Monteput d.o.o je potpisao ugovor, sa kompanijom „Građevinski Institut Makedonija“ AD Skoplje, za izradu Idejnog rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, prelazak preko Bokokotorskog zaliva. Vrijednost ugovora je 175 329 eura sa PDV-om, a rok za izradu Idejnog rješenja je pet mjeseci.
Izrada Idejnog rješenja, za dionice označene na mapi brojevima 9 i 10, ima za cilj ispitivanje alternativnih koridora brze saobraćajnice i njenog povezivanja sa ostalim djelovima glavne putne mreže. Početak brze saobraćajnice je u zoni Debelog Brijega, zatim preko zaleđa Herceg Novog dolazi do Tivta ili Kotora, i vezuje se na dionicu čiji je koridor jedinstven od zone Bratešića ka Budvi. Prilikom izrade rješenja posebna pažnja mora biti posvećena očuvanju prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kako bi se očuvala njegova izuzetna univerzalna vrijednost u skladu sa svjetskom baštinom.
Ova dokumentacija će poslužiti kao osnov za konačno opredjeljenje položaja ovog koridora u Predlogu Prostornog plana Crne Gore kao najvažnijeg strateškog planskog dokumenta kojim se određuju državni ciljevi, pravila i mjere prostornog razvoja, u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem države.
Tabelarni prikaz dužina, vrijednosti i dinamike izrade tehničke dokumentacije planiranih dionica autoputeva i brzih saobraćajnica
Vlada Crne Gore je utvrdila pet razvojnih koridora: autoput Bar – Boljare; Jadransko – jonski autoput; brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja; brza saobraćajnica Bijelo Polje – Pljevlja – granica sa BIH; i brza saobraćajnica Podgorica – Nikšić – Žabljak – Pljevlja.
Ovih pet koridora razvijeno je kroz 18 dionica autoputeva i brzih saobraćajnica, koje predstavljaju zasebne građevinske i funkcionalne cjeline.
Tabelarni prikaz vremena putovanja nakon izgradnje planiranih dionica
Izradom tehničke dokumentacije stiču se preduslovi za izgradnju što dalje zavisi od dinamike izgradnje u regionu i obezbjeđivanja sredstava finansiranja.
Tabelarni prikaz vremena putovanja, u odnosu na gradove iz okruženja, nakon izgradnje planiranih dionica
Izgradnja planiranih autoputeva i brzih saobraćajnica u Crnoj Gori značajno će skratiti vrijeme putovanja, povećati bezbjednost i udobnost saobraćaja. Očekivano vrijeme putovanja određenom dionicom računa se u odnosu na dužinu dionice i dozvoljenu – projektovanu brzinu kretanja na toj dionici.
Asfaltiranje dionice puta od Sušćepana do Ratiševine, u dužini od 1,1 km i prosječne širine 5,5 metara, završeno je na zadovoljstvo mještana ovih prigradskih naselja i Mojdeža, ali i svih građana koji koriste ovu frekventnu dionicu na čiju se rekonstrukciju čekalo pet decenija.
Povodom završetka radova juče su na raskrsnici od Sušćepana do Ratiševine mještani dočekali predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića i saradnike – sekretara za prostorno planiranje i izgradnju Vladislava Velaša, sekretara za komunalne djelatnosti Vasilija Seferovića, direktora Agencije za izgradnju i razvoj grada, Aleksandra Kovačevića i saradnike.
Kako je istakao predsjednik Katić, Mojdež, Ratiševina i Sušćepan postaju prava prigradska naselja jer je u poslednje vrijeme uložen značajan iznos sredstava iz budžeta Opštine – samo u ovaj projekat nešto više od 300 000 eura, a uz radove na asfaltiranju, put je proširen, izgrađeni potporni zidovi i nova rasvjeta.
Rekonstrukcija puta – foto OHN
“U ovoj fazi radova asfaltirano je 1,1 km puta, od raskrsnice za Drenovik do Ratiševine, a asfaltiran je i jedan krak ka Sušćepanu. Nakon prve faze postavljanja kanalizacije za Sušćepan, drago nam je da su radovi kompletirani i da ljudi do svojih kuća konačno mogu doći kvalitetnim putem. Nije bilo lako ući u ovaj posao imajući u vidu konfiguraciju terena, zbog čega se pedeset godina izbjegavao ulazak u realizaciju veoma zahtjevnog projekta. Mi smo smogli snage i drago mi je što danas svjedočimo uspješno obavljenom poslu”, kazao je predsjednik Katić.
Prema njegovim riječima, u narednom periodu se očekuju i radovi na izgradnji puta i spajanju dva naselja, od Drenovika ka Servinsoj zoni, u dužini od oko 600 metara (preostalo probijanje još oko 200 metara).
“Na taj način ćemo rasteretiti Mojdeški put, kao i onaj koji je išao pored zelenih zgrada, a odluka o utvrđivanju lokacije za postavljanje odnosno gradnju objekta od opšteg interesa za ovaj put naći će se već na narednoj sjednici lokalnog parlamenta, 6. septembra”, informisao je predsjednik Katić.
