Stečajni upravnik Jadranskog brodogradilišta Bijela Žarko Ostojić zatražio je juče od predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića da ga razriješi dužnosti upravnika tog preduzeća zbog, kako je istakao, konstantne opstrukcije bivših radnika koji mu ne dozvoljavaju da u skladu sa zakonskim ovlašćenjiima sprovede postupak stečaja. O nemogućnosti postupanja Ostojić je juče obavijestio i ministre Ivana Brajovića, Raška Konjevića i Igora Lukšića, vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića i predsjednika Opštine Herceg Novi Natašu Aćimović, navodeći da je u profesionalnoj obavezi da sudu predloži da predmet dodijeli drugom stečajnom upravniku, prenose Dnevne novine.
“Zahtjev za razrješenjem uzrokovan je osjećajem profesionalne odgovornosti, koju ne želim imati za radnje van mog uticaja i ovlaštenja. Pri tom se dovodi u iskušenje i objektivnost u mom postupanju prema zaposlenima koji vrše opstrukcije, nezavisno od već postignutih dogovora, sporazuma i ustupaka, i kontinuiranim ucjenjivačkim stavovima i radnjama, uz odbijanje da se bar završe najnužniji poslovi kako bi se tuđi brodovi vratili vlasnicima”, naglasio je Ostojić, o čijem će rješenju Jovanić odlučiti danas. On je ukazao da je od dana imenovanja za stečajnog upravnika Brodogradilišta onemogućen da izvršava zakonom propisane obaveze i ovlašćenja, zbog neprestanih protesta bivših radnika.
Radnici Jadranskog brodogradilišta i jutros protestuju ispred kapija i nikome ne dozvoljavaju da uđe u krug firme. Jutros ih je, kako nam je saopštio predsjednik Sindikata Mladen Krivokapić, pozvao bivši direktor Petar Tušup na hitan sastanak uz obrazloženje da ima novosti koje će im saopštiti.Radnici e nadaju da će konačno biti i dobrih vijesti za njih i zahtjeve koje su uputili Vladi.
Tradicionalna turističko-sportska manifestacija – ,,Zeleničke ljetnje igre“ održat će se u petak (14. avgusta) u 20.30h na plivalištu PVK ,,GALEB“ u Zelenici.
Ova manifestacija datira iz osamdesetih godina prošlog vijeka, kako navode organizatori, MZ Zelenika i Turistička organizacija Herceg-Novi, pokrenuta je ponovo prošle godine, a ima za cilj promovisanje turističke ponude toga mjesta, hercegnovske rivijere, ali i cijele opštine.
Osnova ,,Zeleničkih ljetnih igara“ je bogat sportski program, koji je takmičarskog karaktera sa nekoliko tradicionalnih igara poput potezanje konopa, skakanja u vrećama i slično, a za najuspješnije su obezbjeđene novčane nagrade.
Tu je naravno i bogat zabavno-kulturni program u okviru kojeg će goste zabavljati KUD ,,Ilija Kišić“ Zelenika i zvijezda Granda ,,Baka“, a za domaće i furešte obezbjeđeni su riba i vino – gratis.
Za prvih sedam mjeseci ove godine aerodrom Tivat prihvatio je i opslužio ukupno 3.056 aviona što je 2 odsto više nego u istom periodu lani, dok je kroz terminalnu zgradu do 1.avgusta ove godine prošlo ukupno 492.067 putnika, što je 4 odsto manje nego za sedam mjeseci 2014.
