Danas će u organizaciji Sportsko rekreativnog društva “Open Water” biti održan 13. humanitarni plivački maraton na relaciji Bigova – Budva na dužini od oko 21 kilometar i u trajanju od 7 sati.
Start trke je u 9h sa Bigova, cilj je na plaži Pizana ( Stari grad Budva ).
Svi prijavljeni plivači plivaju na svoju odgovornost ovu izuzetno tešku plivačku distancu. U pratnji maratona su pet čamaca sa doktorom i farmaceutom.
“Ove godine naš klub pliva pod sloganom “KEEP THE OCEAN CLEAN” u želji da skrenemo pažnju na očuvanje ovo naše prelijepe prirode jer smo dužnu generacijama koje dolaze da pruzimo bolje i sugurnije mjesto za zivot. Želimo da apelujemo na sve koji su u mogućnosti da uplate za pomoć Dnevnom centru Biseri, N.V.O. “Puževa kućica” i domu starih “Sveti vid” onoliko koliko ko može jer kad bi svi doprineli po malo bili bismo mnogo bolje i humanije društvo”, saopšteno je iz kluba.
Učesnici:
Trener : Luka Zenović
Doktor: Dragan Gazivoda
Medicinska sestra: Ana Lopičić
Farmaceut: Marija Duletić
Psiholog: Aleksandar Tanović
Pratnja: Peco Radjenović( koordinator), Zano Vučković, Željko Dapčević, Vlado Duletić, Vanja Smailagić, Rajko Kuzman, Aleksandar Jovanović, Mišo Vukoje, Milica Damjanović, Anita Šabotić, Marijana Božović, Ksenija Damjanović, Mirko Vujičić, Laura Vučković, Ivana Lijesevic
Plivači:
1. Milija Bulatović
2. Dragan Jovanović
3. Ruben Vergara
4. Luka Vučković
5. Blanka Djurašević
6. Krsto Proroković
7. Vladimir Stevović
8. Dušan Dapčević
9. Ado Gargović
10. Goran Nedović
11. Miodrag Vuksanović
12. Jovan Plavšić
13. Goga Vujović
14. Snježana Sarajkić
15. Stefan Bjelić
16. Bojana Živković
Maraton se održava uz podršku brojnih prijatelja i za sada je prijavljeno 14 učesnika koji će plivatil za Dnevni centar “Biseri Budva”, NVO “Puževa kućica” i Dom starih “Majka Pija” u Petrovcu.
U pitanju je najzahtjevniji i najduži maraton u organizaciji ovog društva istakao je nedavno za program Radio Budve Luka Vučković, učesnik svih dosadašnjih maratona.
Pad Microsoftova operativnog sustava Windows diljem svijeta uzrokovan je ažuriranjem antivirusnog programa tvrtke za kibernetičku sigurnost CrowdStrike. Rad su, zbog tog računalnog kvara, prekidale svjetske aviokompanije, zračne luke na najmanje četiri kontinenta, zdravstveni sustavi, banke, burze, teleoperatori, mediji, niz institucija i organizacija. Biznismen i tehnološki mogul Elon Musk bio je jasan – Ovo je najveći IT kvar u povijesti.
Zašto je CrowdStrike srušio informatičke sisteme u cijelom svijetu?
Američka tvrtka za kibernetičku sigurnost CrowdStrike ima više od 20 hiljada klijenata širom svijeta i ogroman tržišni udio. Problematično ažuriranje njezinog softvera na operativnom sustavu Windows bilo je zato recept za globalne nevolje, rušeći IT sustave na potezu od Australije do Britanije, od bolnica, preko zračnih luka i medija do banaka.
Danas ujutro, malo iza sedam sati po srednjoeuropskom vremenu, CrowdStrike je klijentima poslao upozorenje da njegov program Falcon Sensor ‘ruši’ Windowse, što se na računalima očituje ‘plavim ekranom smrti’.