Predsjednica MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, Zorica Mijajlović podsjetila je da je ova dionica puta probijena 60-ih godina prošlog vijeka, a do kraja 70-ih godina je bio samo makadam. Tada asfaltiran put su mještani u više navrata “krpili”, kako ističe Mijajlović, i tako sve do kraja 2023. godine.
Zbog izvođenja remontnih aktivnosti u hidrotehničkom tunelu Gorica-Plat u periodu od 2. septembra od 01:00 sati do 8. septembra u 22:OO sata biće obustavljen dotok vode za Herceg Novi.
Situacija odnosno dinamika radova na remontu postrojenja i hidrotehničkog tunela pratiće se na dnevnom nivou i u slučaju bilo kakve izmjene javnost će biti blagovremeno obavještena, saopšteno je iz preduzeća Vodovod i kanalizacija DOO.
Tokom perioda obustave dotoka vode sa vodostana „Plat” potrošači će se snabdijevati vodom iz lokalnog izvorišta Opačica, određenim količinama vode iz izvorišta Karasovići u Konavlima i sistema Regionalnog vodovoda crnogorsko primorje.
– Apel i molba svim potrošačima da maksimalno racionalno koriste vodu, kako bi je mogli isporučivati po rasporedu vodosnabdijevanja. U koliko se voda bude racionalno koristila, odnosno samo za one nužne potrebe, postoji mogućnost da se satnice vodosnabdijavanja produže, a ovo isključivo zavisi od samih potrošača – napominju iz Vodovoda.
Kako raspoložive količine vode neće biti dovoljne za kontinuirano snabdijevanje, cijele opštine, svih visinskih zona, neophodno je uvođenje restriktivnog režima. Distribucija vode će se obavljati prema sledećem rasporedu:
– Naselja od Sutorine do Savine od 07:00 do 09:00 i od 19:00 do 21:00 sati
– Naselja od Meljina do Bijele od 05:00 do 07:00 i od 17:00 do 19:00 sati
– Naselja Podi, Čela i Topla III od 05:00 do 07:00 i od 17:00 do 19:00 sati
– Naselja Bijela i Kamenari će imati kontinuirano vodosnabdijevanje vodom iz Regionalnog vodovoda uz mogućnost prekida u kasnim večernjim satima od 01:00 do 05:00 sati
– Naselje Ratiševina od 06:00 do 09:00 i od 18:00 do 21:00 sati
– Ulica Sušćepanska, odnosno potrošači koji su priključeni na potisni cijevovod rezervoara Stanišića dubrava će imati vodu u onom vremenskom periodu kada se vrši punjenje rezervoara.
– Naselje Žvinje će se snabdijevati cistijernom po potrebi kao i druga naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobiti vodu.
Kontakt telefoni za naručivanje cistijerne: 067/213-810
Vrijeme trajanja vodosnabdijevanja direktno zavisi od položaja potrošača u odnosu na pripadajuće rezervoare. Ukoliko dođe do bitnijih promjena u sistemu vodosnabdijevanja potrošači će biti blagovremeno obaviješteni. Skrećemo pažnju potrošačima da prethodno restriktivnom režimu snabdijevanja, pregledaju svoje hidrofore i otklone eventualne nedostatke.
IZ Vodovoda Posebno mole vlasnike bazena za plivanje, da u ovom periodu ne obavljaju punjenje ili dopunjavanje svojih bazena vodom iz sistema.
Preduzeće Vodovod i kanalizacija će se truditi da u skladu sa mogućnostima obezbijedi dodatne količine vode za veće hotele i turističke komplekse.
U Crnoj Gori potrebna je hitna akcija u suzbijanju dostupnosti narkotika u blizini škola, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Saradnica na programima u CGO-u Marlena Ivanović kazala je da je ta nevladina organizacija nedavno podnijela inicijativu Upravi policije za procesuiranje slučajeva prodaje psihoaktivnih supstanci u neposrednoj blizini obrazovnih ustanova.
Te slučajeve, kako je navela Ivanović u saopštenju, zabilježili su aktivisti CGO-a, u vidu reklamnog materijala sa QR kodovima sa katalozima i kontaktima za kupovinu psihoaktivnih supstanci.
“CGO naglašava da reklamni materijal ovakve sadržine u blizini obrazovnih ustanova nose ozbiljnu opasnost da učenici postanu žrtve ilegalne trgovine narkoticima”, rekla je Ivanović.
Ona je istakla da je to problematično imajući u vidu i da mladi, po relevantnim istraživanjima, predstavljaju posebno ranjivu kategoriju kada je u pitanju izloženost psihoaktivnim supstancama.
Ivanović je kazala da je CGO zabrinut zbog povećane dostupnosti tih supstanci mladim osobama i njihovog uticaja na zdravlje i bezbjednost učenika.
“Postavljanje reklamnih materijala sa navedenim sadržajem ukazuje da su se dileri narkoticima osmjelili kad na ovaj način direktno krše zakonske propise ili da imaju zaštitu u institucijama za takvo nezakonito djelovanje”, rekla je Ivanović.