„Razlog za nešto manji ukupni dosadašnji broj putnika je prvenstveno u velikom padu koji smo tokom maja i juna imali sa ukrajinskog tržišta gdje je promet, zbog poznatih okolnosti u toj državi, bio za čak 64 odsto manji nego lani. Ipak, tokom cjelog jula i prvih deset dana avgusta bilježimo rekordne rezultate i povećan promet, odnosno rast broja aviona od 14 posto i prometa putnika od 6 posto u odnosu na isti period lani, tako da je više nego izvjesno da ćemo ovaj blagi minus iz prvog dijela poslovne godine, više nego nadoknaditi.“- kazao je direktor aerodroma Tivat Damir Pinjatić. On je dodao da po najavama prevoznika, slijedi izuzetno uspješan avgust, a povećan obim prometa u odnosu na lani biće i u spetembru, zbog čega su u poslovodstvu tivatske vazdušne luke uvjereni da će ove godine nadmašiti rekordnu lanjsku u kojoj je aerodrom imao ukupan promet od oko 910 hiljada putnika.
„U odnosu na lani, kada su nam subote bile „udarni dani“ u sedmici po obimu prometa, što se zadržalo i ove sezone, ove godine bilježimo i značajno uvećanje prometa petkom pa umjesto prologodišnjih oko 7 hiljada putnika dnevno, sada petkom imamo između 8,5 i 9 hiljada putnika. Osim ukrajinskog koje bilježi pad, sva ostala naša glavna tržišta – srpsko, rusko, zapadnoevropsko i bjelorusko bilježe ili iste rezultate kao lani, ili lagani rast.“- ističe Pinjatić dodajući da trenutno, u špicu sezone, na pistu pored obele Tivatskog zaliva dnevno slijeće od minimum 35 do najviše čak 69 aviona.
Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) će sa oko 30 miliona eura kreditirati modernizaciju i proširenje kapaciteta aerodroma Tivat
Inače, na jesen bi napokon, trebalo da krenu i ozbiljniji koraci u pravcu dugoočekivane modernizacije i proširenja kapaciteta najprometnijeg crnogorskog aerodroma. Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja će sa oko 30 miliona eura kreditirati modernizaciju i proširenje kapaciteta aerodroma Tivat, gotovo su svakodnevno prisutni na terenu, pripremajući se zajedno sa poslovodstvom aerodroma, za početa tog obimnog posla.
Direktor aerodroma Tivat Damir Pinjatić
„Ušli smo u finalnu fazu odobrenja ugovora o kreditiranju sa EBRD, u oktobru bi trebao da bude raspisan tender za izradu idejnog riješenja nove terminalne zgrade, a u novembru i tender za njeno projektovanje i izgradnju. Plan je da u martu ili aprilu naredne godine počnu radovi na izgradnji nove terminalne zgrade, a u septembru ili oktobru 2016 i radovi na proširenju aerodromske platforme, izgradjom još dvije nove parking pozicije za velike avione iz tzv „D“ kategorije. Ukoliko sve bude išlo po očekivanjima, aerodrom bi najkasnije do početka ljetnje szone 2018 godine, trebao da bude u potpuno novom ruhu – sa terminalom ukupne površine do 13 hiljada kvadrata i platformom na koju će se istovremeno moći smjestiti do 9 velikih putničkih aviona, te spreman za obim prometa i do 3 miliona putnika godišnje.“- kazao je Pinjatić.
Na jesen će početi i izgradnja novog kontrolnog tornja i prostorija za Aerodromsku kontrolu letjenja Tivat u što će Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA, investirati oko 4 miliona eura.
U okviru programa podrške kulturnim događajima i domaćim umjetnicima, u kompleksu Luštica Bay nadomak Tivta sinoć je otvorena izložba radova crnogorskog akademskog slikara Ivana Đurišića, koja će trajati do 22. avgusta. Izložba je otvorena svakog dana u periodu od 19 do 20 časova.
Luštica Bay je tradicionalno domaćin crnogorskim slikarima i umjetnicima bilo da rade i stvaraju u Crnoj Gori ili negdje drugo.
Đurišićevim slikama „gospodari“ boja i njome autor pokušava da riješi čisto estetske probleme. Težeći ka autonomiji slike, a samim tim i većoj umjetničkoj slobodi, on je oslobodio sliku svega suvišnog.
