Povodom Dana škole u srijedu 25. novembra sa početkom u 19 sati u koncertnoj dvorani Muzičke škole, održat će se koncert pod nazivom “JA i PROFESOR”.
Ideja da učenici nastupe sa svojim profesorima, je samo još jedna u nizu potvrda zajedničkog dobrog i kontinuiranog rada.
Na Koncertu će se predstaviti svi instrumenti koji su u školi zastupljeni.
Priča o motornom brodu Galeb postaje pomalo »neverending story« barem kada je riječ o trošenju proračunskih sredstava kako bi se Titov brod održavao na morskoj površini. Čak i SDP-ove koalicijske partnere kao što je HNS neprestano upucavanje novca poreznih obveznika ponukalo je, kao što je to napravila gradonačelnica Kraljevice Nada Turina Đurić, da predlože da se brod potopi i postane ronilačka atrakcija. Takvo razmišljanje i te kako je legitimno nakon što je natječaj za koncesionara neslavno propao, piše Novi list.
Nedavno je na Kolegiju gradonačelnika stavka Galeb ponovno podebljana i to pod točkom kapitalna ulaganja u programe zaštite i očuvanja kulturnih dobara Grada Rijeke.
– Na raspisani natječaj za davanje u koncesiju za gospodarsko korištenje kulturnog dobra motornog broda »Galeb« nije pristigla niti jedna ponuda. S obzirom da nije izvjestan datum sklapanja ugovora o koncesiji, do kraja tekuće godine planiraju se sredstva za usluge operativnog veza, usluge zapovjedništva (kapetan i 3 člana posade) i tekuće održavanje te se prethodno planirani iznos uvećava za 417.000. Planirani iznos – 805.000 kuna, navedeno je u materijalu.
Pročelnika Odjela gradske uprave za kulturu Ivana Šarara pitali smo zbog čega se uopće iz proračuna plaćaju kapetan i tri člana posade, tko su ti ljudi, te što njegov odjel misli napraviti kada je riječ o konačnom rješenju za Galeb.
– Sukladno rješenju Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Lučka kapetanija Rijeka, određen je najmanji broj članove posade, tri člana, radi provođenja svih mjera sigurnosne zaštite i sigurnosne uporabe plutajućeg objekta. Grad Rijeka na brodu ima kapetana i 3 člana posade, obzirom da je potrebno osigurati da na brodu stalno bude jedan član posade. Dakle, da brod Galeb mora imati posadu, sukladno zakonu odlučila je Lučka kapetanija i to isključivo iz sigurnosnih razloga, pojašnjava Šarar. On dalje navodi da su članovi posade 2013. godine angažirani putem agenta i posrednika međunarodne pomorske agencije »Adriatica« d.o.o..
– Trenutačno ti ljudi obavljaju poslove članova posade putem ugovora o djelu jer smo nastojali smanjiti rashode za usluge na način da se ne plaća provizija agentu. U motorni brod Galeb ove godine utrošena su sredstva u iznosu od 627.462 kune. Za članove posade broda utrošena su sredstva u iznosu od 440.000 kuna, bruto plaća, naveo je Šarar.
Što se tiče ostalih troškova, za nabavu i postavljanje cinkove zaštite neophodne za zaštitu trupa broda i izradu troškovnika radova hitnih mjera zaštite sukladno nalogu Konzervatorskog odjela u Rijeci, te godišnji pregled broda, utrošena su sredstva u iznosu od 43.000 kuna. Za pristojbu za vez i troškove električne energije koju Grad plaća Lučkoj upravi u Rijeci utrošena su sredstva u iznosu od 130.000 kuna. U veljači ove godine zbog jakog vjetra angažirana je asistencija tegljača (remorker) u iznosu od 12.000 kuna. Osiguranje broda iznosi 11.500 kuna, naveo je Šarar.
Na ključno pitanje koji su daljnji planovi s Galebom, Šarar je odgovorio u jednoj rečenici: »Što se tiče daljnjih planova s brodom Galeb, trenutno razrađujemo prijavu za sredstva iz fondova EU«.
