Fondacija Tradicija i kultura Pariz-Herceg Novi i JUK Herceg fest sa zadovoljstvom pozivaju na otvaranje izložbe PARISKI KRUG, iz kolekcije porodice Garfani. Izložba će biti otvorena u utorak, 16. jula u 20 sati i 30 minuta u galerijskom prostoru Dvorane „Park“.
Dado Đurić, Jarmila Vešović, Apy Bosalec, Dušan Lučić, Sofija Di Garofani, Loran Huot, Nikola Marković, Pero Nikčević, Mihael Milunović, Marko Veličković, Franck Garofani, Kosta Kulundžić, Biserka Gal, Kemal Širbegović, Mikan Aničić, Bogdan Antonijević, Srećko Gal, Mari Leger i Miloš Todorović, autori su djela koja ćemo vidjeti u postavci izložbe PARISKI KRUG.
Izložbu autora koji su se obrazovali, stvarali, živjeli ili još stvaraju i žive u Parizu gradu svjetlosti i prestonici umjetnosti otvoriće Nikola Marković, slikar, vajar, arhitekta i dizajner.
Ovim programom na neki način se obnavlja manifestacija Dani Pariza u Herceg Novom koju je svojevremeno inicirala Sofija Ćuk Garofani, a organizovana je tokom pet godina, do 2019.
Novoizgrađeni Veliki gradski park, koji se nalazi na prostoru nekadašnjeg fabričkog postrojenja „Livnica“, svečano će biti otvoren u ponedjeljak, 15. jula u 20 sati.
Veliki gradski park prostire se na 11 hiljada metara kvadratnih i predstavlja jedinstvenu zelenu oazu nadomak drevnog urbanog jezgra. Sa amfiteatrom na otvorenom i kupolom u središtu, čije je postavljanje inspirisano glorijetom iz nekadašnje gradske kafane „Dojmi“, ujedno će biti svojevrsno mjesto odvijanja različitih kulturnih i zabavnih dešavanja.
Čak šest različitih funkcionalnih cjelina oblikuju ovaj park, gdje se posebno ističe dječija zona sa savremenim mobilijarom, šetne i trim staza, uz miran prostor sa ležaljkama namijenjen odmoru. Pažnja je posvećena kućnim ljubimcima, tako da je karakteristika Velikog gradskog parka i zona za pse.
Program svečanog otvaranja počinje u 19 sati bogatim programom za djecu, a park će u 20 sati, uz simboličnu sadnju drveća, zvanično otvoriti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić. U muzičkom dijelu programa, koji počinje u 21 sat, učestvovaće bendovi „Fankulo“ i „Crveno i Crno“.
Opština Kotor poziva građanke i građane Kotora, kao i goste, na druženje i zajedničko otvaranje Velikog gradskog parka!
Robert Homen dirigovao je prvi put u svojoj karijeri djelom čijom izvedbom je njegov otac dirigovao 115 puta
-Ovo je veliki doživljaj, snažne su emocije, puno je sjećanja, jako sam ushićena što je uopće došlo do toga da se napravi ovakvo veče u spomen moga supruga koji je zaista puno napravio u oblasti muzike na ovom našem podneblju, kaže za Boka News, Estera Homen, udova maestra Miroslava Homena, kome je bilo posvećeno izvođenje djela „Karmina Burana“ Karla Orfa na otvaranju 23. izdanja KotorArta. Ona je precizirala da je njen suprug 115 puta dirigovao izvedbama djela „Karmina Burana“ Karla Orfa.
Ovoga puta i kao majka, Estera je imala razloga da bude jako ponosna, s obzirom da je njen sin, maestro Robert Homen, uspješno dirigovao združenim Simfonijskim orkesrom i Horom Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije i Dječijim horom JUOŠ “Narodni heroj Savo Ilić” iz Kotora, dok su kao solisti nastupili izvrsni Armand Ljikaj, bariton, Rovena Dželjilji, sopran i Matijas Dželji, tenor. Mješoviti hor pripremio je Dritan Lumshi, a dječiji hor profesorica Vesna Ivanović. Stajaće ovacije i dugi aplauz na kraju govore najbolje o sjajnom prijemu publike.
Estera Homen, koja je takođe muzički akademski obrazovana ličnost, te i sada pjeva u Zboru katedrale Svetoga Tripuna, posvetila je svoj život porodici i vlastitu karijeru podredila je suprugovoj, što se moglo naslutiti i iz dokumentarnog filma rediteljice Tamare Milošević, u produkciji RTCG, prikazanog na ceremoniji otvaranja Festivala.
