“So” predlaže za čitanje

0
Knjižara So
Knjižara So

Knjižarski su putevi katkada zakučasti, čime se jedino može objasniti kako se roman Korčulanski đir Olivere Skoko, koji je ušao u najuži izbor za prestižnu Vitalovu nagradu, može pronaći samo u Herceg Novom, ne i u Podgorici, a rijetko čak i u Beogradu, budući da je izdat u Zrenjaninu. Upravo romanom jedne zaljubljenice u Boku započnemo današnje Preporuke za čitanje.

Barokni slikar Tripo Kokolja, čovek koji je u prvom dijelu svog života oslikao Gospu od Škrpjela – mora da bježi iz rodnog grada u trenutku kada zavjerenici predvođeni suparničkim Zmajevićima ubijaju kapetana Vicka Bujovića, silnika i miljenika Mletačke republike. Kokolja prihvata raniji poziv korčulanskog biskupa Marina Draga da na ostrvu doslika svod crkve Svih svetih. Umjetnikov đir počinje dolaskom na taj djelić morem okružene Dalmacije, i nastavlja se – u moru slika. Paralelna radnja upoznaje nas s drugim protagonistom, onim iz 21. veka. To je pripovjedač sam, 40-godišnji istoričar umjetnosti Ivan, koji za potrebe pisanja doktorskog rada o Kokolji odlazi na Korčulu, gdje upoznaje korčulanski hedonizam. Olivera Skoko oživljava doba baroka na istočnoj obali Jadrana, verbalnim slikama portretišući upravo onoga ko je oslikao Sikstinsku kapelu Boke Kotorske. Izdavač Korčulanskog đira je Gradska biblioteka Zrenjanin.

O miševima i ljudima nobelovca Džona Stajnbeka jedna je od najkontroverznijih knjiga 20. vijeka. Džordž i Leni su neobičan par. Jedan je mal i vispren, drugi je i posjeduje um malog djeteta. Oni jedva sastavljaju kraj sa krajem ali ih ohrabruje plan da jednog dana postanu vlasnici komada zemlje. Vjeruju da je ostvarenje njihovih snova na dohvat ruke. Ali čak ni Džordž ne može sačuvati Lenija od provokacije koketne žene niti predvidjeti kobne posljedice njegovog nepokolebljivog pokoravanja stvarima kojima ga je sam učio. Izdavač je Laguna.

Putovanje kojim počinje roman Papin nosorog Lorensa Norfoka, počinje na obalama Baltika, da bi čitaoca povelo na jug, kroz Evropu kojom huji jedan od bezbrojnih ratova, do Rima, gdje papa Lav X povlači konce političkih igara, a zatim dalje, oko Afrike, burnim morima, nazad do italijanske obale, gdje će se dogoditi brodolom. Iz tog brodoloma, kao polumitsko biće, izaći će na evropsku obalu naslovni junak knjige – papin nosorog. Izdavač je Geopoetika.

Knjižara So
Knjižara So

Nevini Burhana Sonmeza poetična je i dirljiva priča o jednom Kurdu koji je iz tuđine krenuo putem stare fotografije svojih predaka, i o jednoj Iranki iz Teherana koja se ne odvaja od „knjige tajni“, knjige svoje duše. Sličnosti ih spajaju, ali i tjeraju na uzdržanost. Onima kojima je otadžbina okrenula leđa sudbina ponekad odškrine vrata u svijet, i negdje u tuđini putevi im se ukrste na stazama njima sličnim. Izdavač je Evro-Đunti.

Knjiga Značajni rodovi Herceg Novog Gorana Komara, bazirana je na arhivskim istraživanjima u vezi s porodicama Magazinović i Jovanović. I pored ranijih tekstova na temu novskih rodova koji su značajno doprinijeli gradnji i održanju Topaljske komunitadi, autor pronalazi nove razloge za objavljivanje potpunijih istorija. Izdavač Značajnih rodova Herceg Novog je Matica srpska – društvo članova u Crnoj Gori.

