Tivat – nema ko da se izbori sa nepoštovanjem komunalnog reda

0
Tivat
Tivat

Iako na papiru važi za najuspješniju i najbolje organizovanu lokalnu upravu u Crnoj Gori, Tivat je trenutno jedini crnogorski grad gdje ćete na ulici prije sresti npr. Djeda Mraza nego komunalnog policajca.

Rezultat je to činjenice da administracija gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) do sada učinila vrlo malo da se u praksi uspostavi i zaživi ova, za svaki grad izuzetno značajna služba. Potvrda tome je i činjenica da je Zakon o Komunalnoj policiji počeo da se primjenjuje još 4.oktobra prošle, a Novosel je tek 16.februara ove godine dao saglasnost na „Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova Službe Komunalne policije“. Po tom aktu, nju čini načelnik i tri komunalna policajca, ali trenutno u Tivtu postoji samo jedan osposobljeni i sertifikovani komunalni policajac, dok Komunalnu policiju kao v.d. načelnica vodi Jadranka Joksimović, dosadašnja načelnica Komunalne inspekcije – službe koju je gradonačelnik rasformirao i njene kadrove rasporedio po drugim opštinskim organima.

„Kako je zbog objektivnih razloga u više navrata traženo odlaganje primjene Zakona o komunalnoj policiji od strane Zajednica opština, to se očekivalo da će u krajnjem doći do odlaganja, a sve zbog razloga potrebe obezbjeđivanja finansijskih sredstava u budžetu, tehničke opreme i prije svega, obučenih kadrova. Sve to je iziskivalo potrebno vrijeme. Kako do odlaganja primjene Zakona nije došlo, preduzeli smo određene aktivnosti za njegovu implementaciju.“- objasnio nam je Novosel. Istakao je da se Komunalna policija trenutno ne može kadrovski ojačati zbog toga što u Tivtu 17.aprila slijede lokalni izbori.

„Obzirom da Zakon o finasiranju političkih subjekata i izbornih kampanja predviđa određene zabrane i ograničenja te između ostalog i u oblasti zapošljavanja i angažovanja zaposlenih lica, trenutno smo onemogućeni vršiti raspisivanje oglasa za popunu mjesta za komunalne policajce kao i raspisivanje konkursa za mjesto načelnika iz istih razloga. Stoga je imenovan i v.d. načelnik koji ima puna ovlašćenja rukovođenja službom.“- kazao je gradonačelnik. Dodao je da će ovih dana biti isporučena dva nova automobila za potrebe Komunalne policije ukupne vrijednosti 15 hiljada eura. Inače, prema analizama stručnjaka, u Službi Komunalne policije Tivta trebalo bi da bude najmanje 9 stalno zapolenih službenika, što je gradonačelnik međutim, glatko odbio.

Joksimović zbog svog v.d. status nije željela da razgovara o organizaciji i načinu rada Komunalne policije već nas je uputila na gradonačelnika Novosela.

Inače, gradonačelnik nije bio „široke ruke“ ni kada su u pitanju finansijska sredstva za rad Komunalne policije, pa je tako za tu Službu u budžetu Opštine, koji za ovu godinu iznosi ukupno 18,27 miliona eura, planirano samo 40.200 eura. Od toga bi 39.100 eura trebalo da se utroši na plate i doprinose četvoro zaposlenih (a ima ih samo dvoje), dok je za materijal i usluge planirano mizernih 800 eura.

Zbog ovakvog stanja koje se odražava i na izuzetno veliki nivo nepoštovanja propisa i komunalnog reda u gradu jer jedan komunalni policajac fizički ne može stići da se izbori sa svim poslovima kojima se treba baviti ta služba, Novosel je već bio na meti oštrih kritika kako opozicije, tako i građana. Posebno loše stanje je sa nepravilnim parkiranjem na tivatskim ulicama gdje najveći haos nepoštovanjem proipisa stvaraju vozači brojnih taksi vozila, ali i što je posebno simptomatično, automobila državnih službi. Novosel je do sada odbijao sve sugestije svojih saradnika da Opština kupi specijalno vozilo „pauk“ za odnošenje nepravilno parkiranih vozila iako je Komunalna inspkecija u protekle tri godine, naplaćujući kazne nesavjesnim vozačima, zaradila i više nego dovoljno novca za nabavku tog vozila. Trenutno jedan jedini tivatski komunalni policajac (kada uspije od drugih obaveza), koristi „pauk“ privatnog preduzeća „Parking sistem i garaže“, što se do sada pokazalo vrlo neefikasnim riješenjem, na radost brojnih prekršilaca saobraćajnih propisa i ogorčenje građana „najuređenijeg i najsupješnijeg grada u Crnoj Gori“.