Estera, koja je uživala u izvedbi 25 odabranih pjesama iz ciklusa „Carmina Burana“ Karla Orfa, za naš portal kaže:
– Sretna sam kao supruga, ponosna kao majka, to je nešto što me duhovno ispunjava. Ja sam tokom nastupa maltene s pjevačima pjevala, jer sam to sve proživljavala, toliko puta sam to slušala. Bila sam podrška i kao supruga i kao profesionalni muzičar – pjevala sam. Bila sam i savjetodavac, u jednom divnom braku koji smo imali, tako da je ovo veče za mene jedno divno, veliko ispunjenje. Zahvalna sam jako Ratimiru Martinoviću koji je sve to organizirao, koji je sve ovo napravio, sa velikim problemima koji su se javljali i koji se znaju dogoditi, on je to sve riješio na najljepši mogući način. Veliko hvala i za divnu publiku koja je tu bila, vjerujem da su svi puni lijepih utisaka, kazala nam je Estera Homen, ne skrivajući ushićenje nakon uspješne koncertne izvedbe i dirigovanja njenog sina. Pored Roberta, i njen drugi sin se bavi muzikom- Rudolf Homen je profesor i trubač.
Ako računamo ukupno dirigovanje „Karminom Buranom“ u porodici Homen, onda je ovo u Kotoru 116. put, iako je za maestra Roberta prvi put da diriguje ovim produkcijski veoma zahtjevnim djelom. Potsjeća nas da je kantata „Carmina Burana“ obilježila karijeru njegovoga oca, na neki način bila je jedan od „zaštitnih znakova“ Sarajeva u to vrijeme.
KotorArt 2024.
-Super je bilo, jeste zahtjevno, ali inspirativno – ponosan sam, sretan sam, srce mi je ispunjeno, na neki način tata je dobio svoje mjesto u kolektivnom sjećanju Grada. Ovo javno izvođenje djela „Carmina Burana“ u njegovu čast, kroz tu kulturu sjećanja – to je ono što je bilo neophodno da se njegovo ime uvrsti u listu znamenitih ličnosti ovoga podneblja, ali i šire, u cijeloj regiji. Jako sam sretan što je baš u Kotoru došlo do ove realizacije da se na ovakav zaista veličanstven način sjetimo njega, kazao je Homen.
Objašnjava da su orkestar, horovi i solisti iz raznoraznih razloga imali samo jednu probu, što govori o dobroj pripremljenosti svakog pojedinačno i cijelog ansambla.
-Simfonijski orkestar i hor Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije je više puta izvodio ovo djelo, oni imaju „Karminu Buranu“ na svom repertoaru i eto, došlo je do te suradnje. Ovo nije njihova prva suradanja sa KotorArtom, nastupili su tu prije tri godine sa maestrom Mladenom Tarbukom, izvodili su opere koje imaju elemente na temu Crne Gore, tako da mislim da je njima ovo drugi dolazak ovdje. kazao je Homen za Boka News i dodao da nakon ovog nastupa putuje u Bratislavu, gdje će se 21. jula naći u publici na koncertu grupe AC/DC.
KotorArt 2024.
S koljena na koljeno
Robert Homen je redovni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Kao simfonijski i operski dirigent radio je sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT, Simfonijskim puhačkim Orkestrom OSRH, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, a bio je takođe dirigent i Narodnog pozorišta u Sarajevu, kao i Crnogorskog simfonijskog orkestra. Vodio je hor „Palma“ Bazilike Srca Isusova u Zagrebu, a trenutno vodi Mješoviti hor „Lira“ Jevrejske opštine Zagreb, kao i Duvački orkestar KUD „Lovro Ježek“ u Mariji Bistrici. O njegovoj svestranoj muzičkoj ličnosti govori i podatak da je član vokalnog ansambla „Gospodnetić singers“, koji je osvojio zlatne medalje u višeglasnom pjevanju na međunarodnim takmičenjima u Veneciji i Berlinu.
Miroslav Homen sin je Antuna Homena, pedagoga, kompozitora, dirigenat, orguljaša i osnivača muzičkih škola. Nakon završene Muzičke akademije u Sarajevu 1966. godine, postaje šef dirigent sarajevske Opere i baleta. U periodu 1988-1990, bio je direktor Sarajevske Opere i Sarajevske Filharmonije. Trideset godina dirigovao je studentskim horom Slobodan Princip Seljo iz Sarajeva, sa kojim je osvajao prve nagrade na međunarodnim takmičenjima. Kao gostujući dirigent nastupao je u svim operskim kućama bivše Jugoslavije i u brojnim evropskim zemljama. Od 1992. godine radio je kao dirigent, upravnik i potom šef dirigent u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca. Dobitnik je nagrade Milka Trnina (1998). U Sarajevu je postavio prvu poslijeratnu opersku premijeru – Pučinijevu Tosku (1998), potom i Verdijevog Trubadura (1998), dok je 2000. godine dirigovao premijeru prve bosanske opere – Hasanaginicu Asima Horozića. Na sarajevskoj Muzičkoj akademiji bio je redovni profesor za predmet Hor od 1986. godine.
Američka tajna služba istražuje kako je naoružani napadač uspio da se približi dovoljno da puca iz poluautomatske puške i povredi bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa na mitingu u Pensilvaniji, što ukazuje na neuspjeh jedne od osnovnih dužnosti bezbjednosne agencije, javlja Glas Amerike.