Kompanija je u upozorenju objasnila kako korisnici mogu ‘pješke’ riješiti problem, navodi Reuters, pozivajući se na uvid u CrowdStrikeovu obavijest.
Izvršni direktor Crowdstrikea rekao je danas iza podneva da su riješili problem.
Microsoft: Kvar uklonjen s aplikacija i usluga, no posljedice će trajati
Microsoft je objavio da je riješen problem koji stoji iza pada 365 njegovih aplikacija i usluga, no da će posljedice kvara koji je poremetio svjetsko poslovanje i promet i dalje utjecati na neke korisnike.
Ažuriranje softvera u petak je izazvalo kaos u računalnim sustavima diljem svijeta. Otkazivani su letovi, neki mediji su morali prekinuti emitiranje, a korisnici nisu mogli pristupiti nizu usluga, od bankarstva do zdravstva.
Imamo ‘majku’ svih globalnih padova tržišta, komentirao je jedan trgovac s burze koja je također bila pogođena.
Kroz projekat do fotonaponske elektrane na krovu administrativne zgrade Opštine i nabavka minibusa na električni pogon za uspostavljanje linije od Aerodroma Tivat do centra grada
Opština Tivat započinje implementaciju IPA projekta “APOLLO – APplication Of upscaLed interregionaL renewable & energy efficiency sOlutions” čiji je opšti cilj unaprjeđenje energetske efikasnosti i smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.
Neke od aktivnosti koje će Opština Tivat realizovati su izgradnja fotonaponske elektrane na krovu administrativne zgrade Opštine i nabavka minibusa na električni pogon za uspostavljanje linije od Aerodroma Tivat do centra grada.
u prekograničnom području kroz izgradnju međusobno povezanih zajednica za upravljanje energijom i zelenih ulaganja u okviru implementacije međuregionalnih rješenja za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost u javnom sektoru.
Ukupna vrijednost projekta je 2.262.234,00 eura, dok je iznos namjenjen Opštini Tivat 478.182,60 eura. Razdoblje realizacije projekta je od 15.7.2024. do 14.1.2027.
Projekat APOLLO omogućiće analizu trenutnog stanja u privrednom i energetskom sektoru. U sklopu izrađenih analiza definisaće se preporuke za daljnji razvoj korišćenja obnovljivih izvora energije (OIE) te načini za uspostavljanje energetskih zajednica i primjenu OIE u javnom sektoru sa scenarijima međuregionalne prekogranične saradnje.
Takođe, projektom će se uspostaviti inovativna baza znanja u obliku digitalnog alata/web platforme (EE&RES Tool). Ovako izrađen alat imaće otvoren pristup za sve zainteresovane subjekte, te će pružati aktuelne informacije i edukativne sadržaje za sticanje novih znanja o OIE i energetskoj efikasnosti. Projektom će se u svrhu uspostavljanja energetskih zajednica u prekograničnom području izgraditi novi fotonaponski sistemi, odnosno fotonaponske elektrane na različitim lokacijama. Izgradnjom sistema, omogućiće se korišćenje OIE uz značajno smanjenja troškova rada u lokalnim institucijama.
Osim u građevinskom sektoru, projekt APOLLO će i u saobraćajnom sektoru pokazati kako se uvođenjem vozila na električni pogon može uticati na smanjenje emisije CO2 uz značajne uštede. Sa ciljem podizanja svijesti o prednostima korišćenja OIE, organizovaće se specijalizovane edukativne radionice za širu javnost, donosioce odluka i javna tijela, te će se ojačati znanja i kapaciteti timova za energetsku efikasnost.
Vodeći partner projekta je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a pored Opštine Tivat partneri su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije Republike Hrvatske, Javna ustanova Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke-HERAG i Grad Mostar.
Projekta “APOLLO – APplication Of upscaLed interregionaL renewable & energy efficiency sOlutions” se finansira u sklopu Interreg IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021– 2027.
U okviru Tivatskog književnog ljeta u Đardinu JU Muzej i galerija sinoć je održano književno veče na kojem je gost bio Srđan Tešin autor zbirke priča „Crna Anđelija“.
