Prema podacima iz Registra brodova Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, našu ribarsku flotu čini samo 12 većih ribarskih brodova – kočara i plivaričara, sa ukupno 855 bruto-tona, te stotinjak manjih ribarskih čamaca.

Već godinama naša ribarska flota stagnira – brodovi su stari, malih prosječnih snaga motora (što znači da mogu ribariti samo sa adekvatnim manjim povlačnim mrežama), a standardi sigurnosti na njima većinom su loši. Prošle je godine u nevremenu na vezu u blizini Zelenike potonula stara koča „Pasqua“ od 53 bruto-tone, a u flotu je ušla novija ribarica „Barba“ od 130 tona. Vlasnik ovog 31 metar dugog broda je kompanija „Barba Fish“ iz Tivta. Već godinama, najveći ribarski brod u Crnoj Gori je koča „Sveti Matija“od 203 bruto-tone, izgrađena 1987 godine, ali ovaj brod, stacioniran u Dobroti kod Kotora, gotovo da ne izlazi na more u aktivan ribolov. Tri četvrtine crnogorskih većih ribarskih brodova su koče koje povlačnim mrežama love pridnene (demerzalne) morske organizme, dok su samo tri broda – „Trio Mare“, „Arca“ i „Denizhan“ iz Bara, plivaričari koji sa plivajućim mrežama love plegaičlne vrste -prvenstveno malu plavu ribu. Većih ribarica koje love parangalima u Crnoj Gori nema, niti imamo brodova specijalizovanih za ulov tune.

Šef radne grupe za pripremu pregovora sa EU o poglavlju 13-ribarstvo,dr Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora iz Kotora, ističe da je crnogorska ribarska flota mala i zastarjela, a njen učinak u ribolovu na Jadranu je gotovo zanemarljiv u odnosu na učinak flota susjeda iz Italije, Hrvatske i Albanije.

“Kapacitete flote moramo povećati, moramo naći načina da pomognemo ribarima da nabave nove, veće i savremenije brodove, jer onog trenutka kada uđemo u EU po njihovim pravilima, više nećemo moći povećati tonažu naše ribarske flote niti broj brodova, već smao aktuečno stari, eventualno zamijeniti novim brodom.”- kazao je Joksimović.

On je podvukao da EU fondovi neće davati podršku za gradju ili kupovinu novih ribarskih fondova, već to mora učiniti sama drava Crna Gora i njen bankarski sistem koji bi ribarma trebao ponuditi adekvatnu kreditnbu podršku za ulaganja u osavremenjavanje flote. Inače, u agrobudžetu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2015 koji je usvojen prije mjesec dana, za “mjere jačanja ribarske flote” predviđeno je ukupno samo 110 hiljada eura, što je više nego simbolična cifra za koju se ne može kupiti niti jedan ozbiljniji ribarski brod.[quote_box_right]Joksimović – “Kapacitete flote moramo povećati, moramo naći načina da pomognemo ribarima da nabave nove, veće i savremenije brodove, jer onog trenutka kada uđemo u EU po njihovim pravilima, više nećemo moći povećati tonažu”[/quote_box_right]

“Sredstva iz EU fondova ćemo moći da koristimo kako bi obezbijedili veću sigurnost ribara, te logističku podršku na obali koja nam sada jako nedostaje. Tu se prije svega misli na mjesta prvog iskrcaja, prodaje, prve kontrole ulovljene ribe, ali I nedostatak ribarskih luka i brodogradilišta u kojima bi ribari mogli popravljati i održavati svoja plovila. Tu je i potreba dodatnog opremanja ribarske inspekcije, te generalnog poboljšanja administrativnih kapaciteta države kada je ribarstvo u pitanju.”- istakao je dr Joksimović dodajući da se putevi razvoja našeg ribarstva mogu tražiti iu snažnijem uvezivanju pogotovo malih privrednih ribara, sa turističkom industrijom, kako bi se u našim restoranima i hotelima gostima služila prvenstveno domaća riba i drugi morski organizmi.