Povodom obilježavanja globalnog praznika Noć vještica, Porto Montenegro će u petak. 31. oktobra organizovati cjelovnevni program u nautičkom naselju, kako za najmlađe, tako i za one nešto starije.
Tradicionalno dječje takmičenje u rezbarenju bundeva biće organizovano u restoranu One, sa početkom u 12 sati. Svi zainteresovani tivatski mališani će imati priliku da se oprobaju u rezbarenju bundeva, a autore najkreativnijih radova očekuju pokloni.
Polaznici će tako moći da iskažu svoje umijeće i kreativnost u rezbarenju bundeva raznoraznim likovima i oblicima, kao i da čuju zbog čega je upravo bundeva zaštitni znak Noći vještica i zašto ovaj praznik obožavaju različite generacije širom planete, još od starih Kelta. Sve mališane i njihove roditelje očekuje i degustacija delicija, koje će pripremiti tim restorana One, pite i potaž od bundeve. Takmičenje je besplatno i otvorenog tipa, a namijenjeno je prvenstveno đacima starijih razreda osnovnih škola.
Noć vještica – Porto Montenegro
Trka na metlama za djecu i odrasle počinje u 15 sati na mulu 1. Tvorce najkreativnije i najbrže metle, očekuju vrijedne nagrade.
Kostimirana Regent Halloween žurka za starije zakazana je za 19 sati u Library baru u hotelu, na kojoj će biti služeni specijalni Regent kokteli i besplatni Halloween tapasi, a maskenbal povodom Noći vještica u klubu The Clubhouse počinje u 21 sat. Najbolje kostime očekuju nagrade.
Hrvatsko ribarstvo jedini je sektor poljoprivredne i prehrambene politike koji pokazuje pozitivne trendove u proizvodnji i vanjskotrgovačkoj razmjeni. Domaći proizvođači sve su uspješniji u ulovu i uzgoju morske ribe, te u proizvodnji konzervi, dok je uvoz ribe značajno manji od izvoza, piše GlasIstre. Doduše, proizvođači, osobito mali ribari, upozoravaju na more nevolje koje imaju u poslovanju, te u prenamjeni svoje proizvodnje po pravilima Europske unije, zbog čega su nedavno posjetili i Europski parlament.
Sveukupna slika koju službena statistika daje o stanju u ribarstvu i industriji prerade ribe pokazuje zanimljive trendove, poput činjenice da građani Hrvatske, iako se smatraju barem djelomice pomorskom i ribarskom nacijom, nemaju prehrambene navike koje bi to popratile. Drugim riječima, bolji smo ribari, nego kuhari i konzumenti ribljih jela.
Potrošnja ribe u domaćinstvima, izračunata “po glavi” stanovnika, pokazuje kako Hrvatska nije ribarska nacija. Prema tim brojkama, koje pokazuju da svaki stanovnik Hrvatske pojede oko devet kilograma ribe u godini dana, na začelju smo zemalja Europske unije. Prosjek za europske zemlje je 21 kilogram godišnje, dok su svjetski prvaci žitelji Islanda, koji pojedu 90 kilograma ribe po glavi kroz godinu dana.
Prema podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, u porastu su ulov i uzgoj morske ribe, dok opada uzgoj slatkovodne ribe. Prošle je godine svih vrsta morske ribe ulovljeno i(li) uzgojeno 85.713 tona, što je značajni pomak u odnosu na 2012. godinu, kada je ulovljeno 72.714 tona. Pogledamo li petogodišnje razdoblje, vidjet ćemo jasan trend porasta proizvodnje morske ribe – 2009. godine ulov je bio 66.619 tona, odnosno gotovo dvadeset tisuća tona manje.
U Jadranu se najviše lovi plava riba. Prošle godine izlovljeno je 71.009 tona, od čega na srdele otpada 53.085, a na inćune 8.904 tone. Tuna je ulovljeno i uzgojeno 3.005 tona, što je manje nego prije pet godina, kada je proizvedeno 4.200 tona. Brojke pokazuju da je sve više tuna iz uzgoja (prošle godine 2.616 tona), a manje iz ulova. U porastu je i uzgoj lubina i komarča tj. orada, te rakova i školjki.