U doba posta skrenimo pažnju i na knjigu enciklopedijskog gabarita i obima, Smisao ikone koja tumači duhovnu stranu pravoslavne umjetnosti izraženu slikom. U ovoj luksuznoj ikono-monografiji objašnjenja je tehnika ikonopisa, i čak 58 tipova ikona. Autori Leonid Uspenski i Vladimir Loski, ikonopisci i bogoslovi, prate istoriju ikone i njeno tumačenje kroz vjekove. I to pod logom izdavačke kuće Jasen.

Televizija je postala anestetik za patnju modernog svijeta, piše u knjizi Džoa Vilera Daljinski kontrolisani – kako televizija utiče na vas i vašu porodicu. Televizija je dobila ono o čemu su svi carevi i pape mogli samo da sanjaju: propovjedaonicu u svakoj sobi. Televizija je postala dadilja novih generacija, njihov učitelj i pedagog, štaka njihove mladosti. Izdavač knjige o svim opasnostima televizije je SG Vili.

Zamisli život bez toaleta naziv je knjige iz edicije Mala istorija otkrića, i odgovara na pitanje kako bismo se snalazili da ne postoje toaleti? Kako bismo održavali ličnu higijenu i higijenu u našim domovima? Pred nama je zanimljiva priča o tehnologiji koju mnogi od nas uzimaju zdravo za gotovo. Knjiga nam otkriva zašto su toaleti tako važni, kako su seusavršavali kroz vrijeme i kako bi mogli da se razvijaju u budućnosti. Izdavač je Kreativni centar.

Anticiklona i dalje vlada

0
Petrovac - foto Boka News
Petrovac – foto Boka News

I posljednji dani kalendarske jeseni protiču u znaku stabilnog vremena pod uticajem anticiklone koja nad našim dijelom Evrope dominira od početka decembra.

Pretežno sunčano, uz jutarnju maglu po kotlinama na sjeveru. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -6 do 6, najviša dnevna od 7 do 17 stepeni, u mjestima sa dužim zadržavanjem magle hladno.

Period ponedjeljak-petak:

Stabilno vrijeme se nastavlja i narednih dana. Dakle, pretežno sunčano, tokom četvrtka slab, a u petak umjeren razvoj oblačnosti. Ujutru u kontinentalnim predjelima mraz, po kotlinama na sjeveru magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Temperatura vazduha u blagom porastu, u petak na sjeveru u manjem padu.

Finska: Rekordno visoka temperatura

Finski meteorološki zavod je na svom twitter profiluobjavio je  podatak o rekordno visokoj temperaturi za mjesec decembar.  Već je drugi puta ovog decembra oboren nacionalni temperaturni rekord za posljednji mjesec u godini. U mjestu Kokemaki, na  jugozapadu Finske juće je izmjerena temperatura od  11.3°C, što je za 0.2°C više od  finskog rekorda za decembar koji je postavljen 6. decembra 2015. u Alandu.  Do ove godine je decembarski temperaturni rekord za Finsku iznosio 10.8°C (decembar 2006. mjesto Salo).

Na još nekoliko lokacija na jugu i jugozapadu Finske nedjelja je donijela dvoznamenkaste maksimalne temperature zraka. U Helsinkiju je danas izmjerena temperatura od 10.5°C.

Koliko je to ekstremno toplo govori podatak da je prosječna maksimalna temperatura za mjesec decembar u Helsinikiju 0.5°C.

/Cro Meteo/

“Veče vokalno instrumentalne muzike”

0

U sklopu Kotorske koncertne sezone biće održan još jedan koncert 21.decembra sa početkom u 19 sati u koncertnoj dvorani – crkvi Sv.Duha. Kako saopštavaju iz Muzičke škole, u okviru programa “Veče vokalno instrumentalne muzike” nastupiće horovi niže i srednje škole, dječija klapa “Muzička bašta” – uzrasta od 4-6 godina i učenici na odsjeku za solo pjevanje.

