Najjača bura puhala je 6. januara, a mi vam donosimo video kompilacije s Paškog mosta i iz Ražanca.
U ovom videu pogledajte kako je izgledalo suočiti se burom koja je imala orkanske udare blizu 220 km/h:
Bura je najjači vjetar nekonvektivnog tipa u Evropi, a ovoga siječnja stanovnici Jadrana mogli su upoznati svu njenu moć. Najjača bura u aktualnom hladnom valu puhala je 6. siječnja. Od svih mjernih instrumenata na Jadranu, onaj na Paškom mostu izmjerio je najjači udar od čak 218 km/h.
Fotograf Lovre Peraić upravo je toga dana boravio na Paškom mostu gdje je ovjekovječio prizore snage ove zimske bure koja je u potpunosti paralizirala promet i označila dolazak najnižih temperatura u Dalmaciji posljednjih 50 godina.
Još jedan lovac na ekstremne vremenske prilike, član Crometeo tim, Aleksandar Gospić, toga je dana boravio u Ražancu. Ražanac je najizloženije naseljeno mjesto buri, hladna i snažna velebitska bura tuče direktno u ovo malo dalmatinsko mjesto.
Svu moć ražanačke bure možete pogledati u ovom videu:
Iako su u Agenciji za gazdovanje gradskom lukom Herceg Novi zadovoljni poslovnom godinom koja je iza njih, značajnijih infrastrukturnih ulaganja u Luku nije bilo, pa ona i u ovu godinu „uplovljava“ bez toaleta, boljih uslova za rad zaposlenih, ali i bez čuvene regate „Tera da mare”.
Vladimir Zloković, direktor agencije, kazao je da su tokom prošle godine opslužili 1.800 plovila, te da je finansijski bilans bolji nego u 2015.godini, a kada je riječ o regati, agencija je proteklih godina bila jedan od njenih sponzora ustupajući vezove bez nadoknade svim učesnicima manifestacije.
Zloković smatra da njenim izmještanjem u Porto Monetengro sama agencija nije pretrpjela štetu, ali grad jeste.
-Izmještanjem regate u Porto Montenegro Agencija nije pretrpjela nikakvu štetu, ali ako znamo šta ona znači za turističku, nautičku i sportsku promociju Herceg Novog sigurno je da smo svi na velikom gubitku. Eventualni povratak ove tradicionalne regate, na žalost, možda ponajmanje zavisi od inicijative agencije, ali ponovio bih našu spremnost i želju da i ubuduće učesnike ove regate vidimo u našoj luci, kazao je Zloković.
Kada je riječ o lučkoj infrastrukturi u protekloj godini nije bilo značajnijih ulaganja.
Agencija bez pomoći lokalne samouprave, kako je istakao Zloković, još nije u mogućnosti da sama sprovede veće i neophodne investicije. Ipak, izrazio je očekivanje da će do sezone uspjeti da izgrade toalet i poboljšaju uslove za rad zaposlenih.
H – Novi – Škver
-U rukovodećim lokalnim strukturama vlada potpuno razumijevanje i dobra volja za infrastrukturno unapređenje luke, ali očigledna ograničenost sredstava i njihova usmjerenost ka rješavanju drugih gradskih infrastrukturnih prioriteta zasad onemogućavaju konkretne poteze na Škveru- naglasio je Zloković.
Planovi Agencije za ovu godinu godinu isključivo su vezani za obezbjeđenje sredstava za poboljšanje infrastrukture. Tim povodom agencija je već dala predlog za finansiranje iz sredstava lokalnog budžeta.
-Osim toga, očekujem i dobijanje sredstava iz dva EU-ADRION projekt- programa za koje su konkurisali proše godine. Optimizam proističe iz skorašnjeg obavještenja koje smo dobili od nosilaca ovih projekata da je Agencija za gazdovanje gradskom lukom Herceg Novi d.o.o. kao partner ušla u najuži izbor kandidata za dobijanje sredstava iz EU fonda, kazao je Zloković, dodavši da će konačna odluka biti poznata krajem aprila.
Prema njegovim riječima, Škver su ovog ljeta posjetili gosti iz Australije, SAD, Skandinavije i iz čitave Evrope. Evidentiran je i veliki broj turističkih izletničkih brodova koji su dovodili i po 1.000 turista.
