Prvo mjesto u septembarskom kolu nagradne igre za sportske ribolovce “Ulov mjeseca” koju priređuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta, pripalo je Tivćaninu Zdravku Sindiku.
Septembar prvo mjesto Zdravko Sindik-tuna-86kg
On je tehnikom drifting, ulovio tunu težine 86 kilograma. Borba sa velikom ribom je trajala dva sata, a Zdravko kaže da je poslije sat vremena borbe, pomislio je da neće uspjeti savladati, jer je tuna izvukla 400 metara najlona. Poslije nešto više od dva sata natezanja i popuštanja najlona, tuna se izmorila pa ju je Sindik uspio dovući do ispod čamca i ubaciti u barku. Njemu je uz titulu provonagrađenog u spetembru, pripao i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u prodajnim objektima “Une”.
Drugo mjesto i vaučer od 30 eura, osvojio je Bojan Tabaković sa ulovljenom sabljarkom od 41 kilograma, takođe tehnikom drifting. Sabljarka je ulovljena na otvorenom moru, na 10 milja od rta Veslo na obali Luštice.
Drugo mjesto Bojan Tabakovic-sabljakra-41kg
Treće mjesto i vaučer od 20 eura pripalo je Balši Budimiću iz Bara. Ovaj podvodni ribolovca je puškom na čeku, na 10 metara dubine, ulovio zubaca težine 7,35 kilograma.
Septembar trece mjesto Balsa Budimic-zubatac 7,35kg
Ministarstvo kulture je uspostavilo saradnju sa Zajedničkim operativnim timom, koji čine predstavnici Uprave pomorske sigurnosti, Mornarice Vojske Crne Gore i Sektora Granične policije – Sektor jug, na vršenju monitoringa nad lokalitetima podvodne kulturne baštine.
Zajednički operativni tim, koji je formiran je na osnovu Sporazuma o međusobnoj saradnji u oblastima sigurnosti i bezbjednosti pomorske plovidbe, integrisanog sistema kontrole, nadzora i zaštite mora i granične kontrole mora, vršio je tokom ljetnjih mjeseci monitoring nad lokalitetima u crnogorskom podmorju.
Praćenje stanja podvodne baštine je pilot projekat, koji će doprinijeti zaštiti i očuvanju našeg nasljeđa, a koji će se nastaviti i u narednom periodu, uz korišćenje ljudskih i materijalno-tehničkih resursa svih subjekata – kaže se u saopštenju Ministarstva kulture.
Predstavnici Opštine Tivat i Javnog preduzeća Morsko dobro održali su konsultativni sasatanak na temu definisanja investicionih aktivnosti na teritoriji opštine Tivat za 2017.godinu, na kojem su se saglasili da u narednom periodu treba pristupiti realizaciji projekata kao što su izgradnja lungo mare šetališta u Krašićima u dužini od 400 m (imajući u vidu da je je Opština Tivat raspisala tender za odabir projektanta i revidenta glavnog projekta) i izgradnja pristupne rampe koja bi omogućila jednostavan dolazak do mora osobama sa invaliditetom na plaži Ponta Seljanovo. Predstavnici Opštine Tivat istakli su predlog da još jedna rampa bude postavljena i na gradskoj plaži u centru Tivta.
Preliminarno se razgovaralo i o projektovanju i rekonstrukciji rive u Donjoj Lastvi što bi moralo biti usklađeno sa dinamikom radova na kanalizacionom sistemu.
Jedna od tema bila je i projektovanje lungo mare šetališta u Lepetanima.
Opština Tivat obavezala se da JPMD dostavi prijedlog ponti i mandraća te ostalih objekata obalne infrastrukture koje je potrebno rekonstruisati i sanirati, a uz prethodni dogovor sa mjesnim zajednicama. Predstavnici JPMD predložili su Opštini da pravovremeno pripremi spisak plaža koje je potrebno nasipati.
Razgovaralo se i o problemu vezivanja plovila na tzv “privez na bove” u akvatorijumu Tivatskog zaliva. Isto tako, ovo preduzeće je opštinu upoznalo sa skorim početkom procedure davanja u koncesiju lučice Kalimanj.
Krašići
JPMD prihodovalo je blizu 633.000 eura, upravo na teritoriji opštine Tivat, a shodno Zakonu o finansiranju lokalne samouprave 50% prihoda usmjerava se direktno ka lokalnim samoupravama, s toga je ovaj sastanak održan u cilju pravovremenog isticanja planova i prioriteta kao i sagledavanja svih administrativnih postupaka i procedura, zakonskih pretpostavki za realizaciju projekata.
