Irina Kusovac i Ilija Marković – JK Delfin Tivat, Pavlos Kontides, Elena Vorobeva,– pobjednici su 13. međunarodne jedriličarske regate Split Olympic Sailing Week koja se minula tri dana jedrila u splitskom akvatoriju u organizaciji JK Labuda.
Pedeset kormilara u tri klase lasera: standard, 4.7 i radial, iz 12 zemalja odjedrili su četiri plova, jedan po maestralu i tri, zadnjeg dana jedrenja, po jugu.
Ilija Marković
U nadmetanju jedriličara podno najmanjeg jedra lasera, onog 4.7, pobjeda se piše Iliji Markoviću iz YC Delfin-Tivat, dok je među djevojkama najbrža bila klupska mu koleginica Irina Kusovac.
Dodjela nagrada
Kod “radialaca” slavila je Ruskinja Elena Vorobeva, inače članica Labuda.
Dvadesetdevetogodišnjakinja predvodila je cijelu flotu te zaslužila dva pokala – i za ukupnu konkurenciju i među djevojkama.
Dodijela nagrada
Najboljima jedriličarima nagrade su uručili Karlo Kuret, direktor regate SOSW, te Goran Urlić sportski direktor kluba i Žarko de Grisogono, predsjednik JK Labuda, domaćina nadmetanja koji je pozvao jedriličare i dogodine u Split, na 14. regatu SOSW.
U klasi Laser Standard takmičili su se Igor Les ukupno 11. i Milivoj Dukić 6. Za standarde je ova regata odlično zagrijevanje za predstojeći Svjetski kup u Francuskoj, na kom se takmiče sledeće nedelje.
Tivat – Uskršnja čestitka predsjednice Opštine Snežane Matijević
Snežana Matijević
Vjernici pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti ove godine, sa radošću, na isti datum proslavljaju uskrsnuće Isusovo, slaveći pobjedu života nad smrću.
Zato svim dragim sugrađanima i sugrađankama koji slave, želim srećan ovaj veliki hrišćanski praznik, da ga proslave u porodičnom krugu u zdravlju, sreći i blagostanju, sa posebnim naglaskom na zajedništvo i svima nama svojstvenoj ujedinjenosti u različitostima.
Kotor – Uskršnja čestitka predsjednika Opštine Vladimira Jokića građanima
Vladimir Jokić
Svima vama koji u nedjelju slavite Vaskrs odnosno Uskrs, u ime Opštine Kotor i lično, upućujem najsrdačnije čestitke.
Najveći hrišćanski praznik u nedjelju će zajedno proslaviti vjernici pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti, što nam svima pruža priliku da nastavimo dobru tradiciju vjekovnog skladnog suživota i međusobne tolerancije i poštovanja.
Želim da nas predstojeći praznični dani podstaknu na jačanje povjerenja i razumijevanja, ne samo kao dijela naše bogate tradicije, već i temeljnih pretpostavki za razvoj zajedničke budućnosti na zdravim osnovama. Kao istinski simbol radosti života, neka vas veliki hriščanski praznik ispuni ljubavlju i vjerom u ljude. Nemjerljiv je značaj iskrene brige prema bližnjima, jer čineći dobro jedni drugima, pridržavamo se osnovnih hriščanskih vrijednosti koje oplemenjuju naš život.
Sa željom da slavite u dobrom zdravlju, okruženi dragim ljudima, još jednom vam srdačno čestitam najveći hrišćanski praznik!
H.Novi – Čestitka potpredsjednika Opštine Dragana Jankovića
Dragan Janković
Sveštenstvu i svim vjernicima pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti upućujemo srdačne čestitke povodom velikog hrišćanskog praznika – Dana Hristovog vaskrsenja-uskrsnuća.
Ove godine ovaj veliki hrišćanski praznik slavimo istoga dana, pa neka simbolika zajedništva bude motiv da nas, uvijek i svuda, u svim životnim iskušenjima vode ljubav i radost, uzajamno poštovanje i razumjevanje, istinoljubivost i pravednost.
Uvijek imajmo na umu da dobrota i dostojanstvo svakog od nas čine svrhu ljudskog postojanja vrijednom i blagotvornom.
Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti (HAPS) trajaće od 17. do 29. aprila, pod motom “Preispitivanja”.