Herceg-Novi Foto Miro Marušić Boka News
-Gosti su bili zadovoljniji nego prošle sezone, a nadamo se da ćemo taj ambijent poboljšavati iz godine u godinu. Uspjeli smo da smanjimo buku, cijene su ostale iste i trudićemo se da za narednu sezonu uvedemo neke pakete koji će dodatno privlačiti turiste. Imamo najave iz Finske, ljudi se interesuju da im polazišna luka bude Herceg Novi i da iz našeg grada obilaze ostale – kazao je Zloković.
Uprkos problemima, on prepoznaje prostor za napredak, istakavši da će biti posvećeni novim projektima.
-Postoji projekat proširenja gradske luke i u perspektivi ćemo raditi na tom polju. Smatram da nije potrebno veliko širenje, jer imamo dvije velike marine u okruženju i mi im ne možemo konkurisati, ali možemo da luku dovedemo na veći nivo, da vezovi budu luksuzni, da nautičari dođu u centar Herceg Novog i ovdje imaju svoj mir. To što smo mala luka je prednost, jer je naša pozicija specifičnost koju treba da iskoristimo u narednom periodu- objasnio je Zloković.
Loša povezanost luke i grada
Zloković je kazao da moraju proširiti asortiman ponude, jer nautičari zahtijevaju transfer od Ćilipa, kao i sve ostale nautičke usluge i servise.
Naglasio je da će nastojati da ih za usluge koje agencija ne može ispuniti upute na adresukoja ih može servisirati.
-Problem je i loša povezanost luke i grada, bilo bi dobro uraditi nešto kako bi turistima omogućili lakšu komunikaciju do centra, jer bi na taj način više vremena mogli provesti u obilasku kulturno-istorijskih znamenitosti. U tom cilju neophodna je i efikasnija povezanost svih subjekata u turizmu, poručio je Zloković.
„Chic & Quick“ naziv je novog menija koji je u ponudi za ručak od petka, 13. januara u Gourmet Corner-u, hotela „Regent Porto Montenegro“.
„Svakog dana, osim nedjelje, gosti će imati priliku da uživaju u vrhunskim jelima pripremljenim od strane već prepoznatog kulinarskog tima hotela Regent Porto Montenegro. Sva jela će biti pripremana od izuzetno kvalitetnih i raznolikih namirnica, te će gosti u zavisnosti od toga kojeg dana nas posjete – moći da okuse različite specijalitete od mesa, ribe, paste, rižota… Posebna povoljnost menija njegova cijena, koja se u zavisnosti od jela tog dana kreće od 5 do 10 eura po ručku“ – kazao nam je PR marketing menadžer, Milo Radonjić.
Radonjić smatra da će ta ponuda biti veoma interesantna svim posjetiocima koji se od ponedjeljka do subote u intervalu od 12 do 15 sati nađu u Porto Montenegru, a posebno domaćim ljudima iz Boke, na koje smo prevashodno mislili kad smo kreirali ovu gastro ponudu.
„I ove godine Regent Porto Montenegro je u službi svih vas, stoga vas i očekujemo na ‘Chic & Quick’ ručku, poručio je Radonjić pozivajući u Regent.
Znaš, dječački san nam je preploviti Atlantik, počinju svoju priču dva Riječanina, Vedran Kabalin i Slobodan Velikić, koji će ove godine biti među 87 sudionika ekstremne jedriličarske regate MiniTransat koji starta 1. listopada iz Francuske, a završava na Martiniqueu. Istu regatu je 2007. završio Šime Stipaničev piše Jutarnji list.
Prvo pitanje koje bi većina smrtnika postavila je zašto ići na put od preko 4000 milja u kadici od 6,5 metara. Je li u pitanju neko dokazivanje muškosti, drugi pubertet ili ulazak u krizu srednjih godina?
– Ha, ha… Ništa takvoga. Želja za avanturom i vrhunski užitak. Vedran i ja smo prijatelji od srednje škole. Išli smo u isti razred Prirodoslovno-matematičke gimnazije i tijekom godina razvili smo veliku ljubav prema samačkom jedrenju. Čisto iz praktičkih razloga jer smo se mučili skupiti desetak ljudi za regatu. Onda smo se dosjetili. Hej, pa zašto ne bismo probali jedriti sami… – priča Vedran Kabalin, direktor marine Mali Lošinj.