Riječ je o knjizi koja je izašla tokom prošle godine i u 23 pripovjetke autor se nostalgično vraća u djetinjstvo i odrastanje u maloj sredini, kroz prepoznatljivi realizam.
„Priče su potpuno čitljive, nema nikakvih eksperimenata i nema nejasnoća. Ima priča koje su napisane od svega nekoliko rečenica, do malo dužih tekstova. Poslušao sam savjet Raše Popova koji mi je kazao da pišem o onome što najbolje znam i o onome što mi je pred očima. Ne moraš u suštini ništa veliko da izmišljaš stvarnost je ponekad fantastičnija od bilo kakve izmišljotine“, kaže Tešin.
Književnik iz Kikinde, rodni Mokrin ponovo stavlja kao glavnu scenografiju svog pripovedanja. Ovoga puta, u delo uvodi i različite životinje, čije se sudbine prepliću sa ljudskim.
“Radnja i ovog romana je smještena u Mokrin, a ja sam svoje rodno mjesto počeo da uvodim u svoja djela jer sam uvidio da se to čitaocima dopada. Onda sam još više suzio i uveo u priču jedan dio mokrina koji se zove Jaukovo i potpuno sam se posvetio porodičnoj biografiji, istoriji i ljudima sa kojima sam odrastao. Tako da su junaci mojih knjiga u poslednjih deset godina članovi moje najuže porodice”, pojašnjava Tešin.
Prva fotografija u zbirci je zid porodične kuće u kojoj je rođen Miroslav Mika Antić i na tom zidu se nalazi crna mačka koju je autor nazvao Crna Anđelija i to je neka vrsta uvoda u ovu knjigu. Na taj način, pojašnjava Tešin, on odaje dužnu pažnju Miroslavu Antiću.
Knjiga Crna Anđelija ima i svoju muzičku dimenziju a rijetki su savremeni pisci kod kojih ne samo književna fraza nego baš opis nekog muzičkog događaja ili muzika kao pokretač osećanja ima tako važno mjesto.
„Ja sam u svet književnosti ušao iz sveta muzike. U početku sam pisao pjesme za bend u kojem sam svirao a onda sam shvatio da pjesme mogu da budu i za čitanje. Suštinski kad pišem priču ja razmišljam i kao muzičar i tako konponujem svoje priče i svoja djela“, kaže Tešin.
Srđan Tešin je dobitnik stipendije iz Fonda „Borislav Pekić“, Medalje kulture za multikulturalnost i interkulturalnost Zavoda za kulturu Vojvodine, Nagrade Društva književnika Vojvodine za knjigu godine, Nagrade grada Niša za knjigu godine za decu i mlade. Priče s Marsa bile su u najužem izboru za Andrićevu nagradu i nagradu „Zlatni suncokret“, a Mokrinske hronike u najužem izboru za NIN-ovu nagradu za roman godine. Proza mu je prevođena na desetak evropskih jezika.
Književno veče u Tivtu organizovala je JU Gradska biblioteka a moderator večeri je bio urednik izdavačke kuće Arhipelag, Gojko Božović.
Talentovani studenti Muzičke akademije sa Cetinja nastupili pod okriljem KotorArta
Koncert jednog dijela najboljih studenata Muzičke akademije sa Cetinja održan u četvrtak u Crkvi Sv. Duha svojevrsna je “nagrada” za sve njihove uspjehe ostvarene tokom ove studentske godine, s obzirom da “ruho” KotorArt- Don Brankovih dana muzike, nosi poseban renome, a status “KotorArt talenti” poželjan je u biografiji mladog umjetika, posebno onoga ko tek gradi svoju umjetničku karijeru. Nastupili su studenti/studentkinje sa različitih klasa, na različitim godinama studija, svi laureati visokih nagrada na renomiranim takmičenjima. Ovoga su puta bili relaksirani od pritiska kompeticije i zablistali su u punom sjaju svog talenta, muzičkog umijeća i umjetničkog doživljaja.