Naoružani napadač, koga su ubili pripadnici Tajne službe, ispalio je više hitaca ka bini sa „uzvišenog položaja izvan mjesta održavanja skupa“.
Analiza Asošiejted presa, kojom je obuhvaćeno više od deset video snimaka i fotografija snimljenih na Trampovom mitingu, kao i satelitskih snimaka lica mjesta, pokazuje da je strijelac uspio da se zapanjujuće približi bini na kojoj je govorio bivši predsjednik, koji je povrijeđen tom prilikom, dok je jedan učesnik skupa ubijen, a dva su povrijeđena.
Na video snimku koji je objavljen na društvenim mrežama i koji je geolocirao AP, vidi se tijelo čovjeka u sivoj kamuflažnoj odjeći kako nepomično leži na krovu proizvodnog pogona sjeverno od kompleksa Batler Farm Šov, gde je održan Trampov miting.
Krov je bio manje od 150 metara od mjesta gdje je Tramp govorio, što je udaljenost sa koje bi prosečni nišandžija mogao da pogodi metu ljudske veličine. To je razdaljina na kojoj regruti američke vojske moraju da pogode siluetu veličine čovjeka da bi se kvalifikovali za rukovanje jurišnom puškom M16 u osnovnoj obuci. AR-15, koju je koristio strijelac na Trampovom skupu, poluautomatska je civilna verzija vojnog M16.
Glavni specijalni agent FBI-a Kevin Rojek rekao je da je „iznenađujuće“ da je napadač, identifikovan kao 20-godišnji Tomas Metju Kruks (20) iz Betel Parka u Pensilvaniji, mogao da puca na binu prije nego što je ubijen.
Na skupu su bili članovi protivsnajperskog i tima Tajne službe za sprečavanje napada, prema riječima dvojice službenika za sprovođenje zakona. Teško naoružani tim za sprečavanje napada, čiji je kodni naziv Tajne službe „Sokolovo oko“, odgovoran je za eliminisanje prijetnji kako bi drugi agenti mogli da zaštite i odvedu osobu koju štite.
Kontrasnajperski tim, poznat pod kodnim imenom „Herkules“, koristi dalekozore i opremljen je snajperskim puškama za suočavanje sa prijetnjama iz velike daljine.
Američki sekretar za unutrašnju bezbjednost Alehandro Majorkas rekao je da njegovo odjeljenje i Tajna služba sarađuju sa organima za sprovođenje zakona na istrazi pucnjave. Održavanje bezbjednosti predsjedničkih kandidata i događaja u njihovoj kampanji jedan je od „najvitalnijih prioriteta odjeljenja“, rekao je Majorkas.
– Mi smo angažovani sa predsjednikom Bajdenom, bivšim predsjednikom Trampom i njihovim kampanjama i preduzimamo sve moguće mjere da obezbijedimo njihovu bezbjednost i bezbjednost – dodao je on.
Pozivi na istragu stižu i iz krugova Trampovih republikanaca, ali i od demokrata.
Republikanac Džejms Komer iz Kentakija, predsjednik Nadzornog odbora Predstavničkog doma, rekao je da je kontaktirao Službu za brifing i pozvao direktorku Kimberli Čitl da se pojavi na saslušanju.
Kongresmen Riči Tores, demokrata iz Njujorka, pozvao je na istragu „bezbjednosnih propusta“ na mitingu.
– Federalna vlada mora stalno da uči iz bezbjednosnih propusta kako bi izbjegla njihovo ponavljanje, posebno kada ti propusti imaju implikacije po naciju – rekao je Tores.
Guverner Viskonsina Toni Evers, takođe demokrata, objavio je na mreži Iks da su on i njegovo osoblje u kontaktu sa koordinatorima za planiranje bezbjednosti uoči nacionalne konvencije koja treba da počne u ponedjeljak u Milvokiju.
– Ne možemo biti zemlja koja prihvata političko nasilje bilo koje vrste – to nismo mi kao Amerikanci – rekao je Evers.
Državni tužilac Merik Garland rekao je da će Sekretarijat za pravosuđe „uložiti sve raspoložive resurse u ovu istragu“.
– Moje srce je uz bivšeg predsjednika, povrijeđene i porodicu učesnika mitinga koji je ubijen u ovom užasnom napadu. Nećemo tolerisati nasilje bilo koje vrste, a ovakvo nasilje je napad na našu demokratiju – naveo je Garland u saopštenju.
Kulturno zavičajno udruženje (KZU) “Napredak” Gornja Lastva u okviru manifestacije „Dane pejzaža 2024“, organizovali su koncert klape “Kaše” iz Dubrovnika.
Dejana Stjepčević ispred udruženja Napredak podsjetila je da ovo 10. godina kako se ova manifestacija realizuje te da su zadovoljni posjetom programa.