Horovima diriguju profesorke Dušica Ćetković i Ksenija Đuričković (niža škola) i mr Mihajlo Lazarević (srednja škola).

Tivat siromašno okićen

0
Tivat -Trg kullture večeras
Tivat -Trg kullture sinoć

Iako su božićni i novogodišnji praznici na pragu, Tivat , poznat kao „najuspješnija crnogorska priča“ i „crnogorski Monako“, svojim izgledom ne odaje blagdansku atmosferu. Naime, uprava grada koji će u budžet za narednu, prenijeti čak 4,65 miliona eura neutrošenih sredstva iz ove godine, nije se „pretrgla“ od ulaganja u makar i najjeftinije nove svijetleće ukrase kojima bi sugrađanima i turistima, priuštila malo novogodišnje atmosfere.

Opšina je nabavila samo 18 novih svjetlećih ukrasa za što je prije dvadesetak dana izdvojeno 4.730 eura. Sa stim novim i starim, dotrajalim ukrasima koje električari iz Komunalnog preduzeća „krpe“ već godinama, okićeno je samo nekoliko ulica u najužem centru grada, gdje se, na Trgu magnolija kod zgrade Opštine, već godinama tradicionalno postavlja i metalna konstrukcija sa svjetiljkama, po noći nalik na jelku, a koja supstituiše prava novogodišnja drvca kakva koriste svi drugi gradovi u svijetu.

Pine večeras
Pine sinoć neukrašene

Ako je suditi po načinu na koji gradski oci Tivta pristupaju prazničnom ukrašavanju grada, Nova godina uopšte „ne dolazi“ na cjelokupno područje Krtola gdje nema niti jednog ukrasa, kao ni u Lepetane, Donju Lastvu, Gradiošnicu, Sejanovo…. Ni ove godine uprava gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) koja inače, izdvaja po 20 hiljada eura godišnje za projekat brendiranja Tivta, nije se ni potrudila da svjetlećim ukrasima dekoriše „kapije“ grada – novu autobusku stanicu na Župi, ni trajektno pristanište na Lepetanima.Osim četiri komada na Kavi i pet ukrasa na Seljanovu, te malog dekorisanog poteza od marketa „Hit“ do raskrsnice sa Ulicom Luke Tomanovića, vozeći se Jadranskom magistralom 3 kilometra kroz „crnogorski Monako“ nećete imati nikakav praznični ugođaj veći od onog koji možete naći u Pitominama i Kojinoj Vlaki kraj Žabljaka odakle je tivatski gradonačelnik Novosel.

Tivat ukrašen za doček 2016.
Tivat ukrašen za doček 2016.

Imajući u vidu da metar svjetlećeg crijeva košta od 0,75 do 1 eura te da bi se korišćenjem i tog najjeftinijeg ukrasa mogao postići mnogo atrakltivniji noćni izgled grada, te da lokalnoj upravi ne manjka para u budžetu, ostaje nepoznato zašto tivatski gradski oci ne pridaju pažnju ovom aspektu uređenja grada.

Tivat -Trg magnolije
Tivat -Trg magnolija

Porto Montenegro koji već godinama prednjači po lijepoj i bogatoj novogodišnjoj dekoraciji, ove je godine za ukrašavanje tog prostora izdvojio dodatnih 5 hiljada eura – više nego što je to Opština učinila za cjeli grad.

Zgrada opštine
Zgrada opštine Tivat

Pozitivnih primjera ima još, počev od brojnih građana koji su sami ukrasili balkone ili djelove svojih dvorišta uz magistralu, skvera ispred prostorija Turističke organizacije koja se sama potrudila da ga dekoriše, do ubjedljivo najbolje i najveselije tačke u Tivtu – benzinske pumpe „Ine“ u Vrijesu, koja noću bliješti u ukrasima. Na sramotu tivatske lokalne vlasti….

Ulovio tunu od skoro 100 kilograma!