Tokom festivala koji se 22. put organizuje zahvaljujući saradnji organizatora – Javne ustanove kulture “Herceg Fest” i Hercegnovskog pozorišta, pred novskom publikom će se naći šest regionalnih predstava.
-Odabrane predstave na ovogodišnjem HAPS-u od gledaoca traže da misli, da preispitujući neuralgične motive koje tretiraju predstave, preispita samog sebe, ako ima imalo petlje – kazao je na današnjoj konferenciji za novinare direktor “Herceg Festa” i selektor festivala Stevan Koprivica.
Kako je objasnio, poetički imenitelj svih odabranih predstava je to što preispituju pozorišne forme i bremenito vrijeme koje živimo ili smo odživjeli.
Pozorišno proljeće u Herceg Novom nudi nam surovo preispitivanje i suočavanje, pa ko izdrži, istakao je Koprivica i obećao da je sigurno jedno – na 22. HAPS-U neće biti dosadno.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković kazao je da se HAPS profiliše kao ozbiljna pozorišne smotra u našoj regiji i da predstavlja nešto po čemu se Herceg Novi prepoznaje.
Kao neko ko je prije više od dvije decenije bio jedan od inicijatora ovog festivala i kumovao njegovom nazivu, Janković je podsjetio je da je tokom godina HAPS doživljavao konceptualne promjene, prateći duh vremena. Trajanje je dokaz da se radi o manifestaciji koja itekako vrijedi, ocijenio je potpredsjednik Opštine.
Predsjednica Upravnog odbora Hercegnovskog pozoirišta Vitka Vujnović kazala je da na liniji slogana ovogodišnjeg HAPS-a stoji i potreba za preispitivanjem statusa Hercegnovskog pozorišta. Istakla je da su tokom godina pokazali žilavost i istrajnost, zahvaljujući kojima su i danas aktivni, te će na ovogodišnjem HAPS-u igrati dvije predstave, i to za najmalađu publiku.
– Vjerujući u podršku koju zaslužujemo, podržavamo sva zdrava preispitivanja, pa i ovo pozorišno na novom HAPS-u na koji ste, kao i uvije, dobrodošli – poručila je Vujinović.
Janković i Koprivica saglasili su se da je obaveza lokalne uprave da nađe način za rješavanje statusa Hercegnovskog pozorišta i obezbijede uslovi da stvara nove predstave, jer grad kao što je Herceg Novi zaslužuje pozorište.
HAPS program
Šta nas čeka na 22. HAPS-u?
HAPS će najaviti predstava Kokana Mladenovića, po tekstu Maje Bogavac “Jami distrikt”. Nakon što je juče premijerno izvedena u Tivtu, ona će se već sjutra, 13. aprila naći pred novskom publikom.
Program će u ponedeljak, 17. aprila otvoriti predstava “Leptir” Narodnog pozorišta iz Sarajeva, koju je po tekstu Aleksandra Radunovića Popaja režirao Emir Zumbul Kapetanović.
Potom nas očekuju gostovanja dvije predstave Borisa Liješevića – 19. aprila ”Čuvari tvog poštenja” Gradskog pozorišta iz Podgorice, a 21. aprila “Očevi su gradili” Crnogorskog narodnog pozorišta.
Dan Hercegnovskog pozorišta je 20. april, kada će biti odigrane dvije kultne predstave za najmlađu publiku – “Mali princ” i “Hilperik, strašni razbojnik”.
“Novo doba” Bitef teatra iz Beograda potpuno je nova predstava, nedavno prvi put odigrana, a publika u novom imaće privilegiju da je pogleda i prije nego što se nađe na festivalu Sterijino pozorje. Komad po tekstu Vuka Boškovića, u režiji Dina Mustafića na programu je 23. aprila.
Uslijediće 26. aprila predstava koja je, kako se do sada pokazalo, apsolutni hit – “Voz” Zvezdara teatra, u režiji doajena jugoslovenskog glumišta Voje Brajovića.
Program HAPS-a završava 29. aprila komadom Kraljevskog pozorišta Zetski dom “Dokle pogled seže”, čiju režiju potpisuje Arpad Šiling.