-Ovim nastupom završavam koncertnu sezonu, uspješnu i za mene i za mog profesora. Više volim koncertne varijante od takmičarskih, a posebno mi prija što sviram u svojoj državi, predstavljam svoj instrument. Interpretacija muzike na harmonoci otvorila mi je neke nove poglede- kad sam bila dijete upisala sam harmoniku zbog lijepih pjesmica koje se mogu svirati na njoj, a sve ovo novo koje godinama otkrivam, čari su sviranja te moderne muzike na harmonici, kaže za BN Milena Drašković, studentkinja završne godine Osnovnih studija u klasi Predraga Jankovića. Ona je briljirala izvodeći zahtjevno djelo ”Lutke od krvi” modernog srpskog kompozitora Predraga Radisavljevića, pisano 1993. godine. Kompoziciju je pripremila u sklopu semestralnog ispita za Muzičku akademiju na Cetinju, a istu je izvodila na međunarodnim takmičenjima: Harmonika-fest u Tivtu, Eufonija u Novom Sadu i Akordeon Art u Sarajevu i sa svih se vratila sa prvom nagradom.
Gorazd Dobrevski, klarinet, student prve godine u klasi prof. Petra Garića, došao je iz Skoplja i ove godine je kao student Muzičke akademije na Cetinju nastupio na Međunarodnom takmičenju “Polihimnia” u Skoplju, gdje je osvojio prvu nagradu. Zablistao je izvedbom “Solo De Concours” Žila Mukea.
Marija Korać – violina
Trombonistkinja Martina Kovačević, studentkinja druge godine u klasi prof. Aleksandra Benčića, je na Tivatskom takmičenju duvača osvojila prvu nagradu. I prošle godine bila je laureat Takmičenja “Petar Konjović” u Beogradu i trebalo je da nastupi na KotorArtu, ali iz zdravstvenih razloga nije uspjela. Sada se u klavirskoj saradnji prof. Oleksija Molčanova predstavila “Romansom za trombon i klavir” Karl Marije fon Vebera.
Trio “Abelia”, koji čine violinistkinje Maja Mijanović i Emina Višnjić, studentkinje prve godine i Manja Radoičić, klavir, studentkinja treće godine, nastupio je na Vlasinskom proljeću, gdje su bile laureatkinje u svojoj kategoriji (dobile su 100 bodova) i imale su jako zapažen nastup. Nakon takmičenja nastupile su u Kulturnom centru na Vlasini, kao gošće koncerta studenata iz iste kategorije. Ovom prilikom izvele su “Sonatinu za dvije violine i klavir, H.198” Bohuslava Martinua.
Studentkinja prve godine, violinistkinja Marija Korać, iz klase prof. Mihaila Bereznickog, koja je došla iz Rusije, osvojila je prvu nagradu na Državnom takmičenju, a zatim je osvojila treću nagradu na takmičenju “Petar Konjović” u Beogradu, da bi pod okriljem KotorArta predstavila svoje virtuozno umijeće izvodeći “Introdukciju i Rondo Kapričozo, op.28” Kamija Sen-Sansa.
Violistkinja Milena Jovićević nije nastupila zbog stomačnog virusa uobičajenog tokom ljeta.
DODATNA NAGRADA
-Ovo je u stvari neka “dodatna nagrada” za sve – u okviru fakulteta dogovorili smo se da koncert na KotorArtu bude kruna uspjeha, nagrada-plus za studente koji u toku godine naprave neki uspjeh na takmičenjima, da ih ovaj nastup dodatno motiviše i da na početkiu nove studijske godine razmišljaju u tom pravcu- da idu na takmičenja. To na početku nije bila praksa, uveli smo to od skora, to im je dobar motiv, svaki nastup za njih je velika stvar, kaže za BN prof. Nataša Popović.
