Povodom Dana opštine Kotor u četvrtak 20. novembra u 18.30 u palati “Pima” u Starom gradu, biće otvorena izložba, „Slovenačka umjetnost iz fonda Galerije solidarnosti”
Publici će biti prikazana pedeset dva rada, razičitih autora, tehnika, grafika, crteža i skulptura. Zbirka kojom se predstavljaju slovenački autori je i najbrojnija u internacionalnoj umjetničkoj donaciji Kotoru, nastaloj kao znak solidarnosti poslije zemljotresa 1979. godine.
Izložbu će otvoriti ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori, Vladimir Gasparič.
Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel i predsjednik kompanije “Mesopromet” iz Bijelog Polja Hilmija Franca položili su danas kamen temeljac za gradnju autobuske stanice u Tivtu.
Moderan kompleks koji pored autobuske stanice podrazumijeva i manji tržni centar sa hotelom ranga minimum četiri zvjezdice, gradi se u blizini postojećeg privremenog autobuskag stajališta na Župi, a pripremne radove juče je započela firma “Tujko” iz Grblja.
Prva faza projekta ukupne vrijednosti oko 5,5 miliona eura koja podrazumijeva autobusku stanicu i tržni centar biće, prema obećanju France i Novosela, gotova do ljeta naredne godine. Kompleks se gradi po sistemu javno-privatnog parterstav u kome Opština Tivat ulaže plac površine oko 9.500 kvadrata i investitora oslobađa obaveze plaćanja komunalija, a zauzvrat “Mesopromet” finasira gradnju objekata. U prvoj fazi do kraja maja naredne godine izgradiće se autobuska stanica sa osam perona i svim neophodnim pratećim sadržajim koja će pripasti Opštini, kao išoping centar površine 3 hiljade kvadrata koji će pripasti “Mesoprometu”, zajedno sa hotelom kapaciteta 38 soba,a koji će biti gotov za 18 mjeseci u drugoj fazi projekta.
“Sa današnjim danom i polaganjem kamena temeljca, stavljena je tačka na dosadašnju priču kao gradu sa međunarodnim aerodromom, ali gradu bez autobuske stanice. Na Župi će niknuti ukupno 7.600 kvadrata novog, moderno dizajniranog i najsavremenije opremljenog poslovnog prostora u kompleksu u kome će biti otvoreno 70-tak novih radnih mjesta. Očekujemo od našeg partnera, kompanije “Mesopromet” da će u planiranim rokovima realizovati ovu, za Tivat veoma značajnu investiciju, koja će doprinijet poboljšanju kvaliteta života građana i turističke ponude grada.”- istakao je gradonačelnik NOvosel. On je dodao da će tokom gradnje nove, i dalje na postojećoj lokaciji funkcionisati privremeno tivatsko autobusko stajalište u smanjenom obimu, kao i da će do okončanja gradnje čitavog novog kompleksa na Župi, Opština i država zajedno riješiti status žitelja obližnjeg neuglednog romskog naselja “7.jul” i ukloniti ga sa tog prostora.
“Poslije Nove godine počeće i projektovanje novog hotela koji ćemo, siguran sam, završiti i prije planiranog roka od 18 mjeseci. Obećavam vam da ćete na Župi dobiti moderan i reprezentativan saobraćajno-trgovačko-ugostiteljski kompleks kojim će se grad moći ponositi.”- istakao je Hilmija Franca.
Lastovke kažu kako su najbolji kapari oni koji rastu iz kamenih fasada starih kuća. Bolji su, sočniji od onih s tla, jer imaju čvrstinu, žilavo korijenje koje vlagu crpi razarajući kamen. I zato ih nitko na kući ne voli gojiti jer polako ruše, grizu, devastiraju. Tužno, ali u gradu Lastovu, otočnoj metropoli, ima ih puno, vise u grozdovima s prekrasnih didovina sa starim fumarima, čiji su vlasnici još davno otišli nekim svojim putima. Najčešće u Australiju.