U pratećem programu festivala biće upriličen džez koncert gitariste Dragana Karla Đorđevića, 28. aprila u amfiteatru dvorane Park.
Prodaja ulaznica za HAPS počinje sjutra. Možete ih kupiti na blagajni dvorane Park, od 9 do 12 i od 18 do 20.30 sati.
Nakon sunčanog i iznadprosječno toplog prvog dijela aprila, za uskrsni vikend ipak će trebati pripremiti kišobrane i topliju odjeću. Meteorolozi najavljuju promjenjivo i oblačno vrijeme sa povremenim sunčanim razdobljima u nedjelju, uz mogućnost kiše i grmljavinskih pljuskova.
Biće će to uvod u nešto hladniji Uskrsni ponedjeljak, kada će temperature pasti i za nekoliko stepeni a takvo bi se vrijeme moglo zadržati sve do kraja iduće sedmice.
Perast riva – foto Boka News
Nedjelja:
Umjereno do pretežno oblačno, povremeno kiša, lokalno i kratkotrajani pljusak i grmljavina. Tokom noći u višim planinskim predjelima na sjeveru moguća je i po koja sniježna pahulja.
Vjetar južnih smjerova, krajem dana u skretanju na sjeverni i sjeveroistočni, slab do umjeren, u jutarnjim na primorju, a tokom noći u većem dijelu države pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 14, najviša dnevna od 10 do 20 stepeni.
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto Željko Jović
Zemljotres Kotor- 1979 Željko Jović
Kotor foto Boka News
Sveti Ivan Bogišići - Foto Anton Marković Gula
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A. Saulačić
Markov rt Prčanj - Kotor Foto - Anton Marković Gula
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A.Saulačić
Ponta Seljanovo - Foto - Anton Marković Gula
Zemljotres 1979. godine Foto A.Saulačić
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto Željko Jović
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A.Saulačić
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto A.Saulačić
Ponoćka u katedrali 2015. - Kotor
Hotel Slavija Budva
Zemljotres 1979 - foto Boka News
Koncert Gradske muzike Kotor 2015.
Zemljotres 1979 - Foto Anton Marković Gula
Prije 38 godina 15. aprila 1979. godine, područje crnogorskog primorja pogodio je snažan zemljotres. Da se prisjetimo, neponovilo se…
Zemljotres 15. aprila 1979. godine u 7h 19m sa magnitudom 7.0 jedinica Rihterove skale izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km. Epicentar zemljotresa je bio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale.
Zemljotres je ugasio mnoge živote, mnogima promjenio život, ostali su bez domova, promjenio izgled obale…
U ovom zemljotresu 101 osoba je izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu.
Velike štete su bile na putnoj mreži – oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva, pojavila su se klizišta i odroni.
Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 – 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.
U Metkoviću je predstavljen je projekt prve fabrike za preradu voća. Riječ je o fabrici koja će se u prvoj fazi projekta baviti preradom mandarina iz lokalnog uzgoja, dok se u drugoj fazi projekta prerada planira proširiti i na druge vrste voća, prvenstveno na preradu višnje maraske koja se trenutno ne prerađuje u Hrvatskoj. Plan proizvodnje za prvu godinu je 5.000 tona mandarina, očekuje se kratkoročni rast do 8.000 tona u prve tri godine, a dugoročni plan je prerada 10.000 tona mandarina godišnje.
Projekat realizuju kompanije Neretva fruits, i dio je zajedničkog projekta Stanić Grupe i Metković Razvoja, kompanije Grada Metkovića. U prvoj fazi projekta uložit će se oko 6 milona eura za potrebe izgradnje kapaciteta, nabave opreme i tehnologije te izrade dokumentacije
Osnivači imaju želju uključiti u projekt što veći broj lokalnih uzgajivača i otkupljivača te osigurati sirovinu za daljnju preradu i proizvodnju sokova, marmelada i eteričnih ulja. Ovakav način poslovanja omogućava i Stanić beveragesu, članici Staniće grupe, posebice njihovom brandu Juicy koji je lider u kategoriji sokova na tržištu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kontrolu kvalitete u svakoj fazi proizvodnje te stvaranje 100 % hrvatskog proizvoda.