Porasla je i proizvodnja zamrznute ribe i ribljih konzervi. Indeks proizvodnje ribljih konzervi prošle je godine povećan za 12 posto, a zamrznuta riba za šest posto. Zamrznute ribe proizvedeno je 10.521 tone u prošloj godini, dok je proizvodnji konzervirane ribe iznosile 9.853 tone. U odnosu na prethodne godine, u 2013. pala je proizvodnja sušene ribe: godine 2012. proizvedeno je 3.457 tona, dok je prošle godine proizvodnja iznosila 2.862 tone.
Podaci o industrijskoj proizvodnji zamrznute ribe u prvih šest mjeseci 2014. pokazuju porast proizvodnje zamrznute ribe i ribljih fileta, mekušaca i konzervirane tunjevine.
Podaci kojima raspolaže Hrvatska gospodarska komora odnose se na tvrtke i poduzeća s najmanje dvadeset zaposlenih, što znači da se iz njih ne mogu očitati trendovi proizvodnje ribe i prerađevina u malim obrtima.
U Slanom kod Dubrovnika juče je u prisustvu premijera Zorana Milanovića i ostalih dužnosnika svečano obilježen početak gradnje nove, 22. marine u nacionalnom sustavu ACI, u koju se ulaže 60 milijuna kuna i koja će prve nautičare primiti iduće godine početkom nautičke sezone.
Riječ je o prvom kapitalnom projektu državne tvrtke ACI (Adriatic International Club) nakon 24 godine. Nova marina u Slanom, koja će nositi ime Veljka Barbierija – osnivača ACI -ja, nautičarima će osim vezova za 200 plovila duljine 11 do 25 metara nuditi i brojne morske i kopnene sadržaje, poput vanjskog bazena, recepcije, ugostiteljstva, sanitarija, parkirališta za stotinu automobila i druge.
Izvođači radova su tvrtke Pomgrad inženjering d.o.o. i Lavčević d.d., koji su kao i ACI, koncesiju za tu marinu i te poslove dobili kao najbolji ponuditelji na natječaju.
Proglašavajući radove na marini otvorenim, premijer Milanović naglasio je da je 24 godine stvarno dugo razdoblje u kojem nije izgrađena niti jedna marina u državnom sustavu ACI, koji je, kako je kazao, krenuo pionirski, jako uvjerljivo i moćno u 1980-tim godinama, stvorivši nautičku ponudu koja je manje sezonalna nego drugi oblici turizma, čija sezona završava otprilike u ovom razdoblju, a počinje negdje oko Uskrsa.
Duga sezona znači i dugu i dobru zaradu za one koji znaju i hoće, koji imaju ideju i kojima birokracija ne stoji previše na putu, čime je i posao oko ove marine sjajan, poručio je Milanović dodajući da je ACI državna tvrtka i da će to i ostati što se njega tiče, ali i dokapitalizirana jer ne vidi ništa loše, kako je kazao, da u nju recimo uđu hrvatski mirovinski fondovi ako pobjede na natječaju ili budu zainteresirani.
“To je naš novac, to su naše mirovine, svih nas koji smo mlađi od 52 godine”, istaknuo je Milanović dodajući i da, iako je teško reći što je strateško a što ne kad se politika bavi gospodarstvom, ipak ACI strateška tvrtka, za razliku od pojedinog hotela ili hotelskog naselja koji mogu biti strateški samo za neko mjesto, općinu, grad, možda i županiju, ali ne za državu.
Direktorica ACI -ja Doris Peručić naglasila je da ti radovi označavaju novi početak za rast i razvoj tvrtke te ponude cijelog sustava za nautičare.
Marinu u Slanom posvećuju Veljku Barbieriju koji je, kako je kazala, 1993. svoju viziju o nautičkom sustavu pretočio u stvarnost i osnovao lanac marina ACI, o čemu je u ime obitelji Barbieri govorio i njegov sin Frane, istaknuvši “da bi tata bio ponosan na ovo što se sada pokreće u Slanom”.
Veloj Luci, a da imaju spremna projekt i za tri eko marine koje su kandidirali za sredstva iz EU fondova.