“Vidjeli ste i po broju posjetilaca i po reakciji publike da je nastup klape Kaše bio jako uspješan. Mi već naredno veče imamo nešto drugačiji koncert sastava “Kind of blues”. Nakon toga očekuje nas i za nas najznačajniji događaj a to je Lastovska festa koja se ove godine dešava jubilarni pedeseti put”, kaže Stjepčević.
Klapa Kaše u Gonjoj Lastvi
Cilj je, podsjeća ona, da se sačuva ambijent Gornje Lastve i tradicija i kulturno nasleđe uprkos činjenici da više nema stanovnika u selu.
“Ova ambijentalna cjelina je jako interesantna turistima koji borave u Tivtu i tome u prilog ide i činjenica da na koncertima bluza, džeza kao i na koncertu u svitanje, od prisutne publike, oko 80 odsto budu turisti. I to je vid valorizacije ovog područja ali i turističke ponude grada”, ističe Stjepčević.
Klapa Kaše u Gonjoj Lastvi
Luka Šerić član klape Kaše kaže da su do sada više puta nastupali i u Tivtu i u Donjoj Lastvi ali da je ovo njihov prvi nastup u ovom ambijentu koji je, kaže, očaravajuć.
“Bilo je lijepo nastupiti ovdje , iako bez mikrofona i ozvučenja, ali možda i bolje, bili smo nekako bili prisniji s publikom i nadam se da ćemo ponovo ovdje nastupati”.
Gornja Lastva foto Boka News
Sponzori ovog koncerta bili su Dubrovačko neretvanska županija, Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Porto Montenegro.
Budva Dan državnosti - foto MediabiroBudva Dan državnosti - foto Mediabiro
Budva Dan državnosti - foto Mediabiro
Budva Dan državnosti - foto Mediabiro
Budva Dan državnosti - foto Mediabiro
Trg ispred Starog grada sinoć je odisao emocijom, nostalgijom, pobjedom i herojstvom, a sve zbog filmske muzike uz koju je veliki broj posjetilaca proslavljao 13. jul – Dan državnosti Crne Gore. Slavio se i jubilej – 20 godina rada i postojanja Turističke organizacije Budva, što je bio i razlog da svojim sugrađanima i turistima daruje veče za pamćenje.
„Vodimo vas u jednu filmsku avanturu, u izvođenju revijskog orkestra, pod dirigentskom palicom Fedora Vrtačnika. Sigurna sam da će Bojana Stamenov, Marijana Šovran, Dado Topić, Matija Canata i Siniša Radan uspjeti da probude odavno zakopane emocije koje su u svima nama, te da će nas vratiti u mladost i neke lijepe trenutke”, istakla je, uoči koncerta, predstavnica TO Budva Ljubica Pribilović.
Tako je i bilo. Pun gradski trg uživao je uz svjetsku i jugoslovensku filmsku muziku koju je sinoć u Budvu doveo novosadski orkestar Big bend. Numera iz filma „Ratovi zvijezda” koja već 50 godina slavi hrabrost, nadu i avanturu, otvorila je filmsko veče. Uslijedila je kompozicija iz italijanskog filma „Život je lijep” – o žrtvovanju u najtežim vremenima tokom Drugog svjetskog rata. Zatim se publika podsjetila i koliko su Jugosloveni doprinijeli borbi protiv fašizma i to kroz muziku iz filma „Valter brani Sarajevo”. Dirigent Fedor Vrtačnik ponosan je što je u ovaj projekat ušao sa TO Budva.
Budva Dan državnosti – foto Mediabiro
„Ovo je nastavak jedne divne saradnje sa TO i Opštinom Budva. Na sceni imamo fantastične muzičare novosadskog Big benda i gudački orkestar opere pozorišta iz Novog Sada. Fantastičan i dinamičan program domaće muzike. Šta je film bez muzike? Filmska muzika u Jugoslaviji ostavila je trag kao jedan trend, koji se izvodi i kod nas i u svijetu”, istakao je Vrtačnik.
Program je vodila jedna od omiljenih glumica u regionu Sloboda Mićalović. Koncertu je dala posebnu čar i magiju. Filmska muzika je najveća podrška glumcu, kaže Mićalović. A sinoć, inspiracija je bila u budućnosti bez rata, istakla je Mićalović.
„Sve ono što ne možemo da prenesemo kako treba ili nam je potrebna pomoć, muzika je ta koja nas podrži. I muzika i gluma su usko povezane i na pozorištu i na filmu. Filmska muzika je nešto što zauvijek ostaje kada je numera dobra. Ostaje kao nešto što ti vraća sjećanja, emocije na dobre filmove, likove. I mi glumci doživljavamo da naši likovi doživljavaju besmrtnost. I kada nijesmo ovdje, kroz muziku možemo da vratimo sva ta sjećanja”, poručila je Mićalović.
Jedno od lijepih sjećanja donijela je muzika iz čuvenog jugoslovenskog filma „Balkan ekspres”. Bojana Stamenov, džez i soul umjetnica, pjevala je čuvene hitove iz filma. Naglašava da je u ovim vremenima važno promovisati kulturu.
