U večernjim satima 12. februara 2015. njemački kapetan i češki mornar verbalno su se sukobili na brodu ˝Melanie˝ tokom plovidbe iz Bremena. Dok je plovio kanalom Weser u Langwedelu, mornar je primio obavijest u vezi prestanka njegovog rada na brodu. On je tada zgrabio čekić koji mu je bio blizu i uništio sve što mu je bilo u dosegu. Policija je stigla u 17.30 sati, nakon što je obaviještena o razbijanju i ozbiljnoj mogućnosti potencijalne opasnosti za život ili zdravlje.
Na licu mjesta su utvrdili da mornar nije koristio čekić kako bi izravno napao kapetana. Naime, zadobio je samo površinske posjekotine na rukama. Mornar je, međutim, razbio sve prozore u kormilarnici i prostorijama za smještaj, oštetio ploču s elektroničkim instrumentima broda, radar i autopilot te polomio neke dijelove motora i pramca.
Oštećeni brod zaustavio se uz obalu, što je mornaru dalo priliku da skoči na obalu i pobjegne.
Vlasti su pokrenule potragu, no zasad je ona bila bezuspješna. Vjeruje se da je pokušao pobjeći kući. Šteta se procjenjuje na otprilike 90.000 eura, ne uključujući gubitke od zarade.
Tradicionalni kotorski maskenbal biće održan u poslovnom centru „Vukušić“, u petak 20.februara u 21 sat. Goste će zabavljati sastavi Tri Kvarta i Lungo Mare.
Ulaznice po cijeni od 15 eura mogu se kupiti na Kamenom kiosku od 9 do 13 sati. Informacije na telefone 069 041 153 i 032 325 951.
Nagrade za grupne maske iznose:
Za prvo mjesto – 700 eura
Za drugo mjesto – 500 eura
Za treće mjesto – 300 eura
Nagrade za pojedinačne maske:
Za prvo mjesto – 400 eura
Za drugo mjesto – 300 eura
Za treće mjesto – 200 eura
Nagrada publike za najbolju masku – 300
Kotorski karneval
Organizator maskembala je Javna ustanova Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.
Sponzori su Luka Kotor, Vodovod i kanalizacija Kotor, Lučka uprava Crne Gore, diskoteka Maximus, Vodacom i Morsko dobro.
U subotu 21.februara Maskenbal će biti i u diskoteci Maximus od 22 sata.
U razgovoru za Boka News, Vasilije Kusovac izvršni direktor Luke Kotor govori o aktuelnoj situaciji, produženju koncesije, kruzing sezoni, novim investicijama…
O bezbjednosti i sigurnosti, novim plutačama, bovama za vezivanje mega kruzera…
Boka News:Koncesija za Luku Kotor ističe u šestom mjesecu, kakva su Vaša očekivanja oko dobijanja prioritetne koncesije kako bi obezbijedili kontinuirani razvoj Luke i nastavili ulaganja u infrastrukturu ?
Vasilije Kusovac: Ja očekujem da dobijemo produženje koncesije, mislim da niko nema beckground na ovim prostorima za pružanje lučkih usluga koje ima AD Luka Kotor i mislim da bi bilo najlogičnije, bez obzira na pojedina mišljenja o menadžmentu, da Luka treba ostati u većinskom vlasništvu Grada Kotora.
Mi smo pokazali i dokazali da ima načina da strani kapital uđe u Luku bez narušavanja vlasničke strukture, potpisivanjem ugovora sa kompanijom Royal Caribbean koja će uložiti sredstva za instalaciju, montiranje plutača, a mi ćemo ih vratiti kroz naplatu lučkih usluga što je svakako jedna dobra vijest.
Nigdje u svijetu nije praksa da se luke prodaju ili da se daju u koncesiju stranim partnerima.
Produžiti koncesiju Luci Kotor je pitanje odnosa prema gradu, budućim pokoljenjima, patriotski čin i na kraju politička odluka.[quote_box_right]Mi smo pokazali i dokazali da ima načina da strani kapital uđe u Luku bez narušavanja vlasničke strukture [/quote_box_right]
Ukoliko političari odluče da nam je daju, ja ću biti sretan, ukoliko odluče drugačije, neću biti zadovoljan jer pokrivam poziciju koja je veoma odgovorna i u ovom trenutku na najvećem iskušenju.
Volio bi u interesu svih da koncesija pripadne Luci Kotor, mi smo ipak uložili ogromna sredstva u infrastrukturu.
Luka Kotor
Boka News: Kakvu kruzing sezonu očekujete ?
Vasilije Kusovac: Glavna kruzing sezona počinje 2. aprila dolaskom broda “Berlin”, njemačke kompanije “FTI Cruises“ dužine 193 metara sa oko 1000 putnika, sezona se završava 2. decembra brodom Costa Mediterane 293 metra.
