Brod BENJAMIN FRANKLIN, kojim upravlja globalna brodarska tvrtka CMA CGM, suočio se s neočekivano snažnim nepovoljnim vremenskim uvjetima tijekom svog zapadnog putovanja iz Azije prema Europi. Incident se dogodio kod obale Južne Afrike i rezultirao je gubitkom 44 kontejnera u moru te oštećenjem dodatnih 30 kontejnera na brodu, piše The Maritime Post.
Unatoč izazovnim uvjetima, posada broda izvijestila je da nema ozlijeđenih. Temeljita inspekcija potvrdila je da svi kontejneri izgubljeni u moru sadrže bezopasnu robu, bez opasnog tereta.
CMA CGM je odmah obavijestila relevantne vlasti i planira pristati u Cape Townu kako bi provela sveobuhvatnu procjenu situacije. Tvrtka je posvećena poduzimanju svih potrebnih mjera kako bi osigurala siguran nastavak putovanja.
S obzirom na incident, CMA CGM će pojedinačno kontaktirati pogođene kupce kako bi im pružila detaljne informacije i ponudila pomoć u vezi s daljnjim koracima.
Mađar Laslo Saz sa Formulom Rejnard bio je najbrži učesnik međunarodne brdske auto trke Njeguši – Bukovica.
Bio je sekundu sporiji od svog rekordnog vremena sa proslogodisnje trke na 3,3 kilometra dugoj stazi.
Kod domaćih vozača prototipova trjumfovao je podgorički veteran Tihomir Aćimić, ispred Ivana Subotića, člana pljevaljskog AP sporta.
Među domaćim automobilima najbrži od svih bio je Kotoranin Milan Jakšić sa Hondom, a u konkurenciji stranaca Nikola Radnjić iz Dubrivnik Rejsinga sa Seat Kuprom.
“Jako sparno vrijeme bilo je protivnik svim vozačima, ali vjerujem da je brojna publika zadovoljna napustila stazu nakon četvorosatnog nadmetanja. Ovo mi je bio cetvrti uzastopni vikend na trkama i naravno da sam zadovoljan sa četvrtim trijumfom”, kazao je Jakšić.
Sportski vozači AP Sporta iz Pljevalja nastavili su ekipnu dominaciju u crnogorskom šampionatu.
Poslije trijumfa u Šavniku, Kotoru i Kolašinu i na Njegušima su ubjedlivo osvojili prvo mjesto među klubovima o čemu svjedoci čak sedam prvih mjesta po klasama.
Pljevljaci su osvojili 75 bodova, a Kotor na drugom i Podi na trećem mjestu po 68.
“Drago mi je da smo nastavili niz pobjeda. Ono što smo planirali to smo i ostvarili. Ćestitam klupskim drugovima i hvala našem timu sa Mikijem Plakalom na čelu”, kazao je nakon trke Baćko Vujovic, vozac AP Sporta i pobjednik u klasi 1400 H.
Organizatori trke, koja je okupila 62 vozača iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije, bili su AMKK Lovćen Rejsing tim i Auto i karting savez Crne Gore.
Učesnike je pozdravila Jelena Milić, sekretarka za obrazovanje, kulturu i sport Cetinja.
Naredna, peta trka biće vožena u Pljevljima 17. i 18. avgusta i biće jedina od crnogorskih koja će se u ovoj sezoni bodovati za šsampionat Centralne Evrope.
Sedmodnevna ljetnja edukativna škola “Mladi rendžeri u zaštićenim područjima Dinarskog luka“ koju su organizovali Parkovi Dinarida – mreža zaštićenih područja Dinarida, Nacionalni park Lovćen i Udruga Dinarica iz Bosne i Hercegovine završena je sinoć na Ivanovim koritima uručenjem sertifikata za 35 učesnika/ca programa.
Ovo je prva ljetnja škola za Mlade rendžere organizovana na području Zapadnog Balkana, a ujedno i prvi mladi rendžeri i rendžerke Nacionalnog parka Lovćen i Nacionalnog parka Kozara. Škola je podržana od Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP.