Ženska imena
Projekt odlaska preko oceana započeo je 2011. na jednoj od najpoznatijih svjetskih regata, Fastnetu, koja se jedri u Velikoj Britaniji. Nakon toga povratka nije bilo…
– Naši zajednički jedriličarski prijatelji, Slovenci Kristian Hajnšek i Andraž Mihelin na Mini Transatu, su nam rekli: Morate to jednom u životu probati. Sredinom 2012. kupio sam brod s brojem 704, moja mini beba stajala je 30-ak tisuća eura. Zove se Eloa prema imaginarnom dlakavom liku moje kćeri…
Slobodan Dado Velikić ima malo drugačiju priču sa svojom Sisom 2…
– Prvo, da pojasnim ime. Dakle, brodovima se obično daju ženska imena. A prvi moj brod klase 505 dobio je ime Sisa nakon duge rasprave. U jednom smo društvu raspravljali o najženstvenijem dijelu ženskog tijela. Netko je spomenuo oči, svi smo se samo nasmijali… Dupe je bilo prevulgarno, pa je nastala Sisa, a ova jedrilica je samo dobila broj dva…
Kako bi sakupio novac potreban za kupnju jedrilice, Velikić je organizirao crowdfunding kampanju.
– Nakon što je Vedran kupio brod, vidio sam da kasnim. Dao sam otkaz na poslu u Zagrebu i odlučio dvije godine života posvetiti samo ovom projektu. Kroz crowdfunding sam sakupio 16 tisuća dolara, gotovo za pola broda. Bez njih stvarno ne bi bilo ničega. Kako zahvaliti Woo Jie Kai što je sa 15$ pomogla/o kako bi neki tamo Hrvat ispunio svoj san? Ukupno je novac dalo 147 ljudi sa 4 kontinenta. Kako bi sakupio dovoljno novca, iznajmljujem stan u Zagrebu, a mama me u Rijeci trpi kod sebe u stanu – ispričao je Velikić.
Nema varanja
Sam sustav kvalifikacija za regatu je test samog sebe i jedrilice.
– Da bi sudjelovao na Mini Transatu jedriličar mora odraditi kvalifikacijske cikluse koji obuhvaćaju minimalno 1000 milja samostalnog jedrenja ili u dvoje, ali istim brodom kojim planira jedriti i preko Atlantika, te mora odraditi i još 1000 milja neprekidnog jedrenja, ali samostalno. Mi smo jedrili od Genove do doma, svaki na svojem brodu. Nema varanja jer moraš snimiti GPS poziciju na postajama koje određuje organizator i voditi dnevnik. Tako da je to “krvavo” zarađena ulaznica.
Tih 1000 milja dobra je simulacija što će se događati tamo preko velikog mora.
– Najvažnije ostati psihički zdrav. Prema projekcijama u 24 sata smiješ spavati oko četiri do pet sati, ali u komadu najviše oko 50 minuta. Ne spava se između 18 i 21 sat, a najveća te kriza pere tijekom noći, od 2 do 5. Neki jedriličari su imali fantomske boli, halucinacije, a ja sam tijekom spavanja od pola sata sanjao da sve stvari koje na brodu moram napraviti, radi netko drugi… Hrana? Sav taj vakumirani d… ima isti okus, pomalo kiselkasti, ali s maslinovim uljem je jestiv – pojašnjava Velikić.
Osim spavanja, veliki je problem socijalni život na moru.
– Nemaš s kime pričati. Jedini razgovori su mogući ako je netko 20-ak milja od tebe koliko hvata VHF signal. Najveći lijek za to je muzika. A uzet ću i ukulele pa zasvirati nasred oceana. Bit ću sam sebi kapetan, mornar, doktor, motivator, kuhar… – najavio je Kabalin.
Interna oklada
Najveći strah za jedriličare predstavljaju ploveći objekti.