Kako je kazala, distribucija psihoaktivnih supstanci među mladima može imati katastrofalne posljedice po njihovo zdravlje, obrazovanje i socijalni život, pa suzbijanje ovakvih pojava mora biti prioritet svih društvenih aktera.
Ivanović je kazala da u CGO-u smatraju da je od ključne važnosti da nadležne institucije preduzmu sve neophodne mjere kako bi se spriječilo širenje i prodaja ovih opasnih supstanci, posebno u okruženju koje bi trebalo da bude sigurno za djecu i mlade.
“Pozivamo donosioce odluka i nadležne organe da hitno istraže ovakve slučajeve i preduzmu sve potrebne mjere u cilju identifikacije i sankcionisanja odgovornih osoba, ali i građane i građanke da reaguju i prijave nadležnim organima ukoliko primijete iste, kako bi zajedničkom akcijom doprinijeli zdravijem okruženju za mlade”, zaključila je Ivanović.
Njemačka vlada u četvrtak je odlučila uvesti strože politike sigurnosti i azila nakon napada povezanog s Islamskom državom.
Troje ljudi ubijeno je, a osmero je ozlijeđeno u napadu koji se dogodio za vrijeme festivala u povodu 650 godina Solingena u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Napadač je bio Sirijac koji nije uspio dobiti azil u zemlji.
Isa al H. (26), koji se predao policiji i priznao zločin, boravio je u izbjegličkom centru u tom gradu na zapadu Njemačke koji je pretražen u subotu.
List Der Spiegel objavio je da je u zemlju došao potkraj 2022. i zatražio azil. Prema pravilima EU-a, trebao je biti protjeran u Bugarsku, zemlju ulaska u Uniju u kojoj je bio registriran, no nije protjeran jer se skrivao nekoliko mjeseci.
Incident je zaoštrio rasprave oko pravila za azil i deportaciju uoči državnih izbora idući mjesec.
Novi paket mjera uvodi strožu regulaciju oružja, uključujući stroža pravila za njegovo posjedovanje, opću zabranu noža skakavca i apsolutnu zabranu noževa na javnim događajima kao što su festivali, sportski događaji i trgovački sajmovi.
Savezni policajci smjet će koristiti elektrošokere, a provjere dozvola oružja uključivat će nove savezne agencije kako bi se spriječilo ekstremiste da nabave oružje.
Berlin će također postrožiti zakone i procedure za azil i dozvolu boravka, uključujući niži prag za ozbiljne slučajeve za deportaciju, kada je deportirani počinio kazneno djelo oružjem ili opasnim alatom.
Postrožit će se kriteriji za uskraćivanje azila ili izbjegličkog statusa, uključujući strože kazne za teška kaznena djela, a to će se odnositi i na mlade.
Tražitelji azila neće imati pravo na socijalne naknade u Njemačkoj ako su zatražili azil u drugim europskim zemljama, a izbjeglice koje putuju u svoju domovinu bez opravdanog razloga mogli bi ostati bez svojeg zaštićenog statusa, navodi se u dokumentu.
To se pravilo neće odnositi na ukrajinske izbjeglice.
Vlada će tražiti reforme zajedničkog europskog sustava azila tako da se pojednostavi transfere i deportacije i poticat će deportaciju u Afganistan i Siriju osoba koje su počinile ozbiljna kaznena djela ili ih se smatra terorističkim prijetnjama.
Paket donosi i mjere za borbu protiv “nasilnog islamizma”, uključujući ovlast vlastima da koriste biometrijske podatke iz javno dostupnih online izvora za prepoznavanje lica kako bi se identificiralo sumnjivce.
Vlada će povećati ovlasti unutarnje obavještajne agencije BfV kad je riječ o financijskim istragama, a zabrane islamističkih organizacija i dalje će se provoditi, po vladinom dokumentu.
Prema podacima Atmospheric G2, početkom mjeseca predviđa se da će temperature na kopnu biti 5 do 8 °C iznad 30-godišnjeg prosjeka. U južnoj Njemačkoj, na Balkanu, u Ukrajini i na Baltiku bit će posebno toplo, rekao je Matthew Dross, meteorolog u tvrtki Maxar Technologies Inc.
Globalno zatopljenje produljuje ljetne vrućine u septembru, pa čak i oktobru u Evropi. To povećava prijetnju od ekstremnih vremenskih događaja, kao što su poplave, jake oluje i šumski požari, ali blaži uvjeti također bi mogli odgoditi početak sezone grijanja u ponavljanju 2023. godine, piše Bloomberg.
Septembar je važan za trgovce energijom jer se krajem mjeseca sklapaju ugovori za sezonu grijanja. Rastuća potražnja za hlađenjem gurnula je rekordne cijene električne energije u Italiji u kolovozu, ali zima će biti veći test za širu regiju.
Sušni uvjeti također će se proširiti do rujna u nekim područjima, uključujući veći dio Iberije, Balkana i istočne Evrope, prema Jasonu Nichollsu, meteorologu iz AccuWeather Inc.