Miholjska Prevlaka - Ostrvo Cvijeća foto Boka News
Photo: Boka News
Photo: Boka News
Photo: Boka News
Sveti Marko
Rekonstrukcija klizišta Cetinje Budva
Kotorska pijaca - Boka News
HGD 2015. - Bokeljski ljetopis
Photo: Boka News
Photo: Boka News
Photo: Boka News
Pijaca domaćih proizvoda u Porto Montenegru
Photo: Boka News
Pijaca domaćih proizvoda u Porto Montenegru
HGD 2015. - Bokeljski ljetopis
Photo: Boka News
HGD 2015. - Bokeljski ljetopis
HGD 2015. - Bokeljski ljetopis
HGD 2015. - Bokeljski ljetopis
HGD 2015. - Bokeljski ljetopis
Photo: Boka News
U čast stogodišnjice rođenja poljskog humaniste i čovjeka koji je pokušao da zaustavi holokaust, Jana Karskog, danas je u parku kod fontane i zidina starog Grada zasađena maslina i postavljeno spomen obilježje.
Maslinu je zasadila gradonačelnica Kotora Marija Ćatović, sa ambasadorkom Poljske Grazinom Sikorskom, Jozefom Levijem ambasadorom Izraela, predsjednikom Jevrejske zajednice Crne Gore Jašom Afandarijem i gradonačelnikom Cetinja Aleksandrom Bogdanovićem.
“Lično mi predstavlja čast, a sigurna sam i za moje sugrađane, što će od danas u našem gradu postojati spomen obilježje u znak sjećanja na Jana Karskog, istaknutog pripadnika pokreta otpora odlučnog u namjeri da svijetu otkrije istinu o nacističkim zločincima. Kotor će u skladu sa svojom kulturom i tradicijom znati da cijeni vrijenost i značaj spomen obilježja Janu Karskom u ime istine za koju se borio” kazala je Ćatović, koja se zahvalila ambasadama Poljske i Izraela kao i Jevrejskoj zajednici na odluci da Crna Gora i Kotor budu mjesto sjećanja na Jana Karskog.
“Parlament Poljske je 2014. proglasio Godinom Jana Karskog. On je heroj koji se borio protiv nacista, on je prikupljao podatake o stradanju Jevreja u nacističkom getou i u logorima, o čemu je izvjestio poljsku vladu i saveznike. Apelovao je lično i na američkog predsjednika Ruzvelta da zaustavi holokaust“- kazala je Grazina Sikorska ambasadorka Poljske.
Ona je podsjetila da je on i dobitnik dva najveća državna odlikovanja u Poljskoj i SAD-u, Ordena bijelog orla i Medalje slobode i počasni građaninu Izraela.
„Možda bi, da je neko čuo tog čovjeka o čemu je govorio, istorija bi krenula drugim tokom. Bez obzira na sve o čemu je Karski izvještavao saveznike i Poljsku vladu u Londonu, nikada se nije desilo da su savezničke snage bombardovale Aušvic. U doba Drugog svjetskog rata u Poljskoj je živjelo oko 3,5 miliona Jevreja, 3,2 miliona ubijeno na najbrutalnijiu načinn. On je sebe kasnije označavao kao „hrišćanskog Jevreja” ili kao „poljskog Izraelca“ kazao je Jozef Levi ambasador Izraela.
Photo: Boka News
„Jan Karski pokušao upaliti svijetlo slobode javiti o grozotama i stradanjima koje su se dešavale u nacističkim logorima širom Poljske, odbraniti ono što je bilo neodbranjivo. Poslije rata cijeli svoj život posvetio tom cilju i uvjek isticao nisam dovoljno napravio“ – kazao je Predsjednik Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Jaša Afandari.
Svečanosti je slučajno prisustvovala grupa jevrejskih turista sa kruzera „Qeen Elizabeth“ koji nisu mogli sakriti svoje emocije.
Nakon ceremonije u Galeriji solidarnosti ambasadorka Poljske Grazina Sikorska otvorila je izložbu „The world knew“ posvećenu Janu Karskom.
Photo: Boka News
Jan Karski je čovjek koji je pokušao da zaustavi holokaust. Rođen je 24. Aprila 1914 u Lodz-u, Poljska. Odrastao je u uglednoj nejevrejskoj porodici intelektualaca, koja je njegovala toleranciju i osjećaj za pravednost.
Nakon završenih studija diplomatije, Karski se susreće sa užasima holokausta koji sprovode nacisti u okupiranoj Poljskoj. Kao pripadnik pokreta otpora, odlučan da svijetu otkrije istinu o nacističkim zločinima, Karski se uspijeva u više navrata „ubaciti” u Varšavski geto i logor Izbica koji je bio tranzitni kamp za deportaciju Jevreja u Treblinku, odakle je izveštavao poljsku Vladu, koja se nalazila u egzilu u Velikoj Britaniji, o stradanju Jevreja.
