Što donosi novi Zakon o turizmu: Na plažama besplatan ulaz, stop za dilere soba…

3
Ulcinj – Velika plaža

Na plažama na crnogorskom primorju po novom Zakonu o turizmu biće zabranjeno naplaćivanje ulaza, a uslovljavanje da morate obavezno koristiti ležaljke i suncobrane postaće takođe prošlost.

U Predlogu Zakona o turizmu, koji je danas utvrđen na sjednici Vlade, ističe se da će biti zabranjeno uslovljavanje obaveznog korišćenja plažnog mobilijara, a biće zabranjeno i izdavanje skutera i držanje istih na plažama.

Biće zabranjeno i dovoditi kućne ljubimce na plaži osim na za to predviđenim lokacijama, a parkiranje vozila takođe neće biti dozvoljeno.

Stop za dilere soba

Po novom Vladinom dokumentu “odzvonilo” je i dilerima soba i apartmana koji su posljednjih godina sve više prisutni u gradovima na primorju.

Aktivni turistički odmor

U Predlogu Zakona zabranjuje se sačekivanje i presrijetanje turista, nuđenje usluga smještaja preko reklamnih tabli i panoa, nametanje svojih ili tuđih usluga smještaja, kao i ponuda cijene i uslova što, kako piše u dokumentu, narušava ugled turističkog turističkog mjesta.

Nema kampovanja “na divlje”, stop i za kioske sa hranom 

U predlogu zakona piše da će biti zabranjeno kampovati izvan kampova, a u suprotnom nadležni inspektor preduzeće mjere nadzora kada se utvrdi da osoba kampuje izvan prostora određenog za kampovanje.
Usvojen je i predlog da objekti u kojima se nudi hrana kao što su razni šatori i kiosci nalaze na određenoj udaljenosti od objekata u koja su uložena značajna sredstva, iz razloga što predstavljaju nelojalnu konkurenciju.
Budva šetalište
Smatra se da se u ovakvim objektima često nudi restoranska ponuda iako za takvu ponudu nemaju potrebne minimalne tehničke uslove, kao što su jelovnici, karte pića i sanitarne prostorije.

Uvodi se elektronsko poslovanje u turizmu 

U dokumentu o kom se danas raspravljalo na sjednici Vlade u oblasti turizma i ugostiteljstva uskoro će se uvesti i elektronsko poslovanje.

Zakonom se predviđa da sve turističke agencije, pa i one koje obavljaju djelatnost preko interneta moraju imati licencu za elektronsko poslovanje. Tako će novonastala agencija minimalno morati da izdvoji 15. 000 eura za licencu, a za druge cijena će biti predviđena na osnovu podataka iz prethodnih godina.

Iz Vlade su istakli da se predloženim zakonom kvalitetnije uređuje oblast pružanja usluga i turizmu ugostiteljstvu, definišu se novi modeli poslovanja, a i pojednostavljuju se procedure poslovanja.

/Aleksandra Saška Bošković – CdM/

Koncert “u Noći harmonije”

0
U noći harmonije

Orkestar Muzičke škole “Mladost” iz Tivta gostovaće 18. decembra u Dubrovniku, a zajednički koncert sa orkestrom Umjetničke škole „Luka Sorkočević“ ozvaničiće početak realizacije potpisanog Pisma namjere o saradnji dviju škola.

Zajednički orkestar održaće koncert i u Tivtu, 21. decembra, u 19 sati, Centar za kulturu Tivat a pored božićnih i novogodišnjih kompozicija, koje će se izvoditi u Dubrovniku, publika će čuti i nekoliko solista, instrumentalista i pjevača.

„u Noći harmonije“, kako je naslovljen koncert u Tivtu, nastupiće i đaci koji stiču osnovno obrazovanje u Muzičkoj školi i ženska klapa „Bellezza“.

 

III Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2017.

0
Ubrzaj

III Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2017, pod sloganom “Propitivanje granica”, održava se u Crnoj Gori do 16. decembra sa centralnim programom u Podgorici u JU KIC “Budo Tomović” (do 14. decembra) i pratećim izdanjima u Beranama danas u Centru za kulturu i u Kotoru od 15. do 16. decembra u kinu “Boka”.

Festival donosi filmove koji kreativno, snažno, pronicljivo i emotivno pričaju univerzalne priče o značaju borbe za ljudska prava, ljudskom dostojanstvu i istrajnosti iz vizure filmskih autora.

Kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2017 počeće u petak 15.decembra u 18 sati u Kulturnom centru „Nikola Đurković” (Kino Boka) sa filmom „Život kao crtani film”, čiji je reditelj Roger Ross Wiliams. Filmsko veče nastaviće se i u 20 sati sa filmom “Ne opiri se”, koji je režirao Craig Atkinson.

Organizatori kotorskog izdanja festivala su: Centar za građansko obrazovanje, u saradnji sa Opštinom Kotor i JU Kulturnim centrom „Nikola Đurković”.

Put Budva – Cetinje biće otvoren za dva dana?

0
Brajići radovi naputu – foto RTV Budva

Saobraćaj na dijelu puta Cetinje – Budva mogao bi da bude pušten u roku od dva dana – očekuje glavni inspektor za državne puteve Ednan Abdić.

Inače, putni pravac Cetinje – Budva zatvoren je već više od 10 dana zbog odrona koji se dogodio kod “malog tunela“ u blizini Lapčića.

“Juče na Brajićima gdje je došlo do odrona nije obavljana sanacija kosine, jer nijesu postojali minimalni uslovi za bezbjednost radnika, bila je gusta magla i slaba vidljivost. Danas su vremenske prilike bolje i uveliko se spovodi ankerisanje spajder mreža. To se mora sprovesti, jesu postavljene ali nijesu ankerisane i to su osnovni razlozi zbog čega put nije pušten za saobraćaj. Očekujemo da će se u naredna dva dana stvoriti uslovi za kontrolisano odvijanje saobraćaja. Molim za strpljenje, naročito građane Cetinja”, kazao nam je Abdić za portal Antena M.

Cadmus Cineplex prikazuje od 14.12 do 20.12

0
Repertoar plakat

Novi filmovi na repertoaru Cadmus Cineplexa Budva.

1. FERDINAND
Od reditelja Karlosa Sandane, koji nam je donio omiljene svjetske hitove
Rio i Ledeno doba, stiže Ferdinand, film o velikom biku sa još većim
srcem.
Nakon što su ga ljudi pogrešno doživjeli kao jednu razuzdanu zvijer,
Ferdinanda zarobljavaju i odvode od kuće. Odlučan da se vrati svojoj
porodici, on okuplja tim krajnjih suprotnosti i kreće na nevjerovatnu
avanturu. Priča o Ferdinandu dokazuje da predrasude ne smiju da postoje
i da ne treba da sudimo nekom biku po njegovom izgledu. U originalnoj
postavci, glas glavnom junaku Ferdinandu pozajmjuje Džon Sina, a uz
njega tu su i Kejt Mek Kinon, Đina Rodrigez i Entoni Anderson.

2. STAR WARS: PODLJEDNJI DŽEDAJI
Rej je zakoračila u jedan veći svijet u „Star Wars – Buđenje Sile“ i
nastaviće svoje epsko putovanje s Finom, Poom i Lukom Skajvokerom u
sljedećem poglavlju Star Wars sage.
U osmoj epizodi Star Warsa, koju je napisao i režirao Rajan Džonson i
koja nastavlja priču započetu u filmu „Star Wars – Buđenje Sile“, ponovo
ćemo vidjeti Marka Hamila, Keri Fišer, Adama Drajvera, Dejzi Ridli,
Džona Bojegu, Oskara Ajzaka, Lupitu Njongo, Domnala Glisona, Entonija
Danijelsa, Gvendolin Kristi i Endija Serkisa. Novi članovi ekipe
uključuju oskarovca Benisija Del Tora, nominovanu za Oskara Loru Dern i
talentovanu novu nadu Keli Mari Tren.

3. 120 OTKUCAJA U MINUTI
Film koji je rasplakao Pedra Almodovara na Kanskom filmskom festivalu.
Dobitnik Gran prija Kanskog festivala.
Nathan je mladić koji se tokom devedesetih godina minulog vijeka
pridružio grupi pariskih aktivista koji se bave prevencijom HIV-a. Na
nedjeljnim sastancima ove organizacije on polako otkriva kako među
članovima postoje i oni koju preferiraju radikalniji pristup protestima.
Film 120 otkucaja u minuti prikazuje se u okviru devetog Merlinka
fesivala Merlinka.

Aerodrom Tivat – Od aprila će skenirati sve koji dolaze na terminal

0

Danas na aerodromu Tivat

Dva najmodernija nova fiksna skenera za metal i eksplozive vrijedna preko 180 hiljada eura, instalirana su danas na aerodromu Tivat. Riječ je o uređajima američkog proizvođača „Evolve Technology“ koji skeniraju osobe što prolaze između senzora postvljenih u dva stuba, a koji onda preko monitora, obavještavaju operatera skenera da li kontrolisana osoba na sebi nosi neki sumjiv metalni predmet ili eksplozivne materije.