Tokom škole, mladi iz Kozarske Dubice, Prijedora i Cetinja upoznali su se sa radom Nacionalnog parka Lovćen, odnosno sa najznačajnijim aspektima fizičke i stručne zaštite, kao i sa poslovima održavanja turističke infrastrukture i sadržaja za posjetioce. Boraveći u prelijepom ambijentu Ivanovih korita, osim druženja, djeca su se detaljno upoznala sa radom nadzornika/rendžera nacionalnog parka, sa značajem ekosistemskih usluga, a kroz anketiranje posjetilaca parka imali su priliku da upoznaju njihove stavove o Parku.
Prije uručenja sertifikata prisutnima se obratio predsjednik Parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida, Zoran Mrdak. Govoreći o programu “Mladi rendžeri u zaštićenim područjima Dinarskog luka” Mrdak je podsjetio da se na sličan način sprovodi u mnogim državama EU i SAD, odnosno da je to standard za uključivanje mladih u rad zaštićenih područja i da je rad sa mladim rendžerima investiranje u budućnost naših zaštićenih područja.
“Želim da se zahvalim EU i UNDP koji su podržali ovaj projekat i kreiranje prvog programa za Mlade rendžere u zaštićenim područjima Dinarida, a zatim i svim partnerima koji su aktivno učestvovali u pripremi i realizaciji ovog regionalnog projekta. Mi želimo da ova škola bude početak realizacije programa Mladih rendžera i u drugim zaštićenim područjima Dinarskog luka, gdje će se mladi informisati o zaštiti prirode i o značaju zaštićenih područja”, kazao je Mrdak i poručio svim učesnicima da se nada da će znanja koja su stekli na pomenutom kampu širiti dalje kroz obrazovni sistem, ali i u svom bliskom okruženju.
Slovenija već dugi niz godina uspješno implementira program “Mladi rendžeri” uz pomoć federacije Europark. Predsjednik Stručnog savjeta Parkova Dinarida, Martin Šolar, kazao je da je počastvovan što svoje višegodišnje iskustvo može prenijeti i drugima.
“Ovo znanje koje steknete ostaje zauvijek. Nadam se da ćete svi ostati prijatelji parka, a neki i od vas možda zaposleni u nekom od zaštićenih područja. Sada kada ste se upoznali sa radom zaposlenih u nacionalnim parkovima i siguran sam da imate jasniju sliku”, poručio je on.
Pomoćnica direktora NPCG Ivana Milović pohvalila je sve učesnike zbog uloženog truda i ophođenja prema prirodi.
“Danas kada ste dobili ove diplome rendžera, mislim da ste shvatili kolika je njihova uloga u NP i da su oni zapravo zaduženi za očuvanje prirodnog naslijeđa. Srećna sam kad vidim entuzijazam na jednom mjestu i ovim putem bih vam se zahvalila što ste odvojili svoje vrijeme za ovaj lijepi provod u prirodi” rekla je Milović.
Ispred Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice obratila se Jelena Milić koja je govorila o značaju inkluzije mladih kada je posrijedi zaštita prirodnih bogatstava. Prisutnima se obratio i direktor NP Kozara, Božidar Nikoletić i tom se prilikom zahvalio na srdačnoj dobrodošlici. Predstavnik Sekretarijata za mlade grada Prijedora Mladen Ribić govorio je o značaju lokalnih zajednica u ovakvim i sličnim projektima.
Oduševljenje učesnika zavrijedio je šef Službe fizičke zaštite u NP Lovćen Đorđe Kaluđerović, koji je posvećeno domaćinski radio sa mladima, prenosio im svoje višegodišnje iskustvo, ali i učestvovao u svakodnevnim razgovorima i druženjima. Đorđe je na kraju ceremonije učesnicima/cama dodijelio diplome.
“Nema ništa ljepše nego gledati mladost i iskustvo okupljeno na padinama Lovćena. Kada čovjek ulazi u svijest novih znanja malo se i mijenja. Danas na kraju kampa sa ponosom možemo reći da trud nije bio uzaludan. Samo otvoreni um prima nova znanja, a vama volje i elana nije nedostajalo”, zaključio je Kaluđerović.
Slogan Demokrata “Mir je naša nacija” izgleda je važniji od svega ostalog, naročito pred izbore. Mi nijesmo protiv zapošljavanja, ali to mora da bude putem konkursa, poručuju iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor.
“Danas ćemo vam ispričati samo dvije priče koje ilustruju poštenje trenutne lokalne vlasti i dva opštinska preduzeća, povezane temom komunalnog otpada. Ne, ne radi se o zeleno-plavim kantama punim smeća iz Dobrote koje krase svaku sliku turista, niti o travi koja ove godine nije košena, što doprinosi zapuštenom izgledu našeg grada. Umjesto toga, fokusiraćemo se na ponašanje lokalnih vlasti i njihova obećanja građanima, koja nijesu ispunjena”, naveli su u saopštenju.