Eto, i to je bio jedan od motiva koji je Darinku Krnčević iz Hrvaca kod Sinja, već dugo udanu Lastovku, inače prvu ženu na našoj obali što je motar ubacila i na duže sačuvala u staklenci, naveo na akciju. Njezinom agilnošću nastala je Zadruga “Prijatelji Lastova”, sedam ih je samo članova, ali su glas o životu svog otoka pronijeli daleko.
Ekoproizvod
–Tako to ide, ostaneš bez posla, počneš razmišljati i shvatiš kako je Lastovo sa svojim obiljem, zdravom prirodom, ekonamirnicama, obilato i čarobno. I tako smo 2006., nakon motara, krenuli s kaparima koji se beru po kućama, na stinama. Konzerviramo ih u staklenkama i traju do godinu dana. Onda su stigle tri rakije bez šećera od ruže, rogača i trava, pa likeri od mirte i gorke naranče. I na kraju džemovi od limuna, gorke naranče, smokve opuncije i breskve vinogradarke. Puno je naših proizvoda na raznim natjecanjima dobilo nagrade. I ljudi su pomalo počeli prepoznavati lastovski ekoproizvod, koji ima i oznaku “hrvatskog otočnog proizvoda” – kaže Darinka, s kojom smo razgovor prekidali tek poradi grickanja arancina. Oni se ne prodaju, samo su za degustaciju. I savršeni su, tek da znate.
Ne kažu tek tako da ljubav ide kroz želudac. Zadrugari koji svoju proizvodnju imaju u prostoriji zadruge, u dnu svoga brdskog mista, među ljude su uveli spoznaju o ljepotama otoka. S proizvodima koji su otišli put Hrvatske, put vani, dijelili su se i kontakti. S njima su počeli dolaziti uzvratni pozivi brojnih zainteresiranih, koji su nakon degustacije lastovskih plodova poželjeli doći baš tu na odmor. Nije ih omela ni činjenica da se do njega moraju namučiti u putovanju, otok je daleko. Ili možda nije?
“Nismo mi daleko, nego su trajekti i katamarani “Jadrolinije” spori. Ali da smo skupi, jesmo. I na tome treba poraditi jer ovaj otok gubi mlade, dica ostaju u školama, ne vraćaju se doma. A i zašto bi, šta im se nudi, di su radna mista? Lastovo odumire. A mi se kroz zadrugu borimo da ono živi, jača” – kaže.
Od likera do sapuna
Lastovci nisu ljudi koji čekaju da im nešto s neba padne u krilo. Oni itekako rade, smišljaju, bore se za svakog gosta, za otok i za sebe. Na svakom kantunu ljudi nešto u domaćoj radinosti proizvode, čistu prirodu ubacuju u vrićice, posudice, sapune, ulja, masti. Vanja Jurica ima dva ugostiteljska objekta, posla je i tu u sezoni preko glave.
Ali vrag joj ne da mira, okretnoj, vrckavoj, nije joj teško u najranijim satima zasukati rukave u polju, a onda od ubranih plodova napraviti sto sitnih čuda. Tu je njezina već poznata krema o kantariona “Moja si”. Pa sapun za robu, pa ljekovita bilja u raznim pripravcima, plodovi u likerima, i evo novine, liker od artičoka, kažu ljudi da je savršen. A ima i palamidu u maslinovu ulju u staklenkama, koja se jede kao pašteta s motarom, kapulom.
“Okolnosti su nas dovele do toga da svatko od nas postane mali inovator, i nas veliki broj tako i živi. A mogućnosti su nam ogromne. Evo, ja sam u kolovozu imala za turiste test probu tradicionalnog vjenčanja “udaja po lastovsku”. To je bilo nezapamćeno, i od iduće sezone svaki četvrtak imat ćemo tradicionalne mladence ovdje pokraj crkve sv. Kuzme i Damjana, u našoj bašti. A tu je još jedan projekt s kojim se mislim uhvatiti u koštac, turistička priča pod nazivom “Kako je nastao poklad”. Vrijeme je da i njega pokažemo turistima. Vrijeme je da Lastovo krene. A puno nas je koji u tome već pomažu – kaže Vanja Jurica.