„Meni je jako drago što Crna Gora svoj današnji dan, pogotovo u Budvi, obilježava na ovaj način. Nijesmo ni svjesni koliko znamo dobre muzike. Go, Budva! Svaka čast za ovaj koncert. Srećan praznik”, poručila je Stamenov.
Budva Dan državnosti – foto Mediabiro
Publiku je oduševila i operska diva Marijana Šovran. Ističe da je sinoćnji koncert uspio da vrati posjetioce u vrijeme kada su hitovi, poput “Over the rainbow” iz Čarobljaka iz Oza, postali popularni. Zahvaljuje TO Budva što je uvidjela značaj toga.
„Posebno sam srećna što ću sa TO Budva da proslavim 20 godina njihovog postojanja, jer 20 godina i veoma uspješno sarađujem sa njima. Saradnja sa TO Budva je zaista fenomenalna. Veliki su profesionalci. Vrlo su gostoljubivi, što je važno za turizam”, rekla je Šovran i dodala da je sinoćni koncert učinio veliku stvar za Crnu Goru, posebno za Budvu.
Uslijedili su i hitovi EX YU muzike poput Devojko mala, Flojd, Odlazim, a volim te. Uvertira u filmsko veče bio je orkestar Gradska muzika Budva. Nizale su se starogradske melodije, ali i popularni hitovi koji su učinili da već u 21 sat glavni trg bude pun.
Elena Vukčević, članica je orkestra već osam godina. Za Mediabiro kaže da je ponosna što je sinoć bila dio proslave Dana državnosti i jubileja TO Budva.
„Na koncertu smo imali zabavne i ritmične pjesme kao što su rok, pop i latino. Nadam se da turisti vole našu gradsku muziku, a vidi se i da im se sviđamo. Gradska muzika Budva ima veliki značaj za našu zajednicu, za naš grad, zato što smo mi porodica koja traje jako dugo. Gradska muzika je i zajednica koju svi treba da dožive barem jednom u svom životu. Mi sviramo za svakog. Repertoar nam je takav da ima dosta žanrova i da svako može da se pronađe, navela je Vukčević.
U TO Budva ističu da su od svog osnivanja 2004. godine fokusirani na kulturu i manifestacioni turizam u gradu, čemu je sinoć i svjedočio pun trg ispred Starog grada.
„Možemo reći da smo za sve ove godine, zahvaljujući vizionarskom timu, uspjeli da se izdignemo na jedan zavidan nivo, prateći svjetske trendove. Tako je i ovog puta. U tom stilu proslavljamo Dan državnosti, a ujedno i jubilej TO Budva”, zaključila je predstavnica TO Ljubica Pribilović.
Ribari vade jastoge i druge rakove ulovljene u Sjevernom moru, u blizini Whitbyja, u sjeveroistočnoj Engleskoj. Whitby je treća po veličini luka za lov jastoga u Europi. Ondje se svake godine na kopno iskrca oko 100.000 jastoga, što osigurava posao za 150 ljudi.
Prije 30 godina u istoj je luci bilo tridesetak velikih ribarskih brodova, a danas ih se može izbrojati na prste jedne ruke. Bijela riba poput bakalara migrirala je odavno na sjever u hladnije vode, a ribari su se morali okrenuti lovu na rakove.
Potom je nova katastrofa pogodila lokalnu ribarsku industriju: od kraja 2021. jastozi i drugi rakovi počeli su ugibati u ogromnom broju iz nepoznatog razloga. Neki mještani sumnjaju na vladin projekt jaružanja za novu luku nakon Brexita u regiji Teesside, sjeverno od Whitbyja. Stručnjaci pak krivca vide u patogenu.
Kako bilo, za spas jastoga pokrenut je projekt mrijestilišta koji uključuje izlov ženki jastoga, od kojih svaka nosi tisuće jaja iz Sjevernog mora kako bi se mogle sigurno izleći.
Kompanija Monteput, koja upravlja prioritetnom dionicom auto-puta, naplatila je za dvije godine njegovog funkcionisanja ukupno 19,4 miliona EUR putarine.
Iz Monteputa su kazali da je u prethodnih godinu naplaćeno 10,2 miliona EUR putarine, milion više nego u prvoj godini funkcionisanja.
Auto-putem je od 13. jula prošle godine do danas prošlo 2,54 miliona vozila, što je rast intenziteta saobraćaja od 12 odsto u odnosu na prvu godinu funkcionisanja, kada je prioritetnom dionicom od Smokovca do Mateševa prošlo 2,26 miliona vozila.
Prosječno je u prvoj godini auto-putem prošlo 6,2 hiljade vozila dnevno, a u drugoj 6,93 hiljade.
Iz Monteputa su saopštili da je ta kompanija od osnivanja posvećena unapređenju saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori, a ove godine obilježava dvije godine funkcionisanja dionice od Smokovca do Mateševa.