Nakon sredine mjeseca, izgledi su neizvjesni jer će ovisiti o utjecaju toplog Atlantskog oceana i nadolazeće La Niñe, rekao je Maxar. Temperature Atlantika bile su blizu rekordnih visina već nekoliko mjeseci, a povijesno gledano to je zagrijalo Europu tijekom rujna.
Ostaci tropskih sustava također bi mogli biti “zamjenski znak za septembar”, potencijalno pogodivši UK, Francusku i Iberiju s jakom kišom i jakim vjetrovima, rekao je Nicholls iz AccuWeathera.
Prošlog su sedmice ostaci uragana Ernesto pokrenuli žuta vremenska upozorenja za Škotsku dok je oluja Lilian puhala s Atlantika.
Gran pri 37. FFHN – MFF filmu „Čuvari formule“ Dragana Bjelogrlića – foto PR Centar
Veliku zlatnu mimozu 37. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala i nagradu koja nosi ime producenta i dugogodišnjeg direktora Festivala, Plaketa “Zoran Živković“ – za najbolji film dobilo je ostvarenje Dragana Bjelogrlića „Čuvari formule“, odluka je žirija zvanične selekcije dugometražnog igranog filma koji je radio u sastavu: Lordan Zafranović – predsjednik i članovi Pjer Žalica i Pavle Simonović.
Žiri je zaključio da se uglavnom u poslednje vrijeme filmovi sve više udaljavaju od bioskopa i da imaju sve manje gledalaca.
-„Čuvari formule“ nasuprot ovoj tendenciji, izuzetan je bioskopski film koji u svim svojim elementima, na uzbudljiv način, publici prezentuje jedan dio velike opasnosti za svijet kad je u pitanju atomska energija. Zbog toga Gran Pri žiri dodeljuje filmu „Čuvari formule“. I internacionalna produkcija ovog filma ocijenjena je kao vrhunska realizacija, pa mu pripada i nagrada koja nosi ime producenta i dugogodišnjeg direktora Festivala – Zorana Živkovića, obrazložio je žiri.
Bjelogrlić je, sjećajući se kako je, kada je 1989. godine prvi put bio na Festivalu u Herceg Novom odigrao vaterpolo utakmicu u kojoj su učestvovali mnogi poznati filmski radnici tog doba, poput Bata Živojinovića, Živka Nikolića, Milana Žmukića, Zorana Živkovića, Steva Koprivice, otkrio da je to jedan od momenata koje u sjećanju nosi čitav život, jer postoji fotografija.
– Mnogi ljudi sa te fotografije više nisu tu, ali Festival je i dalje tu, živi, a ja mu želim mnogo uspjeha. Bio sam mnogo puta na ovom festivalu kao glumac i kao producent, ove godine sam prvi put kao reditelj i dobio sam ovo priznanje od izuzetnog žirija, u jakoj konkurenciji. Zaista mi to mnogo znači – poručio je Bjelogrlić.
Zlatna mimoza za najbolju režiju dodijeljena je reditelju Goranu Stolevskom za film „Domaćinstvo za početnike“.
Po ocjeni žirija film funkcioniše po svim svojim elementima, koji i pored turobnog ambijenta i izuzetno teške teme donosi svježinu i optimizam života, što se uspjeva vještinom režijskog postupka.
Gran pri 37. FFHN – foto PR Centar
Zlatna mimoza za najbolji scenario pripala je Jeleni Paljan za film „Proslava“.
– Nelinearno ispričana priča po romanu Damira Karakaša, svoju poentu otkriva na samom kraju. Ostavljajući puno prostora za diskusiju, žiri cijeni hrabrost autorke, koja delikatnu temu beskompromisno tretira na delikatan način, obrazložio je žiri.
Jelena Đokić dobitnica je Zlatne mimoze za najbolju žensku ulogu u filmu „Svemu dođe kraj“ a Marko Janketić Zlatne mimoze za najbolju mušku ulogu u filmu „Pontonovo srce“.
Nagrada „Živko Nikolić“ – za specijalni doprinos filmskom izrazu dodjeljena je rediteljki Sonji Prosenc, za film „Porodična terapija“.
-Žiri je u potrazi za estetikom Živka Nikolića pronašao film „Porodična terapija“ koji na novi način uspjeva da ilustruje jednu od trauma našeg novog doba, ocijenio je žiri.
Specijalno priznanje žirija 37. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala otišlo je u ruke reditelja Mladena Đorđevićaza film „Radnička klasa ide u pakao“, „za beskompromisnost u realizaciji umjetničke ideje – bez obzira koje to rizike nosi“.
Podsjećamo da je na ceremoniji svečanog otvaranja 37. FFHN –MFF Nagrada“ Milan Žmukić”– za poseban doprinos afirmaciji festivala, dodijeljena Radu Šerbedžiji.
Nagrada koju dodjeljuje publika u okviru programa Mreže festivala Jadranske regije, biće dodijeljena kada se zbroje glasovi sa svih festival koji čine Mrežu.