Mladi ljudi su, kažu, svjesni koliko je teško pronaći posao, posebno u državnim firmama. Međutim, kako dodaju, za Demokrate ova pravila ne važe.
“Ako imate podršku predsjednika Opštine i ako ste odbornik, dovoljno je da vaša partnerka izabere preduzeće i odmah počinje da radi. Komunalno preduzeće tako postaje bogatije za još jednog zaposlenog. Kada bi se na sličan način rješavali i ostali komunalni problemi, situacija bi bila znatno bolja. Slogan “Mir je naša nacija” izgleda je važniji od svega ostalog, naročito pred izbore. Mi nijesmo protiv zapošljavanja, ali to mora da bude putem konkursa i da budu zaposlena lica iz struke, kako bi njihov rad bio koristan za sve nas”, kažu u kotorskom DPS-u.
Druga priča odnosi se, navode, na preduzeće za upravljanje otpadom “Lovanja”.
“Poštenje trenutnih lokalnih funkcionera dovedeno je u pitanje činjenicom da se bivši direktor ovog preduzeća ponašao kao da je kod kuće, uzimajući sa računa preduzeća 30.000 eura i koristeći ih za klađenje. Ovo nije bio potez za dobrobit firme. Još je nevjerovatnije da je Vladimir Jokić, u svom novom mandatu, ponovo podržao ovog direktora. Možda je dobitak na kladionici bio preporuka za novi mandat, što ukazuje na promjenljive kriterijume za rukovodeće pozicije. Način na koji je ovaj incident zataškan ostaje misterija. Za sada. Demokrate tvrde: “Nećemo sve nabrajati, gradi se na svakom ćošku.” Gradi, pregrađuje, ugrađuje. Časti mi, izbori se bliže…”, zaključuju iz OO DPS Kotor.
Crnogorski aerodromi u prvoj polovini godine ostvarili su promet od 1.22 miliona putnika, što je 14 odsto više u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, saopštila je predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Jelena Maraš.
„Na Aerodromu Podgorica opslužili smo 800 hiljada putnika, što je skoro 40 odsto više u poređenju sa 2019. godinom, dok je Aerodrom Tivat sa, do sada, opsluženih oko 425 hiljada putnika na nivou od 85 odsto u odnosu na 2019. godinu. Dakle, uz dozu opreza, jer nažalost nekoliko godina unazad svjedočimo različitim iznenadnim globalnim krizama, možemo reći da tokom prve polovine ove godine bilježimo najbolje rezultate kada je u pitanju broj opsluženih putnika“, rekla je Maraš u intervjuu Pobjedi.
On je dodala da su od januara do maja ove godine ostvareni bruto poslovni prihodi, bez knjižnih odobrenja po osnovu podsticajne šeme, iznosili 14,3 miliona EUR, što je 18 odsto više u poređenju sa prošlom godinom.
„S obzirom na ljetnju sezonu, u junu je nastavljen trend rasta broja opsluženih putnika, pa projektovani neto profit samo za taj mjesec iznosi preko dva miliona EUR. To će biti bolji rezultat i od plana, a posljedica je, između ostalog, dobre pripreme za sezonu i otvaranja novih linija“, navela je Maraš.
Ona je podsjetila da su početkom godine otvorene srute Podgorica – Ankara i Podgorica – Izmir (Pegasus Airlines), dok su tokom ovoga ljeta u Tivtu otvorene linije za Birmingem (Jet2), Bristol (easyJet), Izmir (Air Montenegro) i London Stansted (Jet2).
„Projekcije su dobre i pod uslovom da ne bude nikakvih iznenađenja na širem planu, ova godina bi za Aerodrome Crne Gore mogla da bude rekordna. Svakako, jasno prepoznajemo i sopstvenu odgovornost i ulogu u tom procesu. Naša obaveza je da efikasno odgovorimo na povećano interesovanje putnika za Crnu Goru prvenstveno tokom ljeta“, saopštila je Maraš.
