Filmski festival “Winter city fest” biće održan u Budvi od 5-14. decembra u srednjoškolskom centru „Danilo Kiš“.
Svi ljubitelji dobrog filma imaće priliku u terminima od 18.30 i 21 sat pogledati neke od najnovijih svjetskih filmskih ostvarenja, kao što su Hobit 3D, Interstelar, Igre gladi, Gluplji i tuplji DA, i mnoge druge.
Program festivala prilagođen je i najmlađima, tako da će mališani biti u prilici da isprate i aktuelna ostavrenja iz svijeta animiranog i crtanog filma u 3D rezoluciji, poput Pingvina, Pčelice Maja, Spašavanje djeda Mraza.
Festival je realizovan u saradnji Opštine Budva , JU Grad Teatar i kompanije Lovćen film, kao simbolična najava predstojećem otvaranju budvanskog bioskoa u TQ centru Plaza i ujedno je sastavni dio zimskog kulturnog programa Grada teatra. Podrška festivala “Winter city fest” Budva su JP Mediteran reklame i RTV Budva.
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
1 od 10
Maketa drvene barke - Bigai
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Izložba keramike „Ostrva"“
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
Iako je naučnici nisu uočili, morska medvedica, izuzetno rijetka i ugrožena vrsta tuljana koji većinom živi u Mediteranu, mogla bi se povremeno nalaziti u nekima od novih osam identifikovanih morskih pećina koje su pogodna staništa za zadržavanje te vrste zaštićenog morskog sisara – čulo se danas u Kotoru na prezentaciji rezultata druge faze projekta istraživanja morskih pećina i staništa za morske medvedice na Crnogorskom primorju.
Zahvaljujući donaciji kotorske naftne kompanije “Jugopetrol” ovaj projekat već dvije godine sprovode stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora (IBMK) u saradnji sa kolegama iz NVO “Archipelagos” iz Grčke i NVO “MedCEM” iz Crne Gore. Prošle godine je istraživano ukupno 11 morskih pećina na potezu od rta Arza do rta Platamuni, a ove godine istraživanja su sprovedena i na dijelu crnogorske obale od rta Platamuni do rta Voluica, a sve to u cilju sagledavanja mogućnosti da li se i na našoj obali povremeno zadržavaju morske medvedice- možda i najrijeđa vrsta tuljana na svijetu. Istovremeno, obavljena su i istraživanja ukupnog biodiverziteta u morskim pećinama kao vrlo specifičlnim i osjetljivim staništima, a koje su i na listi prioriteta u EU direktivi o staništima.
“Od 30 lokacija na kojima smo radili na potezu od rta Platamuni do rta Voluica, njih 16 se mogu smatrati pećinama, a izdvojeno je ukupno 8 koji mogu predstavljati povoljno stanište za zadržavanje morskih medvedica. Iako same tuljane nismo zatekli u njima, u pećinama je otkriveno prisustvo šest zaštićenih morskih vrsta, a u njihovoj blizini i dvije kopnene zaštićene vrste. Došli smo do vrlo vrijednih podataka koji će biti ustupljeni državnim organima nadležnim za zaštitu prirode i upravljanje morskim dobrom.”- kazala je rukovodilac istraživanja, dr Vesna Mačić. Prema njenim riječima, paralelno su rađena i istraživanja morskih algi, pogotovo prisustvo tzv. smeđe alge koja je jedan od indikatora čiste morske vode. Sagledavano je I prisustvo još nekih vrsta algi, mušalja, kao i cijano-bakterija. Takozvanim CARLIT metodom upoređivaja stvarne sa potencijalnom I očekivanom rasprostranjenošću biocenoza algi, došlo se do rezultata o stanju ukupnog morskog ekosistema na istraživanim područjima.[quote_box_right]“Od 30 lokacija na kojima smo radili na potezu od rta Platamuni do rta Voluica, njih 16 se mogu smatrati pećinama, a izdvojeno je ukupno 8 koji mogu predstavljati povoljno stanište za zadržavanje morskih medvedica” kazala je dr. Vesna Mačić[/quote_box_right]
“Sa zadovoljstvomm možemo reći da je stanje na dijelu obale koja pripada Budvi dobro, a da je na istraživanim djelovima koji pripadaju opštinama Herceg Novi, Tivat, Kotor i Bar stanje je vrlo dobro. To nam daje nadu da ipak možemo sačuvati naše more uprkos velikom pritisku urbanističkih i razvojnih prijekata koji se odvijaju na obali.”- istakla je Mačić dodajući da su se istraživači u maju, svojim očima I kamerama uvjerili da se na Crnogorskom primorju nerijetko na najgrublji mogući način uništava priroda pod opravdanjem “priprema za turističku sezonu” i “privrednog razvoja”. Ipak, i pored toga, sačuvano je nekoliko lokacija koje se još mogu smatrati netaknutom prirodom i koje kao takve, moraju biti zaštićene.