Gran pri 37. FFHN – MFF filmu „Čuvari formule“ Dragana Bjelogrlića – foto PR Centar
Žiri FEDEORA – Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana koji je ove godine radio u sledećem sastavu: Zlatko Vidačković – predsjednik, Mikelanđelo Mesina i Marija Ivanović – Nikčević, članovi, donio je odluku da nagradu za najbolji film dodjeli filmu „Živi i zdravi“, reditelja Ivana Marinovića.
Kako je kazao Novljanin Ivan Marinović, film je nedavno dobio nagradu publike, a kada se zasluži takva nagrada, obično ne slijedi nagrada kritike.
-Te dvije stvari se teško povezuju i zato se od srca zahvaljujem, ovo je velika podrška za film. Posebno je hrabro i otmeno dati nagradu komediji, istakao je Marinović.
Žiri FEDEORA dodijelio je i Specijalno priznanje filmu „Majka Mara“, rediteljke Mirjane Karanović.
U takmičarskoj selekciji dokumentarnog filma najbolji je film „Stolar“ od Xelil Sehragerd a posebna priznanja zaslužili su filmovi ‘Moody’ od Karoline Karvan i Tomaža Ratera i „Pjesma koju smo pjevali” od Eni Sakab.
Odluku o nagradama donijeli su reditelj Ajat Najafi, rediteljka Urška Đukić i novinarka Tanja Šuković.
U takmičarskoj selekciji studentskog filma o nagradama je odlučivao žiri u sastavu: Maja Todorović, predsjednica i članovi Luka Živković i Bojan Vuletić.
Nagrada Zlatna mimoza za najbolji studentski film 37. FFHN – MFF dodjeljena je filmu „koji je se na dosljedno diskretan i hrabar način bavi aktuelnom temom povratka izgnanih u svoj rodni kraj“, „Đe je kruva nema gladi“rediteljke Katarine Lukec, studentkinje Akademije dramskih umjetosti iz Zagreba.
Specijalna nagrada za najbolji scenario dodjeljena je filmu „Komšijske bubice“ i scenaristima Filipu Zadru i Ivanu Ožegoviću, studentima Akademije dramskih umjetosti iz Zagreba.
Specijalna nagrada za najbolju režiju u selekciji „studenskog filma“ pripala je filmovima „Gabi“ reditelja Dušana Vojinovića sa Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i filmu „Alenka“ reditelja Kristijana Irgla sa Akademije za pozorište, radio, film i televiziju Ljubljana.
Zatvaranje festivala obilježila je i posebna posveta – magistru likovnih umjetnosti, slikaru, uredniku likovnih programa u Herceg festu, divnom saradniku u organizaciji svih novskih festivala, Vojislavu Voju Kilibardi (1978–2023).
Počasnu plaketu kao mali znak nezaborava članu Vojove familije Radojici Gardaševiću uručio je Danilo Babović.
U završnici festivala na Kanli kuli je prikazan film „Čuvari formule“, Dragana Bjelogrlića.
Treći Festival etnološkog filma – RISAN 2024 održaće se u Risnu od 31. avgusta do 3. septembra 2024. godine u organizaciji NVO ”Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna.
Ovogodišnje izdanje je revijalnog i tematskog karaktera, a biće prikazano deset filmova po selekciji reditelja Vladimira Perovića. Tema festivala je nasljeđe / ostavština / baštine, a naš Risan, najstarija naseobina na području Crne Gore, bio nam je inspiracija za biranje ovogodišnje teme, poručuju organizatori.
Baštineći slojeve različitih kultura – ilirske, rimske, mletačke, osmanske, austrijske, vrijedan je dragulj na mapi kulturnog nasljeđa Crne Gore i s ponosom želimo da to prikažemo gostima. Kroz filmove autora od Balkana do Australije saznaćemo i nove priče o nasljeđu drugih država i naroda, a ujedno naučiti da više cijenimo svoju ostavštinu i njegujemo je na pravi način. Naši gosti su i reditelji čiji se filmovi nalaze na ovogodišnjem programu i u interakciji sa publikom biće u mogućnosti da predstave svoje stvaralaštvo, popularizuju filmsku produkciju i na bliži način nas upoznaju sa kulturom zemlje iz koje dolaze. Takođe, i mi ćemo se potruditi da na najbolji mogući način predstavimo ono što mi baštinimo i možda ih inspirišemo za neke nove istraživačke teme.
Centralni program biće održan na platou palate Ivelić u Risnu sa početkom u 20 časova.
Prvog dana Festivala biće prikazana četiri filma i to: KROŠNJA Predraga Todorovića iz Srbije, ZEMLJA KEREKA Ivana Galavnjova iz Rusije i ZVUK MOG TELEFONA Australijskih reditelja Dženifer Deger i Pol Gurumuruvuja.
U nedelju, 1. septembra, na programu je film holandske rediteljke Dorne Vaniuvel U POTRAZI ZA ENOK.