Plaža Seljanovo
Sastanku su prisustvovali predsjednica opštine Tivat prof.dr Snežana Matijević i direktor Morskog dobra Predrag Jelušić sa saradnicima.
Stanje ribljeg fonda u kotlini otoka Jabuke bliži se točki bez povratka, a za takvo stanje isključivi su krivci državni tajnici u Upravi za ribarstvo koji ne rade apsolutno ništa. Ako se ubrzo na Jadranu ne uspostave barem četiri zone stalne zabrane izlova, škampe, osliće i neke druge vrste više nećemo vidjeti u našem moru, smatra Petar Baranović, šibenski gradski vijećnik iz redova Narodne stranke Reformisti.
– Prije 25 godina kad sam bio kapetan ribarskog broda pričali smo o tome koliko smo kašeta velikih škampi izlovili kod Jabuke. Već oko 2007. godine o ulovu se govorilo u kilogramima, a jučer mi se s mora vratio prijatelj kapetan velikog ribarskog broda koji je ulovio točno sedam škampi. Zamislite Hrvatsku bez iti jednog stabla. Takva nam se katastrofalna situacija piše u Jadranu – rekao je Baranović na konferenciji za medije na kojoj je htio upozoriti na teško stanje ribljeg fonda.
Baranović kao dugogodišnji profesionalni ribar smatra katastrofalnim što se zabrana lova na škampe nije produžila i nakon 15. listopada.
– Tu zabranu ne bi više smjeli računati u danima i mjesecima, već u godinama ako želimo da se riblji fond obnovi. Nakon isteka zabrane lova sjatili su se i naši i talijanski brodovi kod Jabuke, a škampe su sve manje i postaju sve ranije reproduktivno sposobne kako bi uopće opstale. A sve se moglo riješiti odlaskom u Bruxelles državnog tajnika u Upravi za ribarstvo Ante Mišure koji bi tamo objasnio tešku situaciju i zatražio produženje zabrane izlova. Međutim, Mišura je kazao kako se nije na vrijeme dogovorio s Talijanima oko te teme. Jesam za suradnju sa susjedima, ali o nacionalnim katastrofama i suverenitetu se s njima ne bi smjelo raspravljati – ogorčen je Baranović.
Kadroviranje u Upravi za ribarstvo po Baranoviću je katastrofalno dugi niz godina.
– Izabiru se ljudi koji će šutjeti, a ne oni koji će ukazivati na probleme i rješavati ih. Nadam se da će idući državni tajnik biti puno bolji od Mišure. Inače nam se ne piše dobro, a da sam na njegovom mjestu znam što bi ja učinio. Često se ponavlja ona mudra izreka da smo more naslijedili od naših starih. Mišljenja sam da je sad prikladnija ona da smo ga posudili od naše djece – kaže Petar Baranović.
U foajeu dvorane Park sinoć su, povodom dana Opštine Herceg Novi, dodjeljene nagrade najuspješnijim učenicima konkursa „Grad i ja“. Konkurs je bio namjenjen učenicima viših razreda osnovne škole i srednjoškolcima koji su svoje radove mogli da šalju u tri kategorije: likovni rad, fotografija i video zapis.
Na osnovu uvida u 107 prispjelih radova na konkurs “Grad i ja“, žiri u sastavu akademskih slikara Nikole Kosića, Dobrivoja Pestorića i Vojislava Kilibarde, je odlučio da nagradu za najbolji likovni rad iz osnovnih škola dobije Polina Manina, iz OŠ “Ilija Kišić”, čija je mentorka bila profesorica likovne umjetnosti Suzana Vuksanović. Drugo mjesto pripalo je učenici iste škole Bojani Stevović, dok je treće pripalo Eleni Vuksanović iz OŠ “Dašo Pavičić”, sa mentorkom Dznravkom Ametović. Žiri je pohvalio i Anastasiju Sijerković iz OŠ “Ilija Kišić” za učešće na konkursu.
Grad i ja – H.Novi
U kategoriji fotografije, nagrađeno je troje učenika OŠ “Ilija Kišić”, sa mentorkom Aleksandrom Ćorović. Prvo mjesto pripalo je Vanji Ćetković, drugo Andrei Mišević i treće Vojinu Odaloviću. Žiri je pohvalio Tamaru Marić i Teodoru Zvicer iz OŠ ”Orjenski bataljon”, kao i Andreu Radusinović učenicu OŠ ”Milan Vuković” za učešće na konkursu.