Novosel: može se i bolje

Ivan Novosel
Ivan Novosel

Novosel je ocijenio da održavanje komunalnog reda u gradu „naravno da uvijek može bolje i kvalitetnije i nikad ne možemo reći da je idealno.“

„Postojeći kapaciteti službe Komunalne policije kao i novoformirane Komunalne inspekcije pri Sekretarijatu za komunalno stambene poslove i saobraćaj ,zajedničkim radom se trude da stanje u gradu po pitanju komunalnog reda bude na zadovoljavajućem nivou. Aspekat nepropisnog parkiranja je uvijek aktuelan i tu nikada ne možemo reći da smo sto-posto zadovoljni. Vjerujemo da će se situacija sigurno u mnogome popraviti kada u cjelosti zaživi služba Komunalne policije, koja će raditi zajedno sa svim ostalim subjektima, a očekujem razumijevanje i punu podršku građana, pravnih subjekata i svih onih koji posjećuju naš grad.“- kazao je gradonačelnik dodajući da je ugovor Opštine i firme „Parking sistem i garaže“ još važeći „te će se u dogledno vrijeme , kada budemo dugoročno rešavali ovu oblast ,razmotriti i opcija nabavke sopstvenog pauk vozila“.

Pogled s mosta

0

 

u Dvorani Park Herceg-Novi, u petak, 15. aprila u 20, 30 sati biće odigrana predstava Pogled s mosta, u režiji Milana Karadžića, po tekstu Artura Milera.

Prodaja ulaznica od 9h do 12h i od 18h do 20h. Rezervaciju ulaznica možete izvršiti u istim terminima. Cijena ulaznice po pozorišnoj prestavi je 5 eura.

RIJEČ REDITELJA

…”Svi mi volimo nekoga, ženu, djecu – svaki čovjek ima nekoga koga voli. Ali ponekad… ima previše. Ima previše te ljubavi i to krene tamo gdje ne smije. Čovjek vrijedno radi, podiže dijete, ponekad je to svastikina ćerka, ponekad čak vlastita ćerka, i on to nikada ne uviđa, ali tokom godina – ima previše ljubavi prema ćerki, ima previše ljubavi prema svastikinoj ćerki.Te stvari moraju jednom da prestanu. Dijete mora da odraste i ode, a čovjek mora da nauči da zaboravi.” (Artur Miller, „Pogled s mosta”)

Izvršna producentkinja: Ivana Mrvaljević

Režija: Milan Karadžić

Prevod teksta: Đorđe Krivokapić

Dramaturg: Nebojša Bradić

Kostimograf: Dragica Laušević

Idejno riješenje scenografije: Nebojša Bradić

Izbor muzike: Milan Karadžić i Slavka Nelević

Koreograf: Slavka Nelević

Lektor: Dubravka Drakić

Uloge:

Alfijeri – Boro Stjepanović

Edi – Mladen Nelević

Ketrin – Marija Đurić*

Bitris – Ivana Mrvaljević

Marko – Emir Ćatović

Rodolfo – Vule Marković*

Inspektor – Željko Radunović

*studenti III godine FDU Cetinje, studijski program gluma u klasi prof. Branislava Mićunovića

Šef scenske produkcije: Nikola Krstić

Inspicijent: Slavka Nelević

Organizator: Darko Bjelobrković

Majstor svjetla: Vlado Lalović

Asistent majstora svjetla: Gavrilo Lopičić

Majstor tona: Predrag Vuković

Slikarski radovi: Dejan Radonjić

Vajarski radovi: Stanislav Nikičević

Šminkerka: Nada Mijović

Asistentkinja šminkerke: Žana Ćetković

Rekvizita: Velimir Čukić

Garderoberka: Nevenka Todorović

Dekorateri: Vlado Milić, Marko Lopičić, Ilija Bogićević, Jovan Maslovarić

Krojački radovi: Vesa Karanović i El Fashion

Izrada scenografije: Momir Milić

Korepetitor: Vjera Nikolić

Dizajn promo materijala: Roman Đuranović

Fotograf: Ana Kašćelan

Producent: Ana Medigović

Produkcija i tehnička realizacija: Gradsko pozorište Podgorica

RIJEČ DRAMATURGA

Kao socijalistički intelektualac koji je pisao u vrijeme političkog sivila i poraza, Artur Miler je mogao da vrednuje tragediju američke radničke klase koja je na mnogo načina međusobono podijeljena, bespomoćno neefikasna i nije u stanju da vidi izlaz. Miler je imao duboko razumijevanje za svijet čije je protivrječnosti, zabune i mogućnosti svejdočio i vrednovao, ali u njemu je uočavao snage za ublažavanje i reparaciju. Ozbiljnost njegove socijalne vizije prepoznaje duboki smisao tragedije pojedinaca, koji predstavlja građu njegovih drama. Generacije pisaca na koje je Miler uticao, počevši od „mladih gnijevnih ljudi” u Britaniji, do današnjih mladih autora koji eksplicitno pišu o ljudskom tijelu i tijelu politike, daju novi izraz ovom demokratskom posvećenju.