-Ponuđenom izložbom Ivan Đurišić se predstavlja kao umjetnik osobenog senzibiliteta koji stvara asocijativna i gotovo sasvim apstraktna djela. On stvara ciklus slika sa temom apstraktnog pejzaža iskazujući likovnim elementima, prvenstveno bojom, ličan, intiman doživljaj prirode u kojoj vlada ono maštovito, sanjarsko, bajkovito. To nijesu predstave realnih predjela, već sjećanja na ličnu impresiju i emocionalni doživljaj viđenog, navodi se u likovnoj kritici istoričarke umjetnosti Petrice Duletić.
Kulturni program u Luštica Bay-u biće nastavljen u utorak, 11. avgusta dječijim performansom ”Basic kontra-punkt”, završnom manifestacijom programa Kotor artić, koji je dio festivala KotorArt.
“Prva operativna sezona novog turističkog centra koji se gradi nadomak Tivta ispunjena je bogatim ljetnjim programom. Golf takmičenja, umjetničke postavke i radionice, kursevi streličarstva i jedrenja, te muzička dešavanjima iz programa kulturnih festivala KotorArt i “Purgatorije” čiji je sponzor Luštica Bay, u ponudi su stanovnicima i posjetiocima tokom ovog mjeseca”, saopštio je Damir Moškov iz marketinga Luštica Development
“Povratak boće na Orjensko sedlo”, naziv je manifestacije koju organizuje PK „Subra“ u nedjelju, 16. avgusta u saradnji sa TO Herceg Novi i Boćarskim klubom “Val”.
Centralni događaj manifestacije je revijalni boćarski turnir na zogovima koji nisu bili u upotrebi 25 godina.
„To je nastavak aktivnosti revitalizacije tradicionalnog duha ovog kraja, a boća to svakako jeste. Ona simbolizuje ne toliko sport koliko stara vremena druženja na otvorenom, kroz ćakulu i dobru opuštenu atmosferu “, kaže se u saopštenju iz PK Subra.
Povratak boće na Orjensko sedlo
U sklopu manifestacije predviđen je i planinarski dio – otvaranje i obilazak kratke (20 min) novomarkirane staze od Orjenskog sedla do Kosmaša (1720 m), obližnjeg vrha i odličnog vidikovca sa pogledom na centralni dio masiva Orjena, ali i šire – od gotovo cijele Crne Gore i granice sa Albanijom, do pojasa uz tromeđu Crne Gore,, BiH, Hrvatske i južnodalmatinskih ostrva.
Iz PK „Subra“ podsjećaju da su ovog ljeta organizovali dvije radionice tradicionalne gradnje u kamenu u tehnici „na suvo”, i tom prilikom su volonteri obnovili urušeni kameni podzid zoga na Orjenskom sedlu.
Povratak boće na Orjensko sedlo
Do Orjenskog sedla se dolazi planinarskom markacijom sa Vrbanja (2:30) ili Crkvica (3:00), odnosno sa istih polazišta makadamskim putem (11, odnosno 14 km) pogodnim za terenska vozila, odnosno stare kombije i slično.
Za sve učesnike obezbijeđen je ručak kao i dodjela diploma i zahvalnica. Zainteresovani mogu da se prijave do četvrtka 13. avgusta na telefon 069 360 803 ili na e- mail adrese: star@t-com.me i subra@-t-com.me .
Posjetioce i osoblje marine Porto Montenegro danas je iznenadila jedna krajnje neobična pojava – naime, u akvatorijumu marine, između vezanih jahti, plivale su dvije morske kornjače. Riječ je o ugroženoj i zaštićenoj životinjskoj vrsti, a prisustvo morskih kornjača u akvatorijumu najveće crnogorske marine, u menadžmentu Porto Montenegra doživjeli su kao još jednu potvrdu činjenice da se stanje morskog ekosistema u tom dijelu Tivatskog zaliva značajno popravilo u proteklih nekoliko godina.