Ona je dodala da aerodromi Podgorica i Tivat zajedno, tokom ljetnje sezone povezuju Crnu Goru sa više od 65 destinacija. U Podgorici je aktivno 40 linija koje realizuje oko 20 avio-kompanija, dok oko 40 linija u Tivtu održava blizu 30 avio-kompanija.
Postoje, ko je kazala Maraš, i čarter linije na oba aerodroma, ali i niz istih destinacija i u Podgorici i u Tivtu.
Ona je podsjetila da je Odbora direktora Aerodroma nedavno na međunarodnom konkursu izabrao Roka Tolića za novog izvršnog direktora, koji je iskazao punu spremnost da odgovori na kompanijin i ključni zahtjev cjelokupne javnosti, a to je jačanje aviodostupnosti.
„Tolić sa kolegama sada intenzivno priprema narednu godinu. Očekujemo da nam se dio avio-kompanija vrati, ali i da privučemo nove koje će otvoriti rute koje do sada nijesmo imali. Imajući u vidu njegove kompetencije i iskustvo, što ga je, pored sjajnog nastupa u intervjuu prilikom sprovođenja konkursa, dovelo na čelo Aerodroma, od Tolića očekujemo puno. Naravno, svjesni smo svih problema i izazova koji su ga dočekali, ali smo sigurni da će se on sa tim uspješno izboriti i donijeti velike rezultate“, rekla je Maraš.
Kada je riječ o ulozi Aerodroma u sferi jačanja aviodostupnosti i tuđim eventualnim zamjerkama na račun kompanije, ona je podsjetila da je kompanija tokom 2022. i prošle godine avio-kompanijama odobrila 17,6 miliona EUR popusta na bazi podsticajne šeme.
„To je precizan iznos kojeg su se Aerodromi odrekli samo u posljednje dvije godine, a u korist javnog interesa, što smatram našom nesumnjivom obavezom. Vjerujemo da ćemo u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva doći do novog modela u kojem će moći da učestvuje i privreda koja ima najviši interes za subvencioniranje avio-prevoznika“, navela je Maraš.
Ona je dodala da kompanija sada radi u značajno drugačijim uslovima nego ranije.
„Konkretno, do 2020. godine u Crnoj Gori je bio prisutan ugovorni model kojim je kreiran fond za podršku, uz finansijsko učešće Ministarstva turizma, Aerodroma Crne Gore i drugih partnera. Novac se „slivao“ na podračun Nacionalne turističke organizacije (NTO). Iz tog fonda, sredstva su uplaćivana na račune tri niskobudžetna prevoznika, koji su saobraćali na određenim rutama koje su bile značajne za Crnu Goru“, objasnila je Maraš.
Ona je, u tom kontekstu, pozdravila odluku Vlade koja je nedavno dala saglasnost NTO da 510 hiljada EUR sa podračuna usmjeri za podsticajne mjere koje imaju za cilj rast turističkog prometa sa emitivnih tržišta organizovanim avio-prevozom.
„Smatram da je to put kojim treba da nastave sve zainteresovane strane, a posebno djelatnici u sferi turizma. Da bismo zaradili, moramo prvo da uložimo. Uz to, raduje me što se u javnom diskursu sve češće pominje ideja koju zagovaramo, a odnosi se na uvođenje linija od javnog značaja (Public Service Obligation)“, navela je Maraš.
Ona je kazala da taj model podrazumijeva raspisivanje tendera kojim se traži otvaranje ruta od javnog interesa i koje treba da funkcionišu u tačno određenom vremenskom periodu za precizno definisanu naknadu. Avio-prevoznik koji pobijedi dužan je da saobraća po svim uslovima tendera nezavisno od toga koliko je karata prodao i kakvo je interesovanje.
„Na taj način se eliminiše česta i poslovno opravdana logika avio-prevoznika da je Crna Gora malo tržište i da im se ne isplati da održavaju sezonske ili posebno cjelogodišnje linije. Djeluje kao jednostavan mehanizam, ali nije. Ipak, sigurni smo da će resorno Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u koordinaciji sa Agencijom za civilno vazduhoplovstvo, NTO i Privrednom komorom preduzeti sve neophodne korake da ovaj model što ranije zaživi i u Crnoj Gori“, saopštila je Maraš.
Ona je kazala da Aerodromi Crne Gore imaju sadržajnu saradnju sa svim partnerima, sa fokusom na avio-kompanije.