Cjelokupni pogon prostirat će se na 9.000 m2 i zapošljavat će u prvoj fazi projekta 50 radnika, dok se u narednim fazama projekta očekuje otvaranje dodatnih radnih mjesta. Planirano otvorenje nove fabrike za preradu voću u Metkoviću je pred berbu mandarina 2018. godine.
„Ovim putem želimo pozvati sve uzgajivače i otkupljivače mandarina da nam se jave kako bi osigurali dovoljne količine za potrebe naše nove fabrike. Također, želim naglasiti kako je Stanić beverages osigurao daljnji plasman proizvoda nastalih preradom mandarina i to prvenstveno u svojim fabrikama u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini koje proizvode Juicy sokove, ali i kod inozemnih dobavljača te na novim tržištima MENA regije (Bliski istok i Sjeverna Afrika).“ izjavio je Ivan Bacci, predsjednik Uprave Stanić beverages.
Nova fabrika imat će suvremene tehnološke sustave zahvaljujući kojima će biti ekološki prihvatljiva za zajednicu te će poslovati prema zahtjevima kružnog gospodarstva, što bi značilo da će se otpad koji nastane prilikom prerade koristiti kao sirovina za proizvodnju energije ili proizvodnju stočne hrane.
Za Grad Metković ovo je vrlo važan projekt iz razloga što će otvorit nova radna mjesta i omogućiti otkup mandarina lokalnim dobavljačima.
Ovih dana zabilježeni su primjerci meduza iz roda Chrysaora u nešto većem broju u Tivatskom zalivu.
Pojava želatinoznih organizama, među kojima i meduza je sve češća pojava kako u svjetskim morima, tako i u Jadranu.
Meduze se razvijaju pupljenjem iz njihovog, za morsko dno pričvršćenog oblika- polipa. Ta faza razvoja u životnom ciklusu meduze odvija se tokom proljećnjih mjeseci pa je upravo proljeće period godine kada se one mogu javiti u nešto masovnijem broju.
Chrysaora hysoscella je u narodu poznata i kao kompas meduza. Kao odrasle jedinke mogu dostići dimenzije i do 30cm (prečnik zvona) i 2m (dužina kraka).
Meduza – foto: dr Vesna Mačić
Iako se u proljećnjim mjesecima mogu javiti u nešto većem broju, mali broj jedinki doživi polnu zrelost i preživi do ljeta. Ova vrsta meduze pripada grupi meduza koje posjeduju žarne ćelije na svojim kracima te tako, u kontaktu sa njom može izazvati opekotine na koži. Njihova pojava se bilježi ciklično ali ne svake godine. Njihova prethodna pojava u većem broju bilježena je 2014. godine. Tada je, u saradnji sa JP Morsko dobro štampan i materijal edukativnog karaktera, posteri i brošure koji pruža informacije o meduzama koje se mogu naći u crnogorskim vodama kao i o načinu reagovanja u slučaju da se dođe u kontakt sa ovakvim organizmima.
Brošura
Brošure će, u cilju što bolje informisanosti i ove godine biti podijeljene zainteresovanoj javnosti kojoj bi ovakve informacije bile od značaja.
Izložba pod nazivom „Brodski proleterijat“, autora istoričara Dražena Jovanovića, otvorena je sinoć u Zbirci pomorskog nasljeđa u Tivtu.
Ova izložba koju čini niz interesantnih tehničkih nacrta, fotografija i stare dokumentacije, svojevrstan je omaž životnom vijeku niza malih brodova: remorkera, barži, trajekata, koji su tokom proteklog vijeka ispisivali istoriju Jadrana i Boke Kotorske.
„Ovi mali, najčešće neugledni i za većinu posmatrača neatraktivni brodovi, dio su bez koga ne može funkcionisati nijedna ozbiljnija flota, luka ili ratna baza kakva je Boka bila od kraja 19. do početka 21. vijeka. Remorkeri, barže, klapete, maone, plovne dizalice i drugi slični plovni objekti, tiho su i vrijedno desetljećima obavljali svoje poslove, prevozili ljude i materijal, teglili druge veće brodove, spašavali imovinu i ljudske živote na moru, gradili pomorsku infrastrukturu…. Najčešće su pritom, ostajali u sjenci većih i atraktivnijih ratnih brodova ili velikih kruzera, ali se život na moru i obalama Boke jednostavno nije mogao zamisliti bez ove svojevrsne radničke klase među brodovima, „brodskog proleterijata“ kojem na ovaj način iskazujemo počast, simbolično u susret 1.maju – međunarodnom Prazniku rada“- kazao je Jovanović.
