Vrijeme je sipa, koje se u ovo doba godine maksimalno približavaju obali zbog produženja vrste. Mnoge će zbog tog rituala koji traje dva minuta završiti u rižotu ili brodetu.
Istovremeno je stađun i boba, jedne od najstarijih mahunarki koja je u današnjoj kuhinji gotovo zaboravljena, iako je decenijama bila dio tradicije našeg podneblja i hranila brojne porodice. Eko proizvođači prepoznali su važnost ove mahunarke i ponovo je vratili na naše trpeze. U raznim kulturama bob nazivaju i srećonošom, što ne čudi jer B kompleks kojim bob obiluje djeluje pozitivno na raspoloženje, ali i na rad srca.
Onako kako su se hranili naši stari i ostavili brojne recepte, ovom prilikom spojili smo sipu i bob, probajte nećete pogriješiti…
Sipa na brodet sa bobom- Foto Nikola Vilić/HM
Sipa na brodet sa bobom
Sastojci:
1 kg sipe
1kg krompira
1/2 kg boba u zrnu
2 velike glavice luka
5-6 režnja češnjaka
1/2 struka peršina
5-6 kašika maslinovog ulja
1/2 dcl pirea od pamidora-rajčice
prstohvat soli i papra
Priprema:
Dno teće pokriti uljem. Izrezati lu na veće komade i šufigati. Sipu izrezati na komade i ubaciti na luk, zatim dodati očišćeni bob i sve skupa šufigati.
Dodati petrusin i češnjak izrezane na sitno. Krtolu izrezati i staviti sa ostalim sastojcima. Posoliti i popapriti. Nakon šta se sve skupa dobro šufigalo uliti 1/2 dcl pirea od pamidore – rajčice i vode da pokrije sve sastojke. Kuvati još 40-50 minuta,ovisi o starosti sipe.
Gastronomsko – turističko zabavna manifestacija Brodet fest u organizaciji Turističke organizacije Budve, održana je u Pržnu, u subotu 27.maja, čime je i zvanično označen početak ovogodišnje ljetnje sezone u ovom primorskom mjestu na Budvanskoj rivijeri.
U saradnji sa Udruženjem šefova kuhinje Crne Gore pripremljeno oko1500 porcija brodeta, za šta je biloa obezbiojeđeno 150 kilograma ribe…
Gastronomsko – turističko zabavna manifestacija Brodet fest u organizaciji Turističke organizacije Budve, održana je u subotu u Pržnu, čime je i zvanično označen početak ovogodišnje ljetnje sezone u ovom primorskom mjestu na Budvanskoj rivijeri
Atraktivna fešta, koju lokalna TO organizuje po šesti put, okupila je više stotina posjetilaca, a vremenske prilike išle su na ruku organizatori, jer nakon tmurnog jutra, vrijeme se u popodnevnim satima stabilizovalo.
Program je počeo u 16 sati defileom Gradske muzike Budve, i mažoretki, nakon čega je za najmlađe organizovan dječiji program. Mališani su uz animaciju, slatkiše i ostale poslastice imali priliku da se opuste u dobro osmišljenoj zabavi koju su im pripremili organizatori. U rpogramu su učestvovali Dejan Đonović i Žarko Zabac, a za najmlađe su bile pripremljene i nagrde.
I dok su se najmlađi zabavaljli, na nekoliko postvaljenih puktova, pripremano je lokalno jelo- specijalitet brodet.
Flora Art
U saradnji sa Udruženjem šefova kuhinje Crne Gore pripremljeno 1.500 porcija brodeta, za šta je bilo obezbiojeđeno 150 kilograma ribe, a svi posjetioci su mogli besplatno degustirati ovaj primorski specijalitet. Osim brodeta, , pripremljene su i lokalne poslastice, koje su služene na takozvnom “Slatkom kutku”, a da fešta ne može bez dobrog domaćeg vina, pobrinuli su se lokalne vinarije.
Brodet fest 2017. – foto Ivan Čučuk
Za dobar štimung tu su bile primorske klape koje su svojim nastupom na rivi, dale mediteranski prizvuk ovoj fešti.
U večernjim satima, na samoj obali mora, nastupili su “Toć”, a kao zvjezda večeri Goca Tržan.
Izložba slika Voja Stanića, majstora savremene crnogorske likovne umjetnosti, biće svečano otvorena u galeriji Gayo u nautičkom naselju Porto Montenegro, u srijedu 31. maja, sa početkom u 19 sati.
Galerista Gajo Vojvodić ističe da je ovaj fond slika najbolji prezenter likovno-umjetničko- genijalnog stvaralaštva Stanića, vrijedan izraza poštovanja, divljenja, a uz sve i uživanja.