Ističe da Akademija nastoji da svojim studentima stvara prilike da sviraju, jedino će tako da se izgrađuju kako treba. Nastup na KotorArtu rezultat je partnerstva između Univerziteta Crne Gore- Muzičke akademije Cetinje i Međunarodnog festivala KotorArta, koje traje evo šestu godinu, čemu se posebno raduju.
Flautistkinja, prof. Žana Lekić, koja je dio organizacionog tima, naglašava da poslenici Muzičke akademije Cetinje teže da ova saradnja bude dugoročna, jer je jako važno da crnogorska javnost bude upoznata sa zanimanjem i kapacitetima mladih umjetnika koji ovdje stasavaju. Pored toga, puno studenata ove Akademije je angažovano i kroz Festivalski orkestar KotorArta.
-Ovo je neka vrsta nagrade studentima koji su ostvarili dobre rezultate u ovoj godini, ali ovo nisu svi ti studenti- probali smo da se uklopimo u neko optimalno vrijeme za koncert. Jako puno studenata je ostvarilo sjajne rezultate na mnogobrojnim međunarodnim i domaćim takmičenjima, ali, nisu bili dio večerašnjeg koncerta. Vrlo smo aktivni, imamo bogatu koncertnu sezonu, naglasila je Lekić.
Mornarica Vojske Crne Gore (VCG) je, zahvaljujući američkoj donaciji, bogatija za četiri nova patrolna čamca za brzo reagovanje, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Kako su kazali iz tog Vladinog resora, ministar odbrane Dragan Krapović i ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, izvršili su u četvrtak u Budvi primopredaju tih plovila.
„Ukupna vrijednost donacije, koja uključuje četiri patrolna čamca, prikolice za transport, komunikacione i GPS sisteme, rezervne djelove, bezbjednosnu i spasilačku opremu, kao i obuku i inženjersku tehničku pomoć, iznosi 12.154.277 USD“, kaže se u saopštenju.
Krapović je, zahvaljujući se američkoj vladi na vrijednoj donaciji, kazao da je to još jedan primjer izuzetno uspješne saradnje sa SAD, najznačajnim strateškim partnerom Crne Gore.
On je istakao da je, imajući u vidu savremene bezbjednosne izazove i osjetljiv geopolitički trenutak, potrebno unaprijeđivati nacionalni sistem bezbjednosti i snažiti odbrambene kapacitete Vojske Crne Gore na Jadranu i u Mediteranu.
foto: Ministarstvo odbrane
“Modernizacija opreme, odnosno nabavka patrolnih čamaca obezbijediće zaštitu suvereniteta i nacionalnih interesa u teritorijalnom moru, ali i unaprijediti zajednički bezbjednosni prostor Alijanse”, kazao je Krapović.
On je istakao da SAD duži niz godina pružaju materijalnu, stručnu i ekspertsku pomoć Crnoj Gori, čime se osnažuje sistem odbrane države na moru.
“Modernizacija naših oružanih snaga, poboljšanje standarda i uslova u kojima rade naši pripadnici su najvažniji prioritet mog djelovanja i na tom putu krećemo odlučnim putem reformi kako bismo dostigli najviše odbrambene standarde”, rekao je Krapović.
On je poručio da Crna Gora odlučno ostaje na putu postizanja glavnih spoljnopolitičkih ciljeva – punopravnog članstva u Evropskoj uniji i snaženja saradnje sa NATO saveznicima.
Kako su kazali iz Ministarstva odbrane, planirano je da Mornarica VCG u svojoj floti ima dva patrolna broda i četiri čamca za brzo reagovanje.
foto: Ministarstvo odbrane
„Procedura nabavke patrolnih brodova je u toku i odvija se predviđenom dinamikom“, kaže se u saopštenju.
Rajzing Rajnke je, kako se navodi, istakla da će donacija patrolnih čamaca za brzo reagovanje ojačati bezbjednost na Jadranu, naglasivši da je to nastavak kontinuirane podrške SAD Ministarstvu odbrane i Mornarici VCG.