U marini je inače, zabranjen ribolov pa se u plitkom i često bistrom moru uz mula Porto Montenegra mogu vidjeti velika jata riba, između ostalih i brancina i oradi. Ipak, morske kornjače do sada se nisu pojavljivale u marini, a njihov dolazak zainteresovaće i stručnjake Instituta za biologiju mora iz Kotora koji već nekoliko mjeseci sprovodi program ekološkog monitoringa akvatorijuma tivatskog nautičkog centra.
Budući da je proteklih nekoliko dana u Boki od udara brzih glisera, dok su se odmarale ili izlazile da dišu na morsku površinu, stradalo nekoliko morskih kornača, iz marine Porto Montenegro dodatno su skrenuli pažnju svojim klijentkma-jahtašima da budu pažljivi prilikom manevrisanja svojim plovilima u marini u kojoj je zabilježeno prisustvo tih lijepih i zaštićenih morskih životinja.
Radnici Jadranskog brodogradilišta Bijela a.d. objavili su osmrtnicu za tu kompaniju i ističu da je poslije dva desetljeća pogrešnog upravljanja smrt bila neizbježna. Osmrtnica se pojavila na društvenim mrežama, a radnici, kako je prenio portal CdM, sarkastično obavještavaju da „saučešće” primaju ispred vrata kompanije.
„Zahvalni radnici i umirovljenici kojima je pokojnik odgovarao mogu vijence spustiti u more u njegovu čast”, piše na osmrtnici, koju je objavio ovaj podgorički portal.
Kao ožalošćeni, pored radnika i umirovljenika, navedena je i grupa građana Alternativa, građani i građanke Bijele, te privatnici koji su, kako se navodi, živjeli od plata u Brodogradilištu.
Privredni sud u Podgorici odlučio je, naime, pokrenuti stečajni postupak u Jadranskom brodogradilištu Bijela a.d.
Sindikat metalaca Crne Gore podržao je radnike u njihovim nastojanjima da ostvare svoja prava iz i na osnovi rada i očekuju da odgovorne institucije nađu realno moguća rješenja u zajedničkom interesu.
“Na granici mora i neba”, naziv je monografije autora prof. Željka Brguljana koja je u ponedeljak promovisana na terasi palate Grgurina, Pomorskog muzeja Kotor.
Brojne goste i zvanice u ime domaćina pozdravila je direktorica muzeja Mileva Pejaković Vujošević.
„Naš sugrađanin Željko Brguljan u monografiji “Na granici mora i neba”, na 277 stranica ispisao je sve što je vezano za Bogorodičin hram i mariniste“ – između ostalog je kazala Vujošević.
Predstavljajući knjigu profesorica Gracijela Čulić istakla je kako autor ilustruje burnu hroniku malog mjesta u zalivu Boke Kotorske, Prčanj, njegove uspone i padove, dramatične plovidbe njegovih pomoraca po morima i okeanima svijeta.
„U prozračnim plavim svitanjima kada se barke i brodice ogledaju u moru kao opsjednuti narcis, kao da čekaju nove slike uskrslih don Nika i don Branka, mecena i vizionara.
Sugestivne fotografije veličanstvene župne crkve i prčanjskih raskošnih pejzaža, monografiji daju izuzetni estetski kvalitet.
Poseban naglasak i napore prčanjske zajednice koju je vodila vjera i uprnost Željko Brguljan iskazuje u opisima gradnje impozantne crkve Marijinog rođenja. Ona je simbol vjere Prčanja vjere i žrtve, uprnosti i estetskog smisla.“ – kazala je prof.Gracijela Čulić.
