Ministarsto kulture pripremilo je Akcioni plan za sprovođenje odluka Komiteta UNESCO-a koje se odnose na područje Kotora, a koje su zapravo posljednij pokušaj da se Stari grad Kotor i područje Kotorskog zaliva zadrže na listi zaštićene svjetske prirodne i kultune baštine.

„Piroman sada pokušava gasiti vatru koju je podmetnuo i proglasiti se spasiocem“- jednodušna je ocjena stručnjaka koje su ovim povodom kontaktirani.

Plan koji je usvojen na sjednici Vlade u četvrtak, podrazumijeva i neke radikalne korake na koje su domaći i strani  stručnjaci i NVO sektor, do sada u više navrata pozivali Vladu i njene institucije, bezuspješno upozoravajući da je „voda dopla do poda“ i da Kotoru prijeti brisanje sa liste svjetske baštine na kojoj se nalazi od 1979.

„Problematika koja se odnosi na Kotor i ubrzanu urbanizaciju, kulminirala je na sastanku Komiteta UNESCO.a u Istanbulu u julu 2016, kada je Crna Gora strogo opomenuta zbog odnosa prema ovom području. Stim u vezi, iskazana je briga za univerzalne vrijednosti UNESCO područja koje su Kotor preporučile za ovaj status, a takva pozicija ozbiljno prijeti da problematizuje status Kotora na UNESCO listi svjetske baštine.“- piše u Vladinoj informaciji koja prati Akcioni plan. Komitet UNESCO-a pozvao je Vladu da učini bukvalno sve ono na što je već godinama bezuspješno upozoravaju domaći i strani stručnjaci, zgroženi načinom na koji se devastira prostor Kotorskog zaliva. Ministarstvo kulture Akcioni plan za ispunjavanje UNESCO-vih zahtjeva međutim, pripremilo je tek  pola godine kasnije, i njime predvidjelo da se do 1.decembra 2017 do kada je UNECSO ostavio rok Vladi, pored ostaloga, revidira sistem upravljanja zaštićenim područjem Kotorskog zaliva, donesu nove Studije zaštite kulturnih dobara za izradu PUP-a Kotora, odnono Prostornog plana obalnog područja, te napravi niz tzv. HIA (Heritage Impact Assesment) procjene uticaja na kulturno i prirodno nasljeđe od primjene planskih dokumenata i gradnje konkretnih objekata poput mosta Verige i mamutskih stambeno-turističkih naselja u Kostanjici, Morinju i na Prčanju.

Vlada je u međuvremmenu ispunila jedan od traženih uslova – imenovala je Savjet za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim podruljem Kotora. Tijelo na čijem je čelu odlazeći gradonačelnik Aleksandar Stjepčević formirano je lani, ali se sastalo samo nekoliko puta i skoro ništa konkretno nije preduzelo da se stanje popravi.

„O svemu ovome što piše u Vladinoj odluci za donošenje najnovijeg Akcinog plana, razgovarali smo još u oktobru kada nam je sve ovo predočio izvještaj ICOMOS-a, ali ništa konkretno nije preduzeto.“- kazala je arhitektica Aleksandra Kapetanović iz NVO „Expeditio“ koja u Savjetu predstavlja NVO sektor. Pored nje i Stjepčevića, članovi Savjeta su i sada već bivša direktirica Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Lidija Ljesar, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZK) Anastazija Miranović, Dijana Vučinić iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, Veljko Radulović iz Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-m i predstavnici Opštine Kotor Ilija Lalošević, Vesna Vičević, Miodrag Burzan, Andro Radulović  i Andrija Lompar.

Jedna od mjera predviđenih Akcionim planom je da se do kraja marta, stavi van snage sva postojeća prostorno-planska dokumnetacija na teritoriji Opštine Kotor i da se do kraja godine donese novi Prostorno-urbanistički plan. To bi značilo i privremeni moratorijum na dalju izgradnju u Kotoru.

„Nova kotorska uprava će uraditi apsolutno sve što je u njenoj moći da se zaustavi devastacija prostora na teritoriji opštine Kotor, preispitaju sva planska dokumenta i planirani „projekti“. Formiranje uprave koje u toku, a na koju se neće moći izvršiti uticaj ni iz jednog javnog ni tajnog centra moći, kao ni iz Vlade čije su inicijative redovno išle na štetu Boke, garant je zaustavljanja galopirajućeg uništavanja Kotora.”- kazao je predsjednik OO Demokrata Kotora Vladimir Jokić koji bi uskoro trebao da preuzme funkciju kotorskog gradonačelnika. Ocjenjući upozorenje Komiteta UNESCO-a o mogućem brianju Kotora sa liste svjetske baštine “dramatičnim”, Jokić je kazao da je “devastiranje prostora, nebriga za grad i kulturno nasleđe koje je nalazi na njegovoj teritoriji kao i pristajanje na uništavanje Kotora ćutanjem i nečinjenjem, a ponekad i otvorenim asistiranjem, predstavljao dosadašnji manir saradnje lokalne i državne vlasti.”