U kategoriji video radova, nije dodjeljena nijedna nagrada, ali je žiri pohvalio Andreu Radusinović, učenicu OŠ ”Milan Vuković”, za učešće na konkursu u toj kategoriji.
Grad i ja – H.Novi
Kao najbolji likovni rad koji dolazi iz srednje škole “Ivan Goran Kovačić”, žiri je odabrao rad Ivane Laban, a za njom slijede Nađa Jovanović i Jovana Subić, sa mentorkom Ksandrom Popović. Žiri je pohvalio Dušana Samardžića i Jelenu Antunović za učešće na konkursu.
U kategoriji fotografije, prvo mjesto pripalo je Ani Moris, dok su za drugorangirani i trećerangirani izabrani radovi Ane Morović i Irine Komar. Svima je mentorka bila Ksandra Popović, a žiri je pohvalio Evgeniju Kese za učešće na konkursu. Nije dodjeljena nagrada u kategoriji video rad.
Grad i ja – H.Novi
JUK Herceg fest je, uz podršku Opštine Herceg Novi, za prve nagrade obezbijedio tablete Lenovo Tab 3 3G, za drugu nagradu romane Iva Andrića (srednja škola) i Mihaela Endea “Beskrajna priča” (osnovna škola), i kao treću školski pribor. Mentori učenika koji su osvojili prve nagrade su takođe nagrađeni.
IDEA Liga mladih, košarkaškog Saveza Crne Gore, u petak 21. oktobra sa početkom u 12,30 u sportskom centru Igalo, organizuje karavan “Lopte za buduće asove“. Ovu akciju organizuju lanac prodavnica IDEA i Košarkaški savez Crne Gore (KSCG), kako bi podržali sportske talente i podstakli mlade da vode zdrave stilove života.
Mlade košarkašice i košarkaši će se takmičili u mini štafeti, slobodnim bacanjima i šutiranju trojki. Najbolji dobijaju nagrade, košarkaške lopte, poklon vaučere i pakete K plus proizvoda, koje će obezbjediti organizatori.
– IDEA je ponosni sponzor KSCG i u okviru našeg trogodišnjeg partnerstva želimo da pomognemo razvoj košarke i mladih talenata. Karavan „Lopte za buduće asove“ se pokazao kao sjajna IDEjA, jer smo do sada okupili 30 lokalnih klubova iz 15 gradova i uvjerili se u potencijal blizu 1 200 mladih talenata – saopšteno je iz IDEE povodom nastavka karavana.
Karavan „Lopte za buduće asove“ krenuo je početkom oktobra i do sada je posjetio Pljevlja, Budvu i Bijeli Polje. Nakon Herceg Novog , putovanje se nastavlja u Podgorici, Nikšiću i Baru.
Karavan traje do 11. novembra do kada organizatori planiraju da podijele 300 lopti lokalnim timovima iz IDEA Lige mladih. Svi košarkaški klubovi iz Herceg Novog su pozvani da učestvuju u ovom karavanu druženja i igre.
Rezultati glasanja Tivćana na parlamentarnim izborima 16.oktobra, pokazali su nekoliko značajnih razlika u odnosu na stanje koje su definisali lokalni izbori što su u tom gradu održani prije tačno pola godine.
Naime, apsolutni pobjednik lokalnih izbora DPS, je sa aprilskih 3.373 glasa što je do sada bio rekordan učinak te partije u najmanjem bokeljskom gradu, u nedjelju porastao na čak 3.501 glas. To je postignuto uprkos činjenici da je DPS i u Tivtu, na nekoliko biračkih mjesta programirano prenio glasove dijela svojih simpatizera na konto HGI, kako bi ona u konačnom, mogla preći cenzus i dobiti poslanički mandat koji će suštinski, kontrolisati DPS sa kojom je HGI izuzetno bliska.
DPS je u odnosu na već impresivan svoj rezultat sa lokalnih izbora, 16.oktobra u Tivtu uspio da animira i dodatne birače jer je izlaznost bila čak 72,87 posto, osjetno više nego na lokalnim izborima kada je glasalo 69,3 odsto punoljetnjih Tivćana. Na konto te stranke otišao je i najveći dio od 182 glasa koliko je na lokalnim izborima imala CDU što sada nije učestvovala na parlamentarnim izborima, te većina od 76 aprilskih glasova LP.