„Monografija, “Na granici mora i neba“ Željka Brguljana, stati će uz rame sa monografijom Don Nika Lukovića, sigurno najboljeg poznavaoca istorije. Ovo djelo ima za cilj otrgnuti od zaborava jedno vrijeme koje je stvorilo sve ovo što mi danas imamo u Boki Kotorskoj i što bez ikakve skromnosti možemo prezentirati svima koji sa svih strana svijeta dolaze u naš kraj i uvjeriti ih koliko je pomorstvo Kotora, Perasta, Prčanja… Monografija je doprinos jubileju stote godišnjice posvećenja nove prčanjske župne crkve, posvećene rođenju Bogorodice Prčanja“, kazao je bibliotekar Pomorskog muzeja Kotor, Slavko Dabinović, koji je pročitao osvrt dr Ivane Mance, sa Instituta za povjest umjetnosti iz Zagreba, koja je bila spriječena prisustvovati promociji.
Mance je u svom osvrtu ukazala da je Brguljan svoja istraživanja zasnovao na ogromnom rasponu povijesnih izvora i literature, tako da će ova knjiga zaista biti korisno sredstvo za rad u istraživanjima svih drugih koji se bave pomorstvom i kulturnom baštinom Prčanja i Boke. Po prvi put je, kazala je ona cjelovito obrađena zbirka maritivnog slikarstva župne crkve u Prčanju koja je valorizovana kao autentična povjesna i umjetnička građa.
„Knjiga donosi više novih činjenica i niz prvi put objavljenih dokumenata iz pomorske prošlosti Prčanja kao i korespodencije Don Nika Lukovića sa radionicama i umjetnicima.
Slike brodova, njih 40 iz prčanjske župne zbirke donose nam, osim likovnih analiza isto toliko zanimljivih i dramatičnih priča iz pomorske povijesti Prčanja, odslikavajući nam cijelo burno 19 stoljeće.
Bilo bi tragično da ova knjiga postane komemoracija jednoj izuzetnoj zbirci koja ima kulturološku, povijesnu ali i materijalnu vrijednost a prije svega smo je dužni sačuvati zbog njenog zavjetnog karaktera“ – kazao je Brguljan.
Posebnu zahvalnost autor prof. ŽeljkoBrguljan je iskazao izdavaču NIP-u „Gospa od Škrpjela” iz Perasta i don Srećku Majiću.
U muzičkom dijelu programa nastupila je profesorica flaute Angela Mijušković.
Željko Brguljan je rođen na Kotoru 1962. godine. Osnovnu školu je pohađao na Prčanju, a srednju školu matematičkog smjera u Kotoru. Diplomirao je 1989. godine na fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu.
Premijer Slovenije Miro Cerar sa suprugom u ponedeljak je u neslužbenoj posjeti boravio u Kotoru. Na vratima drevnog Kotora dočekao ga je direktor TO Mirza Krcić koji mu je uručio poklon i kao dobar domaćin pokazao znamenitosti Grada.
Visoki gosti iz Slovenije posjetili su Pomorski muzej Crne Gore. Tom prilikom pozdravila ih je direktorica Mileva Pejaković Vujošević koja im je uručila knjigu Prčanj – Don Nika Lukovića, a spontano se dogodio i susret sa Antonom Sbutegom ambasadorom Crne Gore u Rimu.
Dok se Cerar upisivao u knjigu utisaka u Kotoru je nestala struja, ipak zahvaljujući obezbjeđenju i mobilnim telefonima premijer je uspio prenjeti utiske.
Konačno jedna prava mediteranska noć u našem gradu, komentar je Novljanke Marine, koja je sa svojim sugrađanima i turistima na prepunoj glavnoj gradskoj pjaci – Trgu Nikole Đurkovića, pjevajući od početka do kraja ispratila dvoiposatni spektakl ‚‚Veče klapskog pjevanja”.
Prvo ,,Veče klapskog pjevanja’’ organizovala je Turistička Organizacija Herceg Novi, u saradnji sa klapom Castel Nuovo, a u cilju obogaćivanja turističke ponude i promocije grada i njegove mediteranske tradicije i kulture. Utisak da je ,,Veče klapskog pjevanja’’, nešto što je nedostajalo Novom i što će donijeti dodatni kvalitet i vratiti imidž najvećem bokeljskom gradu, nesporno dijele i posjetioci i učesnici.
