Mišo Klep iz Tivta dobitnik je prve nagrade u avgustovskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“ koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju, priređuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more, „Una“ iz Tivta.
Klep je prvo mjesto osvojio sa ulovom kakav odavno nije viđen u ovoj nagradnoj igri – sabljarkom težine 50 kilograma. Ovaj brzi predator i jedan od riba koja je najcjenjenija među tzv. big-game sportskim ribolovcima, ulovljena je u ranim jutarnjim satima na otvorenom moru, na 10 milja jugozapadno od ostrva Mamula, na mamac-živog škombra.
Avgust – drugo mjesto – Milan Kolarić – tuna 67.5kg
Drugo mjesto pripalo je Milanu Kolariću iz Bara koji je u akvatorijumu oko rta Volujica, štapom iz čamca sa takođe živim škombrom kao mamcem, ulovio tunu težine 67,5 kilograma.
AVGUST – TREĆE MJESTO – Miro Ciganović – pagar 8kg
Njegov sugrađanin Miroslav Ciganović bio je treći sa ulovljenim pagrom težine 8 kilograma. Pagar je ulovljen na pendulu, na dubini od 37 metara u barskom akvatorijumu, a mamac je bio živi šnjur.
Mjesto u Tivtu gdje se planira gradnja bazena bez bazenske školjke
Javna rasprava Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu izgradnje šetališta, plaže i otvorenog plivališta na lokaciji Belane, a koja je danas održana u Tivtu, pokrenula je dilemu da li je uopšte isplativo u punoj mjeri realiazovati taj projekat koji će koštati preko 1,4 miliona eura. Naime, učesnici u javnoj raspravi izrazili su rezervu da li je uopšte na tom mjestu moguće relizovati planirane sadražaje – plažu i otvoreno rekreativno plivalište, s obzirom na stanje u ovom dijelu akvatorijuma tivatskog zaliva. Mala plitka uvala između ulaza u gradsku marinu Kalimanj sa sjeverozapadne i rta Župa sa jugoistočne strane, jedan je od najzagađenijih djelova Tivatskog zaliva sa debelim nanosima fekalija, mulja i drugog otpadnog materijala koji su se na njenom dnu taložili decenijama, kao i sa izuzetno slabom prirodnom cirkulacijom morske vode. Sve to nije spriječilo planere Državne studije lokacije za ovaj dio tivatske obale i Vladu koja je taj planski dokument usvojila, da ovdje predvide gradnju i uređenje više plaža, kao i otvorenog „bazena bez bazenske školjke“ koji bi trebao supstituisati pravi bazen koji lokalni DPS-SDP čelnici, Tivanima bezuspješno obećavaju u svakoj izbornoj kampanji već desetak godina.
Na lokaciji ukupne površine skoro 7.600 kvadrata mora i kopna, planirana je izgradnja lungo mare pješalčke staze dužine oko 400 metara, nasipanje i uređenje plaže od skoro 1.900 kvadrata, te izgradnja plažnog objekta sa garderobom i sanitarnim čvorem. Prema projektu koji je napravilo JP „Morsko dobro“, u moru će se na šipovma graditi velika ponta sa dvije pješačke pasarele spojena sa obalom, a ta ponta biće osnova „bazena bez bazenske školjke“ – odnosno otvorenog plivališta koje će od okolnog akvatorijuma, biti odvojeno plutajućim pontonima širine 2,5 metara. Na glavnoj ponti osim manjih tribina za gledaoce, biće i svlaičionice, sanitarni čvor i manji ugostiteljski objekat sa terasom- vidikovcem. „Bazen bez bazenske školjke“ ljeti će sluiti kao plivalište, dok će zimi biti korišten kao mandrać u kome se mogu smjestiti 44 barke i manja brodića.
„Ovi sadržaji treba da urede postojeći prostor, oblikovno i u smislu ponude, regulišu kretanje ljudi i vozila u tom dijelu tivatske obale i urede infrastrukturu. Tu nema ništa što bi ugrozilo životnu sredinu. Problem taloga na dnu mora se kroz ovaj projekat ne može riješiti, ali bi Opština i „Morsko dobro“,posebno u slučaju realizacije sadržaja planiranih na rtu Župa, trebali da ispitaju taj talog i urade studiju njegovog bagerisanja i uklanjanja.“- kazala je Jovanka Vukčević, iz podgoričkog „Biroa Vukčević“ koji je uradio Elaborat.