Na pitanje: „Da li ikada razmišljate o tome šta će biti vaše nasljeđe?” Artur Miler je odgovorio: „Nekoliko dobrih uloga za glumce.” Milera će se uvek sjećati glumci koji su igrali te dobre uloge i publika koja je vidjela napisane drame „koje se bave suštinskom dilemom šta znači biti čovjek.” Generacije najpoznatijih glumaca širom svijeta na scenu i filmsko platno donose Milerove likove, naše savremenike. Trenutno se na Brodveju i Vest Endu igraju Smrt trgovačkog putnika i Pogled s mosta. Nekada subverzivni autor koji je bio optuživan za komunizam, danas je pisac mejnstrima. Omiljeni autor šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je kao kritičar američkog sna bio poželjan zapadni autor u jugoslovenskim pozorištima, danas bi itekako imao šta da progovori o našoj stvarnosti.

Artur Miler je vjerovao da drama treba da bude posvećena istraživanju stvarnosti, a ne propagandi ideologije. „Drama je čin svjedoka, ne advokata.”, kako je govorio južnoafriči pisac Atol Fugard. U godini kada svjetski teatar obilježava stogodišnjicu rođenja Artura Milera vjerujemo da će predstava „Pogled s mosta” Gradskog pozorišta iz Podgorice potvrditi status modernog klasika i omogućiti jedinstveno iskustvo izvođačima i publici.

Čast nema cijenu!

Čast nema cijenu
Čast nema cijenu

U znak sjećanja i obilježavanja 75 godina od herojske smrti mornaričkih oficira Milana Spasića i Sergeja Mašere, izložba sačuvanih eksponata i fotografija sa potonulog razarača Zagreb, pod nazivom Čast nema cijenu! biće otvorena u subotu 16. aprila u Zbirci pomorskog nasljeđa sa početkom u 18sati

Izložbu će svečano otvoriti komandant Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan bojnog broda Darko Vuković.

Centralno mjesto izložbe zauzima pramac potonulog bojnog broda, kao i brodski i lični predmeti nađeni na mjestu stradanja i pogibije hrabrih Spasića i Mašere, koji tog maglovitog 17.tog aprila 1941. godine, dok su se niz lovćenske serpentine spuštale kolone italijanske vojske ka Boki Kotorskoj, nisu željeli da se predaju u ruke neprijatelju – naređenje komande flote da brodove preda neoštećene Italijanima nije važilo i za odvažne mornare koji su odlučili da razarač Zagreb dignu u vazduh.

Istorijski kontekst vremena u kom se herojski događaj odigrao biće prezentovan na izložbi i kroz uniforme, medalje i vojnu opremu II svjetskog rata. Tokom izložbe na ekranu će se emitovati francuski film Les Flammes sur l’Adriatique (Vatre nad Jadranom) iz 1968, koji je romansirana verzija događaja, a scenario za ovaj film pisao je jedan od najvećih pisaca sa ovih prostora – Meša Selimović. Svaki posjetilac izložbe će na dar dobiti prigodnu razglednicu, a na jesen se planira i izdavanje posebne markice posvećene ovom jubileju.

Pored domaćina, organizator izložbe je Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora, a izložba je sastavni dio programa koji se ove godine organizuje povodom jubileja podviga, u čiju su organizaciju uključeni predstavnici Opštine Tivat, Mornarice CG, Bokeške Mornarice, UBNOR-a Crne Gore, predstavnici NVO-a i lokalnih obrazovnih institucija.

Kastelo i Lazaret otisci koji svjedoče o vremenu…

0

 

“Kastelo i Lazaret: nadahnuće i motiv”, naziv je multimedijalne izložbe u postavci arheologa Dušana Medina iz Petrovca, koja je otvorena 5.aprila u Galeriji solidarnosti u Kotoru.

Cilj ove multimedijalne izložbe je da se afirmišu drugačiji načini promišljanja i spoznavanja prošlosti i sadašnjosti Kastela i Lazareta, u Petrovcu, da se ponude nove mogućnosti i da podsticaj da ovi i drugi lokaliteti, kao i kulturno nasljeđe uopšte, budu nadahnuće i motiv ne samo naučnicima i stručnjacima, već i ostalim stvaraocima.

Autor izložbe arheolog Dušan Medin objedinjavajući radove, arheologa, arhitekata, slikara, Zorana Petrovića, Aleksandra Radojevića , Gorana Pajovića i slikara Slobodana Slovinića, kroz dokumentaciju,  projekte rekonstrukcije, fotografije, crteže, akvarele, ulja na platnu,  osvjetlio je dio kulturne baštine, kojom se željelo podsjetiti na važnost kontinuirane brige i savjesnog odnosa prema kulturnoj baštini, nažalost, danas nerijetko zapuštenoj i neadekvatno tretiranoj.