Eto, priča o onima koji su zainteresirani za koncesioniranje Galeba, a pričalo se o četiri ponude, te o prilagođavanju natječajnih uvjeta kako bi se privuklo investitore, očito pada u zaborava. I ovaj kapitalni kulturni projekt pomalo se svrstava u red neostvarenih gradskih obećanja kao što su izgradnja gradske knjižnice i novog muzeja.
Nitko ne zna do kada će se s milijun kuna na godinu, do sada je potrošeno od kada je brod kupio Grad Rijeka više od osam milijuna kuna, Galeb održavati na površini. Budući da nema ni jasnog plana što s njim napraviti i kakav je dinamički plan kada je riječ o europskim sredstvima, opravdano je nezadovoljstvo svih onih kojima su smanjena proračunska sredstva, a legitimni stavovi da bi najbolje bilo brod potopiti. Godine ne realizacije projekta uređenja Galeba izazvale su opravdano nezadovoljstvo jer u ovom trenutku nitko ne može decidirano odgovoriti kada će se Galeb urediti i privesti svrsi.
www.novilist.hr
Na prestižnom Međunarodnom festivalu filmskih scenarija “SKRIPT FEST” koji se održan od 10. do 12. novembra u makedonskoj Kinoteci u Skoplju, specijalno priznanje za scenario dobila je magistar dramaturgije Marija Čolpa iz Herceg Novog (Crna Gora).
Filmski scenario Marije Čolpe “Lov na vepra” proglašen je kao najbolji od svih pristiglih scenarija na Konkursu za filmski scenario, a nagrada se dodjeljuje i za dosadašnji i sveukupni scenaristički angažman i doprinos. Autroka se zahvalila na ukazanom povjerenju:
“Neobično mi je zadovoljstvo da primim ovako značajno priznanje u Makedoniji i gradu Skoplju, a naročito od strane meritorne komisije i festivala kakav je “Sript fest” Skopje. Cjenim ambiciju prof.dr Hrista Petreskog bez čijeg pregalaštva ovaj festival ne bi dosegao najviši nivo međunarodne vidljivosti. Takođe moram kazati ova nagrada ne pripada samo meni, već je za nju zaslužna i koleginica Spec.Art Ružica Vasić, koja je upornošću koscenariste zaslužna da se na ovakav način upriliči ova scenaristička storija. Scenario pod nazivom “Lov na vepra” nastao je sublimiracijom moja dva dramska teksta “Plan B” I “Lov na vepra” koji su pisani za pozorište.
Ovo je potvrda da timski rad i prijateljstvo, no prije svega profesionalan odnos prema zadatom cilju, udruženi u ambiciji da se izvuče priča koja će prvenstveno uticati na temu kojom se na indirektan način bavi “Lov na vepra” a to je nasilje u porodici, donose zagarantovan uspjeh i priznanja.”
Festival “Skript fest” započet je predavanjem Ane Vasilevske sa temom: Dileme sa temom ili kriza vještine pisanja scenarija u mekedosnkoj kimenatografiji. Nakon toga je uslijedila projekcija filmova od Međunarodne filmske asocijacije SIFEŽ i prezentacija nagrada: Skript most dodjeljen je Dušanu Makavejevu, nagrada Skript fest – prof. Vladimiru Blaževskom, nagrada Skript feniks – prof. dr Mišu Netkovu i nagrada Skript present – Toniju Cifrovskom i nagrada Skript trend – mr Mariji Čolpa.
Svečanost je obogaćena sa promocijom knjige Proljećni emigrant od Kalina Ilieva (Bugarska) sa besjedom Jordana Plevneša i promocija knjige “Kidanje, kino život” od Tonija Cifrovskog o kojoj je govorio Todor Kuzmanov, a završeno je sa projekcijom filmova studenata sa filmske Akademije ESRA i učenika osnovnih i srednjih škola iz Skoplja.
Drugog dana na festivalu se održala radionica sa učenicima osnovnih i srednjih škola iz Skoplja sa temom: Savremena literatura – potencijalna inspiracija za uspješan scenario, sa primjerima iz makedonske kinematografije. Upriličeno je dodjeljivanje nagrada za najbolje kratke i dokumentarne filmove.
Trećeg festivalskog dana se održala radionica sa učenicima osnovnih i srednjih škola iz Skoplja sa temom: Priče direktno inspirisane iz svakodnevnog života (vježbe percepcije, oživljavanje dijaloga u slici) nakon čega su uručeni certifikati za učestvovanje na Skript fest radionicama.