Festival etnološkog filma
Istog dana u 18 časova na risanskoj rivi biće otvorena izložba fotografija pod nazivom ,,Risan – nekad i sad”. Autori izložbe, politikološkinja mr Jelena Čečur i fotograf Ranko Maraš, nastojali su da odaberu fotografije Risna sačinjene do 80-tih godina XX vijeka, te da im one posluže kao model da sa iste lokacije i iz istog ugla prikažu kako Risan izgleda sada. Cilj ove izložbe je predstavljanje bogate kulturne baštine Risna, ali izražavanje potrebe da se ista valorizuje na pravi način.
Ponedeljak, 2. septembar, rezervisan je za priče o nasljeđu. U 18 časova u avliji porodice Kordić na Bujevini biće predstavljena publikacija “Porodica Kordić u Risnu” koja je rezultat višedecenijskog istraživanja porijekla svoje porodice kroz razne arhive širom Boke Kotorske autora Branislava Brana Kordića iz Risna. Ovim programom želimo da istaknemo značaj arhivskog istraživanja i damo pozitivan primjer brige o porodičnim korijenima, a možda i da podstaknemo želju u nekom da se posveti istraživanjima istorijata svoje porodice. O značaju arhivskog istraživanja, kao i o poduhvatu autora da govoriće naša uvažena arhivistkinja Snežana Pejović. Publika će imati priliku i da posluša kako potrebu istraživanja sopstvenog porijekla vidi iz stručnog ugla antropološkinja Tamara Lepetić. Nakon ovog, uslijediće predavanje o pravu miraza u kotorskom Statutu iz 1616. godine Janka Paunovića, doktoranda na Institutu za rimsko pravo na bečkom pravnom fakultetu čiji fokus istraživanje jeste miraz, za njega ključna društvena institucija.
Istog dana od 20 časova biće projekcija sljedećih filmova: Publici će se predstaviti i autori Reza Madžlesi iz Irana sa filmom SVANULA JE ZORA, kao i crnogorski reditelj Miljan Vučeljić sa filmom DOLINE. Iste večeri biće prikazan i film ZAVJEŠTANJE dansko-holandske produkcije reditelja Gudmunda i Hakona Sanda.
U utorak, 3. septembra na programu je: MOST OD FILIGRANA Žarka Joksimovića i Ersina Šamlija iz Srbije i Kosova, ČAMUR bugarsko-ukrajinske rediteljke Tatjane Stanjeve. A ovogodišnji program završavamo filmom ŽIVOT JE reditelja Vladimira Perovića koji nam donosi priču o njegovom cuckom kraju.
U dijelu programa pod nazivom ”Eho-festivala” 4. i 5. septembra biće upriličena gostovanja sa projekcijama odabranih filmova na više lokacija – Dom starih ”Grabovac” Risan, plato ispred Doma kulture na Mircu i u parohijskom domu u Dragoševom selu na Krivošijama. Ovim segmentom želimo da filmska ostvarenja ovogodišnjeg izdanja dođu i do najudaljenije publike, ispunjavajući time još jednu od misija festivala, a to je decentralizacija kulturnih dešavanja.
Projekat je finansiran sredstvima Opštine Kotor, uz veliku podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Prijatelji Festivala: Briv Hospitality d.o.o., Turistička organizacija Kotor, Filmski centar Crne Gore, NU ”Organizacija žena” Risan, JU OŠ ”Veljko Drobnjaković” Risan, JU Dom starih ”Grabovac” Risan, Pomorski muzej Crne Gore, Mjesna zajednica Risan, Mjesna zajednica Donje Krivošije i Mjesna zajednica Mirac.
Festival je otvoren za sve ljubitelje filma i dobrog druženja.
Mlada operska pjevačica Antonia Vučinović, nastupiće u subotu 31. avgusta u Amfiteatru Luštica Bay-a, sa početkom u 21 sat, u pratnji Ane Mihaljević na klaviru.
SURE ON THIS SHINING NIGHT, pjesma za glas i klavir, američkog kompozitora Samuela Barbera prenosi osjećaj divljenja i radosti prema životu, te je Antonia, htjela po njoj da nazove ovaj recital. Osim Barbera, publika će uživati u liedovima i arijama Schuberta, Chiare, Dvoržaka, Tschaikovskog, kao i u jedinoj operskoj ariji napisanoj na našem jeziku. Sa Antoniom i Anom na sceni ove godine biće i crnogorska violinistkinja Verica Čuljković.
Impresivna biografija tek čeka ovu mladu tivatsku sopranistkinju jer već je osvojila velike scene Evrope, a kao mladi talenat već četvrtu godinu za redom nastupa u kulisi Luštica Bay. Trenutno živi u Beču i studentkinja je treće godine na jednom od najprestižnijih svjetskih muzičkih univerziteta, Universität für Musik und darstellende Kunst Wien, u klasi profesorice Laure Aikin, jedne od vodećih svjetskih soprana. Ove godine bila je dio opere u Steinbruch-u (Oper im Steinbruch) i velike produkcije opere “AIDA” G. Verdi.