Ukupan broj brodova koji će pristati i vezati se u Luci Kotor, ove godine je 423 sa oko 430. 000 putnika, što predstavlja 20 posto više brodova i 39,9 posto više turista što je veoma značajan porast, morate priznati.
Italijanska kompanija MSC umjesto prošlogodišnjih 18 dolazaka brodova povećava na 33, kao i nekoliko desetina novih dolazaka brodova kompanije Costa, što bitno utiče na povećanje broja dolazaka kruzera i turista u Kotor.[quote_box_right] U Kotoru ove godine 20 posto više brodova i 39,9 posto turista[/quote_box_right]
Nešto što predstavlja novinu je najava kompanije Allegra iz Bara je daće kompanija Costa ove godine vršiti ukrcaj putnika u Luci Kotor, što je veoma značajno i što potvrđuje ispravnost naše odluke da napravimo putnički terminal. Mi smo spremni za pružanje usluga ukrcaja putnika na kruzere iz naše luke.
Direkor Luke Kotor – Vasilje Kusovac
Boka News: Najavili ste bove, plutače za vezivanje velikih brodova ?
Vasilije Kusovac: Ove godine svi brodovi preko tristo metara će biti vezani na sidrištu na dvije bove kapaciteta 300 tona koje će biti ispred Fakulteta za pomrstvo, na taj način ćemo podići sigurnost veza brodova, plovni put će biti čist, biće eleminisani negativni efekti koji se javljaju prilikom spuštanja i podizanja sidra sa morskog dna.
Neće više biti onog efekta koji je najviše primjećen u Kotoru od naših sugrađana i ljudi koji su na moru a to je oranje sidra. Brodovi će biti na vezu, nema negativnih ekoloških efekata i na taj način biodiverzitet prostora akvatorija Luke Kotor će biti žaštićen od svih negativnih uticaja.
Boka News: Poboljšali ste bezbjednost i sigurnost ?
Vasilije Kusovac: Novina je što imamo savremeni video nadzor od restorana Galion, preko marine, luke do Instituta za biologiju mora. Imamo 24 satnu kontrolu od strane dežurnih ljudi, službi, oficira bezbjednosti, menadžmenta, tako da sistem bezbjednosti i sigurnosti na prostoru Luke uliva povjerenje.
Boka News: Koje projekte imate namjeru realizovati ?
See Cloud
Vasilije Kusovac: Trenutno radimo na projektu da podatke sa naše metorološke stanice iz luke sa Luže dobijamo direktno, ranije je to bilo preko Hidrometorološkog zavoda. Podatke ćemo imati direktno i biće dostupni na sajtu, trenutnu vremensku situaciju, stanje plime i oseke, brzina vjetra, smjer, sve ono što je neophodno za nautičare. Imamo dobru internet mrežu u luci što je veoma važan faktor.
Namjera nam je da za 8. mart organizujemo izložbu fotografija „Luka nekada i sad“ grupe autora, kako bi pokazali da imamo pravi odnos prema prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Luke Kotor.
U Domu kulture u Bijeloj sinoć je promovisana nova knjiga Nikole Malovića Bokeški berberin.
Knjiga o zalivskom Meštru, dokumentarna je proza koja prati profesionalni život Milorada Minja Malovića (1944), najstarijeg zalivskog frizera – paralelno sa zbivanjima na domaćoj i svjetskoj sceni – tokom punih 70 godina.
Meštar Minjo šiša i brije preko 50 godina. Ponekad pet generacija iz iste familije. Ošišao je preko 100.000 glava. Valjda je zato i postao zalivski zanatski brend. Valjda je zato on deboto – Bokeški berberin.
Na promociji su govorili kapetan Tiho Danilović, Siniša Luković, novinar i publicista i autor Nikola Malović.
Bokeški berberin je knjiga o čovjeku koji je izučivši jedan koristan i drevan zanat sebi i porodici obezbijedio budućnost, a drugima zadovoljstvo da iz brijačke i frizerske butige izađu vazda uredni i namirisani. Da budu ljudi, u estetskom smislu…
U trenutku nastajanja ove knjige, Milorad Minjo Malović (1944) iz Bijele, najstariji je aktivni zalivski frizer.
Dokumentarna proza prati Malovićev profesionalni život, paralelno sa zbivanjima na domaćoj i svjetskoj sceni – tokom punih 70 godina. Sve što se važno dogodilo u svijetu i nad Bokom Kotorskom u posljednjih sedam država u kojima je barbijer živio, potkazano je unutar ovih korica.