Skript fest se održava sa sredstvima i podrškom Agencije za film, Republike Makedonije.
U Muzeju grada Perasta u nedjelju je otvorena izložba kopija dokumenata iz Osmanskog arhiva u Istambulu, pod nazivom „Blago osmanskog arhiva“ a koja je nastavak saradnje ambasade Republike Turske i Muzeja grada Perasta.
Na otvaranju su govorili predsjednik Opštine Kotor, dr Aleksandar Stjepčević, direktor Muzeja grada Perasta Andro Radulović i Mirjana Vukasović, dokumentarista u Muzeju grada Perasta, autorka izložbe.
Uz prisustvo brojnih zvanica iz diplomatskog kora Republike Turske I Republike Azerbejdžana, kao I predstavnika kulturnog I javnog života Turske, izložbu je otvorio ambasador Republike Turske u Crnoj Gori, g. Serhat Galip.
Posebnu zahvalnost dugujemo porodici Karađuzović iz Starog Bara, koja je svojim domaćim specijalitetima, priuštila poseban ugođaj i doprinijela promociji Turske kulture i kuhinje u Perastu, kaže se u saopštenju OJU “Muzeji” Kotor.
Socijaldemokratska partija (SDP) zatražila je parlamentarnu istragu u vezi sa privatizacijom Instituta Igalo kako bi se do kraja rasvijetlili štetni i moguće nezakoniti elementi tog posla.
Član predsjedništva SDP, Dragan Šimrak, ocijenio je da prodaja većinskog paketa akcija Instituta Igalo predstavlja klasičan primjer štetnog pravnog posla kojim se ugrožava državna imovina i dalji opstanak Instituta Dr. Simo Miloševic.
SDP, kako je rekao, vjeruje da postoji osnov za pokretanjeg parlamentarne istrage u Parlamentu kako bi se do kraja rasvijetlili štetni i moguće nezakoniti elementi tog posla.
Šimrak smatra da jedino na taj način javnost i može doći do svih podataka i dokumenata vezanih za tu privatizaciju budući da je ona, sa još mnogim drugim, odlukom Savjeta za privatizaciju, proglašena tajnom, što je potpuno suprotno zakonskom načelu transparentnosti privatizacionih postupaka.
“Podsjećamo javnost da SDP nema predstavnike u Savjetu za privatizaciju već je u njegovom sastavu ‘trojka’ koja ne predstavlja nikog sem sebe i svoje interese. Takođe SDP poziva Tužilaštvo da se pozabavi ovom privatizacijom, zbog osnovanih sumnji da se radi o ogromnim štetama po državnu imovinu”, kazao je Šimrak.
Prema njegovim riječima, radi se o pravnom poslu kojim se u bescjenje otuđuje jedan od brendova Herceg Novog i Crne Gore i to kupcu koji nema nikakvih referenci za bavljenje djelatnošću Instituta.
“Mogućnost koja se daje kupcu da uplatom kupoprodajne cijene za akcije firme od deset miliona eura postane vlasnik 200.000 metara kvadratnih zemlje uz obalu i 80.000 metara kvadratnih objekata ukuljučujući i Titovu vilu je obrazac štetnog posla”, naveo je Šimrak u izjavi dostavljenoj agenciji Mina biznis.
On je rekao da ako se tome doda da postoji sudska presuda kojom je zemljište u neposrednom okruženju Instituta procijenjeno na oko 560 eura po metara kvadratnih, dolazi se do zaključka da se kupac ovim poslom čašćava sa minimum 100 miliona eura.
“Oni koji su u ime države prihvatanjem ove mogućnosti, sem djelatnosti firme, u svojinu kupca prenijeli ovako vrijednu imovinu, moraće javnosti objasniti kako se nešto, što samo kao zemljište, bez objekata vrijedi 100 miliona prodaje za 10 miliona”, istakao je Šimrak.
On smatra da će prije svega morati Savjet za privatizaciju da objasni zasto je donosio odluke koje su u suprotnosti sa članovima 419 i 420 Zakona svojinskim odnosima.
