„Kod Tita u raju”

0
Kod Tita u raju
Kod Tita u raju

Beogradsko “Indexovo pozorište” u srijedu 3. decembra u 20 sati  gostuje u kotorskom Kulturnom centru „Nikola Đurković“ sa komedijom  „Kod Tita u raju”.

Glavne uloge tumače Branislav Petrušević Petruči, Ranko Goranović Raca i Ljubo Stanković.

Prodaja ulaznica  po cijeni od 5 eura,  biće na dan igranja predstave, na biljetarnici Kulturnog centra,  od 10 do 12 i od 18 do 20 sati.

Zbog nevremena pola Crne Gore ostalo u mraku

0
Kotor - Star Clippers at night
Kotor – Star Clippers at night

Uslijed jakog nevrijemena koje je pogodilo sinoć Crnu Goru, jake kiše i grmljavine, sve opštine na primorju, kao i Podgorica i Cetinje bili su bez struje od 21 sat i 43 minuta.

Iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) saopšteno je da je jako nevrijeme uslovilo kvar na elektro mreži. Iz CGES-a su kazali da je došlo do kvara na više elemenata prenosne mreže što je uslovilo do nestanka struje u tim opštinama.

„Brzom intervencijom operativnog osoblja Nacionalnog dispečerskog centra – Podgorica, stanje se normalizovalo u 22 sata i 34 minuta“, naveli su oni.

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je sinoć za veći dio zemlje narandžasti meteo alarm, zbog nevremena.

Iz Hidrometeorološkog zavoda je saopšteno da se u večernjim satima u većem dijelu države očekuje prestanak kiše. Za srijedu i četvrtak najavljene su stabilnije vremenske prilike.

Kotor na Međunarodnom sajamu „Expo-Zim“ u Beogradu

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2014/12/Mirza_Krstic_01122014_thumb49.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Mirza_Krstic_01122014.mp4[/KGVID]

Mirza Krcić direktor Turisticke organizacije Kotor o manifestaciji Od Božića do Božića na 27. Međunarodnom sajmu zimskih sportova, turizma i rekreacije „Expo-Zim“, koji je održan od 27-30. novembra u Beogradu.

 

 

Na humanitarnoj “EX – YU” večeri prikupljeno 2088 eura

0
Pogled iz hotela Regent
Pogled iz hotela Regent

U humanitarnoj akciji prikupljanja pomoći za liječenje teško povrijeđene mlade Tivćanke Mirjane Krstičević, koju je priredio elitni hotel “Regent Porto Montenegro”, sakupljeno je dovoljno novca da se Krstičevićevoj obezbjedi skoro mjesec dana boravka na rehabilitaciji u Igalu.

Naime, “Regent” je u subotu održao proslavu dana Republike 29.novembra, orgfanizujući “Ex YU veče” posvećeno muzici, atmosferi i pićima iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a sav ostvareni prihod namijenjen je za Mirjanino dalje liječenje.

“Proslava Dana Republike bivše SFRJ održana je u Library Baru hotela Regent Porto Montenegro i protekla je u sjajnoj atmosferi. Zabavi su prisustvovali članovi porodice Mirjane Krstičević, prijatelji i brojni sugrađani. Ukupan prihod ostvaren te noći u iznosu od 2.088 eura će biti uplaćen na žiro račun Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju u Igalu u cilju produžetka boravka Mirjane Krstičević, njenog daljeg liječenja i rehabilitacije.”- kazala je juče tim povodom portparokla “Regent Porto Montenegro” hotela Elena Ljiljanić, dodajući da će sa tim iznosom biti finansiran 24-dnevni boravak povrijeđene sugrađanke u institute Igalo.

Održana prva konferencija o nautičkom turizmu u Crnoj Gori

0
Sa konferencije o nautičkom turizmu
Sa konferencije o nautičkom turizmu

Prva „konferencja o marinama“ kako su je nazvali organizatori – Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) i Opština Tivat, održana je danas u elitnom tivatskom hotelu „Regent Porto Montenegro“ iza zatvorenih vrata.