,,Ljudi koji su bili u publici su učestvovali u svakoj pjesmi koju smo pjevali i to dokazuje koliko je ovo veče uspjelo, koliko treba čuvati i unaprijediti mediteransku tradiciju i zvuk, ali i koliko im je nešto ovako nedostajalo svima, a u Herceg Novom je posebno posljednjih godina ovaj melos bio u zapećku i dobro je da se to mijenja’’, komentar je Sandre Pasković iz kotorske klape Inkanto koja je svojim akapela izvođenjem obrada i nekih modernijih pjesama, potpuno ,,zapalila’’ sve prisutne na trgu. Slično tome poručuje još jedna Novljanka iz publike, Svetlana, konstatujući da ovakvi događaji ,,i domaćima i fureštima mame osmjeh na lice’’.
A sa osmjehom, jer kako kaže ne zna riječi dobro pa zato i ne pjeva, cijelu ,,Veče klapskog pjevanja’’ je otplesao Dragi iz Skoplja, uz opasku – ,,Ukoliko ovakve večeri postanu tradicija, obećavam da ću stalno dolaziti i naučiti riječi pjesama da mogu da pratim ove divne ljude božanstvenih glasova’’.
Veče klapskog pjevanja HN
Divne ljude božanstvenih glasova, koji su probudili Novljane i turistima pružili nešto zbog čega će se vraćati u Herceg Novi, okupio je Dušan Duje Tadić iz klape Castel Nuovo.
,,Uspjeli smo da pružimo sugrađanima i gostima, ono što je možda odavno trebalo da bude urađeno u Herceg Novom, ali nažalost nije. Međutim, sada su u Turističku organizaciju došli neki novi ljudi sa novim i pravim idejma i prepoznali šta je neophodno uraditi da se ovaj grad probudi’’, zaključio je Tadić.
Koliko je cijela veče bila uspješna pokazuje i činjenica da je probudila, ne samo uspavani duh grada koji je bio počeo da gubi svoj mediteranski identitet, već i ideju o stvaranju udruženja klapa crnogorskog primorja.
,,Ne sutra, nego večeras, kada smo već tu na okupu želim da kažem da ćemo pokrenuti inicijativu da se osnuje udruženje klapa, kojem će jedan od osnovnih ciljeva biti da se u svakom gradu na našem primorju tokom čitavog ljeta održavaju ovakve večeri. Pošto ovo što smo ovdje večeras doživjeli je zamajac koji nikako ne smije stati i koji daje ogromnu energiju da klapsko pjevanje kod nas zaživi onako kako to zaslužuje’’, poručio je na kraju sa podesta ispod hercegnovske Tore, koje je pokazivala kvarat do ure po ponoći, Ljuba Marjanov iz klape Jedinstvo iz Bara. A više od dva i po sata programa u kojem je nastupilo 17 izvođača, otvorila je jedna od najmlađih klapa u Crnoj Gori, Maris iz Kotora.
Veče klapskog pjevanja HN
,,Velika je čast i zadovoljstvo biti dio nečega što inicira vraćanje autohtonog klapskog pjevanja u Boku i ovakvih događaja zaista treba da bude što više’’, kazala je Jelena Kažanegra iz klape Maris. Pored pomenutih nastupile su i klape Stradioti, Bellezza, Veterani vazda mladi i Jadran iz Tivta, Fortuna iz Herceg Novog , Bisernice Boke iz Kotora i harmonija iz Budve, te vokalni solisti Milica Kaluđerović i duo “Providenca”, Miroslav Bobo Milanović, profesorica solo pjevanja i operska pjevačica Jovana Ražnatović i veteran opere Narodnog pozorišta iz Beograda, Časlav Bogoinski. Svi oni, zajedno sa publikom na kraju programa otpjevali su jednu od najpoznatijih klapskih pjesama ,,Ružo crvena” uz obećanje da prvo ,,Veče klapskog pjevanja” je upravo to – prvo od mnogih koja će uslijediti.