“Sve ovo pokazuje da kupac nema primarni motiv da razrađuje djelatnost kompanije po kojoj je ona više decenija prepoznata u evropskim i globalnim okvirima, već želi da sticanjem vlasništva nad vrijednim nepokretnostima i zemljištem ostvari ogroman ekstraprofit”, ocijenio je Šimrak.
On je kazao da je nakon toga jasna namjera kupca da predlaganjem studije lokacije, koja će izvjesno po njegovim željama biti usvojena, na tom atraktivnom prostoru započne unosan građevinski biznis.
“I to je više puta viđen scenario privatizacije u Crnoj Gori – prodaj nepoznatom kupcu u bescijenje koji gasi biznis i djelatnost kompanije, ali istovremeno dobija u vlasništvo vrijedne nekretnine koje višestruko premašuju iznos cijene koju je platio u postupku privatizacije. Toga je već i u Herceg Novom bilo previše”, rekao je Šimrak.
Prema njegovim riječima, posebna su priča odredbe Ugovora kojima se država obavezuje na ispunjenje određenih uslova koji i ne zavise od nje već drugih subjekata i objektivnih okolnosti.
“A dok takve uslove ne ispuni kupac neće platiti ni takvu kupoprodajnu cijenu, već će kroz privremene organe upravljanja voditi Institut. I to je viđen scenario privatizacija u Crnoj Gori – da kupac ulazi u posjed kompanija a da nije platio ni cent, te da kupoprodajnu cijenu obezbjeđuje iz profita firme kojom rukovodi na krajnje zakonski problematican nacin”, kazao je Šimrak.
Preporuke za čitanje koje su listom vezane za hitove s minulog 60. beogradskog Sajma knjiga.
Progutana je opčinjavajući roman slavnog režisera Dejvida Kroneberga. Moderni i opsjednuti kamerama, Naomi i Nejtan žive od toga što sarađuju sa žutom štampom u doba društvenih medija. Naomi zaokupljuju naslovi koji se tiču slavnog para promiskuitetnih filozofa. Nejtan, u međuvremenu, fotografiše u Budimpešti kontroverzne postupke hirurga bez dozvole. Ove paralelne priče prepliću se u uzbudljivi zaplet koji obuhvata geopolitiku, trodimenzionalnu štampu, Sjevernu Koreju, Kanski filmski festival i nevjerovatno raznovrstan seks. Izdavač je Laguna.
Povratnici autorke Dulse Marije Kardozo plijeni čitaoce ne samo virtuoznošću stila nego i temom koja je, na žalost, veoma aktuelna i danas, prikazujući sudbinu izbjeglica, vječitu temu o seobama i nostalgiji. Dječak Raul, zajedno sa majkom i sestrom, uz još stotine hiljada Portugalaca prinuđen je da napusti Angolu nakon proglašenja nezavisnosti te zemlje. Napuštanje sopstvenog doma ispunjeno je tjeskobom, naročito zbog neizvjesne sudbine oca koji biva zarobljen. Izdavač je Geopoetika.
Stihovi u pesku Sare Šeridan svjetski bestseler, govori o jednom od prvih Evropljana koji je prešao Arabijsko poluostrvo. Džejms, mladi poručnik britanske mornarice, naumio je da osigura prisustvo Britanaca na Bliskom istoku i donese slavu i bogatstvo svom brodu i kraljici. Međutim, planovi padaju u vodu kada dvojica njegovih oficira nestanu tokom misije u pustinji. Neočekivanim spletom okolnosti, Zina postaje robinja poručnika Džejmsa, dok on kreće u misiju spasavanja na zabranjenom i neprohodnom tlu južne Arabije. Izdavač je Vulkan.
Harper Li je autorka novog nevjerovatnog romana Idi, postavi stražara koji se događa dvije decenije nakon knjige Kako ubiti pticu rugalicu za koju je dobila Pulicerovu nagradu. Džin Luiza Finč vraća se kući iz Njujorka. U doba kad su vladale napetosti i politički nemiri njen povratak postaju pomal tužan. Saznaje uznemirujuće istine o svojoj porodici i ljudima koji su joj najdraži. Autorka savršeno prikazuje jednu djevojku i jedan svijet u bolnom napuštanju zabluda prošlosti. Izdavač je Nova knjiga.