2
Tuna foto Barinfo
Tuna foto Barinfo

Barskim akvatorijumom ponovo plivaju kapitalne tune, a ribolovci uspiju poneku da izvuku na suvo. Juče je srećne ruke bio Zoran Koko Radović. U njegovoj barci se, poslije skoro tri sata borbe, našla tuna od 95,5 kilograma.

Ipak, nije sve išlo tako glatko.

„Riba je udarila u pola vode, na živu lignju. Vidio sam se da radi o velikom primjerku, jer joj jednostavno nijesam mogao ništa. Skoro dva sata sam je držao na udici, a onda mi se desio teški peh. Oslonio sam štap o razmu barke, riba je malo jače povukla i on je prsnuo kao da je od stakla. Nevjerovatno, ali sam i pored te nevolje uspio da je, samo na snagu čekrka i ruka, podignem i nabodem na kuku“, priča Koko.

Tuna foto Barinfo
Tuna foto Barinfo

Koko je prije neki dan imao susret sa ribom približne veličine, ali je ta tuna uspjela da pregrize najlon i spasi živu glavu.

Zanimljivo je da je sličan problem sa štapom i tunom imao i Miloš Đakonović, koji je prije nekoliko dana ulovio upola manju ribu. On je ipak uspio da skine čekrk sa slomljenog na rezervni štap i spasi situaciju.

Gastro Boka – mirisi i okusi blagdana, vrijeme je za bakalar

0
Baklar
Bakalar

Tradicija spremanja bakalara u Boki Kotorskoj za Badnji dan je veoma stara i dio je rituala. Običaji su običaji, pa tako ni Badnji dan bez bakalara nije Badnji dan. Osim što se konzumirao svjež, tokom vremena razvijane su metode konzerviranja poput soljenja, dimljenja i sušenja, kako bi se lakše očuvao kroz duži period i transportovao u udaljenije krajeve. Bakalar je bila jedna od komercijalno najznačajnijih riba tokom Srednjeg vijeka u Evropi.

Svaka domaćica ima svoje male tajne i način pripremanja ovog tradicionalnog jela, bakalaru na bijelo ili crveno, ali i nekim manje poznatim specijalitetima kao što su juha od bakalara, brodet od bakalara, rižoto, pašteta od bakalara ili bakalar na crno.

Bakalar koji je nekada bio hrana siromašnih i običnog čovjeka danas zbog svoje cijene sve više postaje „glavno“ jelo ljudi dubljeg džepa.

Potražnje ipak ima, makar i onaj najmanji od dvadeset deka, pa neka je i vijetnamski da zamiriše, kažu kupci…

Baklar na bijelo
Baklar na bijelo

O tradiciji i repectima kako ga spremiti već je sve odavno ispričano. Bakalar sušeni dostiže cijenu od tridesetak eura za kilogram.

Bakalar
Bakalar

Moramo podsjetiti na zanimljivost da je bakalar imao svoje mjesto, sedamdestih i osamdesetih godina na meniju za marendu zaposlenih poznatog tivatskog i jednog od najjačih preduzeća u bivšoj državi, Arsenalu. Na ulazu u menzu svakog ponedjeljka bila je izložena tabla sa menijem za cijelu sedmicu. Radnici su bili oduševljeni i nisu preskakli obrok kada se služio baklar, obično je to bilo petkom. Spremajući se za ritualnu marendu od baklara od kuće su sa sobom donosili domaće maslinovo ulje kako bi ga dodatno začinili.

Bakalar
Bakalar

Bakalar je vrlo cijenjena riba koja se koristi u prehrani, naročito sušen i freški. Postoje tri podvrste, živi u hladnim morima, naročito u sjevernom Atlantiku jer se hrani planktonom kril koji živi u hladnoj vodi.