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
“Tužno je da je Crna Gora, uz Bosnu I Hercegovinu, jedina država na Mediteranu koja još nije proglasila nijedno zaštićeno područje u moru (ZPM). Lokacije planirane za ZPM kod nas su okolina ostrva Katič kod Petrovca i akvatorijum na potezu Platamuni-uvala Žukovica, ali se to još nije ostvarilo.”- kazala je Mačić.
“U ovih šest godina koliko živim i radim u Crnoj Gori posjetio sam više puta sve vaše nacionalne parkove, ali na žalost, još nisam imao priliku da vidim I neko vaše ZPM na prelijepoj crnogorskoj obali. Lijepo je i dobro imati investicije u hotele, marine, odmarališta ali mora postojati i neko zaštićeno mjesto na obali i moru gdje bi i priroda mogla malo odmoriti od nas, te da takvo mjesto svi možemo posjetiti i vidjeti.”- kazao je generalni direktor “Jugopetrola” Janis Geroulanos, dodajući da je “IBMK jedan od najvećih resursa Kotora, pa je za nas bilo zadovoljstvo da podržimo aktivnosti ove sjajne naučlne institucije i njenih energičnih i profesionalnih stručnjaka”.
Rezultati istraživanja morskih pećina na Crnogorskom primorju
“To ćemo činiti i ubuduće i spremni smo i da finansiramo i novi, treći projekt IBMK koji nam oni budu kandidovali.”- zaključio je Geroulanos.
“Vrlo su rijetki ljudi i kompanije u Crnoj Gori kojer prepoznaju značaj naučnih istraživanja i finansiraju ih, pa je time gest “Jugopetrla” još značajniji. Naša obaveza je sa sačuvamo našu obalu izloženu velikim pritiscima urbanizacije i zagađenja, pa nas raduje kada i drugi u Crnoj Gori podrže takve naše napore i stremljenja.”- kazao je direkror IBMK dr Mirko Đurović koji je publikaciju sa rezulatima istraživanja morskih pećina na primorju, predao Geroulanosu, i predstavnicima Agencije za zaštitu prirode i JP “Morsko dobro”.
Projektnim rješenjima i planiranim aktivnostima predviđeno je da budući turistički grad Luštica Bay bude u potpunosti integrisan u lokalno okruženje i da zaživi kao funkcionalan grad otvoren posjetiocima tokom cijele godine. To će biti obezbijeđeno odabirom arhitekture, ekološkom gradnjom i slobodnim odnosno nesmetanim pristupom destinaciji, a od primarne važnosti je uključivanje lokalne zajednice u njegovo funkcionisanje, saopštavaju iz Luštica Developmenta.
U skladu sa razvojnom filozofijom matične kompanije, Orascom Development Holding, Master plan obuhvata izgradnju potpuno integrisane destinacije sa svim neophodnim sadržajima i uslugama koje će nuditi mogućnost i kratkotrajnog i stalnog prebivališta.