U sklopu Budvanskih Novembarskih dana, prezentacija dokumentarnog filma “Živo nasljeđe” biće održano u zgradi Akademije znanja, u četvrtak 20. novembra, četvrtak, sa početkom u 18 sati.
Film govori o šest Zakonom zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara – Bokeljskoj mornarici, Dobrotskoj čipki, Kultu Svetog Vladimira, Fašinadi, Izradi čunova na Skadarskom jezeru i Bokeljskoj noći, uz opšti osvrt na nematerijalnu kulturnu baštinu Crne Gore, kojim se želi popularizovati istinska vrijednost istorijskog i kulturnog nasljeđa Crne Gore.
Film “Živo nasljeđe” snimljen je prema scenariju Miraša Martinovića, u režiji Faruka Sokolovića i produkciji Mebius Filma i Radio Televizije Budva.
Fakultetu za pomorstvo Kotor u srijedu, 19. novembra 2014. godine obiljezava jubilej 55 godina rada Fakulteta.
Svečani program počinje sutra u 12 sati dodjelom diploma i muzičkim programom.
Danas je na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru organizovano „Jesenje darivanje krvi” – akcija dobrovnoljnog davanja krvi u organizaciji Aktiva dobrovoljnih davalaca ove visokoškolske ustanove. Ove godine moto akcije je „Tri kapi u jednom srcu”.
„Danas će krv dati 70 studenata, a ova darivanja krvi organizujemo od 1986. godine” – kazao je Danilo Đurović, u ime organizatora.
Fakultet za pomorstvo u Kotoru je visokoškolska ustanova koja pripada Univerzitetu Crne Gore. Osnovan je 1959. godine kao Viša pomorska škola. Prateći narastajuće potrebe pomorske infrastrukture Crne Gore, ova obrazovna ustanova, poznata širom tadašnje Jugoslavije, 1981. godine prerasta u Fakultet za pomorstvo, sa ciljem obrazovanja specijalizovanih pomorskih kadrova na dvogodišnjim studijama (smjer: brodomašinstvo, nautika, pomorska elektrotehnika) i četvorogodišnjim studijama (smjer: upravljanje u pomorstvu). Akademske 1999/2000. godine na Fakultetu se osnivaju Pomorsko-nautički i Brodomašinski odsjek u četvorogodišnjem trajanju.
Danas na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru, u skladu s Bolonjskom deklaracijom, postoje akademske i primijenjene studije u trajanju od po tri godine (šest semestara), i to:
Akademske studije:
Pomorske nauke (osnovne; postdiplomske specijalističke i magistarske; doktorske studije);
Menadžment u pomorstvu (osnovne; postdiplomske specijalističke i magistarske studije).
Primijenjene studije:
Nautika;
Brodomašinstvo;
Pomorska elektrotehnika (treća godina je diferencijalna).
Fakultet za pomorstvu u Kotoru je prva visokoškolska ustanova u Crnoj Gori koja je već 2000. godine sertifikovana u skladu sa sistemom kvaliteta ISO 9001. Provjera primjene sistema kvaliteta i obnova sertifikata (koja se redovno vrši svake tri godine) pripada Lloyd Registru.
Fakultet za pomorstvo je danas moderna obrazovna institucija za kadrove u pomorstvu. Pomorski stručnjaci se obrazuju i stučno osposobljavaju u skladu sa međunarodnim standardima, konvencijama i preporukama. Obrazovanje pomorskih stručnjaka odvija se u sklopu redovne nastave i posebnih programa obuka i osposobljavanja. Ustanova je opremljena modernom opremom za izvođenje nastave, kao i opremom za praktičnu obuku. Kvalitet znanja i vještina širokog spektra primjene omogućavaju da se kadrovi školovani na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru zapošljavaju na brodarskim kompanijama širom svijeta.
Obavještenje:
Obavjestavaju se studenti i nastavno osoblje da na Fakultetu za pomorstvo nece biti odrzana nastava u srijedu, 19. novembra 2014. godine kada se svecano obiljezava 55 godina rada Fakulteta.
Nastava od tog dana bice naknadno odrzana i to za studijske programe u Kotoru, u subotu dana 29. novembra 2014. godine, za studijske programe koji se organizaciju van sjedista Fakulteta, Baru i Cetinju, u ponedeljak, 22. decembra 2014. godine.