Prisutni mještani skrenuli su pažnju predstavnicima Opštine Tivat, „Morskog dobra“ i obrađivačima Elaborata, da je cijeli taj akvatorijum potpuno nepogodan za kupanje zbog velikih nanosa mulja, fekalija i drugog otpada na dnu, a za koji projektom uopšte nije planirano da se ukloni. Kako se čulo, vaterpolo utakmice, čak i u tzv. divljoj ljetnjoj ligi koja se ljeti igra u Boki, ne mogu se validno igrati na plivalištu gdje je dubina mora samo 1,9 metara, a teško se može očekivati da će se iko kupati u plitkom i ustajalom moru uvale koja obiluje zagađenim muljem na dnu.
Tivtu treba zatvoreni olimpijski bazen koji lokalni čelnici građanima obećavaju već godinama
Građani su protestovali i što planom nije predviđeno očuvanje dijela postojećih ponti i mula za vezivanje barki „koje će nestati nasipanjem plaže na kojoj se neće kupati niko“, pa su predložili nadležnima da dobro promisle prije nego krenu u realizacju ovako zamišljenog projekta uređenja tog dijala tivatske obale. Kako se čulo, Tivtu ne treba otvoreno plivalište – mandrać za barke kakvi već više od 50-tak godina postoje u gotovo svakom od manjih bokeljskih obalnih naselja, već pravi, zatvoreni olimpijski bazen koji lokalni čelnici građanima obećavaju već godinama.
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty -
1 od 10
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Zagađenje - izduvni gasovi sa kruzera Thomson Majesty
Kada je u kotorski zaliv jutros uplovio kruzer Thomson Majesty, engleske kompanije Thomson Cruises, iz njegovog dimnjaka kuljao je uglavnom crni, gusti dim. Kada je kruzer pristao u luku, nakon izvjesnog vremena stvorila se izmaglica od smoga koja se proširila duž citavog zaliva, a najviše od Starog grada do Peluzice i u dubinu prema Škaljarima. Nije, međutim, bila pošteđena ni Dobrota, gdje se dim donekle podigao u visinu.
Kako je to izgledalo vidi se na našim fotografijama.
Kruzer “Thomson Majesty” izgrađen je 1992. godine i po plinovima koje ispušta jasno je da ne pripada visokoj ekološkoj klasi kruzera. Juče je u Kotoru skoro cijeli dan boravio i kruzer iste kompanije, “Thomson Celebration”, iz čijeg su dimnjaka takođe izlazile velike količine izduvnih gasova, ali na sreću Kotorana vanjski pritisak je dim nosio u visinu. Taj kruzer je još starije generacija jer je napravjen 1984. godine. Očito ni njemu ekološka oprema nije jača strana ali je zato opremljen svim modernim uređajima za proizvodnju bučne zabave, u šta su se Kotorani i brojni turisti mogli uvjeriti između 13 i 15 sati dok su sa kruzera, koji je bio na vezu u luci, treštali decibeli.
Očigledno da je odavno sazrelo vrijeme da se i u Kotoru mjeri zagađenost vazduha, decibeli, more…
Projekt „Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru“ skraćenog naziva „4M“ s kojim se želi potaknuti prekogranična saradnja Hrvatske i Crne Gore vezano za zaštitu podmorja počo je da se sprovodi.
Udruga Sunce će kao koordinator projekta sljedeća 24 mjeseci surađivati s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko – neretvanske županije te crnogorskim partnerima, ekološkom udrugom Green Home i Agencijom za zaštitu životne sredine Crne Gore, na brojnim aktivnostima vezanim za unaprjeđenje upravljanja morskim resursima na prekograničnom području Hrvatske i Crne Gore (Cavtat – Prevlaka, HR i Arza – Platamuni, CG), saopštili su nam iz udruge Sunce – Split.