Kao rezidencijalna zajednica Luštica Bay će imati društveno-korisne objekte kao što su školska ustanova i medicinski centar, i sadržaje za aktivnosti zdravog stila života, uključujući i planinarske staze i sportske objekte. Saobraćajnice budućeg turističkog grada će biti povezane sa postojećim u Radovićima kako bi bio obezbijeđen nesmetan pristup budućem gradu i njegovim sadržajima: dvjema marinama, spa i wellness centru, sportskim sadržajima, buticima, kafićima, restoranima i hotelima koji će se prostirati duž 35 km netaknutog priobalja.
U istoj funkciji biće i lokalna tržnica poljoprivrednih proizvoda iz lokalne proizvodnje namijenjene za potrošnju ne samo unutar zajednice grada nego i okolnih naselja.
U namjeri da, mnogo prije nego što prva jahta uplovi u marinu Lustica Bay, kreiramo život grada, mi smo već počeli sa organizovanjem različitih sportskih i kulturnih aktivnosti, naročito u ljetnjim mjesecima, kako bismo Luštica Bay učinili primamljivom destinacijom sa bogatom ponudom za posjetioce, kaže se u sopštenju kompanije.
Iako jahting turizam u Crnoj Gori u posljednje vrijeme bilježi veliki rast fizičkog obima prometa, nadležni u državnoj upravi ne raspolažu sa konkretnim podacima koliki su ukupni pozitivni efekti koje ta grana privrede generiše u našoj ekonomiji, prenose podgoričke Vijesti.
„U svakom slučaju razvoj nautičkog turizma generiše mnogo više prihoda, neko razvoj visokokvalitetnih turističkih kapaciteta. Naravno, oni ne mogu ići jedni bez drugih i ne mogu ići jedna bez druge ponude. Mi smo u nekoj početnoj fazi razvoja nautičkog turizma, uhvatili smo korak i sada ga kvalitetno treba pratiti. Moramo izgraditi svoju poziciju, prvenstveno na Jadranu, a onda i na Mediteranu koji je najpoželjnija destinacija kada se govori o nautičkom turizmu.“- odgovorila je na pitanje koliki su konkretno brojčani efekti te grane u smislu broja novootvorenih radnih mjesta, novih preduzeća, fiskalnih i prihoda države od čarterovanja jahti, Olivera Brajović, generalna direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.
Crnogorska Vlada je od 2006 do danas, velikim stranim investitorima koji na našoj obali grade marine obezbjedila niz povoljnosti, a usvojena je i legislativa koja njima i njihovim imućnim klijentima-jahtašima, omogućava da u Crnoj Gori uštede mnogo novca. Tako je stopa PDV-a na sve usluge povezane sa jahtama i marinama snižena na samo 7 odsto, naši zakoni vrlo liberalno tretiraju proceduru dolazaka stranih jahti i čak u određenoj mjeri stimulišu njihov nelegalni, tzv. crni čarter, a država uopšte ne vodi računa o činjenici da se na našoj obali već godinama, mimo zakonskih propisa i uvida poreznika, izdaje u najam veliki broj stranih jahti pri čemu crngorski budžet ostaje uskraćen za iznose koji se mjere milionima. Uz to, naša Vlada je „u cilju stvaranja podsticajnog ambijenta za razvoj jahtinga“, na inicijativu investitora tivatskog Porto Montenegra, prije nekoliko godina, ukinula obavezu plaćanja akcize i carine na gorivo kojim se prije odlaska iz Crne Gore, ovdje tankuju jahte, što je rezultiralo činjenicom da se bogati vlasnici jahti po svijketu hvale hvale kako im je punjenje broda gorivom u Crnoj Gori i do 50 odsto jeftinije nego na drugim jahting-destinacijama u Evropi. Jahting turizam, kaže Brajović kod nas bilježi konstantan rast ilustrujući to podatkom iz 2013 kada je u našim lukama i marinama boravilo ukupno 3.786 stranih jahti što je čak 26,7 posto više nego 2012. Sa tim jahtama lani je u našu državu stiglo 8,9 odsto više turista nego prethodne godine.