Novi skeneri danas su stavljeni u probni rad u prisustvu inspektora za bezbjednost Agencije za civulno vazduhoplovstvo Crne Gore Krsta Pavićevića, pomoćnika za bezbjednost izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Jovana Mačića i načelnika za bezbjednost Aerodroma Tivat Boška Lukovića. Na uređajima će se u narednom peridu obučavati osoblje Službe bezbjednosti Aerodroma Tivat prije nego novi skeneri budu postavljeni na konačnu lokaciju- na prilaze ulaznim vratima same terminalne zgrade tivatske vazdušne luke, sa njene tzv. kopnene strane.

„Skeneri su namijenjeni kontroli svih lica koja iz bilo kojeg razloga prilaze kopnenoj, odnosno javnoj zoni aerodroma. Praksa kontrole te zone u vazdušnim lukama sa aspekta unošenja metalnih predmeta ili eventualno, eksplozivnih materija, uvedena je tek nedavno i to su novi standardi koje za sada primjenjuje samo manji broj država u Evropi i svijetu. Ipak, s obzirom da će ti standardi biti uskoro obavezni po preporuci Međunarodne civilne vazduhoplovne organizacije ICAO, mi smo došli u priliku da budemo među predvodnicima te prakse jer su ovavi skeneri do sada u Evropi instalirani na samo par najvećih i najbitnijih aerodroma“- kazao je Mačić istakavši da tih skenera nema još ni  na jednom od aerodroma u bivšoj Jugoslaviji.

Podsjećajući da su Aerodromi  Crne Gore ispunili se stroge bezbjedonosne kriterijume da naša zemlja od prole godine uđe u probrani klub „Jedna bezbjednosna kontrola“ (One Stop Security) država čije vazdušne luke omogučavaju putnicima da između njih lete prošavši samo jednu bezbjednosnu kontrolu, Mačić i Pavičevič su naglasili da ACG stoga nastavljaju da primjenjuju najmoderniju tehnologiju i praksu koja se razvija na osnovu najnovijih analiza bezbjedonosnih izazova u civilnom vazduhoplovstvu.

Aerodrom Tivat – foto Boka News

„Svjedoci smo da se napadi ili vanredni bezbjedonosni događaji na aerodromima sve manje dešavaju u sterilnoj odnosno tzv. vazdušnoj strani aerodroma, u koju se stogo kontrolisamo ulazi nakon kontradiverzionih kontrola, već su se posljednji teroristički napadi sa velikim brojem žrtava desili upravo u javnim zonama aerodroma – najčešće na terminalima prije mjesta za čekiranje putnika. Uvođenjem ove najnovije tehnologije i prakse kontrolisanja preko skenera svih koji ulaze u terminalnu zgradu aerodroma, rizik da se tako nešto ponovno desi gotovo da se potpuno minimizira“- istakao je Mačić. On je dodao da će novu skeneri biti postavljeni na stalne pozicije pred prilazom terminalnoj zgradi aerodroma u Tivtu najkasnije do aprila naredne godine i da svojim kapacitetom od 600 ljudi na sat po uređaju, neće uticati na  propusnu moć putničkog terminala.

Zimski kutak 2018: trodnevna organizacija dočeka Nove godine u Ulcinju

0
Stari-grad-Ulcinj

U Ulcinju će od 30.decembra nizom programa biti obilježen početak Nove Godine, manifestacijom ZIMSKI KUTAK 2018.

Manifestacija će početi 30.decembra  raznim aktivnostima za djecu i Novogodišnjim bazarom, gdje će nastupati sva djeca iz predškolskih ustanova ali i Osnovnih škola. Na šetalištu gdje će biti postavljen veliki Deda Mraz, sva djeca će moći da naprave lijepe fotografije i dobiti razne poklone. Takođe, u večernjim satima planira se nastup Battle of the DJ-s, kojom ćemo otvoriti trodnevnu organizaciju dočeka Nove godine.

Centralni događaj če biti doček  2018.godine, kada će na šetalištu na Maloj plaži nastupati grupa Fisniket sa Kosova i Trio Gušt iz Hrvatske. Čitav događaj u ponoć će upotpuniti i vatromet.

Da bi se nastavilo u prazničnoj atmosferi i narednog dana i noći, manifestacija se nastavlja nastupom grupe NRG Band i Indira & Forza Colonia iz Hrvatske, koja u Ulcinju nastupa po drugi put.