Ovog ljeta Antonia Vučinović je otvorila 11. sezonu jedinog operskog festivala u Crnoj Gori “Operosa Opera Festival” na Mamuli, ali i održala solistički koncert kao jedini operski umjetnik grada Tivta u sklopu Tivat Music Festivala, pod nazivom “Tivtu sa ljubavlju”.
Član je Philharmoniker Chor Wien. U decembru debitovaće u ulozi Mutter u operi “Hänsel und Gretel” Humperdinck. Takoðe sledeća sezona sa sobom nosi još i debi u operi “Suor Angelica” G. Puccini.
Studira glumu u klasi profesorice Anette Wunsch i bila je angažovana već u nekoliko glumačkih predstava. Lied i oratorijum pohaðala je u klasi profesora Anton Scharinger, pokazujući veliko interesovanje za tu oblast. Antoniin vokalni mentor je profesor István Mátyás, a takođe radi sa Tatianom Kachko i Sawako Yamada.
U decembru 2023. godine, debitovala je kao Prva dama u Mocartovoj operi “Čarobna frula”. Takođe je nastupala kao Contessa u Mozartovoj operi “Le nozze di Figaro” i kao Miss Todd u scenama Menottijeve opere “The Old Maid and the Thief.” Sa 18 godina imala je priliku da učestvuje u Pučinijevoj operi “Boemi”.
Dobitnica je nagrada na nekoliko meðunarodnih takmičenja, od čega izdvaja takmičenje “Paolo Barrasso” u Italiji 2019. Godine na kom je osvojila laureat. Nastupala je i u prestižnim koncertnim dvoranama, uključujući pozorište Schönbrunn i Ehrbar Saal u Beču.
Otok Šćedro prostire se uz južnu obalu Hvara, dugačak je šest i pol kilometara i širok kilometar i pol, površine od svega 8,4 km. Ima predivne plaže i čisto more, krase ga mir, tišina i aromatični mirisi mediteranskog bilja. A ono što ovaj značajni krajobraz čini toliko posebnim i privlačnim je neobično razvedena obala – iz zraka izgleda poput oblaka kakvog smo znali crtati kao djeca. Upravo ta karakteristika svake sezone privlači brojne nautičare.
Šćedro inače na staroslavenskom znači „milostiv“, „milosrdan“ jer su nekad moreplovci u njegovim lukama, na sjevernoj strani otoka, nalazili zaštitu za vrijeme oluja i jakih vjetrova, a mnogi će se nautičari iz istog razloga u nekoj od njegovih brojnih uvala skloniti i danas.
Međutim, da bi otok Šćedro ostao mirna oaza prepuna prirodnih ljepota u kojima svatko tko ga posjeti može pronaći zaklon i mir, važno je da nautičari prakticiraju održive prakse na moru, što uključuje, između ostaloga, izbjegavanje sidrenja u posidoniju. A di se sidre nautičari koji pristaju uz obalu Šćedra, odlučili smo istražiti s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“.
Akcija informiranja nautičara – Šćedro
Akcija informiranja na Šćedru
U sklopu provedbe Interreg projekta EFFICIENTN2K, Sunce i JU „More i krš“ organizirali su 21. kolovoza akciju informiranja na Šćedru koji pripada području ekološke mreže Šćedro – podmorje. Izuzev Sunca i JU „More i krš“, u akciji su sudjelovali i Lučka kapetanija Split – Lučka ispostava Hvar, Prijatelji Šćedra d.o.o. i Splitsko-dalmatinska županija (Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet).
– Ideja projekta podizanje je kapaciteta u nadzoru i efikasnom provođenju zaštitite u zaštićenim područjima, s time da je naglasak na Natura 2000 područjima. Mi smo u sklopu ovog projekta radili analize ne bi li otkrili koji su najčešći pritisci na ta područja te smo, osim otpada iz mora, kao najveće pritiske identificirali sidrenje, ispuštanje otpadnih voda i ribarstvo. – objasnila je Vida Zrnčić, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštite prirode u Suncu, koja je tog dana o problematici sidrenja razgovarala s gotovo 20 nautičara.
Objasnila im je da bi pri sidrenju trebali izbjegavati sidrenje u livade posidonije kada je to god moguće. Također treba izvlačiti sidro na način da se smanji negativni utjecaj na morska staništa i vrste te da se ne ruje po dnu jer se tako uništava posidonija. Osim toga, s obzirom na to da je prisutna samo u Sredozemnom moru i raste tek jedan centimetar godišnje, što je čini izuzetno osjetljivom i ugroženom, morska cvjetnica je zakonom zaštićena u Hrvatskoj.
– Uloga livada posidonije u održavanju ravnoteže morskog okoliša je nemjerljiva te je zbog toga uvrštena u prioritetna staništa u okviru europske ekološke mreže Natura 2000. – opetovano je isticala Vida nautičarima na koje smo nailazili u našoj akciji.
Akcija informiranja nautičara – Šćedro
Nautičare bi trebalo redovito informirati i upozoravati
Kako bi što bolje zapamtili ove važne informacije, podijelili smo im informacijske letke i vodonepropusne torbe s natpisom „I’m a posidonia keeper“.