„Cilj je da sveobuhvatnom podrškom, kroz donacije patrolnih čamaca, radara i sistema nadzora na moru, unaprjeđenje Mornaričkog operativnog centra i podršku kreiranju operativnih procedura, doprinesemo uspješnoj budućnosti Mornarice“, kazala je Rajzing Rajnke.
Ona je dodala da su novi patrolni čamci prilika i za izgradnju ličnih vještina crnogorskih mornara.
Patrolni čamci će, kako je navela Rajzing Rajnke, značajno unaprijediti sposobnost Mornarice za brze reakcije i operacije, i omogućiti bolju kontrolu crnogorskih teritorijalnih voda, borbu protiv ilegalnih aktivnosti, kao i veću sigurnost za plovila i putnike.
Rajzing Rajnke je pripadnicima Mornarice VCG, koji su se uz instruktore iz američke kompanije „Silver Ship“ i uz učešće bording tima patrolnog broda „Durmitor“ obučili za rukovanje novim plovilima, uručila sertifikate o završenoj obuci.
Primopredaji donacije prisustvovao je i načelnik Generalštaba VCG Zoran Lazarević.
Odbojkašice “Herceg Novog”, šampionke Crne Gore, saznale su imena rivala u prvom kolu kvalifikacija za CEV Ligu šampiona, nakon žreba u Luksemburgu.
Prvakinje Crne Gore će u trećem, posljednjem kolu kvalifikacija, igrati sa četvrtoplasiranim timom šampionata Poljske prošle sezone, “Budovlanji Lođ”. Ukoliko eliminiše ekipu iz Lođa, sastav “Herceg Novog” naći će se u grupi D u kojoj su turski “Fenerbahče”, mađarski “Vašaš” i debitant, francuski “Neptun” iz Nanta.
Prvi meč između odbojkašica “Herceg Novog” i “Budovlanji Lođa“ biće odigran u terminu od 1. do 3. oktorba, a revanš sedam dana kasnije.
Od “bizarnog šarma epohe” do karnevaske slike svijeta
Obilježavanje dvostrukog izuzetno značajnog jubileja: 100 godina od smrti Franca Kafke 1924. godine i stogodišnjice od objavljivanja romana „Čarobni brijeg“ Tomasa Mana iste godine, u sklopu programa “Pjaca od knjige”KotorArta, 15. i 16. jula okupilo je u dvorištu Starog zatvora- Kreativnog haba brojne ljubitelje vanvremenskih književnih vrijednosti.
O Kafki, sa akcentom na njegov roman „Proces“, prvo veče, na razgovoru naslovljenom „Čudno koje nikoga ne začuđuje“ mišljenja su razmijenili germanistkinja Biljana Pajić i sociolog Pavle Milenković, uz moderiranje urednice programa, filološkinje Maje Mrđenović. Sledeće veče, o Manu i romanu „Čarobni brijeg“, razgovarale su književna kritičarka Nataša Anđelković i docentkinja za oblast njemačke književnosti Jelena Knežević, dok je ovaj okrugli sto, nazvan „Bizarni šarm epohe“, moderirala filološkinja Jasmina Bajo. Cijeli program urednički je objedinjen naslovom „Moramo da razgovaramo o K.(astorpu)“, sa težnjom aludiranja na naslov knjige Lajonel Šrajver „Moramo da razgovaramo o Kevinu“, koja se, između ostalog, bavi nasiljem i pogubnošću mehanizma poricanja. Ovaj naslov označava težnju da se, iako razmatrani romani istovremeno predstavljaju introspektivna putovanja kroz ljudsku psihu likova, ali nose i značajne društveno-kritičke implikacije, akcenat cijelog programa unekoliki pomjeri ka pitanjima lične i društvene odgovornosti i angažmana.