Opšti cilj projekta je poboljšano upravljanje i smanjenje utjecaja na morska staništa i vrsta od interesa za EU Zajednicu u prekograničnom području.
Projekt se finansira u sklopu Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora IPA II Ukupna vrijednost projekta je 333.253 eura, a EU financira projekt s 283.265 eura.
Istraživanje
Specifični ciljevi su povećati kapacitete i poboljšati međusektorsku suradnju u identifikaciji, monitoringu i upravljanju morskim staništima i vrstama. Povećati kapacitete za prikupljanje podataka o rasprostranjenosti i statusu morskih staništa i vrsta. Povećati svijest glavnih korisnika Jadranskog mora kako bi se smanjio njihov utjecaj na morski okoliš.
Glavne aktivnosti projekta uključuju:
• Seminar o identifikaciji i upravljanju morskom ekološkom mrežom;
• Trening – planiranje upravljanja;
• Izrada mjera/plana upravljanja za morsku ekološku mrežu;
• Jačanje kapaciteta za kartiranje podmorja i monitoring;
• Kartiranje morskih staništa/vrsta u potencijalnim Natura 2000 područjima i uspostava monitoringa livada morske cvjetnice posidonije.
• Kampanja za podizanje svijesti među nautičarima u prekograničnom području HR/CG vezano za zaštitu podmorja.
• Program edukacije u svrhu podizanja razine svijesti kod lokalnih prekograničnih zajednica, posebno djece školske i predškolske dobi.
Poznati evropski veleprodajni lanac, koji svoje prodajne centre ima i u Hrvatskoj, odnedavno na svojoj “peškariji” u Njemačkoj nudi i ribu iz Hrvatske. Kako javlja, jedan čitateljka koja je fotografirala orade i brancine, u prodajnom centru su joj rekli da je riba sa zadarskoga područja. Kako vidite cijene s PDV-om se kreću oko 13 €/kg. Pretpostavljamo kako je riba na njemačkom tržištu iz uzgajališta Cromarisa, koji i inače većinu uzgojene ribe izvozi upravo na tržište EU-a.
Cromaris, tvrtka u sastavu Adris grupe, vodeći je hrvatski i među deset najvećih proizvođača brancina i orade u svijetu, a uskoro otvara novo mrijestilište.
Novoizgrađeno mrijestilište u Ninu, vrijedno 130 milijuna kuna, trenutačno je najveća investicija u hrvatsko ribarstvo. Otvaranjem mrijestilišta, jednog od najsuvremenijih objekata za mrijest brancina i orade u Europi, Cromaris će dodatno učvrstiti svoju konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu.
Ekološki pokret ,,OZON“ je u periodu od 24. do 31. avgusta, relizovao i treće sezonsko, ljetnje mjerenje otpada u okviru regionalnog projekta Prikupljanje podataka o čvrstom otpadu u zemljama Jugoistočne Evrope.
Dva tima sačinjena od ukupno osam ljudi, inženjera zaštite životne sredine i biologa, od kojih je njih pet na stručnom osposobljavanju u Ekološkom pokretu ,,OZON”, bili su zaduženi za vođenje evidencije o sakupljenim količinama u trajanju od sedam dana i analizu morfološkog sastava čvrstog otpada uz nadzor tima ekserata partnerske Asocijacije za čvrsti otpad Srbije u Kotoru, Podgorica, Pljevljima i Beranama.
,,Ni ljetnje vreline nijesu bili prepreka da uspješno sprovedemo planirane aktivnosti u okviru ovog za cijeli region veoma važnog projekta, pa će sakupljeni podaci biti obrađeni i u vidu analize dostavljeni relevantnim institucijama, konretno kod nas Agenciji za zaštitu životne sredine i lokalnim upravama koje učestvuju u projektu. Specifičnost ljetnjeg mjerenja, obzirom da je rađeno u toku turističke sezone, jeste da ćemo moći uporediti razlike u generisanim količinama u odnosu na ostala tri godišnja doba, što će biti interesantno naročito za opštinu Kotor. Nadamo se da ćemo nakon završetka i poslednjeg sezonskog mjerenja, koje je planirano za sredinu jeseni, imati kvalitetnu analizu sa realnim podacima o generisanim količinama i morfološkom sastavu čvrstog otpada, čime će se steći i uslovi za argumentovan dijalog u cilju pronalaženja najboljeg rješenja kada je upravljanje otpadom u Crnoj Gori, ali i cijelom regionu, u pitanju.”- istakao je Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta ,,OZON”, koji je nacionalni koordinator projekta.