Moramo napomenuti da  će od 23.decembra biti otvoreno Šetalište otvorenog srca, jer će postavka drvenih kućica činiti centralni praznični kutak gdje će se prodavati suveniri, topli napici, slatkiši, razna pića ….Svi građani ali i posjetioci će moći da osjete duh Božićnih i Novogodišnjih praznika i uživati u cijeloj organizaciji sa društvom i porodicama.

Turistička Organizacija Ulcinj vas poziva da poslednje dane ovog prazničnog mjeseca provedemo svi zajedno, uz želju da nam naredna godina donosi više zdravlja i blagostanja za sve nas.

Pokrovitelji manifestacije ZIMSKI KUTAK osim Turističke Organizacije je i Opština Ulcinj i Centar za Kulturu ali i privrednici grada.

Uginula morska kornjača nađena u Kotoru

0
Uginula kornjača- foto IBM Kotor

Leš mlađe jedinke glavate kornjače (Caretta caretta) u poodmaklom stadijumu raspadanja pronađen je na plaži u Glavatima u Kotoru, a razlog uginuća nije jasno vidljiv, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora.

Oni su naglasili da su glavata kornjača, kao i zelena morska kornjača zaštićene vrste.

“Moramo da shvatimo da more nije naše prirodno okruženje već okruženje morskih organizama a mi samo njegovi korisnici. Molimo stanovnike ukoliko primjete ove organizme da im se ne približavaju, ne dodiruju, ne hrane ili uznemiravaju na bilo koji način”, saopštili su iz Instituta.

Iz Srbije poručuju: “Jadran nije ništa manje srpski nego crnogorski i hrvatski”

12
JADRAN i PALINURO u Tivtu

U tekstu „Titov ’Jadran’ muti vodu Crne Gore i Hrvatske“, objavljenom 26. novembra u srpskom dnevniku „Politika“, N. Đurić piše da je školski brod „Jadran“ postao kamen spoticanja između dvije zemlje. Da se slučaj otetog školskog broda dodatno pokuša zakomplicirati, pobrinuo se umirovljeni kapetan bojnog broda nekadašnje JNA  i kapetan duge plovidbe Radoslav Kreclović. On u istom dnevniku tvrdi da je istina u vezi s vim brodom složenija nego što se misli.

I Srbija bi Jadran

Kreclović obrazlaže da je u Beogradu 1926. godine donijeta odluka, na sastanku pomorsko-propagandne organizacije „Jadranska straža“, s programom jačanja Ratne mornarice, da se izgradi školski brod. Pokrenuta je široka akcija za prikupljanje sredstava i sklopljen je ugovor sa njemačkim brodogradilištem u Hamburgu. Ministarstvo vojske i mornarice u Beogradu je uplatilo 300.000 njemačkih maraka za školski brod koji je dobio ime „Jadran“. Bio je gotovo dovršen 1932, godine, ali je za Tivat isplovio 27. juna 1933. godine, gdje je svečano dočekan 16. jula iste godine. U flotnu listu je upisan 19. kolovoza 1933. godine, piše Morski.hr

Nastavlja: „Dopunio bih i neke taktičko-tehničke podatke o ovom brodu. Za njegovu odličnu stabilnost zaslužno je 125 tona balasta od željeza i olova na dnu broda. Jarboli su mu visoki 36, 38 i 39 metara, na kojima razapinje jedra od 800 četvornih metara. Kad je povoljan vjetar, dostiže brzinu od 14 čvorova, a akcijski radijus mu je 3.000 morskih milja.

Posada broda kod Nikole Tesle

U spomenutom testu se navodi da je „Jadran“ isplovljavao samo pet puta iz Jadranskog mora, a točno je da je više od deset puta sjekao valove svjetskih mora i Atlantskog oceana. Tako je od 1934. do 1939. godine sedam puta napuštao Jadransko more, a najduža ruta mu je bila preko Atlantika (23 dana) do New Yorka, gdje je zapovjedništvo broda posjetilo našeg najvećeg znanstvenika Nikolu Teslu, i natrag do Dubrovnika, prešavši tako 11.262 nautičkih milja.

U posljeratnom periodu, od 1959. godine pa nadalje, školski brod „Jadran“ je u još nekoliko navrata krstario izvan Jadranskog mora, s najdužom rutom do Crvenog mora i Port Sudana i natrag do Splita (4.100 morskih milja).