Sedamdesetak učesnika konferencije „Montenegro Nautcal Tourism 2014“, među kojima su bili predstavnici državne uprave, pomorske privrede,pomorskog obrazovanja, velikih investitora, dizajneri marina, turistički privrednici i gradonačelnici Tivta i Kotora Ivan Novosel i Aleksandar Stjepčević, bez prisustva novinara, razgovarali su o rezultatima i problemima koji karakterišu intenzivan razvoj jahtinga posljednjih godina u Crnoj Gori. Prezentiran je aktuelni trenutak i planovi za razvoj Porto Montenegra, Dukley marine u Budvi, Portonovi marine u Kumboru, marine u Luštica Bay-u, te marina u Baru i Kotoru, dok su stručnjaci iz Velike Britanije održali dva predavanja na temu ograničenja i šansi Crne Gore u aktuelnim kretanjima nautičkog turizma na Mediteranu, te domaćoj i međunarodnoj legislativi koja reguliše ovu oblast.

Poslenici javne riječi imali su prilike da čuju samo uvodna izlaganja ministara Branimira Gvozdenovića i Ivana Brajovića, te tivatskog gradonačenika Ivana Novosela koji su bili puni riječi hvale za razvoj nautičkog turizma u Crnoj Gori, ali nisu iznijeli niti jedan konkretan podatak koliko je Crna Gora dobila novih radnih mjesta, fiskalnih i drugih prihoda od elitnog jahtinga za čiji je razvoj od 2007 naša država prebogatim investitorima i njihovim imućnim klijentima- jahtašima, obezbjedila enormne povlastice.[quote_box_right]Treba precizno definisati lokacije za marine a ne da to dozvolimo na svakom mjestu gdje to neko poželi.“ – istakao je Brajović [/quote_box_right]

“Nautički turizam od 2005 kada praktično nije ni postojao, do danas u Crnoj Gori bilježi izuzetan razvoj i mi u tome možemo postati lideri u Evropi. Trenutno u svijetu 57 marina nudi mogućnost vezivanja superjahti dužih od 100 metara, a u Crnoj Gori će uskoro biti čak 10 posto od tog broja jer će šest naših marina imati tu mogućnost.”- kazao je Gvozdenović dodajući da je lani u naše vode uplovila četvrtina jahti više nego 2012. Pohvalivši se prije nekoliko godina donešenom Strategijom razvoja nautičkog turizma, Gvozdenović nije objasnio kako se sada u Crnoj Gori grade marine i na mjestima gdje ih taj dokument uopšte nije predvidio.

[quote_box_left]Trenutno u svijetu 57 marina nudi mogućnost vezivanja superjahti dužih od 100 metara, a u Crnoj Gori će uskoro biti čak 10 posto od tog broja jer će šest naših marina imati tu mogućnost.”- kazao je Gvozdenović [/quote_box_left]On je istakao da je “kvalitetna zakonska regulativa” koju inače, MSP sada mijenja zbog niza uočenih nedostataka, u proteklom periodu doprinijela razvoju jahtinga, poput liberalnih propisa o boravku i čarteru jahti, smanjenju PDV-a u jahtingu na samo 7 posto, ukidanju akciza i carine na gorivo… Gvozdenović je naveo da je pored ostaloga “Kotor osnovao prvi jahting klub” iako o tome bokeljska javnost ništa ne zna, i poručio da pet ili šest marina koje funkcionišu ili se grade na manje od 200 kilometara crnogorske obale “sebe ne treba da gledaju kao konkurente”. Obećao je podršku države razvoju malih biznisa kompatibilnih sa nautičkim turizmom i pozvao crnogorsko pomorske oficire koje inače, zbog svoje izražene stručnosti, traže najrenomiranije svjetske brodarske kompanije “da pojačaju svoje kapacitete kako bi imali više soposobljenih ljudi koji bi radili u nautičkom turizmu.“

Super jahte u Porto Montenegro
Super jahte u Porto

„Moramo se baviti i malim i velikim stvarima i biti najbolji domaćini na svijetu, imati dobro osposobljen i efikasan državni aparat i biti fleksibilni prema investitorima. Bitna je dobra zakonska regulativa i kvalitetna primjena zakona na domaćinski način.“- poentirao je Gvozdenović.