O Kafkinom „Procesu“, jednom od najčuvenijih i najneobičnijih djela svjetske književnosti, za koje se često kaže da predstavlja nerazrješivu šifru savremene egzisencije koja precizno pogađa nečistu savjest čovječanstva, Pavle Milenković je rekao da je ovaj roman itekako potentan za sociološke interpretacije. On je govorio o mogućnostima i dometima ovog pristupa, kao i o njegovim ograničenjima i potencijalima prožimanja sa drugim interpretativnim čitanjima. „Sociološko tumačenje književnosti najčešće pisca i djelo tumači zbirom konstelacija njegove etničke i kulturne pripadnosti, ekonomskog položaja i političkog opredjeljenja, ili naglašavanjem nekog od navedenih faktora. No, pisac kao i djelo više je od navedenog zbira, pa se treba pitati kako možemo glasom pisca razumjeti društvene procese. Književno djelo, isto tako, nije tek mehanička rezultanta društvenih procesa, mada su ti procesi nesumnjivo uključeni u njegov nastanak“, rekao je Milenković. Ljepota romana „Proces“, smatra on, nije u narativnoj raskoši već u faktografskoj ogoljenosti egzistencije, odnosno u njegovoj istinitosti.
Pjaca od Knjige KotorArta
Biljana Pajić se osvrnula na pojam kafkijanskog i navela da se za taj pojam, između ostalog, može reći da označava svijet kao prepreku. Ovakvo razumijevanje u nekoj mjeri nam razjašnjava šta nam to u Kafkinom djelu, u kojem mnogo štošta odgovara našem iskustvu, izaziva efekat mučnog začuđenja. Naime, „Kafkino djelo se često prema čitaocu ponaša kao prepreka, baš kao i svijet prema njegovim junacima. Više je stvari koje nas u tome zbunjuju, a jedna od njih je što se tim junacima događaju nesumnjivo čudne stvari – ali se oni njima ne čude. Taj nedostatak čuđenja i mirno prihvatanje potpuno apsurdnih okolnosti svakako je važan element kafkijanske atmosfere“, pojasnila je Pajić. U razgovoru je bilo riječi i o pojmu slobode u romanu „Proces“ i o odnosima moći i dominacije; o humoru i mogućnosti da se ovaj roman čita i kao humorna parabola glavnog lika da shvati smisao svog postojanja; te o transmedijalnosti „Procesa“ – kako kroz prenošenje ove pripovijesti na različite medijske platforme, tako i o različitim djelima za koja možemo reći da, barem u nekim aspektima, imaju kafkijansku atmosferu.
„Čarobni brijeg“ jedan je od najvećih romana njemačke i svjetske književnosti. U ovom djelu se oslikava ne samo specifični duh vremena, dekadencija evropske građanske klase prvih decenija 20. vijeka, već autor čini i modernistički napor da čitavu jednu tradiciju, i književnu i kulturnu, razobliči putem obazaca koji upravo stoje u njenoj osnovi. Jelena Knežević objasnila je da je „’Čarobni brijeg’ roman o epohi u promjeni, o društvu koje se suočava sa krizom. Možemo ga čitati kao ljubavni roman u kojem se sučeljavaju strasti, bolesti i smrt. Društveno neprihvatljiva ljubavno-erotska fascinacija glavnog protagoniste, mladića iz patricijske porodice, zavodljivom Ruskinjom iz Dagestana, postaje podsticaj za njegov lični razvoj i nadrastanje sopstvenih ograničenosti u malograđanskom, individualistički liberalnom kontekstu. Istovremeno, ‘Čarobni brijeg je filozofski roman ili roman ideja koji estetski ubedljivo oživljava mnoštvo suprotstavljenih društveno-političkih, socioloških, filozofskih pa i poetičkih koncepata iz epohe modernizma uoči Prvog svetskog rata. Ove ideje polažu pravo na univerzalno važenje boreći se za ‘dušu’ prosječnog građanina, otjelovljujući ih u živopisnim stanovnicima lječilišta u švajcarskom Alpima, koji dodatno podstiču mladog Kastorpa da otkrije sopstveno biće“. Utoliko je, podvukla je Knežević, „Čarobni brijeg“ parodija obrazovnog romana, budući da Tomas Man svaku od ovih pozicija, baš kao i sve elemente u strukturi paradigme devetnaestovekovnog Bildungsromana podvrgava ironijskom preispitivanju i parodijskoj destabilizaciji.