„Bez obzira na to što je interesovanje turista, a samim tim i avio-kompanija za Crnu Goru tokom zime drastično manje u odnosu na ljeto, pa samim tim je realno da imamo i značajno manje avio-linija, Aerodromi će nastojati da naredne mjesece iskoriste da pokušaju da ohrabre avio-kompanije da nastave da saobraćaju ka našoj državi. Ipak, izglednije je da konkretne rezultate nove uprave, kako sam ranije napomenula, vidimo tokom naredne godine“, rekla je Maraš.
Ona je dodala da je crnogorskoj javnosti jasno da je modernizacija Aerodroma Crne Gore praktično „zamrznuta“ od prvog pomena koncesije prije šest ili sedam godina.
„U međuvremenu, broj putnika raste. Recimo, terminal Aerodroma Podgorica je projektovan da u jednom trenutku maksimalno opsluži 300 putnika u odlasku i još 300 u dolasku. Na terenu, u realnosti, u našem terminalu u jednom istom trenutku boravi i preko 1,2 hiljada putnika – duplo više u odnosu na prostor koji imamo. I zbog toga smatram da zaposlenima treba čestitati kada vidimo pun terminal, jer kolege pružaju više od maksimuma, posebno tokom ljetnje sezone“, rekla je Maraš.
Ona smatra da se više ne može nepomično čekati odluka o koncesiji, već da bi Odbor trebalo da do konkretne investicije razmotri način da se kao prelazno rješenje, u kratkom roku, obezbijedi proširenje postojećih prostornih kapaciteta Aerodroma Podgorica.
„Vjerujemo da će i minimum dodatnog prostora u odlascima i dolascima omogućiti lagodnije putničko iskustvo. U isto vrijeme, u cilju smanjenja gužvi, razmatramo model reorganizacije tivatskog aerodroma tako da se jedan terminal koristi za odlaske, a drugi za dolaske“, navela je Maraš.
Na pitanje u vezi eventualnog davanja aerodroma pod koncesiju, ona je kazala da Odbor direktora informiše Vladu i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva o realnom stanju u kompaniji, njenim kvalitetima, ali i nedostacima.
„U svakom slučaju i nezavisno od toga da li će kompanija ostati u državnom vlasništvu, da li će doći koncesionar ili ćemo vidjeti privatno-javno partnerstvo, smatram da u fokusu odluke na prvom mjestu treba da bude status zaposlenih“, rekla je Maraš.
Ona je dodala da su ljudski resursi od najvećeg značaja, jer se sve kolege bave specifičnom djelatnošću što treba posebno uvažiti.
„O modelu daljeg razvoja će odlučiti Vlada, jer je država vlasnik kompanije, tako da je u ovom momentu nezahvalno iznositi lične stavove povodom koncesije. Najbitnije je da se odluka donese što prije“, zaključila je Maraš.
Okrugli sto povodom 100 godina od smrti Franca Kafke biće održan večeras (ponedjeljak, 15. jula) u Kreativnom Habu u Kotoru (Stari zatvor) od 21.30 sati, u okviru književnog programa KotorArta.
Program je osmislila i vodi ga Maja Mrđenović, filološkinja opšte književnosti i teorije književnosti iz Kotora, a učestvovaće sociolog Pavle Milenković, redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu i germanistkinja Biljana Pajić, zaposlena u Institutu Gete u Beogradu.
-Kafkin roman “Proces” jedno od najneobičnijih i najčuvenijih djela svjetske književnosti, za koje se često kaže da, sa svojom frustrirajućom neprozirnošću i zavodljivom dvosmislenošću, predstavlja šifru savremene egzistencije. Pridjev kafkijanski, koji se odomaćio za Kafkin samosvojan i osebujan književni svijet – svijet pojedinca u sredini koja se upravlja po nekom nepoznatom, naoko alogičnom mehanizmu, kao u nekom mučnom snu – par ekselans je odlika (i) naše aktuelne svakodnevice.
Deformisani svijet koji Kafka kreira očigledno ne može biti doslovno stvaran, ali je izuzetno stvarno ono što se u tom svijetu događa s ljudima, njihovim osjećanjima, mislima i sudbinama. U tom smislu, paradoksalno, u apsurdnom kontekstu, Kafka može biti shvaćen i kao najveći realista među pripovjedačima: iza sve njegove imanentne zagonetnosti slutimo jednostavne i nedvojbene istine. Šta se sve sliva u sveprisutnu mòru koja nas steže, koči, i pretvara u mehanizovane, egoistične, kukavičke marionete, neosjetljive u svojoj nesposobnosti za čuđenje? Na koje načine Proces, poput bolno zasljepljujuće svjetlosti, kontinuirano pogađa nečistu savjest čovječanstva i djeluje kao „sjekira za zaleđeno more u nama“?, istakla je u najavi ove večeri Maja Mrđenović, doktorantkinja na završnoj godini Doktorskih naučnih studija teorije dramskih umetnosti, medija i kulture Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.