Njegov kolega Ivan Brajović usprotivio se namjeri gradnje marina na svakom ćošku Crnogorskog primorja i naglasio da tako mali prostor može izdržati samo manji broj i to ne bilo kakvih, već elitnih marina.

„Treba precizno definisati lokacije za marine a ne da to dozvolimo na svakom mjestu gdje to neko poželi.“ – istakao je Brajović koji je u prednosti Crne Gore za razvoj jahtinga ubrojio i neke, za svaku pomorsku državu svijeta uobičajene i elementarno poznate administrativno-zakonske stvari, ali i autoput Smokovac-Mateševo „jer se to mora ponavljati ovih dana“.

„Svaki infrastrukturni projekt je strašno važan i za unutrašnju, ali i mobilnost iz vani ka našoj zemlji i sa autoputem će se svakako neko brže i lakše odlučiti da dođe do nas.“- kazao je Brajović ne objašnjavajući podrobnije kako će na svjetske bogataše sa superjahtama podsticajno djelovati 40-tak kilometara autoputa…

Ugostitelji sa Škvera o dočeku Nove godine – Fešta dvije noći

0
H Novi - Škver
H Novi – Škver

Predsjednik opštine Herceg – Novi, Milаn Vаjаgić sа sаrаdnicimа dаnаs je rаzgovаrаo sа ugostiteljimа sа Škverа o orgаnizovаnju dočekа Nove godine. O progrаmu dočekа Nove godine nа Škveru do sаdа se rаzgovаrаlo nа nekoliko sаstаnаkа sа predstаvnicimа Hercegfestа nа kojimа je nаčelno dogovoreno dа se iz opštinskog budžetа zа ove potrebe izdvoji oko 30.000 eurа.

Progrаm bi, predloženo je, bio orgаnizovаn sаmo 31. decembrа zа doček Nove godine i bili bi аngаžovаni neki od poznаtuih muzičаrа i grupа. Zа sаdа je izvjesno dа će zа dobаr ritаm u novogodišnjoj noći biti zаdužen poznаti muzičаr, Novljаnin, Drаgoljub Đuričić i njegovа Bаlkаnskа lаvinа. Predloženo je dа budu аngаžovаni Bаjаgа i instruktori ili Željko Bebek.

Ugostitelji sа Škverа su zаinteresovаni dа novogodišnji progrаm trаje dvije noći – 31. decembrа i 1. jаnuаrа. Smаtrаju dа trebа аngаžovаti mlаđe muzičаre i grupe. Ponudili su dа obezbjede smještаj zа izvođаče, а spremni su dа pomognu i аko bude trebаlo pаrticipirаti zа orgаnizovаnje progrаmа koji će trаjаti dvije noći.

„Zdušno su prihvаtili nаš predlog, spremni su dа pomognu i u toku nedjelje, kаko su nаjаvili izаći će sа svojim predlogom izvođаčа“, kаzаo je Vаjаgić.

Igalo – Mini EURO – Rumunija odbranila trofej !

0
Mini Euro - Rumunija šampion
Mini Euro – Rumunija šampion

U Igalu je sinoć završeno miniEURO 2014. prvenstvo u malom nogometu. Reprezentacija Rumunije je u finalnom meču, savladala Sloveniju 1:0 i četvrti put osvojila šampionski trofej.

Odlučujući pogodak posdtigao je Kozmin Kraciun u 38. minutu.

Rumunija je trijumfovala na sva četiri dosadašnja šampionata u mini nogometu.

U meču za bronzanu medalju Češka je pobijedila Njemačku 2:1.

Ruminija je novi-stari šampion Starog kontinenta, po sudu prisutnih – sasvim zasluženo. Ostale reperezentacije nisu razaočarale, pa je sveopšte slavlje nastavljeno na ulicama Igala.

Za najboljeg golmana miniEURA2014 proglašen je naš reprezentativac Dejan Mirotić – Crna Gora.