Istrajan u namjeri da zaustavi holokaust, Karski u novembru 1942. izvještava Winston Churchill-a, a nakon Londona odlazi i u SAD gdje izvještaj predaje i Predsjedniku Franklin Roosvelt-u. Nacisti su zarobili i mučili Karskog u više navrata, ali je on uspio da pobjegne i svoju misiju izvede do kraja. Nakon završetka rata živi u SAD-u gdje predaje na Georgetown University. Nosilac je brojnih odlikovanja, a njegove biste su postavljene širom svijeta, najčešće u krugu poznatih Univerziteta – University of Michigan, Georgtown University, University of Tel Aviv.
Počasni doktorat dodijelili su mu Georgtown University, Oregon State University, Baltimore hebrew College, Warsaw University, Maria Curie-Sklodowska University i University of Lodz.
U organizaciji Komiteta regiona i Zajednice Opština Crne Gore u Kotoru danas je održan 4. sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora Evropske Unije i Crne Gore.
Predsjednik gradskog savjeta Gdinije, kopredsjedavajući ZSO-a Stanisłav Szvabski, koji je u tom tijelu dvije godine, kazao je novinarima da prati dostignuća Crne Gore, naročito njenih lokalnih vlasti, i njihove napore da dostignu standarde EU, i ocijenio da je dosta toga urađeno i na lokalnom i na nacionalnom nivou, te da je veoma zadovoljan.
„Ono što je veoma važno za funkcinosanje lokalne samuprave je fiskalna decentralizacija , Ii čuli smo dalokalne samouprave nemaju dovoljno finansijskih sredstava, ali da Vlada radi na ovom pitanju.Međutim niko ne može reći koliko vremena je potrebno da se dođe do dovoljnih sredstava. Drugi važan aspekt, a što je je EKI naglasila da treba izmijeniti zakon vezan za finansiranje izbora, i za dostizanje demokratskih standarda u EU ovo je veoma važno pitanje.U Evropi veoma važan zakonodavni akt je Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, koja daje veliku automoniju lokalnim samoupravama, i veoma je važna za pitanje demokratije u cijeloj zemlji“ kazao je Szvabski.
Generalni sekretar Zajednica opština Crne Gore Refik Bojadžić,kazao je da s obzirom da mnoge jedinice lokalne samouprave nijesu u prilici da dovoljno koriste sredstva iz fondova EU zbog toga što finansijski nijesu u mogućnosti da obezbijede participaciju koja se po pravilu traži u realizaciji tih projeata, predložili nadležnom ministarstvu da se uvede revolving fond iz kojeg bi se obezbijedila participacija i povećala sposobnost Opština da koriste sredstva iz fondova EU.
Gradonačelnik prijestonice Cetinje i kopredsjedavajući ZSO-a Aleksandar Bogdanović , kazao je da Izvještaj o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija nije u pravom smislu prepoznao učinke lokalnih uprava u procesu evropskih integracija, ali da su na ovom sastanku elimisane sve dileme koje su postojale.
„Drago mi je što su evropski zvaničnici konstatovali napredak Crne Gore kao države, ali i jednica lokalne samouprave koje su važan činilac evropskih integracija. Naš stav je da ćemo nastaviti još energičnije sa reformskim procesima posebno na nivou lokalnih samopurava.Takđe ohrabruje i stav zaničnika EU , da će podsticati razvoj i unapređenje reformi i ono što je jako bitno da treba obezbijediti dodatna sredstva kako bismo podsticali određene promjene koje će nas voditi na snađnijem i kvalitetnijem putu ka EU“- kazao je Bogdanović.
Gradonačelnica Kotora Marija Ćatović, kazala je da danas kada država bilježi napredak na putu evropskih i evro-atlantskih integracija, Kotor intenzivno uspostavlja i njeguje međunarodnu saradnju kao član brojnih međunarodnih organizacija, asocijacija, te pobratimskim vezama sa nizom gradova širom svijeta. Ćatović je ocijenila da sastanak treba da promoviše dijalog i saradnju između regionalnih i lokalnih vlasti Evropske unije i Crne Gore, te da je to prilika da se crnogorske lokalne vlasti dobro pripreme za rad nakon budućeg prijema Crne Gore u EU.
Opština Tivat trenutno raspolaže sa ukupno 12 službenih automobila od kojih su dva data na stalno korišćenje isključivo gradonačelniku i predsjedniku lokalnog parlamenta, a ostala vozila koriste se za rad svih ostalih organa lokalne uprave.