Monumentalnost romana „Čarobni breg“ i njegovu važnost za književnost i kulturu 20. vijeka istakla je Nataša Anđelković, koja je skrenula pažnju i na to da kada je riječ o našoj publici, postoji određen zazor: „Čarobni brijeg“ iziskuje obrazovanog čitaoca otvorenog za intenzivnu intelektualnu avanturu. U svom izlaganju ona je posebnu pažnju posvetila postupku karnevalizacije u „Čarobnom brijegu“. Napravila je vezu između Kotora, grada u kojem se ovaj festival održava i karnevalske kulture i tradicije i objasnila šta znači taj postupak u književnosti kada elementi karnevala i karnevalske kulture ulaze u svet književnog djela. „Manova centralna tema – destabilizacija i razaranje vrijednosti građanskog društva, u „Čarobnom brijegu“ izražena je karnevalskim motivima i karnevalskom slikom svijeta, tako što formalno stavljanje karnevalske maske omogućava da se bude neko drugi i da se prekrše stroge norme građanskog društva koje se u svakodnevnom životu ne mogu prelaziti“, konstatovala je Anđelković. Ona je ukazala i na to da se luksuzni sanatorijum može razumjeti kao metafora za bolest evropskog građanskog društva pred sam početak Prvog svjetskog rata, a da je ta metafora vrlo živa i aktuelna i danas.
-Jozef K. i Kastorp (i) naši su savremenici i saučesnici, u pokušajima da kafkijanski, „začarani“ sistem, svijet otuđenja, egzistencijalne anksioznosti, političke turbulentnosti i svukupno apokaliptične atmosfere, ako ne pobijedimo, barem razumijemo „iznutra“, što već, samo po sebi – predstavlja subverzivnost i otpor, složili su se svi sagovornici. Naposlijetku, istaknuto je i da Kotor, grad svjetske kulturne baštine i evropske kosmopolitske i humanističke tradicije, zaslužuje prepoznatljiv književni program koji bi se dešavao tokom ljeta, a koji bi se razlikovao i po temama i u konceptu od ostalih ljetnjih festivalskih književnih programa u okruženju, koji se baziraju na promocijma aktuelnih naslova i sajmovima knjiga, istakla je Maja Mrđenović za Boka News.
U subotu 20. jula ponovo se družimo na Kamenom u sada već tradicionalnom događaju “Nad Bokom po mjesečini”, poručuju organizatori Park prirode Orjen i MZ Kameno-Žlijebi, čiju realizaciju pomaže P.K. Subra.
U osmom po redu okupljanju opet se nalazimo na Kamenom kod kafe bara “Karakas” u 20:15 sati, a nešto kasnije krećemo u šetnju već “utabanim” stazama do Kamenskih vidikovaca sa nezaboravnim pogledom na Boku.
U 22:00 sata ponovo se vraćamo kod crkvene kuće na Kamenom gdje će biti upriličena prezentacija “Vuk-demonsko biće noći”
Svi sistemi Aerodroma Crne Gore za sada su u funkciji, a sve nadležne službe su u pripravnosti, saopštili su iz te kompanije i pozvali putnike da se o statusu leta u kontinuitetu informišu kod odabranog avio-prevoznika.
Iz Aerodroma Crne Gore u saopštenju su naveli da se biznisi širom svijeta, uključujući neke aerodrome, od jutros suočavaju sa masovnim IT napadom, usljed kog je došlo do poremećaja, između ostalog, i avio-saobraćaja.
Kako su kazali, očekivano je da neke avio-kompanije tokom dana otkažu letove, ili da bude kašnjenja zbog problema u zemljama polaska.
„Sve putnike molimo da se o statusu leta u kontinuitetu informišu kod odabranog avio-prevoznika“, kaže se u saopštenju.