Konačan redosljed :

  1. Rumunija
  2. Slovenija
  3. Češka
  4. Njemačka
  5. Škotska
  6. Kazakstan
  7. Hrvatska
  8. Crna Gora

Jedrilicom oko svijeta

0
Jedrilicom oko svijeta
Jedrilicom oko svijeta

Nakon dosta vremena jedan Hrvat krenuo je na put jedrilicom oko Svijeta! Bez velike najave i puno pripreme, Siniša Glogoški na svojoj facebook stranici je objavio…

‘Krenuli smo!! Jedrilicom oko svijeta. Ivan ide samnom preko Atlantika, a dalje ćemo vidjeti. Veliko hvala svima na savjetima i smjernicama, dobrim riječima i pozdravima, ali i onima koji u ovo nisu vjerovali. Od njih sam najviše naučio i tako se najbolje pripremio. Bit će ovo još jedno ludo putovanje. Budite mi dobro. Javim se uskoro…

CZK Tivat – Izložbe, koncerti i predstave

0
CZK Tivat
CZK Tivat

Centar za kulturu Tivat pripremio je bogat program kulturnih dešavanja koje će stanovnici najmanje bokeljske opštine moći da pogledaju do kraja ovog mjeseca.

Na programu je šest pozorišnih predstava za djecu i odrasle, pa će tako u Tivtu pored ostaloga, biti odigrane i predstave „U posjeti kod Tita u raju“ Indexovog pozorišta iz Beograda, „Čarobnjak iz Oza“ Gradskog pozoriša iz Podgorice, „Komad“ NVO „Art 365“ iz Podgorice, „Hilperik strašni razbojnik“ Hercegnovskog pozorišta, kao i autorski projekat Marije i Milice Viscković, poetska melodrama „Enoh Arden“.

Pozorišni ansambl Centra za kulturu Tivat 10.decembra gostovaće u Podgorici sa svojom najnovijom predstavom „Providenca“ po tekstu Stevana Koprivice i u režiji Egona Savina.

Tivatska likovna publika 18.decembra u galeriji Centra za kulturu biće u prilici da pogleda izložbu slika Angeline Janjušević, a ljubitelji muzike pored ostaloga,tokom decembra moći će da uživaju u koncertima koji će prirediti kompanija „Luštica Bay“, klapa „Jadran“ , kao i već čuvenom, tradicionalnom Novogodišnjem koncertu Glazbeno prosvjetnog društva „Tivat“.

Princ Nikola u posjeti – Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota

0
Princ Nikola u posjeti bolnici
Princ Nikola u posjeti Specijalnoj bolnici Dobrota

Princ Nikola Petrović sa direktoricom centra „Gabrijele“ iz Parisa, Bernadette Grosse, juče je posjetio Specijalnu bolnici za psihijatriju u Dobroti. Na radnom satanku sa direktorom bolnice Draganom Čabarkapom dogovorena je daljnja saradanja sa Fondacijiom Petrović, koja je u značajnoj mjeri pomogla bolnicu, brojnim donacijama.

Direktorica Bernadette Grosse centra Gabrijele iz Parisa, razgovarala je o mogućnostima sprovođenja savremene komunalne psihijatrije, da bolesnici što manje borave u bolnici, da se kroz komune van bolnice pripremaju za vraćanje u zajednicu.

„Bolnica je specifična, možda u najtežem položaju u Crnoj Gori, imamo veliki broj pacijenata i uvjek nedostaju sredstva. Razgovarali smo o tome kako bi se psihijatrija na jedan savremeniji način uključila prema pravilima EU, a to je izmještanje pacijenata iz bolnice i njihov boravak u komunalnim psihijatrijama, kako bi se kroz radnu terapiju van bolnice spremili za povratak u zajednicu. Za tako nešto moramo prvo stvoriti uslove, van grada, na selu“ – kazao je za naš portal direktor Dragan Čabarkapa.

Kao izraz zahvalnosti na podršci i dosadašnjim donacijama princu Nikoli i direktorici centra „Gabrijele“, Bernadette Grosse, uručene su fotografije sa motivima iz Boke Kotorske, autora Zorana Nikolića, inače zaposlenika bolnice.