– Sudar s kitom ili kontejnerom je nešto što ne bih voljeli doživjeti. Na drugoj ekstremnoj regati Vendée Globe trećina brodova imala je sudar. Neki su nastavili, a drugima je preostalo stisnuti SOS. U tom slučaju organizator spašava tebe, ali ne i brod, a nama je ostati bez broda, kao da ostaneš bez brata.
Vedran i Slobodan imaju cilj završiti regatu, a interna oklada na obje postaje je jednaka.
– Večeru plaća onaj tko prvi dođe. Onaj drugi je luzer, pa mu je ta večer neka mala nagrada…
Tivatski aerodrom od jutros je zatvoren zbog leda na pisti. A kako je pista izgledala pogledajte na snimku našeg čitaoca, Dragoljuba Martinovića.
Avion Montenegroerlajnza nije poletio jutros u osam sati i deset minuta iz Tivta za Beograd, zbog leda na pisti u tivatskoj vazdušnoj luci.
Jutarnji let Montenegroerlajanza preusmjeren je na Podgoricu.
“Izvinjavamo se putnicima, iako nijesmo mogli uticati na razlog zbog kojeg je došlo do zatvaranja Aerodroma Tivat i pomjeranja našeg leta”, saopštio je Montenegroerlajnz.
Kako smo obaviješteni u 12,30 aerodrom je otvoren.
Stanovnici mjesta Ivanice u bosanskohercegovačkoj opštini Ravno blokirali su u srijedu vozilima na sat vremena granični prijelaz između BiH i Hrvatske kod Dubrovnika jer već sedam dana nemaju električne energije, vode i telefonskih veza te su najavili stalnu blokadu graničnog prijelaza ukoliko se stanje ne normalizuje do petka.
Kvar na elektroenergetskoj mreži je zajedno s iznimno niskim temperaturama i snijegom znatno otežao život mještana Ivanice zbog čega su se odlučili na jednosatnu blokadu graničnog prijelaza s BiH strane. Najavili su stalnu blokadu graničnog prijelaza na krajnjem jugu BiH u slučaju da se stanje ne normalizira do petka.
Opskrbu električnom energijom nemaju niti granična policija BiH na graničnom prijelazu Ivanica pa umjesto u svojim prostorijama dokumente osoba koje prelaze granicu provjeravaju u službenim vozilima bez korištenja računalnih veza ili baza podataka.
Iz “Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne” sa sjedištem u Mostaru saopštili su kako rade na otklanjanja kvara zbog kojeg električne energije nema naselje Ivanica, te su izrazili očekivanje će ovo naselje najkasnije do petka dobiti električnu energiju.
U Herceg Novom je u kasnim popodnevnim i večernjim satima snijeg nastavio da pada. Temperatura je trenutno oko nule, a prema najavama meteorologa tokom noći će biti do -4 sepena Celzijuseva.
Dionica puta Krašići-Zabrđe, na poluostrvu Luštica, zbog leda je zatvorena za saobraćaj, do sutra kada će biti očišćena. Mole se građani da koriste alternativne putne pravce.
Ekipe “Stambeno-komunalnog”, “Čistoće”, “Vodovoda i kanalizacije”, kooperantskih firmi, kao i službi komunalne policije i zaštite i spasavanja su na terenu i neprekidno rade na čišćenju i nasipanju saobraćajnica. Sva raspoloživa mehanizacija je u upotrebi, kazao je sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi Ilija Peulić.
Radnici “Crnagoraputa” održavaju pravce ka graničnim prelazima sa Hrvatskom, Debelom Brijegu i Konfinu. Bez prestanka se radi na čišćenju putnog pravca prema Trebinju i puteva prema podorjenskim selima. Sve ekipe će posao nastaviti tokom noći, kako bi saobraćajnice održali prohodnim i posuli da spriječe stvaranje leda.
Apelujemo na građane da obrate posebnu pažnju zbog poledice na teritoriji cijelog grada, naročito na nizbrdicama i stepeništima.
Korišćenje zimske opreme za sve učesnike u saobraćaju je obavezno.
Građane molimo da se suzdrže i na put ne kreću bez prijeke potrebe. Još jednom sve pozivamo da svoje prijave upućuju putem „Sistema 48“, pozivom na broj telefona 19800, poručuju iz Sekretarijata za komunalne poslove opštine Herceg –Novi.