Kao leto Vesne Dedić nostalgična je priča o vremenu i ljubavima koje se više nikada neće vratiti. Lola je odrasla uz samoživog oca i uplašenu majku. Zbog fakulteta seli se iz Niša u Beograd i upoznaje studenta slikarstva Danila. Njeno nezadovoljstvo vezom, državom, besparicom i atmosferom u Beogradu 1991. odvode je u London. Roman Kao leto svidjeće se ženama koje su željele da imaju ljepši život od svojih majki, kao i onima kojima nijedan uspjeh nije bio dovoljno veliki da bi zaboravile neuspjeh u ljubavi. Izdavač je Dedić.
Dnevnik iz Gvatanama Mohameda uld Slahija autentičan je prikaz onog što je postalo kolateralna šteta u ratu protiv terora. Od 2002. godine Slahi je zatvoren u logoru u zalivu Gvantanamo na Kubi. Svih ovih godina Sjedinjene Države ga uopšte nisu optužile za neki zločin. Poslije tri godine zarobljeništva Slahi je počeo da piše dnevnik i prepričava život prije nego što je nestao u američkom zatočeništvu a zatim i svakodnevni život otkad je pritvoren u Gvantanamu. Dnevnik iz Gvantanama prvo je svjedočanstvo ovakve vrste i dokument od istorijskog značaja. Izdavač je Laguna.
O temama. O narodima Konstantina Porfirogenita bila je često predmet rasprava pogotovo među balkanskim narodima. O temama je djelo o Romejskoj imperiji i njenoj politici prožeto praktičnim savjetima kako se postavljati u svakodnevnim situacijama koje nameće donošenje vladarskih odluka. O narodima je drugo djelo objavljeno u ovoj knjizi koje se logički nadovezuje na prvo, pogotovo u u opisima svih naroda carstva: Srba, Hrvata, Rusa, Arabljana, Španaca, nekih unutrašnjih varvara i ostalih romejskih podanika. Izdavač je Mandala.
U knjizi Izaberi zanimanje predstavljeno je više od 300 profesija – od najpopularnijih do nejneobičnijih. Zahvaljujući preglednim i detaljnim ilustracijama, djeca će steći jasnu sliku kako o složenosti tako i o pojedinostima svakog predstavljenog zanimanja. Knjiga pruža odgovore na dječja pitanja o budućem zanimanju omogućavajući im da načine prvi korak ka zanimljivom svijetu različitih poslova na putu do izbora budućeg poziva. Izdavač je Kreativni centar.
Da bismo napravili predstavu, nedostaje nam samo jedna stvar: da glumimo kroz igru. U tome će svakako pomoći Pozorište, knjiga za najmlađe u kojoj sa glavnom junakinjom Anom odlazimo na daske koje život znače. Vidjevši pozornicu, zavjese, svjetla i brojna sjedišta za publiku Ana shvata da je u pozorištu sve moguće. Kada se jednom podijele uloge, obuku kostimi i stavi šminka ništa više ne može biti kao prije. Izdavač je Pčelica.
U Topljanskom zalivu u toku je vađenje ljekovitog blata za potrebe Instituta “Simo Milošević”. Upućeni tvrde da postojeće količine dovoljne samo do juna ili jula naredne godine, prenose Vijesti.
Vađenje blata počelo je kada je sa američko-britanskim konzorcijumom IWG potpisan ugovor o prodaji većinskog paketa državnih akcija Instituta, a upućeni tvrde da je razlog što IWG još nije potpisao koncesioni ugovor o vađenju i eksploataciji blata. Novi vlasnik je insistirao da do konačnog potpisivanja ugovora mora dobiti dozvolu za korišćenje ljekovitog blata-peloida i mineralne vode u Igalu.
“Budući koncesionar suočiće se teškoćama koje će mu značajno otežati dobijanje koncesije, naročito za peloid, kada sazna činjenicu da, iako se koristi više od šest decenija, nikada nijesu utvrđene njegove rezerve u podmorju Igala. Ni Prostornim planom Crne Gore, ni Prostornim planom Opštine Herceg Novi do 2020. godine, nijesu evidentirana nalazišta ljekovitog peloida, niti su utvrđene granice i zalihe ljekovitog peloida iako je njegova zaštita istaknuta kao prioritet”, navodi viši naučni sasvjetnik u Institutu, Ljubomir Radojičić.