– Nautičari na koje smo naišli unutar nautičkog sidrišta otoka Šćedra uglavnom su bili privezani na uređeni sustav plutača. Pojasnili smo im da ekološki trajni sustavi sidrenja štite posidoniju od brodskog sidra koje ju devastira. Također, pojasnili smo im važnu ulogu tog staništa za druge biljne i životinjske vrste. Gosti iz Italije i Španjolske poznaju posidoniju jer u njihovim država postoje jake kampanje o njezinom očuvanju. Nažalost, na nautičkom sidrištu smo naišli i na one koji sidre brodskim sidrom. Tu je intervenirala kapetanija koja je upozorila nautičare da je zabranjeno sidriti na 150 metara udaljenosti od sidrišta prema pučini, unutar njega te prema obali. Svi su pozitivno reagirali i pomaknuli se. – istaknula je Jelena Kurtović Mrčelić iz JU „More i krš“ koja već ima iskustva s ovakvim tipom akcije. A kako je izgledala prva akcija informiranja u sklopu EFFICIENTN2K-a na Zlatnom ratu, saznajte u članku.
Da je sve navedeno itekako potrebno ovom području, svjesna je toga i Ana Marija Jakas, predstavnica tvrtke koncesionara (sidrište) na otoku.
– Svaki koncesionar ima Pravilnik o redu i radu na sidrištu, kojeg ovjerava Lučka kapetanija te na temelju njega može nautičare udaljiti ako zamijeti kršenje Pravilnika. Problem je što mi jedino što možemo napraviti je upozoriti, razgovarati i razglabati s nautičarem, nemamo ovlasti prisiliti ga da se udalji ako on to ne želi. Nalazimo se pod jurisdikcijom Lučke kapetanije Split – Lučka ispostava Jelsa, koji imaju ovlasti sankcionirati prekršitelje ako se dogodi neki od prekršaja kojima mi svakodnevno svjedočimo. Nažalost, nemaju brod pa ne mogu izaći na teren, što bi značilo d smo prepušteni sami sebi. Smatram da bi se situacija znatno poboljšala kad bi kapetanija dolazila češće, u nenajavljene provjere. Brzo bi se pročulo za to i nautičari bi sigurno postali oprezniji i više bi se držali propisa i pravila, a i nama kao koncesionarima pomogli bi da očuvamo red i sigurnost u uvali gdje su naša koncesijska polja. A kad bi sve to savršeno funkcioniralo, vjerujem da bismo mogli više energije i vremena uložiti u organizaciju aktivnosti za očuvanje prirode. Pritom bismo posebno voljeli napraviti nešto po pitanju zaštite podmorja oko otoka jer status Šćedra kao zaštićenog krajobraza obuhvaća samo kopno. – rekla je Jakas.
Akcija informiranja nautičara – Šćedro
Ključna je zajednička suradnja
S obzirom na to da je jedna od zakonskih obaveza koncesionara prikupljati otpads plovila koja su privezana na njihov sidreni sustav, Jakas nam je pokazala „Nautical box“ – promotivnu kutiju s vrećama za odvajanje otpada koja se dijeli od 2020. godine. Izuzev toga što se to pokazalo kao odlično rješenje za odvajanje otpada, „Nautical box“ ima na sebi i QR kod koji sadrži razne korisne informacije za nautičare. Na taj način se obavlja koncesionarska dužnost i istovremeno pruža nautičarima korisne informacije.
Nažalost, kako smo mogli posvjedočiti na terenu, svijest nautičara je još uvijek niska – u suprotnome se ne bi sidrili u posidoniju, vezali za borove na obali i ispražnjavali tankove.
– Dok smo se vozili oko Šćedra, na dva mjesta primijetili smo čak i tragove otpadnih voda. One su vrlo problematične jer onečišćenje morske vode može dovesti do promjena u razinama hranjivih tvari, broju i raznovrsnosti organizama, nakupljanju organskih i anorganskih spojeva kao i promjene u hranidbenom lancu. Dapače, njihovo je ispuštanje u more zakonom kažnjivo. Ovo samo pokazuje da je još mnogo posla pred nama kako bismo osvijestili nautičare na Jadranu. – rekla je Zrnčić.
Na kraju, nakon provedene akcije i provjere stanja na terenu, raspravljalo se o mogućim rješenjima za Šćedro. Kao jedno od rješenja oko kojeg su se svi složili, istaknuta je zajednička suradnja.
– Potrebno je raditi na više strana: na informiranju nautičara, na jačanju nadzora, naročito od strane kapetanije, na uređenju ekoloških nautičkih sidrišta i sličnih prihvatnih luka te postupno uvoditi potpunu zabranu sidrenja u posidoniji. – objasnila je Kurtović Mrčelić.
A dok se cijeli taj sustav ne uredi i usavrši, pozivamo sve nautičare da odgovorno plove Jadranom i čuvaju morske ekosustave! Kako, saznajte putem serije članaka u sklopu naše online ljetne kampanje A di se ti sidriš?.