Najveći proizvođači Baklara su Norveška, Rusija, Island, Kanada…

Baklar
Baklar

Osim što se sprema freški, bakalar se i konzervirao nekada soljenjem u bačvama, dimljenjem i sušenjem, te na taj način se transportovao još tokom Srednjeg vijeka. Suvi i dimljeni bakalar vrlo je popularan u mnogim zemljama, posebno u Norveškoj, Portugalu i Brazilu. Njegova jetra služi za proizvodnju ulja, važnog izvora vitamina A i D, te omega-3 masnih kiselina.

Baklar
Baklar sušenje – Norveška

Ulov bakalara svake godine raste te ga je u moru sve manje, a zahtjevi tržišta su sve veći. Zbog toga su sve glasniji zahtjevi za ograničenjem njegovog ulova.

“Otok za ponijeti” suvenir koji nas je oduševio

3

Magistar kiparstva iz Splita, Luka Mimica, umjetnik je koji se izdvojio svojim domišljatim i jedinstvenim suvenirom naziva Island2go ili “Otok za ponijeti”, prenosi portal buro247.hr

Autorski suvenir izrađen od epoksidne smole plod je Lukina trogodišnjeg proučavanja i eksperimentiranja s tim materijalom, a inspirirao ga je zato što s njim može vjerno “oponašati” more. Ideje su se samo nadograđivale tako da danas ni ne stiže napraviti sve što je zamislio.

Island2go je suvenir koji krije hrpicu morskog žala prelivenog smolom koja stvara otok i svaki od njih sastavljen je od elemenata karakterističnih za određeno mjesto

Sam suvenir nastao je tako što je maksimalno pojednostavio stvari i za izradu koristi samo smolu i “pržinu”, koju je dosad skupljao na plažama omiške rivijere, plaže Kutleša u Mimicama ili na Braču. Otkrio nam je kako najčešće voli skupljati po noći kako bi izbjegao dodatna pitanja ili pak začuđene poglede.

Otok za ponijeti
Otok za ponijeti

Jednostavno nije mogao odoljeti izazovu i krenuo je raditi nešto totalno izokrenuto. Radio je velike formate morske površine, ali gledane iz “riblje perspektive”, pa tako iz radova obješenih okomito na zidu iskaču kobilice brodova, ribarski alati, trup slona, pa i pomorska bitka Ben Hura. Cilj mu je omasoviti proizvodnju, ali jedino pod uvjetom da zadrži kvalitetu i unikatnost svakog pojedinog primjerka i tada ih planira plasirati u konceptualne dućane turističkih destinacija.

Nas je oduševila ideja da otok možemo ponijeti kući, vjerujemo da će i vas.

Adrenalinski dan na Orjenu

0
Adrenalinski dan Orjen
Adrenalinski dan Orjen

Adrenalinski dan, koji će se održati u nedjelju, 20. decembra, prvi je događaj u kalendaru dešavanja programa “Podigni glavu, otkrij Orjen”, koji koordinira opštinska Agencija za razvoj i očuvanje Orjena.

U okolini planinarskog doma “Za Vratlom”, tačnije na Radovića gredi i Miškovića gredi, biće predstavljeni vertikalni sportovi, penjanje uz i spuštanje niz stijenu uz pomoć instruktora i korišćenje specijalne opreme.

Okupljanje učesnika u planinarskom domu planirano je od 9 sati. U 10 sati počeće demonstracija tehnike penjanja i spuštanja, sa mogućnošću ličnog isprobavanja, a sve uz nadzor stručnog lica. U podne slijedi pauza, a zatim i prelazak na još izazovniji poligon – Miškovića gredu.

Adrenalinski dan Orjen
Adrenalinski dan Orjen

Organizatori iz Planinarskog kluba „Subra“ su početkom ovog mjeseca, u saradnji sa “Malim alpinističkim klubom” iz Podgorice, alpinistički opremili tri smjera na Miškovića gredi. Poručuju da je obezbijeđena maksimalna bezbjedost za penjače i pozivaju sve ljubitelje prirode i planinarenja da im se pridruže u adrenalinskoj avanturi.

Učešće je besplatno. Svi zainteresovani za više informacija i oni koji žele da se prijave mogu se obratiti Danilu Brajoviću, na broj telefona 069 626 268.