Prvo sezonsko (zimsko) mjerenje je realizovano u periodu od 9-og do 16-og februara, a tom prilikom je organizovana i obuka za Ozonove zaposlene, dok je drugo proljećnje mjerenje sprovedeno od 11-og do 15-og maja tekuće godine.
Mjerenje otpada
Partneri u ovim aktivnostima sem pomenutih lokalnih uprava su i lokalna javna komunalna preduzeća, Deponija doo Podgorica, kao i Agencija za zaštitu životne sredine kojoj će prikupljeni podaci biti dostavljeni.
Voditelj projekta je Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) a vodeći partneri su Mreže asocijacija lokalnih vlasti jugoistočne Evrope (NALAS), Asocijacija komunalnih preduzeća Federacije Bosne i Hercegovine (AQUASAN) i Asocijacija za čvrsti otpad Republike Srbije(SeSWA), u čijem je konzorcijumu Ekološki pokret ,,OZON” kao vodeći partner u Crnoj Gori.
Iz Crne Gore u projektnom timu su i Zajednica opština Crne Gore i Privredna komora Crne Gore.
Projekat izgradnje kompleksa Lazaret u Meljinama predstavljen je danas rukovodstvu Opštine Herceg- Novi.
Predstavnici kompanije “Imperio Holding Limited” i projektnog biroa čije rješenje je bilo najbolje na konkursu Ministarstva turizma i održivog razvoja, upoznali su opštinsko rukovodstvo sa sprovedenim aktivnostima i daljim planovima na izgradnji kompleksa u čijem središtu će biti hotel sa pet zvjezdica.
Kako je kazala predsjednica Opštine Herceg-Novi Nataša Aćimović, ovakvi investicioni projekti su dobrodošli u Herceg Novom i dobra saradnja će se nastaviti. Sekretar za urbanizam Mladen Kadić rekao je da će ovaj projekat, na istorijski i lokacijski značajnom prostoru, biti praćen sa velikom pažnjom, jer je lokalnoj upravi stalo da se planirana dinamika rada ispoštuje.
Kompleks Lazaret u Meljinama
Izvršni direktor komapnije “Imperio Holding Limited” Genadi Borisov istakao je spremnost da kompleks bude završen do ljeta 2017. godine, stavljajući u prvi plan važnost dobrih odnosa sa lokalnom upravom i svim javnim preduzećima. Kako smatra Borisov, važno je i učestvovati u društvenom i kulturnom životu grada i planiraju da budu organizatori i sponzori nekoliko manifestacija.
Nastavak izgradnje kolektorske i vodovodne mreže u Herceg-Novom prema obavezama definisanim ugovorom počelo je juče. Početak radova obilježilo je negodovanje vlasnika turističkih i ugostiteljskih objekata na Šetalištu na Savini – zbog produžene turističke sezone, prenosi Radio Hercegnovi.
Otvorena su gradilišta na desetak lokacija,od Kamenara do Meljina i prema tvrđavi Forte Mare.
Komunalni policajci prate aktivnosti kako ne bi došlo do problema na infrastrukturi i javnim površinama, uz objašnjenje vlasnicima da je riječ o ugovornoj obavezi sa izvođačem radova prema dinamičkom planu realizacije kapitalnog projekta vrijednog – oko 18,8 miliona eura, koji kasni godinu i po.
Do kraja mjeseca ne bi trebalo da započinju grube radove i predstavljaju smetnju turistima. Sjednice opštinskog Koordinacionog tijela se nastavljaju svakog utorka, tako da je Komunalna policija zadužena da sa predstavnicima izvođača prati stanje u cilju prevazilaženja eventualnih problema na terenu, naveo je načelnik Komunalne policije Zoran Bijelić.