Publici u kojoj su pored ostalih bili i komandant Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan bojnog broda Darko Vuković, te počasni konzul Mađarske u Crnoj Gori Czsaba Magyar, Jovanović je detaljno predstavio izložene eksponate među kojima ima plovila sa vrlo interesantnom životnom storijom, a kakvi su zbog svoje pouzdane službe tokom niza deecenija u Boki, postali svojevrsne legende ovog kraja. Takav je bio slučaj sa parnim tenderom „Marljivi“ koji je više od 60 godina služio u Austro-Ugarskoj, Kraljevskoj i onda Mornarici socijalističke Jugoslavije, prevozeći vojsku i civile između obala i gradova Boke.
Na izložbi su prikazani i nacrti velikog i modernog remorkera „Moćni“, Kraljevske mornarice Jugoslavije koji je 1939. sagrađen u Belgiji i nikada nije došao na Jadran, jer je doživio sudbinu sličnu onoj legendarnog „Titanica“, potonuvši na svom prvom putovanju negdje u Biskajskom zalivu na Atlantiku. Postavku izložbe čine i nacrti nekih od plovila kompanije „Bokeljska plovidba“ iz Kotora u periodu između dva svjetska rata, kao i tehnička dokumentacija nikada napravljenih katamaranskih i trimaranskih trajekata – splavova za trajektnu liniju Kamenari- Lepetane, sa kraja tridesetih godna prošlog vijeka.
O starom načinu života jedne velike pomorske baze kakva je desetljećima egzistirala u Tivtu, govori i dokumnetacija nekoliko vrlo neuobičajenih plovila – splavova za kupanje ljudstva u moru, odnosno posebnih splavova za pranje veša, koji su, koristeći samo snagu mora i talasa, a bez deterdženata i angažovanja ljudske snage, veoma kvalitetno prali i najzaprljanije djelove odjeće mornara i strojara sa velikih ratnih brodova, pogonjenih ugljem i parom.
Bokeljska mornarica pustila je u opticaj novi portal koji je dostupan na adresi bokeljskamornarica.com
Novi portal mnogo je sadržajniji, sa više rubrika i donosi obilje informacija o drevnoj Bokeljskoj mornarici. Novi dizajn uradio je Dubravko Stamatović.
Bokeljska mornarica Kotor je memorijalna ogranizacija sa sjedištem u Kotoru, koja je izvorno utemeljena kao najstarija bratovština pomoraca na Jadranu i jedna od najstarijih na svijetu.
Prema tradiciji i istorijskim indicijama osnovana je 809. godine, kada su kotorski pomorci preuzeli relikvije hrišćanskog sveca mučenika Tripuna i kasnije ga proglasili zaštitnikom grada.
U proteklih dvanaest vjekova Bokeljska mornarica je prošla kroz mnoge transformacije – od humanitarne, preko vojne, pa sve do memorijalne organizacije, kakva je danas. Za sve to vrijeme ona se u svim svojim aktivnostima rukovodila drevnim geslom: FIDES et HONOR – VJERA i ČAST.
Portal Bokeljske mornarice
Kao takva, Bokeljska mornarica je otvorena za sve koji poštuju ovo geslo i voljni su da doprinesu očuvanju tradicionalnih vrijednosti koje ona gaji.
U južnim predjelima pretežno sunčano, uz umjeren razvoj oblačnosti, a tokom popodneva, prvenstveno u planinskom zaleđu Boke, moguća kratkotrajno kiša ili grmljavina.
Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uslovima za mjestimično slabu kišu ili kratkotrajan pljusak praćen grmljavinom, uglavnom tokom drugog dijela dana.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 11 do 25 stepeni.
Subota:
Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a tokom drugog dijela dana i uslovima za mjestimično slabu kišu ili kratkotrajan pljusak i grmljavinu u kontinentalnim predjelima.
Vjetar slab do umjeren, u popodnevnim satima, u sjevernim predjelima i na primorju, ponegdje pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najviša dnevna od 13 do 24 stepena.