Uprkos tome što se u nedjelju glasalo i za DF koji je u aprilu bojkotovao lokalne izbore u Tivtu, DPS je uspjela da čak i poboljša svoj učinak na biralištima u Krtolima gdje živi najveći dio srpske populacije, bez obzira na to što je DF ipak sada bio pojedinčano jači od DPS i u Đuraševićima i u Radovićima. DF je inače, u nedjelju u Tivtu sakupio ukupno 1.484 glasa, osjetno više nego 2012 kada je tu grupaciju i njoj bliske stranke glasalo 1.234 Tivćana. Na konto DF prenio se dio glasova tri nezavisne građanske liste i lokalne partije koje su učestvovale na lokalnim izbrima u aprilu, ali ne i na parlamentarnim, ali je dio tih glasova otišao i na konto Demokratske Crne Gore koja je prije pola godine bojkotovala lokalne izbore. Stranka Alekse Bečića tako je u premijernom nastupu pred Tivćanima skupila zavidnih 673 glasa. Velika koalicija Ključ dobila je 756 glasova, tek nepunih 300 više nego sam SNP koji je u aprilu imao 471 glas. Demos i URA nisu učestvovali na lokalnim izborima.
DPS je uspjela da i od sebi bliskih partija otme dio glasača, što potvrđuje njen poboljšani učinak na biralištu u Češljaru gdje je sada imala 224 glasa, u odnosu na aprilskih 191 glasova. Istovremeno, SD Ivana Brajovića koji je u aprilu bio izuzetno jak upravo na tom biralištu, je u Češljaru sa 102, pao na samo 59 glasova. Generalno SD koji je sa aprilskih 787 glasova u Tivtu bio druga najjača stranka nakon DPS, doživio je značajan pad rejtinga jer je za stranku Ivana Brajovića 16.oktobra glasalo tek 537 Tivćana. SD je u aprilu bio druga najjača partija u Tivtu, a sada je pao na tek peto mjesto, iza DPS, DF, Ključa i Demokrata. Pad rejtinga u odnosu na april bilježi i SDP koja je sa 536, sada dovedena na 391 glas.
Plus u odnosu na april ima HGI koja je sa 394, skočila na 591 glas, najviše zahvaljujuči tome što joj je DPS “ozajmila” dio svojih glasača. Ipak, primjećuje se da je dio aprilskih glasača SDP sa birališta u Donjoj Lastvi i Mažini, ovog puta glasao za HGI. Za jedinu hrvatsku političku stranku u državi međutim, nimalo ohrabrujuće ne djeluje podatak da je u gradu gdje živi više od trećine ukupne hravtske populacije u državi, odnono preko 2,3 hiljade Hrvata, na biralištu u Lepetanima gdje glasaju predsjednica HGI i ministarka u Vladi Crne Gore Marija Vučinović i njena porodica, HGI dobio samo 5 glasova, za jedan manje od takođe izuzetno mršavog učinka u aprilu.
Mještana Mjesne zajednice Jaz i Lastve Grbaljske, zakazali su za sutra, 20.oktobar u 10 sati veliki protest kako bi spriječili gradnju žičare na Žutoj gredi iznad plaže Jaz.
U pozivu mještana, navodi se da žičaru gradi preduzeće Zip Line Montenegro, doo – Žabljak i to kako tvrde bez potrebne dokumentacije.
“Mjesne Zajednica Jaz i Lastva su pozvale Komunalnu policiju Opština Budva i Kotor, Ministarstvo unutrašnjih poslova Centar bezbjednosti Budva, Upravu za inspekcijske poslove, Sektor za zaštitu životne sredine, odsjek za inspekcijsku zaštitu prostora i JP Za upravljanje morskim dobrom, da izađu na lice mjesta i izvrši zabranu radova na izgradnji postrojenja za žičaru (ZIP LINE) na dijelu putnog pojasa, odnosno kat.parc. 560 K.O. Prijevor, a na koji zahtjev je Komunalna policija odgovorila da su u nekoliko navrata vršili kontrolu navedenog objekta, i da su postavili službeni pečat kojim su zabranili radove. Shodno navedenom bili su dužni preduzeti mjere zaustavljanja gradnje navedenog objekta i da podnesu krivičnu prijava nadležnom tužiocu zbog postojanja osnovane sumnje za krivično djelo povreda službenog pečata i krivično djelo gradnja bez građevinske dozvole, a što nisu učinili“, navodi se u saopštenju mještana.
Mjesna zajednica Jaz je pozvala Komunalnu policiju opštine Budva da sutra u 10 sati izađe na lice mjesta kako bi se preduzele određene mjere iz svoje nadležnosti u cilju sprječavanja bilo kakvog daljnjeg izvođenja radova, kao i ostale radnje iz njihove nadležnosti.