Opština Kotor- dijele povoljne kredite, Stjepčeviću 20.000 €

0
A. Stjepčević predsjednik opštine Kotor
A. Stjepčević predsjednik opštine Kotor

Funk­ci­o­ne­ri­ma, ru­ko­vo­de­ćim li­ci­ma i slu­žbe­ni­ci­ma lo­kal­ne upra­ve la­ni je u vi­du kre­di­ta za po­bolj­ša­nje uslo­va sta­no­va­nja iz op­štin­ske ka­se po­di­je­lje­no ukup­no 100 hi­lja­da eura, po­da­ci su iz Iz­vje­šta­ja o ra­du pred­sjed­ni­ka Op­šti­ne Ko­tor dr Alek­san­dra Stjep­če­vi­ća (DPS) za 2015. go­di­nu.

U do­ku­men­tu se pre­ci­zi­ra da je re­a­li­za­ci­jom Pla­na rje­ša­va­nja stam­be­nih po­tre­ba lo­kal­nih funk­ci­o­ne­ra i ru­ko­vo­de­ćih li­ca lo­kal­ne upra­ve, na­kon ras­pi­sa­nog ogla­sa od 23. novembra 2015. go­di­ne, ko­tor­ski gra­do­na­čel­nik do­bio kre­dit od 20 hi­lja­da eura, a na­čel­nik Slu­žbe za­jed­nič­kih po­slo­va kre­dit od 5 hi­lja­da eura. Pret­hod­no je u istu svr­hu, Pla­nom od 31.07 2015. go­di­ne, glav­ni ad­mi­ni­stra­tor Op­šti­ne Ko­tor do­bio kre­dit od 15 hi­lja­da eura. Na­da­lje, to­kom pro­te­kle go­di­ne kre­di­te od po 5 hi­lja­da eura, po istom osno­vu, ta­ko­đe je do­bi­lo i 12 op­štin­skih slu­žbe­ni­ka i na­mje­šte­ni­ka.

U od­go­vo­ru do­sta­vlje­nom listu „Da­n“ iz op­štin­skog Se­kre­ta­ri­ja­ta za imo­vin­sko prav­ne po­slo­ve ko­ji pot­pi­su­je se­kre­tar Sr­đan Vu­ko­vić, pre­ci­zi­ra se da su kre­di­te do­bi­li; Ro­meo Mi­ho­vić, Vla­dan Ba­ro­vić, Ne­nad Bje­lo­br­ko­vić, Ja­dran­ka Ja­ra­maz, Ivan­ka Ra­ško­vić, An­đel­ka Da­bi­no­vić, Bi­ser­ka Gr­gu­ro­vić, Sne­ža­na Pe­ri­šić, Je­le­na Pe­ro­vić-Sa­mar­džić, Bi­lja­na Kli­ko­vac, Ta­tja­na Ilin­čić i Vje­ko­sla­va Br­gu­ljan.

Vu­ko­vić je ina­če pred­sjed­nik nad­le­žne Ko­mi­si­je za rje­ša­va­nje stam­be­nih po­tre­ba slu­žbe­ni­ka i na­mje­šte­ni­ka lo­kal­ne upra­ve, a čla­no­vi su; Dra­ga­na Gu­be­ri­nić, Ti­ja­na Ča­đe­no­vić, Bi­lja­na Pe­ra­no­vić i An­ka Pe­ro­vić.

Ove go­di­ne ra­spisa­na su dva kon­kur­sa i to pr­vi za do­dje­lu kre­di­ta za po­bolj­ša­nje uslo­va sta­no­va­nja-adap­ta­ci­ju po­sto­je­ćih sta­no­va op­štin­skim slu­žbe­ni­ci­ma i dru­gi za do­dje­lu kre­di­ta po istom osno­vu ali za lo­kal­ne funk­ci­o­ne­re. Oba kon­kur­sa su za­klju­če­na 16. mar­ta. Po po­da­ci­ma Se­kre­ta­ri­ja­ta za imo­vin­sko- prav­ne po­slo­ve, (shod­no Pla­nu rje­ša­va­nja stam­be­nih po­tre­ba lo­kal­nih slu­žbe­ni­ka i na­mje­šte­ni­ka lo­kal­ne upra­ve za 2016. go­di­nu od 17.2 2016. go­di­ne) opre­di­je­lje­na su­ma iz­no­si ukup­no 50 hi­lja­da eura, a na kon­kurs se pri­ja­vi­lo 15 slu­žbe­ni­ka.