Tivat je sinoć bio domaćin pravog muzičkog spektakla na svjetskom nivou. Umjetnica svjetskog glasa Yasmin Levy priredila je nezaboravan muzički događaj za mnogobrojnu publiku okupljenu na tivatskom šetalištu Pine i predstavila svu ljepotu flamenka, tanga i ladino jezika koji Levy čuva od zaborava.
Veliki koncert u Crnoj Gori, organizovali su „Stars and more events” u saradnji sa kompanijom MTEL i Opštinom Tivat, a održao se u sklopu regionalne turneje. Umjetnica je već nastupila u Beogradu, Novom Sadu, Banja Luci, Sarajevu i Skoplju.
Yasmin Levy u Tivtu
„U Tivtu sam bila i prije deset godina. Mogu reći da je jedan od najljepših gradova u koje sam bila, veoma je gostoprimljiv, ljudi su pogotovo divni. Uvijek je malo zastrašujuće nastupati na otvorenom jer je moja muzika veoma intimna, ne tjeram ljude na ples… Morate ući u moj svijet i otići na putovanje sa mnom, potebena nam je koncentracija. Uvijek kad nastupam na otvorenom se malo plašim da će se to izgubiti. Ipak, vjerujem publici da će vjerovati u mene. Ako mi vjeruju, zajedno ćemo poći na ovo muzičko putovanje i vjerujem da će biti najljepše moguće veče,” navela je Levy pred početak koncerta.
Tivatska publika je sa oduševljenjem prihvatila svu posebnost, emociju i talenat koje je Yasmin ponudila tokom ovog izuzetnog koncerta, te su svi prisutni uživali u sjajnom repertoaru ispunjenom hitovima kao što su „Una Noche Mas”, „Alegria”, „Adio Kerida”…
Yasmin Levy u Tivtu
„Moj repertoar je u stvari putovanje kroz moj život, najviše je riječ o pjesmama o ljubavi, strasti, smrti… To je argentinski tango, čar flamenka, sve je jako emotivno i ludo na sceni. Upravo kao moj život – sve je prava drama. Pjevam na ladino jeziku i modernom španskom. Ladino iako stari jezik, otvara nove svjetove,” kazala je Levy.
Među mnogobrojnim fanovima ove muzičke dive na tivatskom koncertu su se našle i mnoge poznate ličnosti sa regionalne javne scene.
„Upoznata sam sa njenom muzikom, imamo i zajedničke prijatelje i saradnike koji rade i sa mnom i sa njom. Danas smo se tek upoznale, ali znamo već godinama dosta toga jedna o drugoj. Slušam njenu muziku, ona je stvarno jedna autentična umjetnica božanstvenog glasa koja plijeni širom svijeta. Pogotovo mi je drago što sam danas došla samo zbog koncerta,” ispričala je pjevačica, Jelena Tomašević.
Veliki fan stvaralaštva Yasmin Levy je i glumica Sloboda Mićalović koja je u sinoćnjem koncertu uživala iz prvog reda.
Yasmin Levy u Tivtu
„Yasmin Levy mi je jedna od omiljenijih muzičarki na playlist-i. Mnogo sam srećna, Yasmin i poznajem, riječ je o vrhunskoj umjetnici sa vrhunskom muzikom,” navela je Mićalović.
Inspiraciju u muzici Yasmin Levy pronalazi i pjevačica Marijana Zlopaša koja ovom prilikom najavila da i sama priprema novi muzički materijal.
„Inspiriše me prije svega njena emocija koju ispoljava kroz svoje pjesme, način na koji interpretira pjesme je stvarno očaravajući, ali i njena ličnost, njena snaga. To su sve stvari koje znače za jednu ženu, a opet da ostane tako nježna i osjećajna,” istakla je Zlopaša.
Yasmin Levy u Tivtu
Koncert u Tivtu bio je prilika i da sam Levy najavi svoj novi album koji je sama komponovala i napisala.