Podmornica kao muzejski eksponat odlazi za Beograd

Podmornica P-911
Podmornica P-911

Ministarstva odbrane Crne Gore i Srbije postigla su sporazum o ustupanju Srbiji kao muzejskog eksponata, male tzv.džepne podmornice P-911 „Tisa“ koja je prije desetak godina povučena iz operativne upotrebe u tadašnjoj Mornarici Vojske SCG.

Podmornica se već godinama nalazi na obali u krugu vojnog objekta Pristan u Boki Kotorskoj, a Vlada Crne Gore je još jula 2014. donijela zvaničnu odluku da se taj ratni brod koji je proglašen viškom u Mornarici VCG, pokloni kao muzejski ekeponat Srbiji. Inicijativu za ustupanje te podmornice pokrenulo je još 2009. Godine Udruženje građana „Podmorničar“ iz Beograda koje okuplja bivše jugoslovenske podmorničare u Srbiji, a njihov plan je da podmornicu izlože kao muzejski eksponat na nekoj od lokacija u Beogradu ili eventualno u Novom Sadu gdje je sjedište Riječne ratne flotile Vojske Srbije.

Prema sporazumu dvaju ministarstava na koji je saglasnost prekjuče dala Vlada Crne Gore, podmornica P-911 se srpskom Ministarstvu odbrane ustupa „u viđenom stanju sa aspekta kompletnosti i funkcionalnosti, kao muzejski eksponat“. MO Srbije snosiće troškove utovara i transporta podmornice od Boke Kotorske do Beograda, a koji su procijenjeni na 2,5 miliona dinara (nešto preko 20 hiljada eura). Datum primopredaje podmornice na Pristanu, biće utvrđen odmah nakon potpisivanja Sporazuma koji će u ime Crne Gore potpisati potpukovnik Veljko Mališić, načelnik Direkcije za logistiku Direktorata za materijalne resurse Ministarstva odbrane.

Podmornica P-911
Podmornica P-911

Inače, Crna Gora je već 2011. Soveniji na isti način kao muzejski eksponat poklonila istovjetnu malu podmornicu P-913 “Soča” koja je već duže vrijeme jedan od najpopularnijih muzejskih eksponata u “Parku vojaške zgodovine” u Pivki, dok je treća takva podmornica, P-912 “Una”, muzejski eksponat u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.

Ukupno je u drugoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka za nekadašnju Jugoslovensku Ratnu mornaricu u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu, izgrađeno šest malih podmornica klase P-911. Riječ je o jednom od najsupjelijih projekata tzv.diverzantksih podmornica u svijetu, a koje i danas imaju prilično modernu tehnologiju i izuzetna svojstva tzv.bešumnosti i teškog otkrivanja, što je osnovna vrijednost svake podmornice. Svojevremeno je za kupovinu podmornica ovog tipa bila veoma zainteresovana ratna mornarica Švedske, ali je realizaciju tog unosnog posla spriječio raspad SFRJ.

Podmornice tipa P-911 duge su nepunih 19 metara, a puni deplsman im iznosi 88 tona. Ovaj produkt pameti jugoslovenskih inženjera i industrije “od Triglava do Đevđelije” namjenski je građen sa misijom da u slučaju rata, podmornice tajno doplove do italijanske obale gdje bi iskrcale diverzante koji bi napali tamošnja vojna i industrijska postrojenja, odnosno da podmornice tajno polože protivbrodske morske mine pred italijanskim lukama.

Božićni koncert HGD-a

0
Božićni koncert HGD
Božićni koncert HGD

Tradicionalni božićni koncert u organizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, biće održan u katedrali Svetog Tripuna u srijedu 23. decembra sa početkom u 19 sati.

U programu učestvuju: mandolinski orkestar „Tripo Tomas”, dječiji hor Muzičke škole „Vida Matjan” i hor Osnovne škole „Narodni heroj Savo Ilić”.