trka je specifična jer se trči u noćnim uslovima i obavezne su čeone ili ručne lampe koje se mogu nabaviti u prodavnicama alata za tu priliku a nešto ozbiljnije preko interneta. Staza će biti markirana fluorescentnim markacijama a za sve učesnike pripremili smo poklončić iznenađenja.
Mažoretke ZOI Sarajevo 1984. -Iz albuma Lene Đonović
Maskembal HN
Otvaranje izložbe cvijeća 1977. godine
Plakat
HN Praznik mimoze
U susret 48. Prazniku mimoze, u ponedjeljak 30. januara, sa početkom u 19 sati, u savremenoj multimedijalnoj galeriji „Novi to sam ja“, biće otvorena izložba pod nazivom „Ako si cvijet, budi mimoza u Novom“.
Organizator ovog kulturnog događaja je Turistička organizacija Herceg Novi.
Fotografije maskenbala svih festivala od 1969. godine, gostovanja karavana u drugim gradovima i zemljama poput onih u Budimpešti i na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, stari plakati, ručno pisani i crtani pozivi za pristupanje mažoretkama, uniforme, naslovne strane časopisa koje je krasila mimoza i mažoretke, te mnogi drugi detalji, činiće kolaž uspomena koje svjedoče o počecima i trajanju Praznika mimoze od njegovog zvaničnog početka.
Svake godine, rađanjem novih cvjetova mimoze, rađale su se i nove ideje koje su učinile ovaj tradicionalni Praznik posebnim. Brojne anegdote i priče o lijepom druženju i promociji Herceg Novog i njegovog cvijeta su neizostavni detalj kada je u pitanju Praznik mimoze.
Upravo će odabirom ovakvih anegdota, na samom otvaranju, posjetioce galerije pozdraviti dugogodišnji turistički radnici i entuzijasti Anton Krstović, Dragan Ristić, Ilija Budeč, Dragan Kosić, Aleksandar Saša Vidić, te dugogodišnji predsjednik Turističkog saveza Herceg Novi, Lazar Seferović.
Postavka će biti izložena do 21. februara, a vrata galerije „Novi to sam ja“, na Trgu Nikole Đurkovića, otvorena su za sve zainteresovane posjetioce svakog dana od utorka do subote od 9 do 20 sati.
Organizatori pozivaju sve medije da isprate ovaj autentični događaj, koji na jedinstven način oslikava kulturnu ponudu grada.
Organizatori pozivaju medije, građane i turiste da im se pridruže u radosnom susretu 48. Praznika mimoze, da isprate ovaj autentični događaj, koji na jedinstven način oslikava kulturnu ponudu grada.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a maksimalna dnevna temperatura biće do 14 stepeni, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, po kotlinama moguća je magla ili niska oblačnost. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od minus 12 do četiri, najviša dnevna od tri do 14 stepeni.
AMSCG: Oprezno zbog sitnih odrona
U Crnoj Gori jutros se saobraća nesmetano, a preko planinskih prevoja na sjeveru i ponegdje u centralnim predjelima ima poledice, saopšteno je iz Auto-moto saveza.
Oni upozoravaju i na sitne odrone na dionicama kroz usjeke i navode da je neophodna oprezna vožnja i poštovanje saobraćajnih pravila.
Zimska oprema je do 31. marta zakonski obavezna za sve kategorije vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na vremenske uslove.
Magistralni put Cetinje – Budva biće zatvoren za saobraćaj od devet sati i deset minuta do 11 sati i deset minuta i od 14 sati i deset minuta do 15 sati i 40 minuta sati zbog rekonstrukcije magistrale na dionici Brajići – Lapčići.
Na regionalnom putu R-1, dionica Cetinje – Njeguši, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a biće obustavljen za sve vrste vozila od osam do deset i od 14 do 16 sati.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2.3, dionica Podgorica – Cetinje, lokalitet tunel Mekavac, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Zbog miniranja na stopi mosta Moračica auto puta Bar – Boljare, na prvoj sekciji Smokovac – Uvač -Mateševo, obustavlja se saobraćaj za sve vrste vozila u trajanju ne dužem od 30 minuta u terminu od osam do deset i od 12 do 14 sati.
Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat (SZS) tokom prošle godine potpuno je reorganizovana, kadrovski i tehnički ojačana i značajno je unapređena njena efikasnost što se pokazalao kroz nekoliko veoma komplikovanih i rizičnih intervencija koje su lani imali tivatski vatrogasci. Rezime je to Izvještaja o radu SZS za 2016. u koji smo imali uvid, a koji će se naći pred odbornicima na nekoj od narednih sjednica lokalnog parlamenta.
Tokom prošle godine SZS Tivat imala je ukupno 92 aktivnosti, od čega su 42 intervencije na gašenju požara, 7 intervencija prilikom saobraćajnih udesa, 3 akcije pretrage terena i potrage za nestalim licima, 4 tehničke intervencije, 4 intervencije prilikom poplava i jednu intervenciju na prevazilaženju posljedica odrona zemlje i aktiviranja klizišta. Istovremeno, Dobrovoljno vatrogasno društvo „Krtoli“ iz Radovića koje djeluje u sklopu SZS Tivat, imalo je ukupno 39 aktivnosti od čega su 15 bile intervencije na gašenju požara, 6 priilikom saobraćajnih udesa, te po jedna intervencija u slučaju poplave, odnosno akcija pretrage tereta u potrazi za nestalim licima.
“Po složenost, izdvajaju se intervencije na gašenju nekoliko većih požara –prvenstveno intervencija na zapaljenom trgovinksom objektu „Aroma“ ljetos u centru grada, kao i intervencije na gašenju požara na dva plovila u marini Porto Montenegro i njenom okruženju. Ostali požari su ugašeni u početnoj fazi tako da je pričinjena mala materijalna šteta, a iz razloga brzog reagovanja i poštovanja standardne operativne procedure.”- stoji u Izvještaju. Komandir SZS Zoran Barbić konstatovao je das u se lani višestruko isplatila sva finansijska ulaganja u poboljšanje opremljenosti, obučenosti i kadrovskog jačanja SZS jer je ova služba u više navrata, spriječila ozbiljne posljedice po ljude na ugroženim objektima i višemilionsku materijalnu štetu. Posebno je to uočljivo bilo u slučaju požara koji je 6.jula izbio u dijelu strojarnice oko 300 miliona dolara vrijedne, 124 metra duge luksuzne superjahte „Katara“, na vezu u Porto Montenegru.
Vatrogasci Tivat
Za rad SZS, Opština Tivat lani je izdvojila ukupno 390.330 eura od čega je na plate i doprinose otišlo 344.832 eura, a ostatak na materijalne troškove i novu opremu. Za rad DVD „Krtoli“ Opština je izdvijila 12.500 eura.Rad SZS podržali su i razni sponzori pa je tako kompanija „Navar“ donirala dva remonta protivpožarnih vozila vrijedna 5 hiljada, a kompanija „Rofix“ i NLB banka novu opremu vrijednu oko 1.000 eura.
Inače, SZS Tivat trenutno čini 29 pripadnika. Lani je ona potpuno reorganizovana, uvedena je stalna dispečarska služba, nabaljena nova lična zaštitna opreme za sve vatrogasce i značajno pojačan stepen kondicione i stručne obuke svih pripadnika SZS. Pored ostaloga, pripadnici SZS su osim redovne obuke, lani prišli i kusreve engleskog jezika u saradnji sa kompanijom Porto Montenegro sa kojom je 2016. sklopljen i za Opštinu Tivat mnogo povoljniji ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji i angažovanju opštinske SZS za intervencije u elitnoj tivatskoj marini i nautičkom naselju. Po osnovu tog ugovora SZS je za opštinksu budžet lani prihodovala 29.717 eura.
Tivatski vatrogasci svakodnevno vježbaju
Lani je preduzet i niz aktivnosti na obilazsku cijelog područja opštine Tivat i pravljenju operativnih karata za djelovanje, obiđene su i kontrolisane sa aspekta protivpožarne sigurnosti sve ovdašnje škole i javne ustanove, napravljeni su planovi zaštite od požara za vitalne gradske objekte i pojačana saradnja sa svim javnim preduzećima i privatnim kompanijama u cilju poboljšanja zaštite od požara.