-Od­lu­ka Ko­mi­si­je po na­ve­de­nim za­htje­vi­ma za po­bolj­ša­nje uslo­va sta­no­va­nja ni­je do­ni­je­ta iz raz­lo­ga što re­dov­na pro­ce­du­ra na­la­že da pri­sti­gli za­htje­vi bu­du do­sta­vlje­ni Struč­noj ko­mi­si­ji ko­ja je du­žna da utvr­di či­nje­nič­no sta­nje na te­re­nu za sva­kog pod­no­si­o­ca za­htje­va po­na­o­sob i da iz­vje­šta­je o utvr­đe­nom či­nje­nič­nom sta­nju, do­sta­vi Ko­mi­si­ji, na­kon če­ga se sti­ču uslo­vi za za­si­je­da­nje Ko­mi­si­je i od­lu­či­va­nje po pod­ni­je­tim za­htje­vi­ma – pi­še u do­pi­su ko­ji Vu­ko­vić pot­pi­su­je uz po­da­tak da Struč­na ko­mi­si­ja ra­di u sa­sta­vu Va­si­li­je Pro­ro­čić, Alek­san­dra Šu­šić i Du­ška Ra­do­njić.

-Pra­vil­ni­kom ni­je pro­pi­san rok u kom se mo­ra do­ni­je­ti od­lu­ka o pod­ni­je­tim za­htje­vi­ma. Do­sa­da­šnja prak­sa je po­ka­za­la da od za­tva­ra­nja kon­kur­sa do do­no­še­nja od­lu­ke Ko­mi­si­je pro­tek­ne mak­si­mum je­dan mje­sec- na­vo­di Vu­ko­vić.

Do in­for­ma­ci­je o bro­ju pri­ja­vlje­nih na kon­kurs za do­dje­lu kre­di­ta funk­ci­o­ne­ri­ma i riuko­vo­de­ćim li­ci­ma op­štine, te opre­di­je­lje­nom iz­no­su ni­je­smo mo­gli do­ći jer se nadle­žna ko­mi­si­ja, či­ji je pred­sjed­nik, ka­ko sa­zna­je­mo u lo­kal­noj upra­vi, glav­ni ad­mi­ni­stra­tor Op­šti­ne Pe­đa Abra­mo­vić (DPS), do da­nas ni­je ogla­ša­va­la, iako su joj pi­ta­nja „Da­na“, shod­no Za­ko­nu o slo­bod­nom pri­stu­pu in­for­ma­ci­ja­ma, upu­će­na još 25. mar­ta po­sred­stvom Struč­ne slu­žbe pred­sjed­ni­ka Op­šti­ne.

Ina­če, pre­ma Iz­vje­šta­ju o ra­du pred­sjed­ni­ka Op­šti­ne za 2015. go­di­nu, na dan 31. 12 2015. go­di­ne u rad­nom od­no­su u or­ga­ni­ma lo­kal­ne upra­ve bi­lo je 200 za­po­sle­nih (183 na neo­d­re­đe­no, 17 na od­re­đe­no vri­je­me).

Sta­no­vi u zgra­di „Ur­bin­ga” pod spo­rom

Ka­da je ri­ječ o stam­be­nom fon­du, Vu­ko­vić na­vo­di da Op­šti­na Ko­tor u svom vla­sni­štvu ima tri stam­be­ne je­di­ni­ce u zgra­di „Ur­bin­ga“, u na­se­lju Sve­ti Sta­si­je, pred­vi­đe­ne za ras­po­dje­lu slu­žbe­ni­ci­ma, na­mje­šte­ni­ci­ma i ru­ko­vo­de­ćim li­ci­ma lo­kal­ne upra­ve. Ra­di se o sta­no­vi­ma raz­li­či­tih kva­dra­tu­ra, naj­ve­ći ima 63 m2, sli­je­di onaj od 48 m2, a naj­ma­nji je po­vr­ši­ne 37 m2, pri če­mu se oko za­ko­ni­to­sti od­lu­ka o do­dje­li tih sta­no­va vo­de spo­ro­vi pred nad­le­žnim su­do­vi­ma.

B.Marković

Starčević: Sporan period posle završetka izgradnje hotela u uvali Pržna

0
Radovići foto Boka News
Radovići foto Boka News

Predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević demantovao je juče navode odlazećeg gradonačelnika Tivta Ivana Novosela (DPS) koji je da ranije ustvrdio da su protesti mještana Krtola, nezadovoljnih što će im za dvije godine biti uskraćen pristup na 70 odsto najljepše tamošnje plaže Plavi horizont, politički motivisan i da je namjerno upriličen pred lokalne izbore. Novosel je to kazao nakon što su Krtoljani u znak upozorenja, u nedjelju na 40 minuta blokirali kotorsku raskrsnicu i sav saobraćaj na Jadranskoj magistrali između Tivta, Kotora i Budve.

Odbacujući stavove gradonačelnika kao „manipulaciju, obmanu i iznošenje neistina”, Starčević je u reagovanju dostavljenom novinarima kazao da Novosel uporno izbjegava da govori o suštini problema.