Vojo, koji je ostao vjeran svom Herceg Novom, u čijim se djelima spaja realno i irealno, u kojima poput vizionara upliće fantastiku, sa savršenim poznavanjem i razumijevanjem ljudskih slabosti, a sve kroz obične, “male” ljude i priča svakodnevne životne priče koje sakuplja kao posmatrač sa prozora svoga ateljea uz hercegnovski Škver. Često se kod Stanića može osjetiti atmosfera italijanskog filmskog nadrealizma, često su predmeti, ljudi i lica upravo iz tog vremena. Svaka je stvar na njegovim slikama jasno naslikana i precizno postavljena u život i svakodnevicu.
Stojeći pred Stanićevom slikom, postoji „grad u gradu“ zajedno sa svim pregrađima istog – nikada Pospan ili povučen; Prilično snažan vibrirajući životom i preusmjeravanjem. Grad koji se ne može pratiti na bilo kojoj postojećoj karti jer je proizvod vjerovanja svijeta Voja Stanića. Grad živi samostalno u biću stvaraoca, istakao je profesor Valeri S. Turchin, u svom eseju Svijet Voja Stanića.
Članovi Moto kluba „Lavovi“ iz Kotora pokrenuli su akciju prikupljanja pomoći za malog Petra. Dječak je prijevremeno rođen što je ostavilo posljedice na njegovo zdravlje.
Ukazala prilika za njegovo liječenje u „Liv Hospital“ u Turskoj metodom presađivanja matičnih ćelija, te je porodici potrebna finasiska pomoć od 32.000 eura.
Pozivamo sve ljude dobre volje, institucije, firme organizacije i sve one koji imaju mogućnosti da pomognu porodici kako bi prikupili neophodni novac kako bi Petar konačno stao na noge i zagrlio život kao i njegovi vršnjaci, poručuju članovi Moto kluiba „Lavovi“ iz Kotora.
Retrospektivna izložba Slobodana Pura Đurića, “Antikvarnica sjećanja”, nastala povodom 60 godina slikarskog rada tog istaknutog umjetnika otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”.
Slobodan Puro Đurić
U svom govoru na otvaranju izložbe ministar kulture Janko Ljumović je podsjetio da je bitan dio opusa Slobodana Pura Đurića posvećen upravo Cetinju.
Sa otvaranja izložbe – foto Z.N
Kako je istakao “bitan podatak za naše slikarstvo predstavljaju i Đurićevi gvaševi na kojima se kroz lirski i intimistički dijalog sa crnogorskim ruralnim ambijentom i prirodom otkriva obilje i kolorizam u naizgled svedenom pejzažu, što je još jedna potvrda Đurićevog dubokog poniranja iza svijeta pojavnosti i objekata. Zato večeras imamo priliku da vidimo retrospektivu ne samo jednog likovnog opusa, već i svojevrsno raznoličje crnogorskog prostora, njegove mjene i valere i, nadasve, njegovu magiju”.
Povodom otvaranja izložbe Narodni muzej Crne Gore i Centar savremene umjetnosti Crne Gore izdali su monografiju u kojoj je predstavljen slikarev stvaralački opus.
Sa otvaranja izložbe – foto Z.N
“Purov šezdesetogidišnji svijet slike pokušali smo smjestiti među korice monografske publikacije u želji da kažemo sve što treba, bez, kako bi Puro rekao, pretjeranih pojašnjenja. Otuda je ova monografija mnogo više od pukog predstavljačkog štiva sa taksativnim nabrajanjima izložbi i kritčkim tekstovima. U njoj je kroz krucijalne momente sublimiran život umjetnika, stvaralački razvojni put, interesovanja, mijene, pogledi na život, društvo, umjetnost, vremenski kontekst”, kazala je istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović.
“Antikvarnica sjećanja” – foto RTCG
Slobodan Puro Đurić je izlagao je na dvanest samostalnih, preko 220 grupnih izložbi u zemlji i oko 45 u inostranstvu.
sa otvaranja izložbe – foto Z.N
Za svoj rad i stvaralaštvo nagrađen je bronim priznanjima, među kojima se izdvajaju: Prva nagrada za mlade likovne stvaraoce Savjeta za prosvjetu i kulturu Crne Gore; Nagrada likovnog salona “13. novembar” Cetinje; Trinaestojulska nagrade za slikarstvo – Skupštine Crne Gore; Trinaestonovembarska nagrade grada Cetinja.
U turskoj Antaliji potopljen je tenk kako bi služio roniocima kao atrakcija.