U popodnevnim satima Boku Kotorsku ponovo je na kratko zabijelio snijeg.
Kako sinoptičari najavljuju u četvrtak nas očekuje pretežno sunčano, uz postepeno povećanje oblačnosti, a tokom noći mjestimično padavine, prvo u jugozapadnim i zapadnim predjelima.
Vjetar slab do umjeren, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -20 do -4, najviša dnevna od -5 do 8 stepeni.
Haski je uživao – Kumbor 11. januar 2017. – poslao Dado Vujnović
Dubrovnik pod snijegom januar 2017. - foto Tonči Plazibat DV
1 od 10
Dubrovnik pod snijegom januar 2017.
Dubrovnik pod snijegom januar 2017.
Dubrovnik pod snijegom januar 2017.
Dubrovnik pod snijegom januar 2017.
Dubrovnik pod snijegom januar 2017.
Dubrovnik pod snijegom januar 2017.
Dubrovnik pod snijegom januar 2017.
Dubrovnik pod snijegom januar 2017.
Dubrovnik pod snijegom januar 2017.
Dubrovnik pod snijegom januar 2017.
Snijeg koji je u noći s utorka na srijedu pao na širem dubrovačkom području osim u Dubrovniku uzrokovao je probleme u prometu i u okolnim opštinama Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Ston gdje su ralice stalno na terenu.
Iz Opštine Konavle kažu da ‘ni stariji Konavljani ne pamte da je ikada ovoliko dugo Konavle bilo okovano niskim temperaturama koje su prelazile i minus 10 stupnjeva Celzijevih.
”Radeći u iznimno teškim uvjetima svih 20-tak vatrogasaca, dvije ralice i terenska vozila su proteklih tjedan dana danonoćno bili na terenu čišteći puteve i pomagajući onima kojima je pomoć bila potrebna. Svaka kuna koju je Općina Konavle uložila u svoje vrijedne vatrogasce, posebno u ovakvim situacijama, pokazuje se itekako pametno uloženima”, rekao je zamjenik načelnika Općine Konavle Božo Lasić.
Načelnik Oppštine Ston Vedran Antunica rekao je da su ceste u Stonu prohodne, snijeg čiste i općinske komunalne službe i tvrtka ”Dubrovnik ceste”. Prema riječima načelnika Općine Župa dubrovačka Silvija Nardellija, ralica je čistila smo državnu cestu D-8.
”Ralica je prošla samo na državnoj cesti, magistralom, a drugim cestama nije prošla. Ostale ceste mi čistimo sa strojevima, rovokopačem i drugim strojevima građevinske mehanizacije”, kazao je Nardelli.
Načelnik Opštine Dubrovačko Primorje Nikola Knežić rekao je kako je napadalo oko deset do 15 centimetara snijega.
”Napadalo je 10-15 centimetara snijega svugdje, ali čisti se, sve su ekipe na terenu, ralice, vatrogasci, komunalci, baca se sol. Osim što su bile tu na cesti neke prometne nezgode, zasad nemamo drugih većih poteškoća na prometnicama. Imamo i dvije ralice koje čiste ceste”, rekao Knežić.
Prvo mjesto i nagradni vaučer u iznosu od 50 eura u decembarskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju priređuje kompanija za proizvodnju i prodaju ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta, osvojio je Nemanja Lečić sa ulovljenom tunom težine 98 kilograma.
Vaučer za kupovinu Lečić može potrošiti u “Uninim” maloprodajama “Sipa” ili njihovom novom “Marine center-u” u Radanovićima. On je inače, tunu ulovio štapom sa obale na Velikoj plaži kod skele u Ulcinju, a da bi savladao i iz mora izvukao veliku i jaku ribu, trebalo mu je skoro dva sata borbe sa tunom.
Drugo mjesto decembar-2016-Goran Guskić-tuna-42kg
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura osvojio je Goran Guskić, podvodni ribolovac iz Kotora. Guskić je ulovio tunu od 42 kilograma, puškom na čeku.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura pripalo je Davoru Lakićeviću iz Tivta sa ulovljenom sabljarkom težine 22 kilograma, a koja je uhvaćena u blizini Mamule, tehnikom drifting.