“Sporan period posle završetka izgradnje hotela u uvali Pržna kada će stupiti na snagu odredbe člana 6. ugovora između Qatari Diara i “Morskog dobra” : “Nakon završetka izgradnje hotela, Javno preduzeće prihvata da zakupac, u skladu sa zakonom može ograničiti pristup i korišćenje morskog dobra koje odredi zakupac, ali obuhvatajući najmanje 70% područja ukupnog morskog dobra (hotelsko kupalište) za goste, osoblje, konsultante, zvanice i posjetioce hotela”. To je ono što će se , shodno važećem ugovoru, desiti posle famozne 2018. godine do kada Novosel tvrdi da imamo nesmetan pristup plaži.  Ovo je udar na našu egzistenciju jer mi živimo od turizma koji se temelji upravo na plaži Plavi horizont.”- iskao je Starčević, dodajući da Novosel još od sredine decembra prošle godine odbija pozive da dođe u Krtole i da se o ovome razgovara, kao i da je namjerno zatvorio za javnost sastanak koji je nedavno održao u Opštini sa dva predstavnika MZ.

“Sve je to radio zbog manipulacija, nemoći i vjerovatno po dostavljenim smjernicama sa više instance, koja je sve ovo i zakuvala, a čiji vojnik je gradonačelnik Novosel.”- istakao je Starčević. Kazao je da za razliku od Novosela, on nije angažovan ni u jednoj partiji već samo u NVO “Matica Boke” čiji uticaj i rezultati kako je rekao, “svrbe” gradonačelnika. Poručio je da će Krtoljani nastaviti da se svim raspoloživim zakonskim sredtvima bore za svoja prava i gradonačelnika upitao ko će u ime lokalne uprave i države, štititi njihova prava kao poreskih obveznika – građana Crne Gore “jer Novosel i njegovi nalogodavci kažu da moraju štititi interes velikih investitora”.

Ivan Starčević
Ivan Starčević

Odbacujući gradonačelnikove tvrdnje o velikim ulaganjima Opštine u komunalnu infrastrukturu na području Krtola, Starčevič je gradonačelniku poručio  da “sav trotoar koji je u međuvremenu postavljen o trošku Opštine i po nalogu Predsjednika Opštine Tivat, prihvatam da lično svojim zubima pojedem uz kamere.” Pozvao je Novosela čiji mandate gradonačelnika traje dok se u novom sazivu SO Tivat ne izabere novi predsjendik Opštine, da dođe u Krtole i pred medijima i građanima “ukrsti koplja, odnosno argumente” sa predstavnicima te MZ.

“Ako odbijete i ovaj predlog, smatramo da su sve Vaše izjave neistinite, manipulatorske, kukavičke i sa podmuklom konotacijom,te da nemate ni obraza ni hrabrosti da sa nama sučelite argumente.”- poručio je Starčević Novoselu.

U moru svakodnevno završi osam miliona tona otpada

0
Morska pećina - otpad
Morska pećina – otpad

Rezultati istraživanja udruženja Surfrider iz Kalifornije su pokazali da su staklene i plastične boce, vrećice, plastični čepovi i štapići za uši najveći zagađivaći mora i okeana.

Uz podršku volontera članovi Surfridera tokom 2015. godine u sklopu akcije čiji cilj je bio prikupiti i analizirati podatke na evropskom nivou, pobrojali su otpatke koji zagađuju plaže, okeane, priobalna područja i morsko dno na pet francuskih i španskih plaža.

“Svakodnevno u moru završi osam miliona tona otpada. Takođe, 80 posto zagađenja mora stiže s kopna, a glavni krivac za to je čovjek. Posljedice su pogubne za bioraznolikost i za okolinu”, rekao je predsjednik Surfridera za Evropu Gilles Asenjo, prenosi Anadolija.

Napomenuo je da je plastika glavni zagađivač mora i okeana, naglasivši da je za njenu razgradnju potrebno nekoliko stotina godina.

U izvještaju se navodi da predmeti od plastike čine više od 80 posto otpada na većini analiziranih mjesta, te se dodaje da je plastici potrebno i nekoliko stotina godina da se raspadne, za razliku od predmeta od drva ili papira.

 

Svetac iz Boke stigao u Zagreb

0
Leopold Bogdan Mandić u Zagrebu- foto Hina
Leopold Bogdan Mandić u Zagrebu- foto Hina

Tijelo Svetog Leopolda Bogdana Mandića, kapucina i jednoga od dvojice zaštitnika Godine milosrđa, koje će do 18. aprila boraviti u Hrvatskoj,  ispred zagrebačke katedrale dočekalo je mnoštvo građana.

Bogoslužje dočeka i molitvu Večernje predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a nakon toga sisački biskup Vlado Košić predvodit će svečano euharistijsko slavlje.

“Draga braćo i sestre u Kristu, pozdavljam vas, sve okupljene na ovom jedinstvenom dočeku, pozdravljam braću biskupe, prezbitere i đakone, posebno mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića, draga nam je njegova nazočnost u ovoj znakovitoj prigodi u kojoj želimo odati počast svecu čija je ustrajna molitva bila prožeta žarkom željom za jedinstvom svih kršćana“, rekao je Bozanić.