Gradonačelnik i lider tivatskog DPS Ivan Novosel dobio je na 24-satnu neograničenu upotrebu službeni automobil „reno megan 1.5 DCI“ kupljen krajem 2012, a koji je prethodno na isti način koristio njegov prethodnik Dragan Kankaraš. Predsjednik Skupštine opštine Tivat i prvi čovjek tivatske SDP Krsto Bošković, na isti način na raspolaganju ima identični automobil „reno megan 1.5 DCI“, ali se on često može, pogotovo vikendom, vidjeti i u lani nabavljenom opštinskom terencu „dacia duster 1.5 DCI“ koji nije nikome dodijeljen na 24-satno korišćenje, ali spada u vozila opredijeljena za kabinet predsjednika Opštine. Pored ova tri, kabinet predsjednika raspolaže i sa zvaničnim službenim protokolarnim automobilom tivatskog gradonačelnika marke „ford mondeo 2.0 TDCI“ iz 2007 godine.
Opština Tivat inače, namjeravala je ove godine da po sistemu zamjene uz doplatu staro za novo, ovaj automobil zamijeni novom zvaničnom limuzinom za gradonačelnika za što je u budžetu za 2014 bilo opredijeljeno 25 hiljada eura. Iako je to značajno skromnije ponašanje nego što je praksa nekih od lokalnih uprava okruženja poput kotorske koja je za gradonačelnicu Mariju Ćatović nabavila novi „audi A 6“, vrijedan oko 53 hiljade eura, tivatski opštinari odustali su od namjere da gradonačelniku Novoselu kupe novi protokolarni službeni automobil.
„Opština Tivat do danas nije raspisivala oglas za nabavku novog službenog automobila za potrebe predsjednika Opštine. Do daljneg se neće raspisivati oglas za nabavku istog iako su sredstva planirana u budžetu za ovu godinu.“- potvrđeno je iz kabineta glavne administratorke Opštine Tivat Jovanke Laličić.
Photo: Boka News
Dva službena automobila marke „ford C-max 1.8 TDCI“ iz 2007, a koja su do prošle godine bila 24 sata na raspolaganju nekadašnjim opštinskim čelnicima Draganu Kankarašu i Krstu Boškoviću, nakon dolaska novih „renoa megan“, prepuštena su nižim službenicima lokalne uprave. Tako jedan od ovih „fordova“ danas koristi Komunalna policija, a drugi Sekretarijat za informacione djelatnosti i zajedničke poslove. Ovaj sekretarijat na raspolaganju ima i „folksvagen kedi 2.0 SDI“ iz 2005 i „ford fusion 1.4 TDCI“ iz 2007, dok Komunalna policija koristi i stari „reno thalia 1.4“ iz 2003 koji je prethodno takođe duže vrijeme vozio tadašnji potpredsjednik Opštine, a danas čelnik lokalnog parlamenta Krsto Bošković.
Direkcija za investicije Opštine Tivat na raspolaganu ima „folksvagen golf V 1.9 TDI“ iz 2005, Sekretarijat za finansije i ekonomski razvoj ima „reno klio 1.4“ iz 2008, dok je u opštinskom vlansištvu i „reno kangu 1.4“ iz 1999-te, a koji je ustupljen na korišćenje lokalnom javnom servisu Radio Tivat.
Dаn opštine Herceg Novi koji je se proslаvljа u znаk sjećаnjа nа 28.oktobаr 1944.godine kаdа je grаd oslobođen od fаšistа biće proslavljen sutra, nizom svečanosti.
Proslаvа počinje polаgаnjem cvijećа nа spomen obilježjа pаlim rodoljubimа. Nаstupit će Mjesna muzika Đenovići i mаžoretki Grаdske muzike Herceg Novi.
U dvorаni „Pаrk“ sа početkom u 11 sati, biće održаnа svečаnа sjednicа Skupštine opštine na kojoj će o razvoju herceg – Novog govoriti vršilаc funkcije predsjednikа opštine Milаn Vаjаgić.
Uz brojne goste iz zemаljа, okruženjа i predstаvnike diplomаtskog korа svečanosti će prisustvovati i predsjednik Crne Gore Filip Vujаnović.