„U prethodnom periodu, Monteput je kroz organizovanje službi i nabavku opreme uspostavio funkcionalan sistem upravljanja i održavanja čiji je cilj obezbjeđivanje uslova za bezbjedno korišćenje auto-puta“, rekli su iz kompanije.
Oni su dodali da je godišnjica funkcionisanja prioritetne dionice prilika da se predstavi njihov rad i ostvareni rezultati.
„Auto-put je ove godine dobio i upotrebnu dozvolu što podrazumijeva da nema tehničkih nedostataka koji utiču na sigurnost i funkcionalnost objekta. U toku probnog rada otklonjeni su uočeni nedostaci, a izvođač radova je u saradnji sa nadzornim organom i investitorom obavio funkcionalna ispitivanja“, navodi se u saopštenju.
Iz Monteputa su poručili da službe za građevinsko i elektro-mašinsko održavanje, nadzor i upravljanje saobraćajem, zaštite i spašavanja, te za naplatu putarine rade neprekidno 24 sata kako bi auto-put bio funkcionalan i bezbjedan.
„Pored zaposlenih, za kvalitetno održavanje infrastrukture, obezbjeđena je potrebna mehanizacija koja uključuje 21 specijalizovano vozilo za održavanje, a na raspolaganju je pet vatrogasnih“, rekli su iz Monteputa.
Oni su saopštili da je u drugoj godini rada bilo manje saobraćajnih nezgoda, kao i požara na automobilima, u odnosu na prethodnu godinu. Na auto-putu su zabilježene 24 saobraćajne nezgode, u kojima je devet osoba povrijeđeno, a jedna je izgubila život. Bilo je 18 požara na automobilima, od kojih je polovina sa manjom materijalnom štetom.
Iz kompanije su poručili da je unapređenje usluga i sistema naplate putarine u fokusu Monteputa.
„U cilju povećanja broja korisnika elektronske naplate putarine kompanija je pokrenula akcijsku prodaju tag uređaja koji na akciji košta deset EUR, dok minimalna dopuna korisničkog računa iznosi 20 EUR, a svi ENP korisnici imaju deset odsto popusta na cijenu putarine“, rekli su iz kompanije.
Oni su dodali da je proširen naplatni centar Mateševo, a povećan je i broj mjesta za prodaju i dopunu tagova.
„Cilj je da se poveća broj ENP korisnika čime bi se rasteretio i ubrzao saobraćaj na naplatnim centrima. Uspostavljanjem saradnje sa Putevima Srbije, ENP korisnicima je omogućeno da jedan tag uređaj koriste u obje zemlje“, rekli su iz Monteputa.
Oni su dodali da je kompanija ove godine usmjerena na izradu projektne dokumentacije za nove dionice auto-puteva i brzih saobraćajnica. Objavljeni su tenderi za jedan idejni projekat i šest idejnih rješenja, čime se stvaraju uslovi za dalje projektovanje, ugovaranje i izgradnju saobraćajne infrastrukture.
„U tom kontekstu je izuzetno važno što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila povoljan kredit za nastavak gradnje autoputa od Mateševa do Andrijevice. Završen je pretkvalifikacioni javni poziv i u toku je evaluacija prijava u skladu sa EBRD kriterijumima“, saopštili su iz Monteputa.
Oni su naveli da je tunel Sozina u posljednjoj godini ostvario prihod od 11,96 miliona EUR, dok preostali dug prema Evropskoj investicionoh banci (EIB), koji je nastao usljed kredita za gradnju tunela, iznosi 8,5 miliona i biće otpaćivan do maja 2030. godine.
„Kompanija preduzima intenzivne aktivnosti na investicionom održavanju tunela koje predstoje u narednom periodu“, navedeno je u saopštenju.
Iz Monteputa su poručili da nastavljaju sa radom na unapređenju saobraćajne infrastrukture Crne Gore, sa ciljem boljeg povezivanja i ekonomskog razvoja, kao i integracije u evropsku mrežu koridora.
Jedan od najistaknutijih programa združenih produkcionih i umjetničkih snaga KotorArta i TMF-a održaće se 16. jula na ostrvu Gospa od Milosti, uz podršku Ambasade Italije u Crnoj Gori i Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu. Renomirani svjetski ansambl iz Rima, Mare Nostrum, nastupiće pod dirigentskom palicom maestra Andree de Karla, izvodeći odabrana renesansna i barokna djela.
Skriveni biser Boke Kotorske otvoriće se po prvi put kao umjetnička scena, a na njoj će premijerno u Crnoj Gori biti koncertno izvedeni djelovi opera La Circe i Coriliano, za koje je libreto napisao don Krsto Ivanović. Kanonik Crkve sv. Marka, rođeni Budvanin, hroničar i libretista, Ivanović je većinu svog života proveo u Veneciji, pišući libreta za opere koje su izvođene u Veneciji, Beču i Pjaćenci. Ansambl čine Đulija Bolkato, sopran, Gabrijele Toskani, violina, Marko Keršbaumer, violina, Ulrik Gaston Larsen, teorba, Tomas Kiđoni, violončelo, Amleto Mateuči, kontrabas i Lućija Adelaide di Nikola, čembalo i orgulje.