Tijelo Svetog Leopolda u četvrtak će cijeli dan biti izloženo vjernicima na poštovanje u katedrali, a u 19 sati svečanu misu predvodit će kardinal Bozanić u zajedništvu s biskupima iz Hrvatske i BiH te provincijalima redovničkih zajednica. Nakon mise je svečani ispraćaj i odlazak tijela u crkvu Sv. Leopolda u zagrebačkoj Dubravi.

Leopold Bogdan Mandić u Zagrebu- foto Hina
Leopold Bogdan Mandić u Zagrebu- foto Hina

Dolazak neraspadnutoga tijela Svetog Leopolda Bogdana Mandića u Zagreb uklapa se u Godinu milosrđa i obilježavanje 130. obljetnice rođenja toga hrvatskog sveca. Osim sv. Leopolda Mandića papa Franjo je zaštitnikom Godine milosrđa proglasio i sv. Pija iz Pietrelcine. Crkva sv. Leopolda u zagrebačkoj Dubravi je jedina crkva u Hrvatskoj koja ima relikvije obojice zaštitnika Godine milosrđa.

U petak će tijelo cijeli dan bit će izloženo na štovanje vjernicima i hodočasnicima, a misu u 19 sati predvodit će dubrovački biskup Mate Uzinić. U subotu svečanu misu u 11 sati, na kojoj će se okupiti i hodočasnici s Krka, predvodit će krčki biskup Ivica Petanjak; u nedjelju će misu u 11 sati predvoditi kotorski biskup Ilija Janjić, a u 19 sati nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Leopold Bogdan Mandić u Zagrebu- foto Hina
Leopold Bogdan Mandić u Zagrebu- foto Hina

 Oproštaj je u ponedjeljak 18. aprila nakon mise u 7.30 sati.

U sklopu popratnih sadržaj nastupit će ansambli, horovi, glazbeni sastavi i klape, među kojima i sestre Husar te zbor Hrvatske vojske. Posebnu tačku izvest će i Bokeljska mornarica kolom svetoga Tripuna.

Tijelo Svetog Leopolda Mandića u Zagrebu boravi u ogranizaciji Hrvatske kapucinske provincije, a prijavljen je i dolazak hodočasnika u 90 autobusa.

Leopold Bogdan Mandić u Zagrebu- foto Hina
Leopold Bogdan Mandić u Zagrebu- foto Hina

Sveti Leopold Bogdan Mandić, svećenik, kapucin, poznati ispovjednik i promicatelj jedinstva kršćanstva, rodio se 12. maja 1866. u Herceg Novom. Prve redovničke zavjete položio je 1885., a nakon novicijata odlazi na studij filozofije u Padovi gdje 20. juna 1888. polaže svečane zavjete. Teologiju je studirao u Veneciji gdje je i ređen za svećenika (1890.). Svojim pozivom smatrao je rad na kršćanskom jedinstvu, a posebno na jedinstvu između Istočne i Zapadne crkve.

Leopold Mandić u Zagrebu
Leopold Mandić u Zagrebu

 Djelovao je u raznim samostanima, bio je i poglavar samostana Gospe od Zdravlja u Zadru, godinu dana bio je u Kopru, no najduže je boravio u Padovi (od 1906. do smrti 1942.), gdje je djelovao prvenstveno kao ispovjednik. Nakon smrti njegovo tijelo 21 godinu počivalo je na gradskom groblju u Padovi, a nakon toga je 1963. preneseno u kapucinsku samostansku crkvu sv. Križa u Padovi. U januaru 1946. pokrenut je proces za njegovo proglašenje blaženim i svetim.

Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 2. maja 1976., a svetim papa Ivan Pavao II. 16. juna 1983. godine.

„Mayan Queen“ otvorila sezonu

Mayan Queen danas u Porto Montenegru
Mayan Queen danas u Porto Montenegru

Uplovljavanjem 93 metra duge luksuzne superjahte „Mayan Queen IV“ koja je danas stigla u Porto Montenegro iz Španije, u luksuznom tivatskom jahting-centru počela je ovogodišnja glavna nautička sezona.

„Mayan Queen IV“ ostaće u Tivtu najmanje dvije sedmice a njen vlasnik, jedan od najbogatijih Meksikanaca Alberto Baileres, redovan je gost i klijent Porto Montenegra. Činjenica da taj rudarski magnat čije se bogatstvo procjenjuje na preko 10 milijardi dolara stalno dovodi svoju superjahtu u Tivat, bila je i inicijalna kapisla interesovanja meksičkog izdanja lifestyle časobisa „Robb Report“ koji je ovih dana objavio veliki članak o Porto Montenegru, predstavljajući ga kao ultraluksuznu marinu koja nudi i trenutno najveći vez za superjahte u svijetu, sposoban da primi brodove dužine čak do 250 metara.

 Inače, Porto Montenegro ovog ljeta klijentima nudi ukupno čak 450 vezova, skoro duplo više nego lani.