Photo: Boka News – Kotor – Riva
Bajovićava kao pozitivan, posebno naglašava podatak o strukturi posjetilaca koji u Crnu Goru dalaze jahtama, jer je po zvaničnoj statistici pojedinačno najviše njih – 13,4 odsto bilo iz Velike Britanije. U ukupnom broju jahtaša u našim lukama i marinama, 2013 godine iz Italije ih je bilo 7,4 posto , Austrije 5,1 posto, Njemačke 3,7 odsto, Hrvatske 3,3 posto, Francuske 3 odsto, SAD 2,1 odsto, dok na sve ostale države otpada nešto preko 61 odsto svih nautičlkih turista. Problem sa ovom statistikom međutim, je to što ona, pored vlasnika i gostiju na jahtama, uključuje i članove posada na tim brodovima, a među posadama jahti, posebno onih velikih i luksuznih, po pravilu je dosta britanskih državljana jer oni imaju najveća iskustva i najveći renome u tom biznisu. Sa druge strane, dobar dio luksuznih jahti koje ljeti posjećuju Crnogorsko primorje ili su na duže vrijeme vezane u našim marinama pripada državljanima koji su i inače preovlađujuća naša turistička klijentela – Rusima.
Obuka, saradnja i dijeljenje iskustava i vrijednosti – ovako su zvanični italijanski državni organi u najkraćem definisali rezultete posjete komandnog broda Ratne Mornarice Italije, nosača aviona „Cavour“ CVH-550, koji je krajem novembra pet dana proveo u Tivtu. Naglašava se da je ovaj veliki i moderan ratni brod sa izraženim tehničkim mogućnostima i za civilnu primjenu u slučaju otklanjanja posljedica prirodnih i vještačkih katastrofa, simbolično tokom posjete predstavljen kao „most saradnje“ između dviju obala Jadrana, ali i „bliskih stavova zvanične Podgorice i Rima kada je političko-bezbjedonosna situacija u Mediteranu u pitanju.“
Na sajtu Ratne mornarice Italije, posebno je naglašena činjenica da je njihov nosač aviona, dok je boravio na sidrištu u Tivatskom zalivu, obišao veliki broj visokih crnogorskih zvaničnika.
„Značaj posjete nosača aviona Crnoj Gori posebno je naglasilo prisustvo na „Cavouru“ najviših civilnih i vojnih zvaničnika Crne Gore među kojima su bili potpredsjednik Vlade Duško Marković, ministar vanjskih poslova Igor Lukšić, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, ministar pomorstva i saobraćaja Ivan Brajović, bivši ministar kulture Branislav Mićunović, pomoćnik ministra odbrane Bojan Šarkić, načelnik Generalštaba VCG, admiral Dragan Samardžić i komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković. Boravak „Cavoura“ u Crnoj Gori je doprinos unaprešenju odnosa i saradnje dviju država.“- navodi se na portalu Ratne mornarice Italije koji je o posjeti „Cavoura“ izvijestio u par tekstova, kao i video priloga.
Cavour
Italijani su izvijestili da je tokom boravka „Cavoura“ u Boki vršena intenzivna zajednička obuka i razmjena iskustava između pripadnina njihove Ratne mornarice i Mornarice VCG. Ronioci Pomorskog odredsa MCG uvježbavali su se zajedno sa svojim kolegama- italijanskim podmorskim diverzantima iz jedinice COMSUBIN. Pripadnici MCG imali i zajedničke aktivnosti sa pripadnicima italijanske mornaričke pješadije iz bataljona „San Marco“, posebno u domenu kontrole pomorskog saobraćaja, ukrcaja bording tima na sumnjive brodove i primjene vazduhoplovne podrške u dejstvima bording timova.
Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a uglavnom još tokom jutra ponegdje kratkotrajno slaba kiša. Vjetar slab do umjeren, jugoistočni i istočni, u popodnevnim satima i tokom noći na primorju ponegdje pojačan, istočni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 9 do 19 stepeni.
U srijedu i četvrtak promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo, ujutru i prijepodne po kotlinama magla i sumaglica. Naredna tri dana pretežno oblačno, povremeno kiša, u petak popodne i tokom noći u centralnim i primorskim predjelima biće uslova i za kratkotrajne pljuskove sa grmljavinom, u subotu će intenzitet padavina slabiti, a u nedjelju se na jugu očekuju i duži suvi periodi.
U noći subota na nedjelju i u nedjelju u višim planinskim predjelima na sjeveru slabe sniježne padavine. Vjetar u srijedu i četvtak slab do umjeren, uglavnom na jugoistoku zemlje povremeno i pojačan, jugoistočni i istočni. U petak će južni na sjeveru a jugoistočni vjetar na jugu pojačati, u subotu će slabiti a krajem dana skrenuti na sjeverni i tokom nedjelje duvaće povremeno umjeren, ponegdje i pojačan vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Temperatura vazduha u srijedu i četvrtak minimalna u padu, maksimalna u manjem kolebanju, od petka pad dnevne temperature, u nedjelju na sjeveru hladno.
Tivat - Nevrijeme nanosi na putu, kolone na putu - 2. 12 2014.
1 od 8
Tivat - nevrijeme nanosi na putu
Tivat nevrijeme
Tivat nevrijeme
Tivat nevrijeme 2 12 2014
Kotor - foto Boka News
Tivat nevrijeme 2 12 2014
Tivat nevrijeme
Nevrijeme
Izuzetno velika količina kiše koja je danas poslijepodne u relativno kratkom vremenskom intervalu pala na području opštine Tivat, prouzrokovala je dosta problema, prvenstveno u odvijanju drumskog saobraćaja. Odvodi atmosferske kanalizacije bili su ili nedovoljnog kapaciteta, ili zakrčni smećem da bi mogli primiti toliku količinu vode zbog čega je Jadranska magistrala na nekoliko mjesta kroz naselja Kalimnaj, Župa i Vrijes, bila poplavljena. Stvorile su se kilometarske kolone automobila, a policija je više-manje bezuspješno, pokušavala da zavede red i reguliše saobraćaj.
Istovremeno, sve raspoložive ekipe Komunalnog preduzeća i Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat bile su na terenu, pokušavajući da očiste odvodne kanale i smanje količinu vode koja je prekrila kolovoz.
„Angažovani smo na sve strane, intervenišemo gdje i koliko god možemo, ali je ovo zaista haos jer su kanali koje smo bili očistili i sredili sada zapušeni sa ogromnom količinom smeća. Taj otpad nesavjesni građani bacali su u kanale i korita potoka u visočijem dijelu obronaka brda Vrmac iznad grada, i sada je velika voda sve to donijala sa sobom dolje u grad i začepila kanale.“- kazao je tehnički direktor JKP Tvat Tonko Lukšić koji je bio sa radnicima na terenu.
Načelnik Službe zaštite spašavanja Dragan Kordić sa vatrogascima bio je u Gornjem Kalimanju gdje je voda ušla u prizemlje jedne od kuća.
„Prvi put nam se dešava da plave objekti u Gornjem Kalimanju što svjedoči kolika je bila količina kiše i koliko su kanali bili prepunjeni. Smeće je problem, sve je začepilo.“- istakao je Kordić.
Voda je, već standardno kada je Tivat u pitanju, juče poplavila i gradske ulice na nekoliko mjesta, Jadransku magistralu na putu prema Lepetanima, obalni put kroz Donju Lastvu i Seljanovo, dio lokalnog puta za Radoviće, a uobičajeno, poplavljen je i dio podrumskih prostorija objekata u donjem dijelu Ulice Palih boraca. Veće štete ipak nije bilo.