Veče dokumentarnog filma koje je sinoć, povodom dana Opštine Tivat, priredio Foto, kino i video klub „Mladost“ iz Donje Lastve, još jednom je pokazalo da Tivćani veoma cijene kinematografsku baštinu svog grada.
Multimedijalna dvorana Opštine bila je dupke puna oduševljenih sugrađana koji su uživali u ukupno 11 prokazanih kratkometražnih dokumentarnih filmova koje su članovi FKVK „Mladost“ snimili u periodu od 1970. do 1979. godine.
Prikazani su filmovi „Izgradnja ulica u Tivtu“ i „Zemljotres u Tivtu“ 1979“, „Do posljednje kapi“ i „Mora“ autora Anđelka Stjepčevića, „Portret jedne mladosti“ i „Meštar Mato“ Antona-Gule Markovića, te filmovi „Još ima vremena za sreću“, „Pagraši“, Čitav jedan život“, „Neizbježan slučaj“ i „Svaki dan kao jedan“, autora Krsta-Kika Tomičića.
Osim nekih već davno zaboravljenih pjesaža u Tivtu ili starih objekata koje je odnijela stihija prirode 1979 godine, u filmovima je prikazan i jedna već pomao iščezao način života ovdašnjih ljudi – od meljave maslina snagom ljudskih mišica u starom mlinu, kupljenja kostanja po šumama Vrmca, društvene igre „šija šete“, ribanja u grupi na pagrove usred Tivatskog zaliva, do tradicionalnih starih zanata koji su na žalost, nestali zajedno sa posljedjim mještanima koji su ih praktikovali.
„Svi filmovi koji su sinoćs prikazani su nagrađivani u bivšoj Jugoslaviji i na festivalima u inostranstvu. Među njima je i najnagrađivaniji film „Svaki dan kao jedan“ Kika Tomičića koji je između ostaloga, dobio nagradu za najbolji jugoslovenski dokumentarni film, drugu nagradu na svjetskom festivalu u Holandiji, posebno je prikazan na internacionalnoj smotri najboljih svjetskih amaterskih dokuemntarnih filmovca u Bakuu u tadašnjem SSSR-u i osvojio je prvu nagradu za najbolji film na festivalu u Trstu.“- istakao je predsjednik FKVK „Mladost“ Anton Marković dodajući da taj klub ima izuzetno bogatu u vrijednu foto i kinematografsku baštinu koju postepeno sa starih medija digitalizuje i prebacuje na savremene nosače poput CD-a.
U vremenu od 17. novembra do 21.novembra 2014. godine, zabranjen je za plovidbu, sidrenje, sve vrste ribarenja i podvodnih aktivnosti morski prostor radijusa 500 metara od usidrenog vojnog broda „Cavour“ u Tivatskom zalivu.
Sva plovila u Tivatskom zalivu su dužna da obrate maksimalnu pažnju, plove usporenom brzinom i zaustave plovljenje na zahtjev vojnih ili policijskih snaga.
Vrijeme 18. novembar 2014.
Pretežno oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Intenzivnije padavine očekuju se u južnim i centralnim predjelima, mjestimično obilne količine. Vjetar umjeren do jak, u sjevernim predjelima i na primorju na udare ponegdje i olujne jačine, južnih smjerova, krajem dana u slabljenju. Najviša dnevna temperatura vazduha od 8 do 18 stepeni.
Od četvrtka posvuda stabilnije i većinom suvo, no uz sjeverni i sjeverozapadni vjetar hladnije.
Zapuhat će sjeverozapadnjak, potom i bura pri čemu će od četvrtka prevladavati sunčano.
Protest anti-NATO aktivista – Mladi DPS-a na brodu
Dvadesetak članova pokreta “Ne u rat, ne u NATO” okupili su se danas poslijepodne na gradskoj rivi u Tivtu gdje su, noseći transparente, protestovali protiv NATO-a i učlanjenja Crne Gora u Alijanasu.