„Nakon 22 godine sam promijenila menadžment. Ovo je početak drugog dijela mog života sa „Stars and more”. Vjerujem da sam sada u najljepšem periodu u mom životu, nakon mnogo kriza, sada sam okej,” podvukla je Levy.
Nakon tivatskog koncerta Levy za 30. oktobar priprema veliki koncert u Sava centru u Beogradu.
NVO Udruženje radnika “Vektra Boka” organizuje protestni skup danas u 19 sati, kod bivšeg motela Dubrava u Herceg Novom.
Pozivaju sve građane da zajedno sa njima, “koji smo gradili HTP Boka” svojim prisustvom daju podršku u dugoj borbi za ostvarenje zakonom zagarantovanih prava koje im je, kako su istakli, uskratila krimalna grupa.
– Kompanija “Vektra” sa svojim satelitima i pomagačima za spasavanje našeg predivnog grada Herceg Novog, države i njene imovine koju pokušavaju novim metodama prevare otuđiti, što im nećemo i ne smijemo dozvoliti, o čemu ćete biti obaviješteni na skupu i saznati pravu dokumentovanu istinu!
Dođite i pomozite i sebi građanima i nama radnicima -poručuju iz ove NVO.
Baš kao morska sirena – Edit Zadković / Snimila Ana KRIŽANEC
Gajeta “Madonnina“, izgrađena 1987. godine u Dalmaciji, pronašla je novi život na Kvarneru zahvaljujući neumornom radu obitelji Zadković. Spoj iskustva i mladosti omogućio je preobrazbu ove tradicionalne hrvatske barke. Edit Zadković, 23-godišnja studentica politologije iz Opriča, postala je najmlađa i prva opatijska barkajolka, piše Novi List.
Editina priča započela je dubokom ljubavlju prema moru i drvenim barkama. Njezin otac, Edi Zadković, morski vuk s više od četrdeset godina iskustva, prepoznao je Editinu odlučnost i podržao njezinu viziju obnove stare gajete. Zajedno su radili na preuređenju “Madonnine” kako bi osvježili turističku ponudu Opatijske rivijere.
Obnova nije bila jednostavna. Od decembra 2023. do aprila 2024. godine, Edit i njezin otac neumorno su radili na gajeti. Poštujući tradicionalne metode, osigurali su da barka zadrži svoj povijesni šarm. Danas “Madonnina” može prevoziti osam osoba, uključujući kapetanicu Edit, koja vodi ture duž Opatijske rivijere.
Edit vodi ture ne samo za turiste, već i unutar organiziranih ljetnih programa TZ-a Opatije i TZ-a Lovrana. Gosti uživaju u čaši vina dok slušaju zanimljive priče iz povijesti Opatije, najstarijeg turističkog mjesta u Hrvatskoj. Tura završava s Polaroid fotografijom kao suvenirom, a traje sat i dvadeset minuta.
Edit želi oživjeti kulturnu baštinu svog kraja i nada se da će njezina inicijativa inspirirati druge te dovesti do povratka barkajola u Opatiju. Njezin otac Edi, koji je prvi put radio na obnovi drvene barke, sada ponosno priznaje njihov uspjeh. “Madonnina” je postala simbol njihovog rada i predanosti.
Hrvatskim Jadranom u prvih pet ovogodišnjih mjeseci plovio je jednak broj kruzera kao lani, ali su ostvarili više putovanja, a na njima je bilo i više putnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Kruzera je u tom razdoblju bilo 40, ali su ostvarili 14,3 posto više kružnih putovanja (144), uz 28 posto više putnika (208 tisuća).
Podaci DZS-a pokazuju da je u svakom mjesecu od početka 2024. do kraja svibnja na Jadranu bilo više kružnih putovanja stranih brodova, osim u travnju kada ih je bilo isto kao u travnju prošle godine.
Strani kruzeri u hrvatski Jadran u prvih pet mjeseci dolazili su pod zastavama devet zemalja. Najviše putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Malte, 45 ili 31 posto od ukupnog broja.
Sijede kruzeri pod zastavama Bahama, Paname i Norveške.
Gotovo 60 posto putovanja realizirano je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Najposjećenija luka bila je Dubrovnik s 92 posjeta strana kruzera. Slijede Split, Zadar, Korčula i Šibenik te Hvar i Rovinj.