Iz tivatskog Vodovoda poručili su građanima da je voda bakreriološki ispravna ali da se zbog povećanih dotoka, može desiti da povremeno bude zamućena, pa se preporučuje njeno prokuvavanje prije upotrebe za piće. Zbog problema sa strujom, izostala je isporuka vode iz Regionalnog vodovoda, pa se Tivat snabdijeva sa lokalnih izvorišta.
Na današnjoj sjednici SO Kotor, održanoj u palati Bizanti, za potpredsjednike opštine izabrani su novi – stari, dosadašnji potpredsjednici opštine Kotor, Jovo Suđić iz redova Demokratske partije socijalista, Branko Nedović iz redova SDP-a i Tvrtko Crepulja iz Liberalne partije.
Potpredsjednici će tu funkciju obavljati u naredne dvije godine.
Saglasnost na njihov izbor dali su odbornici kotorskog parlamenta na današnjoj sjednici, čemu je prethodila kratka rasprava o starosnoj granici za obavljanje funkcije potpresjednika opštine koju je pokrenula opozicija.
Objašnjeno je da ne postoji starosna granica za obavljanje ove funkcije, jer je ona politička, a ni jedan zakon ne obavezuje da kandidat za lokalnu funkciju mora ići u starosnu penziju ako je ispunio uslov za nju.
Olupina danskog trajekta MF Aerosund II potopljena prošli mjesec nedaleko obale Ballena postaje jedan od najzanimljivijih umjetnih grebena u Danskoj.
Kontrolisano potapanje isluženog željeznog trajekta s obale su pratili brojni mediji, a posebno su zanimljive snimke koje su zabilježile GoPro kamere postavljene u samu unutrašnjost broda. Nova olupina sada leži na dubini od 19 metara na lokaciji koja je 550 metara udaljena od obale, s vrhom na dubini od šest metara.
Brod dugačak 55 metara ima zanimljivu povijest koja datira još iz 1960-te i izvorno je bio korišten za prijevoz željezničkih vozila. Trajekt je vozio sve do 1999. godine, a zanimljivo je da je 60-tih, kada je izgrađen, bio jedan od najmodernijih danskih trajekata i prvi na kojem su putnici mogli pratiti tv program tokom plovidbe. Sada će služiti kao umjetni podvodni greben i nezaobilazna ronilačka lokacija arhipelaga Južni Funen.
U sklopu svog programa podrške razvoju kulturnih sadržaja u lokalnoj zajednici, kompanija „Luštica Development” iz Tivta, donirala je tivatskom Centru za kulturu sredstva u iznosu od 5.000 eura za realizaciju kulturnog programa u posljednjem tromjesečju ove godine.
“Podrška zajednici, kulturnim i sportskim akivnostima, dio je posvećenosti „Luštice Development“ da obogati životno okruženje u Tivtu od čega će, zauzvrat, imati koristi naš budući turistički grad Luštica Bay. Naša saradnja je počela još u 2010 godini i od tada smo stalni partneri Centru za kulturu koga finansijski podržavamo u realizaciji njegovih programa.“- rekao je danas tim povodom Daren Gibson, izvršni direktor „Luštice Development“.
Inače, tivatski Centar za kulturu je veoma aktivan tokom cijele godine, a ova ustanova organizuje i jedan najboljih ljetnjih kulturnih festivala u regionu – „Purgatorije“. Ove godine „Luštica Development“ je bila generalni sponzor „Purgatorija“ jer je ta kompanija festival podržala sa 10 hiljada eura.
U namjeri da doprinese turističkoj ponudi Tivta, „Luštica Development“ je tokom ljetnjih mjeseci na svom golf vježbalištu Luštica Bay u Krtolima, organizovala zanimljiv kulturni program pa su posjetioci i gosti Tivta u tom nesvakidašnjem ambijentu, mogli da uživaju u desetak likovnih izložbi, umjetničkih postavki i radionica, tokom kojih su se publici i turistima predstavili prvenstveno umjetnici Boke.