“Jedinstven spoj zvuka, istorije, arhitekture, duhovnosti i prirode ovaj događaj izdvaja i čini svojstvenim vrhuncem programa Festivala. Nadaleko poznat po unikatnosti i profesionalizmu, ansambl Mare Nostrum već dugi niz godina posvećeno istražuje i promoviše muziku baroknog i renesansnog perioda. U harmoniji sa ambijentom ostrva Gospa od Milosti, u narodu poznatog i kao Školj, na površini od 160 sa šezdesetak metara, ansambl će publici pružiti najvjerniji portret jednog vremena. Ostrvo, na kome se nalaze franjevački samostan i crkva Gospe od Milosti, posvećena začeću Bogorodice, već 500 godina obilaze hodočasnici, a te večeri priliku da ga posjete imaće i ljubitelji renesansne i barokne muzike. Premijerno će moći da čuju libreta skoro zaboravljenog crnogorskog libretiste don Krsta Ivanovića”, izjavili su iz PR službe Festivala.
Mare Nostrum je osnovao Andrea de Karlo 2005. godine, kao ansambl viola. Ansambl se ubrzo okrenuo raznovrsnijem intrumentarijumu, i danas je repertoar prvenstveno baziran na baroknoj muzici rimskih kompozitora, s posebnim akcentom na vokalnoj muzici Alesandra Stradele (1639-1682). De Karlovo originalno istraživanje o odnosima ekspresivnosti, senzibiliteta i prirode zvuka pruža novo viđenje estetike vokalne i instrumentalne muzike 17. vijeka. U brojna izdanja ansambla ubrajaju se: Orgelbuchlein, s djelima Johana Sebastijana Baha, Le Concert des Violes, Coup de cour, (2010), Nueva Espana (2012) itd. Pod dirigentskom palicom Andrea de Karla ansambl je objavio zbirku kompakt-diskova s djelima Alesandra Stradele, u okviru projekta za izdavačku kuću Arkana. Na kompakt-diskovima snimljeni su: svjetska premijera serenade La Forza delle stelle, oratorijum S. Giovanni Crisostomo -kao prvo izdanje u svijetu (2014), svjetska premijera oratorijuma S. Editta, vergine e monaca, regina d’Inghiliterra (2016), oratorijum S. Pelagia (2017), opera La Doriclea (2018), komična opera II Trespolo tutore (2020), kao i nedavno otkrivena opera Amare e Fingere (2022).
Prvo izdanje Tivat Music Festivala održava se na više lokacija u Tivtu i bokokotorskom zalivu, od 28. juna do 12. avgusta, u partnerstvu sa Centrom za kulturu Tivat, uz podršku zlatnog sponzora Coca-Cola HBC Crna Gora, te kompanija Luštica Bay, Porto Montenegro, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Regent Montenegro i drugih značajnih sponzora, partnera i prijatelja iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o aktivnostima Festivala mogu se pronaći na internet stranici www.tivatmusicfestival.com i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na @tivatmusicfestival, odnosno #tivatmusicfestival.
Dvadeset treće izdanje KotorArta i njegovih Don Brankovih dana muzike svečano je otvoreno sinoć uz monumentalno djelo Karmina burana Karla Orfa koju je izveo Simfonijski orkestar i hor Narodnog pozorišta opere i baleta Albanije, kao i dječiji hor JUOŠ Narodni heroj Savo Ilić iz Kotora. Kao solisti nastupili su Rovena Dželjilji, sopran, Matijas Dželji, tenor i Armand Ljikaj, bariton, dok je sve učesnike predvodio maestro Robert Homen. Mješoviti hor pripremio je Dritan Lumshi a dječiji hor profesorica Vesna Ivanović.
Ovaj značajni kulturni događaj posvećen je liku i djelu maestra, Kotoranina, Miroslava Mira Homena koji je, u svojoj bogatoj karijeri, Karminu buranu izveo preko 100 puta. Direktor KotorArta Ratimir Martinović kazao je u svom obraćanju da ovogodišnji vizual festivala predstavlja mističnu umjetnost, hiromantiju – sposobnost izučavanja linija, znakova i brijegova na ljudskom dlanu, po kojima se mogu pročitati ljudske sudbine i budućnost. Kako je rekao, na dlanu Kotora i KotorArta odavno se nalaze linije imena Don Branka Sbutege, Darinke Matić Marović i mnogih drugih koji su, kako je kazao, svojim životima i djelima utisnuti u sudbinu grada Kotora, a neki od njih i samog festivala.
KotorArt 2024.
“Večeras svečano ukazujemo i na onu liniju na dlanu za koju Kotorani odavno znaju ali je večeras, ovim događajem, nekako posthumno i sa poštovanjem zajedno obznanjujemo a koja nosi ime Miroslava Mira Homena. Kroz djelo koje ga je proslavilo – Karminu Buranu, pa još pod dirigentskom palicom njegovog sina Roberta”, rekao je on.