„Dolazak jahte „Mayan Queen IV“ sjajan je uvod u glavnu sezonu od koje očekujemo zaista puno. Ključni događaji ovog ljeta su nam prestižne manifestacije „Superyacht Rendezvous Montenegro“  od 7.do 9.jula i „MYBA Superyacht pop-up Show“ koji će se održati od 2. do 5.septembra. Prema do sada potvrđenim najavama, računamo da će nam popunjenost marine u intervalu između ta dva događaja, dakle u špicu sezone, biti i preko 90 odsto.“- kazao nam je  PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.

Obustavljeno tek započeto rušenje nove turističke vile u Krašićima

1
Danas u Krašićima
Danas u Krašićima

Građevinska inspekcija danas je u Krašićima kod Tivta započela rušenje bespravno podignute turističke vile čiji je investitor Zoran Milovanović koji živi i radi u Njemačkoj. Zgrada površine 340 kvadrata podignuta je na placu na „pjeni od mora“, za koga Milovanovićeva majka Vera koja je juče bila na licu mjesta, tvrdi da ima površinu od 211 kvadratam, dok su iz inspekcije nezvanično kazali da plac ima tek oko 170 kvadrata i da se na njemu ne može praviti ni izbliza tako veliki objekat.

Na zgradi su završeni tek grubi građevinski radovi i dan prije pojave isnpektora sa bagerom i kobrama, Milovanovići su na svom objektu počeli postavljanje stolarije.

Vera Milovanović koja se veoma žučno prepirala sa inspekcijom i radnicima koji su krenuli da izvršavaju pravosnažni nalog za rušenje, kazala je da njena porodica nije radila „ništa nezakonito“ i da su za svoj objekat svojevremeno dobili urbanističko-tehničke uslove i čak Opštini Tivat platili 41.900 eura na ime uredno obračunatih komunalija. Građevinsku dozvolu za novi objekat međutim, do danas nisu dobili, a do sada su u njega investirali oko 200 hiljada eura novca zarađenog tokom nekoliko decenija boravka i rada u Njemačkoj.

Danas u Krašićima
Danas u Krašićima

„Obraćala sam se i Ministarstvu održivog razvoja i turizma kojima sam predala sve papire i oni su se zaprepastili kada su vidjeli što su napravili odgovorni u Opštini Tivat. Nećete mi vi ništa ovdje rušiti jer ću ja dobiti dozvolu.“- kazala je Milovanović kojoj je kasnije pozlilo pa je intervenisala i Hitna pomoć. Milovanović nam je kazala da je o svemu obavijestila i ambasadu Njemačke čiji je državljanin, tražeći njihovu zaštitu.

Inspektori su odbacili njene tvrdnje da je kuća legalno građena, prokomentarisavši da je objekat uporno građen na divlje uprkos obavještenjima  o zabrani izvođenja radova koje je Građevinska inspekcija na njega stavljala u proteklom periodu. Ipak, inspektori i radnici koji su bili angažovani na rušenju, nešto kasnije su se bez objašnjenja povukli iz Krašića neobavljenog posla.

Danas u Krašićima
Danas u Krašićima

Sekretarka za urbanizam Opštine Tivat Tatjana Jelić rekla je novinarima da je zahtjev Zorana Milovanovića za dobijanje građevinske dozvole za objekat u Krašićima pravosnažno odbijen. Istakla da je pred Upravnim sudom tim povodom vođen spor, jer je Milovanović tužio Opštinu, ali je njegova tužba odbijena 2011. godine.

“Opština Tivat je po ponovnom postupku koji je vođen po zahtjevu Milovanovića 17.marta 2014. godine donijela zaključak kojim je odbacila njegov zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju objekta na parceli UP 14 zona 17, katastarske parcele 178 KO Krašići.”- kazala je Jelić. U zaljučku koji prati tu odluku stoji da uprkos tome što je Milovanoviću Opština izdala urbanističko tehničke uslove u septembru 2012.  „ne postoji mogućnost ukrupnjavanja urbanističke parcele zbog čega postoji sistemska greška u planu”.

Milovanovićeva u raspravi sa inspektorom
Milovanovićeva u raspravi sa inspektorom

„Sve je urađeno u skladu sa važećim zakonskim rješenjima, a dokumenti vezani za ovaj predmet objavljeni su na uvid javnosti na sajtu Opštine Tivat.” – kazala je Jelić. Direktor opštinske Direkcije za investicije i razvoj Peđa Obradović potvrdio je “Vijestima” da je od Milovanovića, nakon definitivne konstatacije da ne mogu dobiti građevinsku dozvolu, traženo da Sekretarijatu za finansije  dostave potrebne podatke kako bi im novac uplaćen na ime komunalija, bio vraćen.

“Oni to ni nakon višestrukih naših ponovljenih molbi nisu uradili.”- kazao je Obradović.