Okupljeni, među kojima je bio je gornjogrbaljski paroh i predsjednik Bratstva pravoslavne omladine Crne Gore Mijajlo Backović i odbornici u SO Tivat Rato Brajković (NOVA), Mileta Jakovljević (SSR) i Dejan Risančić (DSS) mirno su izražavali svoje protivljenje dolasku nosača aviona “Cavour” u Tivat i poručili da Crnoj Gori ne treba ulazak u Alijasu koja je 1999. godine bombardovala SCG.
Protest je predvodio Gojko Raičević koji se u momentu kada su na rivu stigli predstavnici Atlantskog saveza Crne Gore predvođeni Savom Kenterom, približio sa transparetnom mjestu ukrcaja u čamce koji su vozili do italijanskog ratnog broda, ali mu policija nije dozvolila da im se potpuno primakne. Zanimljivo je da je nosač aviona “Cavour” danas organizovano obišla i grupa od desetak članova Savjeta mladih DPS predvođena sekretarkom Viktorijom Badžom.Cavour u Boki Kotorskoj
Vuković – Ogromna stvar za Crnu Goru
Komandant MVCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković, ocijenio je da je dolazak nosača aviona “Cavour” u Boku, velika stvar za Crnu Goru i njene evroatlantske ambicije.Komandant RMVCG Darko Vuković
“Ovo je najveći i najreprezentativniji brod RM Italije i ovdje je došao na inicijativu njenog prvog čovjeka, admiral flote Đuzepea De Đorđija, što svjedoći o kvalitetu bilateralne saradnje Crne Gore i Italije u domenu odbrane.Obilazak nosača aviona
“Cavour” je bukvalno remek djelo moderne brodogradnje, on jeste ratni, ali i brod koji ima vrlo izraženu logističku i humanitarnu komponentu koji se u proteklih nekoliko godin službe, iskazao i u međunarodnim operacijama pružanja pomoći civilnom stanovništvu niza zemalja.”- ocijenio je Vuković.
Opštinsko priznanje “21. Novembar“ biće posthumno dodijeljena prof. dr Mariji Radulović (1949. – 2014.) za izuzetan doprinos u naučnom i društvenom radu, saopšteno je danas iz Opštine Kotor.
Odluka je donesena na današnjoj sjednici, saopštila je predsjednica žirija za dodjelu nagrade Tatijana Stanovčić. Svečana sjednica Skupštine opštine Kotor, u okviru koje je i dodjela nagrade, biće održana na Dan opštine Kotor 21. novembra u 13 sati u Kulturnom centru „Nikola Đurković“.
Prof. Marija Radulović rođena je u Puli. Diplomirala je 1973. na Pravnom fakultetu u Splitu, gdje je 1981. godine završila i postdiplomske magistarske studije. Doktorsku disertaciju odbranila je 1992. na Pravnom fakultetu u Podgorici.
Radni vijek započela je u Jugooceaniji. Rad na kotorskom fakultetu kao asistent počinje 1981. godine, a zatim i kao predavač pravne grupe predmeta.
Za docenta Univerziteta Cne Gore izabrana je 1993., dok je zvanje vanrednog profesora stekla 1998. godine. Za redovnog profesora birana je 2004. godine. U više navrata obavljala je dužnost rukovodioca Nautičkog odsjeka. Za dekana Fakulteta imenovana je 2003. godine.
Profesorka Marija Radulović otišla je u penziju 2009. godine, ali je na Fakultetu i dalje bila angažovana u nastavi na osnovnim i postdiplomskim magistarskim studijama.
Uz akademsko, posebno je značajno njeno dugogodišnje djelovanje na očuvanju kulturne baštine Perasta i Boke Kotorske. Bila je dugogodišnji član i predsjednik Društva prijatelja grada Perasta i jedna je od osnivača Festivala klapa u Perastu. Značajan doprinos pružila je i angažovanjem u Zajednici Italijana Crne Gore.
Bila je član Savjeta Pomorskog muzeja Crne Gore, Etičke komisije Opštine Kotor, te dugogodišnji član Savjeta za kulturu Opštine Kotor.
Kroz stručni rad i društveno djelovanje prof. dr Marija Radulović ostavila je neizbrisiv trag.