Martinović je napomenuo da uvijek prepoznaju one koji su ih podržavali od samih početaka. On se tom prilikom zahvalio bivšim predsjednicima Opštine Nikoli Konjeviću i Mariji Maji Ćatović, kao i sadašnjem predsjedniku Opštine Kotor, Vladimiru Jokiću.
KotorArt 2024.
“Hvala i svim drugim partnerima sa kojima djelimo iste vrijednosti koje promovišemo ovdje u Kotoru. Povjerenje ćemo pravdati djelima kao i do sada. Umjetnička produkcija KotorArta povezuje ovaj prostor sa Evropom i svijetom, afirmiše upravo spoznajne, etičke i estetske vrijednosti koje se suprotstavljaju gluposti i laži, zlu i unutrašnjem ružnom. Ove vrijednosti su brana civilizacije prema varvarstvu i haosu. Naš Festival valorizuje lokalne i nacionalne kulturno-umjetničke vrijednosti i nadasve njihovu povezanost sa Evropom i svijetom. Kotor je grad koji je od svog osnivanja prije dva milenijuma dio evropske civilizacije, o čemu svjedoči činjenica da regionalno ima najveću koncetraciju kulturnih dobara na listi UNESCA u odnosu na broj stanovnika. Ova katedrala je vjekovima simbol duhovnih, etičkih i estetskih vrijednosti grada. Utemeljena upravo na njima uspjela je da odoli brojnim istorijskim i prirodnim potresima. U to ime, želim svim građankama i građanima sretan Dan državnosti moderne i razvijene Crne Gore i još jednom želim da vam poželim dobrodošlicu na KotorArt i njegove Don Brankove dane muzike”, poručio je on.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić prisjetio se u svom obraćanju mnogih velikana koji su utkali svoja djela u grad Kotor, kao što je Miroslav Miro Homen.
Otvaranje KotorArta – foto Mediabiro
“Kroz film ćemo biti u prilici da se upoznamo sa njegovim djelom i njegovim životom kako bi osjetili njegovo prisustvo među nama. Ne samo njegovo nego i nebrojenih, koji su nas vodili do ove noći. U našem postojanju smo omeđeni riječima, jezikom i govorom, često onemogućeni da izrazimo ono što osjećamo. Čini nam se da vrijeme pored nas teče, da ono što je bilo ostaje iza, a čekamo barem nagovještaj onoga što će biti, sluteći da smo u sjedištu vrtloga , gdje nema ni prošlosti ni budućnosti već je svaki tren sadašnjost. Da su svi prošli i budući tu, sada. Ne možemo stajati pred ovom katedralom a ne stajati sa onim mladićem Tripunom koji je sa jednom strašnom rečenicom o slobodi u dalekoj Nikeji zaradio oreol mučenika i vječnosti. Hvala KotorArtu što nas jednom godišnje okupi da nas podsjeti na milenijume trajanja, da nas kroz umjetnost učini barem malo boljima”, rekao je on.
Za ambasadorku Evropskeunije u Crnoj Gori, Oanu Kristinu Popu, KotorArt je omiljeni festival u Crnoj Gori koji povezuje ljude različitih kultura i govnornih područja.
“Kultura prevazilazi granice i jezike, to je jezik srca, most koji povezuje ljude drugačijeg porijekla i vjerovanja. Kroz umjetnost i muziku otkrivamo našu zajedničku ljudskost i kultivišemo međusobno razumijevanje – osnovu na kojoj dugotrajni mir i prosperitet mogu cvjetati. Crna Gora sa svojim bogatim tradicijama i živom kulturnom scenom je pokazala nepokolebljivu posvećenost evropskim vrijednostima. KotorArt festival potvrđuje tu obavezu, prikazujući izuzetan talenat i kreativnost koji cvjetaju godinama unutar ovih starih zidina”, naglasila je ona.
Kad slavimo državnost, odajemo počast umjetnosti – istakla je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović. Kako je dodala, KotorArt promoviše naslijeđe i znanja Kotora i Crne Gore na međunarodnoj sceni i obrnuto. Ministarstvo kulture i medija pruža u kontinuitetu podršku KotorArtu, prepoznajući ga kao značajni element kulturne ponude Crne Gore. Ta podrška ogleda se u statusu festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, finansijskoj podršci, logistici pa sve do našeg prisustva danas ovdje, kao i na svim manifestacijama koje se organizuju pod imenom KotorArt. Zato, neka se čuje muzika zvona. Zvona stvaralačke moći ljudske duše, neka nas oplemene. Neka zvone zvona buđenja, slavljenja i širenja kulture i umjetnosti”, kazala je ministarka Vujović.
KotorArt 2024.
Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art i na društvenim mrežama preko stranica festivala @kotorart i preko #kotorart.