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
1 od 10
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu, u organizacijom Turističke organizacije opštine Kotor, juče je otvorena izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts” čiji su autori arheolog Januš Reclav (Janusz Reclaw) i Varšavski univerzitet (Antiquity of Southeastern Europe, Research Centre University of Warsaw).
Izložbu su otvorili direktor Turističke organizacije opštine Kotor, Mirza Krcić i ambasadorka Poljske Irena Tataržinska (Irena Tatarzyńska).
Pozdravljajući prisutne direktor TO Kotor, Mirza Krcić je istakao da uspješan rad poljskih arheologa u Risnu obavezuje da se adekvatno zaštiti sve ono što su oni otkrili.
Istraživanja su počela 2001. godine, obavljana su i na zemlji i ispod površine vode, a do sadaje pronađeno nekoliko hiljada predmeta i spomenika, kazala je Tataržinska.
Ona je podsjetila da su odnosi između Crne Gore i Republike Poljske u na odličnom nivou, te da država Poljska podržava Crnu Goru na njenom evro-atlanskom putu.
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
„Naša bilateralna saradnja je izuzetna i na polju nauke i kulture, najviše u oblasti arheologije.Bbilateralni ugovor Republike Poljske i Vlade Crne Gore o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja i nauke ističe krajem godine, te bi ga trebalo produžiti.”
Ona je izrazila nadu da će se polje saradnje produžiti i na oblast konzervacije.
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Gostima i zvanicama obratio se autor fotografija Janusz Reclaw koji je istakao da je odradio presjek fotografija stvari nađenih u Risnu u poslednjih 16 godina a i da se među njima nalaze i dvije fotografije predmeta koje su pronašli kotorski arheolozi Jovica Martinović i Vilma Kovačević.
Izložba fotografija “Visible again – focus on Risan artifacts”
Janusz Reclaw se između ostalog zahvalio Bosiljki Bakočević na inicijativi za ostvaranje ove izložbe.
Portal o zdravlju www.zdravlje.co.me počeo je sa radom u okviru programa HealthUP koji sprovode CAZAS, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica i udruženje Roditelji.
Cilj portala je da informiše, podrži i pomogne svim građanima u oblastima ostvarivanja adekvatne zdravstvene zaštite i poštovanja prava pacijenata.
Uspostavljanjem informativnog portala o zdravlju kao svojevrsnog interaktivnog onlajn foruma, želimo da jačamo svijest i informisanost opšte i stručne javnosti o pravima građana kao pacijenata u zdravstvenom sistemu.
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori je omogućila podršku sprovođenju programa „HealthUP“ koji ima za cilj jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva.
Cilj programa, koji će naredne dvije godine sprovoditi CAZAS, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica i udruženje Roditelji, je da se dodatno osnaže i ojačaju organizacije civilnog društva kako bi sistem zdravstvene zaštite bio efikasniji i više okrenut potrebama pacijenata.
Zdravlje co me
Efikasan i odgovoran sistem zdravstvene zaštite jedan je od ključeva društveno-ekonomskog razvoja Crne Gore na putu ka članstvu u EU. Zato će ovaj projekat doprinijeti promociji vrijednosti i standarda EU na način što će uticati na usklađivanje javnih politika u sektoru zdravstva sa onima koje su važeće u EU.
Izrada portala samo je jedna od aktivnosti koje će ove tri organizacije sprovoditi u narednom periodu.
Sve aktivnosti fokusirane su na jačanje saradnje između vladinog i nevladinog sektora i uspostavljanje strateškog partnerstva između OCD i Vlade u cilju poboljšanja sistema zdravstvene zaštite u korist svih građana. Ključne aktivnosti projekta su:
Formiranje Koalicije NVO koje su aktivne na ovom polju kako bi se povećao nivo njihove uključenosti u planiranje i sprovođenje relevantnih politika, izrada studija, analiza i drugih javnih praktičnih politika i publikacija u ovoj oblasti, organizovanje raznih događaja i seminara za predstavnike OCD i Vlade kako bi se ojačali njihovi kapaciteti, komunikacija i saradnja;
Praćenje primjene zakona i politika iz ove oblasti, sprovođenje zajedničkih aktivnosti u oblasti javnog zastupanja;
Uspostavljanje informativnog e-portala o zdravlju kao svojevrsnog interaktivnog onlajn foruma, jačanje svijesti i informisanosti opšte i stručne javnosti o pravima građana kao pacijenata u zdravstvenom sistemu.