“O tome kolika je nanijeta šteta najbolje govori činjenica da Akcione planove sada predlažu oni koji stameno ćute na besprizorno uništavanje prostora, koji ne reaguju na projekte na Turskom rtu, a treba da ih realizuju iste one osobe koje smatraju da se Boka kultiviše betonskim mastodontima.”- kazao je Jokić aludirajući na stavove direktorice UZK Anastazije Miranović oko gradnje kontrverznog “privremenog objekta” u betonu od 190 kvadrata na Turskom rtu u Verigama.

 KAPETANOVIĆ: DOBRO SU SE SJETILI

“Dobro je da se Ministarstvo kulture napokon, prvi put oglasilo povodom onoga na što upozoravamo godinama. Iako ovo upozorenje stoji još od juna,, tek sada su se konačno probudili i shvatili da se nešto mora pod hitno učiniti”- istakla je Aleksandra Kapetanović.

NIKOLIĆ: UPOZORAVAJU NAS JOŠ OD 2013, VLADA OPET POKUŠAVA DA LOVI U MUTNOM

Istakavši da UNESCO kroz razne forme još od 2013. upozorava da prekomjerna gradnja i urbanizacija ugrožavaju zaštićeno prirodno i kultuno dobro Kotora, arhitektica Marija Nikolić istakla je da je Radni tim koji je formirala UZK, izradio „Studiju zaštite kulturnih dobara za potrebe PUP-a Kotora“, ali je ta dokument u međuvremenu, stavljen u ladice od strane nadležnih u državnoj i lokalnoj upravi i nje formalno usvojen.

„Ta Studija takođe predlaže moratorij na realizaciju planskih dokumenata za zaštićeno područje (osim za lokacije na kojima su planirali javni objekti – škole, bolnice, vrtići..) dok se ne donese PUP Kotora kojim bi se preispitali planovi nižega reda. Studija je završena 2015. godine i nikada nije ozvaničena i predata Opštini Kotor, a sporna je bila upravo odredba o obustavi gradnje i preispitivanje planskih dokumenata. U međuvremenu su realizovani neki projekti koji su bili kontradiktorni i Studiji i preporukama ICOMOSa, kao što je usvajanje LSL Glavati, izgradnja na Turskom rtu, izgradnja naselja na Kampu, nastavak gradnje u Kostanjici“ – istakla je Nikolić koja je bila član Radnog tima.

Pozdravljajući  svaki napor „da se makar i sa zakašnjenjem zaustavi trend koji dovodi u opsanost gubitak atribita koji su područije Kotora doveli na listu Svjetske baštine“, ona je ukazala na činjenicvu da Akcioni plan predviđa da se prvo donese Studije zaštite kulturnih dobara za obalno područje, pa tek onda takva Studija za PUP Kotora, iako je ona već napravljena. Po njenom mišljenju ovakav obrnuti red poteza sugeriše namjeru nekih krugova u Vladi da kroz Studiju obalnog područja „aboliraju“ neke u međuvremenu izgrađene kontroverzne objekte ili projekte koji se namjeravaju graditi u Kostanjicui, Morinju, Dobroti i na Prčanju.

„Ukoliko je namjera Akcionog oplana iskrena, ondaje  prvi korak ka tome neodložno usvajanje Studije zaštite kulturnih dobara za PUP Kotora koja je završena i njezina praktična primjena.“- kazala je Nikolić dodajući da to podrazumijeva i rušenje objekata koji ugrožavaju kulturni pejsaž i neprimjereni su ambijentu područja svjetske baštine, „kao i konačno, dogovornost onih koji su činjenjem ili nečinjenjem doprinijeli ovako teškoj situaciji“.

DENDER: LAGALI SMO UNESCO

Istakavši da su svi zakoni, strategije i menadžment planovi koji su donijeti u vezi upravljanja zaštićenim podruljem Kotora „mrtvo slovo na papiru“,arhitekta Aleksandar Dender kazao je da smo obmanjivali UNESCO.

 „Na predposljednjem sastanku  Komiteta u Dohi, naši predstavnici su lagali svijet, odnosno UNESCO, da će preduzeti mjere, da će usvojiti sve potrebne studije zaštite i primjenjivati ih. U tom smislu, ništa nije učinjeno -mrdnuli nismo. Ne samo da nismo krenuli u rješavanje ranijih problema, nego je i nastavljena devastacija. Imate sada Verige, o Kostanjici da ne pričamo. Pogledajte Kamp kotorski, zgradu Pentagona poviše bolnice. To su strahovite devastacije, za koje država daje građevinske dozvole. Ne aboliram od odgovornosti lokalne vlasti. Oni kažu to je država -pa, zaboga, i oni su država, rade kao jedno. Ali je strašno da država kroz svoje državne studije lokacije, uzurpira na ovaj način prostor i oduzima nama pravo da se mi brinemo o našoj prirodnoj i kulturnoj baštini. Uz potpuno uvažavanje činjenice da Kotor i Boka Kotorska jesu u Crnoj Gori, ovo je ipak kulturna baština koja je stvarana nezavisno od Crne Gore stoljećima, i bio bi red da je mi tretiramo i da mi upravljamo tom baštinom. Ko će znati bolje od nas na upravlja onim štio su nam naši djedovi ostavili.”. istakao je Dender u intervjuu Radio Tivtu.

/Vijesti online/