Radi se o tenku američke proizvodnje koji je služio u turskoj vojsci, a proizveden je 1960. godine. Inače, sam po sebi ovaj tenk izgleda zaista impresivno i na suhom, a masa od 45 tona čelika pod vodom doima se još većom i roniocima će zasigurno postati omiljena lokacija.
Za sada je tenk potopljen na dubinu od samo pet metara blizu jednog resorta u gradskoj marini u turskoj provinciji Antalija, a čim vremenski uvjeti dopuste premjestit će ga malo dalje na dubinu od 20 metara. Tako će novu podvodnu atrakciju uskoro dobiti obližnji otok Güvercin, a turistički djelatnici ove pokrajine očekuju da će tenk pod vodom privući mnoge ronioce i produžiti turističku sezonu na cijelu godinu. Tvrde da je tenk dobro služio vojsci, a sada je red da služi roniocima i stanovnicima podmorja, što je ipak mnogo plemenitija namjena ove čelične grdosije.
Guverner Antalije Münir Karaoğlu izjavio je kako je projekt potapanja tenka u svrhu privlačenja ronilaca jedan od najvažnijih turističkih projekata u ovoj pokrajini i upravo takvim projektima, usmjerenim prema roniocima, produžit će turističku sezonu i podići kvalitetu gostiju na obali.
Više od šest hiljada poklonika lika i djela Josipa Broza Tita (Kumrovec, 7. V. 1892 – Ljubljana, 4. V. 1980). okupilo se u subotu u Kumrovcu na “Danu mladosti – radosti” na obilježavanju njegovog 125. rođendana.
Zastave bivših republika, slike Tita, kape, titovke, marame sve je to i danas bilo dio ikonografije koja je dominirala Kumrovcem, ali i tvrdnje da se borba protiv fašizma nastavlja i danas od čega, po riječima govornika, prijeti velika opasnost.
Tako je predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito, Jovan Vejnović, naglasio da se u Kumrovec ne dolazi radi prošlosti nego sadašnjosti i budućnosti. Kazao je kako je budućnost ta za koju je zabrinut jer je, po njegovim riječima, BDP niži nego prije 30 godina kao i kupovna moć dok je socijalna i ekonomska sigurnost na sve nižoj razini.
Posebno ga zabrinjava što danas u Hrvatskoj, kako je ustvrdio, “marširaju crnokošuljaši i oni koji pozivaju na ubijanje dok vlast to ignorira i govori da je demokratsko pravo i sloboda da svatko izražava svoje stavove”.
“Još gore je što se neofašizam vraća kapilarno u obrazovanje, visoko školstvo pa čak i institucije”, izjavio je Vejnović pozivajući odgovorne da se “suoče sa stvarnošću i realnošću”. Na kraju je stari partizanski pozdrav modificirao u “smrt sadašnjem fašizmu”.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske Franjo Habulin u svom se govoru osvrnuo na mlade koji su, po njegovim riječima, Titu uvijek bili na prvom mjestu. Naglasio je da su mladi nekada bili nositelji društvenog razvoja, a danas im se “isključivo nude vjera i nacionalizam, zavod za zapošljavanje te minimalna plaća” zbog čega se sve više njih odlučuje na napuštanje zemlje. Smatra i da živimo u vremenu “revizije prošlosti i iznošenja laži bez ikakvih sankcija”.
Flora Art
“Ako se nećemo suprotstaviti, oni koji lažu će prevladati”, istaknuo je Habulin. Mišljenja je i da se ne smije prihvatiti teza “dosta je i partizana i ustaša” sve dok se stvari jednom zauvijek ne postave na svoje mjesto. Zaključio je da su ustaše bile na strani zla, a antifašisti na strani dobra. Završio je da se borba protiv fašizma nastavlja i danas i da bi bilo loše, da oni koji su izvojevali pobjedu u Drugom svjetskom ratu, budu poraženi danas nakon 72 godine.
U Kumrovcu je na svečanosti “Dan mladosti -radosti” bio i poznati glumac Vili Matula. Prije nego što je okupljenima pročitao zapise Miroslava Krleže o Josipu Brozu uputio je kritiku bivšim lijevim vladama jer, kako je rekao, nikada javno nisu dale podršku ovom skupu.
Vladi Crne Gore daće u dugoročni zakup zainteresovanom stranom investitoru aerodrom Tivat jer joj ne odgovara model kreditiranja rekonstrukcije te vazdušne luke koji je predložila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)- kazao je danas premijer Duško Marković.