U galeriji „Josip Bepo Benković” večeras će u 19 sati, u sklopu programa povodom 28. oktobra, Dana Herceg Novog biti otvorena 16. Hercegnovska likovna scena.
Ove godine Hercegnovska likovna scena sa izmjenjenom koncepcijom po kojoj je, osim učesnikа profesionаlnih slikаrа, je omogućeno i izlаgаnje rаdovа slikаrа аutodidаktа.
U postаvci je 40-аk rаdovа koje potpisuje tridesetаk аutorа. Izložbа će biti postаvljenа u obа gаlerijskа prostorа.
U sklopu obilježavanja Dana oslobođenja Herceg Novog, proteklog vikenda održan je peti Kup rombuna u sportskom ribolovu na moru, koji je od ove godine memorijalan u znak sjećanja na nedavno preminulog dugogodišnjeg predsjednika KSR “Igalo” i člana Upravnog odbora Saveza, Milovana – Miška Vujičića, prenosi Radio Jadran.
Učestvovalo su 24 tročlane ekipe iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Crne Gore. Karakteristika ovog takmičenja je da se pored težine boduje i kvalitet ulovljene ribe, kao i mekušci.
Prvo mjesto osvojila je ekipa KSR Sipa iz Tivta u sastavu, Radovan Popović, Božidar Buzić i Milorad Vukašinović
Druga je bila ekipa KSR Delfin iz Budve. Treće mjesto osvojila je ekipa KSR Jugole Grakalić iz Herceg – Novog.
U pojedinačnom plasmanu najbolji takmičar bio je:
Željko Dulović član KSR Jugole Gakalić
Radovan Popović član KSR Sipa
Dejan Beljkaš član KSR Delfin
Nagrada za najvećeg ulovljenog rombuna od 230 gr. pripala je Zvonku Radeviću iz Bara – KSR Pristan.
Nagrada za najveći težinski ulov pripala je takmičaru Željku Dulovići iz kluba KSR Jugole Grakalić sa ulovljeniih 3840 grama
Organizator ovog renomiranog međunarodnog takmičenja bio je klub “Igalo”, a generalni pokrovitelj Opština Herceg Novi.
U organizaciji kompanije Kontejnerski terminal i generalni tereti, koja je u većinskom vlasništvu turske firme Global Ports, u periodu od 2. do 23. oktobra, Bar je posjetio Steven Young, direktor lučkih operacija Carnival UK i predstavnik kruzing kompanija P&O Cruises and Cunard.
Carnival UK dio je grupe, koja objedinjuje devet različitih kruzing kompanija.
Kako bi predstavili moguću ponudu za turiste sa kruzera, za predstavnike Carnival UK organizovan je obilazak lokalnih atrakcija među kojima su se našli: Stari grad Bar, Stara Maslina, Dvor Kralja Nikole i centar grada. Gosti su takođe obišli i Stari grad Ulcinj, Kopakabana plažu i Adu Bojanu, a u saradnji sa kompanijom Plantaže, organizovan je i obilazak vinograda Plantaža i podruma Šipčanik.
“Iako Bar ima atraktivne lokacije koje se mogu predstaviti turistima sa kruzera, posebno interesovanje kod predstavnika Carnival UK izazvali su festivali koji promovišu lokalnu tradiciju, poput Maslinijade i Dana vina i ukljeve. Global Ports će nastaviti sa promovisanjem Bara kao nove destinacije i investicijama u infrastrukturu kako bi na kvalitetan način mogli da dočekujemo kruzere u narednom periodu. To će imati velikog efekta na lokalnu ekonomiju”, saopštila je Ceylan Erzi, direktor marketinga GPH.
Predstavnici Carnival UK sreli su se i sa predsjednikom opštine Bar, Zoranom Srzentićem, sa direktoricom Turističke organizacije Bar Nedom Ivanović, i generalnom direktoricom Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Željkom Radak Kukavičić.
Paralelno sa razvojem komercijalnih lučkih poslova koje obavlja, Global Ports koristi svoje iskustvo i razvijenu mrežu kontakata da barsku luku pozicionira i kao kruzing destinaciju.
Podsjećamo, Global Ports je najveći kruzing operator u svijetu. Trenutno upravlja sa osam komercijalnih i kruzing luka u Turskoj i van nje, uključujući luku u Barseloni (Creuers Del Barcelona), koja je vodeća evropska luka za kruzere. U lukama kojima upravlja, GPH godišnje usluži preko 4,2 miliona putnika kruzera.