On podsjeća da su do sada početa, a potom zaustavljena tri projekta ispitivanja (1983, 2000. i 2013 godine).
Radojičić ističe da su nalazišta blata u Topljanskom zalivu ugrožena i ako se brzo ne preduzmu mjere zaštite od daljeg invazivnog zagađenja, kvalitet blata ubrzo će doći u pitanje. Zbog zagađenja zaliva ugrožen je i opstanak morske trave Posedonia eceanika koja je dio lanca komponenti koje stvaraju ljekoviti peloid. Izgradnjom kanalizacionog kolektora sa postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda u hercegnovskoj Opštini, projekat vrijedan 30 miliona eura, nije obuhvaćeno područje Igala, Sutorine i Njivica. To znači da se neprečišćene otpadne vode ulivaju u rijeku Sutorinu i u more gdje se stvara ljekovito blato.
Posao vađenja blata povjeren je kotorskoj kompaniji YU Briv, a koliko će trajati zavisiće i od vremenskih prilika, a planirano je da se izvadi ista količina blata kao i prije dvije i po godine (oko 500 tona), saopšteno je iz Instituta.
U Institutu se u periodu jul-avgust, dnevno koristi 500-600 peloidnih terapija, a cijena po jednoj terapiji je 12 eura. Ukoliko novi vlasnik planira optimalna popunjenost tokom cijele godine onda samo ova jedna vrsta terapije može donijeti milionsku zaradu, tvrde upućeni. Ljekoviti peloid, atestiran i sa upustvom za primjenu, može se pakovati i prodavati na tržištu.
Ugovor o prodaju većinskog državnog paketa akcija Instituta konzorcijumu IWG potpisan je u četvrtak. Vlada je još u avgustu odobrila prodaju akcija Instituta IWG-u za deset miliona eura. U odnosu na ranije najave investitora razlika je što se on sada ugovorom obavezao da uloži najmanje 50 miliona u roku od pet godina, a ranije su pominjane investicije od 200 miliona.
S.K
Vijesti
Košarkaški klub iz Tivta „Teodo“ obilježio je juče deceniju rada. Na svečanom koktelu uručene su nagrade najzaslužnijim kompanijama, organizacijama i pojedincima za razvoj košarke u Tivtu.
Kao dugogodišnji partner „Teodo“, među nagrađenima je kompanija Luštica Development koja razvija projekat turističkog grada Luštica Bay nadomak Tivta, potom Aerodromi Crne Gore, Sekretarijat za sport Opštine Tivat i sportska dvorana „Župa“. Nagrađen je i najstariji i najvjerniji navijač Meto Šabić.
U sportskoj dvorani “Župa” – Tivat prethodno je odigrana utakmica 7. kola crnogorske košarkaške lige, u kojoj je domaći “Teodo” savladao goste iz Danilovgrada rezultatom 91-68. Ovom pobjedom “Teodo” se učvrstio na prvom mjestu crnogorskog prvenstva i na najbolji način napravio uvertiru sa proslavu desetogodišnjice postojanja i takmičenja.
KK “Teodo” baštini tradiciju jednog od prvih košarkaških klubova na ovim prostorima – KK “Arsenal” iz Tivta, osnovanog 1947.godine, koji je kasnije postao KK “Partizan”.
„Od 2009. “Teodo” se takmiči u I A crnogorskoj košarkaškoj ligi. Od 2012.godine “Teodo” je stalni član Balkanske lige. Za proteklih 10 godina klub je postao prepoznatljivi brend grada Tivta. Dva puta je biran za najbolji sportski kolektiv u gradu, a svake godine njegovi članovi su birani među najbolje sportiste. U klubu trenutno, pored seniorskog tima, funkcionišu i takmiče se u ligama mladih Crne Gore 4 kategorije: mini-basket, mlađi pioniri, pioniri i kadeti. Pored dvije titula šampiona Crne Gore u mlađim kategorijama-mlađi pioniri, posebno se izdvaja uspjeh juniora, koji su 2012.godine osvojili treće mjesto Crnoj Gori.“, saopštio je direktor Kluba Miško Lučić.