„Jadran“ je u svojoj slavnoj pomorskoj povijesti preplovio ukupno više od 350.000 nautičkih milja za potrebe Ratne mornarice, što je dragocjen doprinos razvoju vojnopomorskog obrazovanja, a time i odbrambene sposobnosti zemlje, jer su mnoštva mladih ljudi na njemu postali pomorci, a kasnije neki od njih izrasli u vrhunske zapovjednike ratne i trgovačke mornarice.

Da ne spominjem veliki novčani iznos koji je dala i Srbija za „Jadran“. Kada se sve ovo zna, nije jasno na osnovu kojih objektivnih činjenica se spore Hrvatska i Crna Gora oko vlasništva nad ovim brodom, koji nije ništa manje srpski nego crnogorski i hrvatski“, zaključuje u tekstu umirovljeni kapetan iz Beograda, Radoslav Kreclović.

Ni 100 hiljada eura neće biti dovoljno da se vrati prepoznatljiv izgled Pina

2
Tivat – Pine

OO SDP Tivta izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je u predlogu budžeta Opštine za narednu godinu predviđen iznos od 100 hiljada eura za nabavku novih palmi koje će se posaditi na gradskoj ribvi i šetalištu Pine, umjesto stabala palmi vrste kanarska datula koje je potpuno uništio štetni insekt – crveni palmin surlaš.

SDP je od lokalne DPS-SD-HGI vlasti u Tivtu početkom novembra tražio odgovor na pitanje što će preduzeti da se nabave nove palme otporne na surlaša, kako bi Pine i riva u Donjoj Lastvi, a koji su decenijama bili prepoznati upravo po drvoredima velikih kanarskih palmi, narednu turističku sezonu dočekali „onakvi kakve ih turisti žele vidjeti“.

„Na žalost, moramo konstatovati da možda ni iznos od 100.000 eura koji se planira u budžetu za 2018. neće biti dovoljan da dobijemo palme u onoj veličini kakve su bile i da vratimo vizuelni identitet naše rive.  Blijedi pokušaj sađenja nekih “baby” palmi od prije par dana izazavao je samo negativne reakcije i podsmijeh građana. A gdje su nam Opatovo, Donja Lastva i drugi djelovi grada koje turisti pamte baš po palmama i koje su dio sjećanja svakog građanina ovog grada?”- saopštila je juče tivatska SDP konstatujuči da je sve “moglo drugačije”. Ta stranka je podsjetila da je prvi medijski natpis o pojavi surlaša bio još 21.avgusta 2013.

“Trebalo je djelovati preventivno, odmah osmisliti strategiju borbe koja bi krenula sa državnog vrha i hitno mjenjati zakon iz ove oblasti. Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo održivog razvoja i turizma morali su da shvate ozbiljnost problema, jer su posljedice katastrofalne. Rješavanje posljedica opterećuje budžet opštine Tivat, a čak i nijesmo sigurni da će dati rezultate koje očekujemo.“- smatraju u OO SDP Tivta. Oni ističu da u zemljama Mediterana postoje rigorozbiji zakoni nego u Crnoj Gori koji propisuju način tretiranja palmi na javnim i privatnim površinama protiv napada štetočine „i samo ga je trebalo primijeniti i kod nas“.

Tivat Pine -nove washingtonie među unistenim kanarskim palmama

„Fitosanitarna uprava preporučivala je 6 – 7 tretiranja mjesečno i to prskanjem hemijskim otrovima iako injektiranje daje bolje rezultate i manje je štetno za okolinu. Na žalost u našem gradu se nije primjenjivala ova dinamika tretiranja. Vlasnici palmi koji su primjenjivali tretiranja više puta mjesečno uspjeli su da spasu svoja stable.”- ističu u SDP naglašavajući da ima i vlasnika od surlaša napadnurtih  palmi, koji nisu u finansijskoj situaciji da svoja stabla, “a nijesu ni u mogućnosti da ih sami trajno unište, jer to zahtijeva posebne zaštitne radnje za koje su potrebna sredstva u iznosu od 250-400 eura po stablu.”

Tivat – Pine

“Smatramo da bi lokalna samouprava Tivta morala da se suoči sa ovim problemom na način da se najezda crvenog surlaša smatra vrstom epidemije i da se borba odvija kako na javnim tako i na privatnim površinama, da bi imali djelimično pozitivne rezultate.Građani očekuju da vide rezultate borbe protiv crvenog surlaša što prije, jer mirno posmatranje promjene izgleda Tivta i Boke, osim naše tuge, donijeće nam i negativne bodove na turističkoj rang listi“- zaključuje se u saopštenju.