Kanalizaciona mreža HN – foto arhiv Boka News
Izvođač radova turska kompanija Celtikcioglu sa podizvođačima, preduzećima Millenium, Alb Star, CMC i Tangenta, saopštili su da su mobilisani svi predviđeni timovi, kao i da će svi radovi teći prema dinamičkom planu.
Delegacija crnogorskog ogranka kineske kompanije “China Road and Bridge Corporation” (CRBC) koja gradi dionicu autoputa Bar-Boljera od Smokovca do Mateševa, boravila je u zvaničnoj posjeti Tivtu gdje se srela sa čelnicima te Opštine i obišla dva glavna investiciona projekta koji se ovdje realizuju – Porto Montenegro i Luštica Bay.
Kinesku delegaciju predvođenu direktorom sektora za investicije i marketing Zhang Lei-em, primio je tivatski gradonačelnik Ivan Novosel sa svojim saradnicima.
On je goste upoznao sa privrednim potencijalima Tivta i najznačanijim investicijama koje se sprovode u najmanjoj bokeljskoj opštini. U pratnji glavnog menadžera Opštine Tivat Zorana Petranovića i gradonačelnikovog savjetnika za međunarodne odnose i ekonomsku saradnju Petra Vujovića, delegacija CRBC-a je potom obišla Porto Montenegro i Luštica Bay.
“Ističući Tivat kao opštinu sa najviše potencijala i šansi za investiranje koju su do sada posjetili u Crnoj Gori, predstavnici CRBC-a su najviše interesovanja pokazali za uključivanje u projekte modernizacije Aerodroma Tivat, izgradnju bulevara kroz Tivat kao i pristupnog puta ka Luštici. Predstavnici CRBC-a su gradonačeniku Novoselu prezentovali svoju imponzantnu listu referenci i uspješno realizovanih projekata širom svijeta, od rekonstrukcija i izgradnje aerodroma, mostova, tunela pa sve do izgradnje najkomplikovanijih dionica auto puteva, te iskazali svoju zainteresovanost da se u narednom periodu i u Tivtu pojave i kao investitori, ali i kao izvođači radova.”- saopšpteno je juče tim povodom iz Opštine Tivat.
Modernizacija aerodroma Tivat vrijedna oko 32 miliona eura koju iz kredita EBRD finansira JP “Aerodrom Crne Gore” treba da počne naredne godine, a podrazumijeva dogradnju platforme za parkiranje aviona, rekonstrukciju dijela manevarskih površina i izgradnju nove terminalne zgrade površine oko 8 hiljada kvadrata. Sa modernizacijom još nekoliko aerodromskih segmenata, tivatska vazdušna luka će nakon tog zahvata, moći da godišnje prihvati i opsluži i do 3 miliona putnika. Opština Tivat po ugovoru sa kompanijom “Luštica Development” ima obavezu da sagradi novu modernu pristupnu saobraćajnicu kompleksu Luštica Bay. Saobraćajnica dužine 8,8 kilometara, profila dvije trake, sa obostranim trotoarima, biciklističkom stazom i elektro i telekomunikacionim instalacijama koje će se kroz nju sprovesti, koštaće oko 11 miliona eura. Vlada je najavila da će podržati kreditno zaduživanje Opštine Tivat kako bi se ovaj objekat napravio, a lokalna uprava jpš nije odlučila da li će i kada ulaziti u planiranu rekosntrukciju dijela Jadranske magistrele kroz Tivat u bulevar, što će je koštati još oko 10 miliona eura.
„Zaista smo zadovoljni onim što smo danas vidjeli u Tivtu i zahvaljujemo se ljubaznim domaćinima. Čestitamo na svemu što ste do sada uradili. Ovo je grad sa velikim potencijalima i spremni smo sa vama uspostaviti kontinuiranu komunikaciju i saradnju na brojnim poljima od kreditne pomoći, pa sve do realizacije konkretnih infrastrukturnih projekata.” – poručio je na kraju posjete , jedan od menadžera CRBC-a Zhang Lei najavljujući i skori dolazak u Tivat i prvog čovjeka te firme u Crnoj Gori, Gao Janga.