Tivat je već godinama glavni centar za pripreme mladih reprezentativnih selekcija.
„Svi oni, od pionira, preko kadeta, juniora i mlade reprezentacije, bazične pripreme sprovode u Tivtu, a članovi “Teoda” su neizostavni dio tih priprema. Ove godine “Teodo” je imao čak 5 svojih članova u reprezentativnim selekcijama. Ovim se samo dokazuje da Tivat kao grad ima odličnu perspektivu za dalji razvoj košarke u svakom pogledu, da postane regionalni košarkaškin centar“, rekao je sekretar kluba Dragan Perić.
U sklopu proslave Dana Opštine Kotor, u ponedjeljak, 23. novembra, 2015. godine u 19 sati u sali Kina „Boka“ biće promovisana knjiga Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije (9. stoljeće – 1571) autorke dr Katarine Mitrović.
Knjiga je objavljena u izdanju Kulturnog centra „Nikola Đurković“, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Ministarstva kulture Crne Gore u okviru projekta Kulturna baština Boke i Crne Gore – evropska kulturna baština iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2015. godinu.
O knjizi Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije (9. stoljeće – 1571) govoriće: Jasmina Bajo, Jovica Martinović, Katarina Mitrović, Snežana Pejović i Mladen Zagaričanin.
Promocijom monografije „Šezdeset gopdina izviđačke organizacije u Tivtu“, autora Lazara Božovića i kolektivnim polaganjem tzv. „Obećanja Poletaraca“ od strane dvadesetak učenika III 4 odjeljenja OŠ „Drago Milović“ koji su tako postali prvi podmladak tog odreda nakon dužeg vremena, u Tivtu je preksinoć običlježna 60-ta godišnjica osnivanja ovdašnjeg Izviđačkog odreda „Nikola Đurković“.
Prisutne u prepunoj multimedijalnoj sali Opštine Tivat od kojih su mnogi veterani skautske organizacije u tom gradu, pozdravio je dugogodišnji čelnik IO „Nikola Đurković“, Lazar Božović koji je naglasio da je iz dostupne dokumetacije, pokušao rekonstruisati istorijat odreda koji je svojevremeno važio za jedan od najboljih i najaktivnijih u Crnoj Gori. Plod tog rada je monografija na preko 100 strana koja sadrži tekstove i veliki broj fotografija još od prvih izleta i zimovanja tivatskih skauta na Lovćenu 1957 i 1958, do današnjih dana, kao i popis od 550 imena članova IO „Nikola Đurković“.
„Ovo nije samo vrijedna hronika, zbornik uspomena, već je ovo i vodna knjiga, spomenar i izviđački priručlnik – sve u jednom. Fotografije sa stranica mongrafije snažno podsjećaju na sve vrijednosti izviđačkog programa, one uvode u nevjerovatni svijet entuzijazma, potpune posvećenosti i bezgraničnog povjerenja, a sve na temeljima zdravih i drugarskih odnosa, uzajamne pomoći , kao i spretnosti da se u svim situacijama nađe održivo i za sve prihvatljivo rješenje. Na sreću i danas, bez obzira na krupne društvene promjene, izviđački duh i vitalnost programa je i dalje veoma privlačna mladim ljudima.”- istakao je dugogodišnji aktivista i bivši predsjednik Saveza izviđača Crne Gore Mensud Krpuljević.
Stotinjak okupljenih sa radošću se prisjetilo vremena kada se “družilo bez interneta, dogovaralo bez mobilnih telefona, a u prirodi snalazilo bez GPS-a”, i sa oduševljenjem pozdravilo reaktiviranje rada IO “Nikola Đurković”.
“Raduje je činjenica što će i u eri internet komunikacije mladi ljudi znati da prepoznaju prave vrijednosti, koje se ogledaju u ljubavi prema svojoj zemlji, u humanosti koju su ti mladi ljudi prepoznavali na svakom koraku, ali i u ljubavi prema prirodi jer su znali i sve njene vrline, a i ćudi.”- kazala je, čestitajući novoprimljenim najmlađim tivatskim izvižalima i veteranima skautskog pokreta u tom gradu, sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Dubravka Nikćević.
© BokaNews, 2021