„Naše opredjeljenje je da ćemo Aerodrome Crne Gore (ACG) u cjelini, a posebno aerodrom Tivat, pokušati da valorizujemo kroz model dugoročnog zakupa. Postoje ozbiljna interesovanja kredibilnih svjetskih kompanija i za ovaj prostor. Mi sa Svjetskom bankom u ovom momentu radimo na projektovanju modela – mislim da će to biti veoma brzo i tada ćemo izaći sa konkretnim predlogom“- kazao je danas u Tivtu Marković, odgovarajući na pitanje zbog čega se zastalo sa već do u detalje dogovorenim aranžmanom ACG po kome bi EBRD toj državnoj firmi dao dugoročni kredit za rekonstrukciju tivatske vazdušne luke vrijednu oko 50 miliona eura, ne tražeći pritom garancije države za njega.
ACG je inače, pripremilo je sa EBRD sve za raspisivanje tendera za projektovanje i izgradnju objekta novog putničkog terminala u Tivtu, odnosno tendera za pripremu glavnog projekta za manevarske površine i platformu kao i za parking za vozila. Da bi se oni raspisali, međutim, čekalo se zeleno svjetlo Vlade jer je ACG u državnom vlasništvu. Prema nezvaničnim informacijama, osnovni razlog zašto je Vlada oklijevala da uđe u ovaj projekat je to što je navodno, jedan od uslova EBRD da odobri ovaj kredit po veoma povoljnim uslovima, bio da Vlada garantuje da će aerodrom Tivat nakon rekonstrukcije, najmanje još deset godina ostati u državnoj svojini, odnosno da neće biti privatizovan.
Marković je komentarišući model koji predlaže EBRD, kazao da bi po njemu, „Vlada trebala da izdvoji značajna finasijska sredstva jer bi se projekat rekonstrukcije aerodroma finansirao iz kredita.“
„Znate da smo u postupku finansijske konsolidacije i svako novo zaduživanje nam otežava poziciju u pravcu realuzacije tog našeg stratešog opredjeljenja makroekonomske i finansijske stabilnosti“- istakao je premijer dodajući da „u ovom trenutku nama taj model ne odgovara, ali još o njemu razgovaramo“.
Aerodrom Tivat
„Mislimo da trebamo ići na jedan sadržajniji i sveobuhvatniji model koji bi u potpunosti otvorio tu priču koja podrazumijeva i potpuno novu terminalnu zgradu, proširenje piste i rulnih staza, novu navigacionu opremu, vodni terminal i sve druge sadržaje. Mislim da ćemo već u ovoj godini krenuti u tom pravcu“- istakao je Marković.
ACG je inače, jedan od rijetkih državnih firmi koja pozitivno posluje uprkos tome što u najvećoj mjeri na svojim leđima „nosi“ i nacionalnu aviokompaniju Montenegro Airlines koja ima dosta finasijskih problema. Tom firmom od osnivanja rukovodili su kadrovi sada opozicione SDP, a posljdnje tri godine kadrovi Socijaldemokrata. Obje te partije do sada su se izjašnjavale protiv namjera DPS da iz državnih ruku ispusti monopolsku i vrlo profitabilnu djelatnost upravljanja vazdušnim lukama u Pogoricim odnosno Tivtu gdje je mjesto direktora aerodroma nedavno prepušteno drugom DPS koalicionom partneru – Hrvatskkoj građanskoj inuicijativi.
Inače, aerodrom Tivat ove će godine imati promet od preko milion putnika a ta vazdušna luka već je postala „usko grlo“ daljeg razvoja turizma na Crnogorskom primorju jer su njeni kapaciteti daleko ispod potrebnih. Po projektu koji je ACG dogovorio sa EBRD a za koji je idejna riješenja već uradila italijansku kompaniju SPEA Engineering , aerodrom Tivat je u roku od 18 mjeseci trebao da bude rekonsgruisan i modernizovan, a najgovi kapaciteti proširenio na nivo od 3 miliona putnika godišnje.
NEĆE ZAMRZAVATI PENZIJE, HOĆEE PLATE FUNKCIONERA
Na pitanje da li set novih mjera makroekonomske stabilizacije čije je donošenje najavljeno do kraja maja, podrazumijeva i smanjenje penzija, premijer Marković je negativno odgovorio.
„Mogu vam reći da se penzije sigurno neće zamrzavati i da penzioneri mogu biti bezbrižni. Ne samo da nećemo zamrzavati penzije, već ćemo u skladu sa zakonom, obezbjediti njihovo redovno usklađivanje. Oko zarada u javnom sektoru, vidjećemo… Bojim se da će funkcioneri i njihove zarade opet biti na udaru. Sve druge mjere ići će u pravcu zašt ite standarda stanovništva, ali istovremeno i obezbjeđivanja kvalitetnog punjenja budžeta da bi se kvalitetnije donosili sa našim deficitom i javnim dugom.“- istakao je premijer.