Ko želi da uđe u esenciju frizerskog zanata, ko želi da vidi kako je to biti brijač, uživaće u opisima iz butige koja vazda miriše na losione, kreme i puder. Čitaćemo o načinu na koji raste dlaka, o vrstama kose i brade, o alatima potrebnim da se čovjek dovede u red, o politici uvijek prisutnoj u butigi, o raznim ćudima onih koji sjédaju u rotirajuću meštrovu stolicu te se – okrećući nos kao provu – ogledaju u velikom ogledalu…
Nekad su to bila dva zanata, ali su danas frizerski i brijački zanat spojeni ujedno. Meštar Minjo šiša i brije preko 50 godina. Ponekad pet generacija iz iste familije. Ošišao je preko 100.000 glava. Valjda je zato i postao zalivski zanatski brend. Valjda je zato on deboto – Bokeški berberin.
U sklopu Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala večeras na Trgu od oružja od 18 sati održaće se Karnevalska „Papalada ala maka”.
Ucetvuje 11 karnevalskh grupa, koje će na svojim trpezama predstaviti najbolja bokeška jela.
U abrumu ulicama Starog grada učestvovati će Kapo i Kraljica karnevala, mažoretke, maske, kotorska Gradska muzika.
U manifestaciji će učestvovati Crveni krst, Kavačka ala maka, Karampana, Mladi feštađuni, Šjore od mota, žene Risna, Bisernice Boke, Kosmopolitanke, Bokeška kužina, Maslinarsko društvo “Boka”.
Tokom papalade koncert će održati grupa Lungo Mare.
Organizatori su JU Kulturni centar “Nikola Đurkovic” Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor, pokrovitelj Opština Kotor.
Nа zаhtjev Sekretаrijаtа zа rаzvojne projekte Vlаde Crne Gore, juče je održаn sаstаnаk rukovodstvа opštine Herceg – Novi (predsjednik Opštine i Skupštine opštine Nikolа Gojković i Andrijа Rаdmаn) sа predstаvnicimа engleske kompаnije „Nord stаr“ i Regionаlnog vodovodа.
Nа sаstаnku su predstаvnici „Nord stаrа“ , koji nаmjerаvаju dа grаde turistički kompleks nа lokаciji od 520 000 kvаdrаtа u Donjim Klincimа nа Luštici, kazali da se projekаt nаlаzi u fаzi izrаđenog mаster plаnа i dа bi sаdа trebаlo utvrditi obаveze po pitаnju komunаlne infrаstrukture kаko bi njegovа reаlizаcijа moglа dа se nаstаvi. S tim u vezi dogovoreno je dа se sаčini generаlni ugovor o izmirenju nаknаde zа komunаlno opremаnje zemljištа. Investitor je prihvаtio dа zа dio komunаlne infrаstrukture sаm snosi troškove koji će mu se kаsnije odbiti od nаknаde zа komunаlno opremаnje.
Dа bi se ovаj projekаt nesmetаno odvijаo, dogovoreno je dа se formirа operаtivnа rаdnа grupа koju će činiti predstаvnici Opštine Herceg-Novi, Regionаlnog vodovodа, Vlаdinog Sekretаrijаtа zа rаzvojne projekte i predstаvnici investitorа. Zаdаtаk rаdne grupe je dа koordinirа dаlje аktivnosti u vezi sа ovim projektom i dа utvrdi dinаmiku obаvezа Opštine i investitorа. Ispred Opštine Herceg-Novi člаnovi rаdne grupe su Drаgаn Jаnković, Vlаdimir Mrаčević, Boris Ilijаnić i Dušаn Rаdović, koji će biti povremeno uključen u rаd ovog tijelа.
Opštinski predstаvnici Rаdne grupe sаstаli su se dаnаs i rаzmаtrаli neke od dogovorenih obаvezа koje trebа sprovesti nа terenu.
Da podsjetimo, Vlаdа Crne Gore i crnogorsko-britаnski konzorcijum koji čine podgorički „Nord stаr“ i britаnski „Invest kepitel“ potpisаli su 2009. godine ugovor o dugoročnom zаkupu držаvnog zemljištа nа poluostrvu Lušticа.
Ugovorom je predviđeno dаvаnje u zаkup, nа 90 godinа, zemljištа površine od 520 000 kvаdrаtа, zа grаdnju turističkog kompleksа visoke kаtegorije, uz minimаlni iznos investicije od 210 000 000 eurа.
OO SNP Tivat, danas je protestovao zbog odbijanja lokalne DPS-SDP vlasti da zakaže posebnu sjednicu SO na kojoj bi se raspravljalo o finansijkim odnosu Opštine i velikih investitora prisutnih u tom gradu. Iz te partije lokalne čelnike upozorili su da je istina “spora, ali dostižna” i konstatovali da je vladajuća koalicija odbijanjem opozicione inicijative “još jendom dokazala svoju demokratičnost i toleranciju”.
Predsjednik SO Tivat Krsto Bošković (SDP) odbio je prije par dana ponovljenu inicijativu jedne trećine odbornika da se održi posebna sjednica lokalnog parlamenta na kojoj bi se formirala komisija za preispitovanje svih obračuna naplate komunalija za velike stambene objekte od 2010 do danas, te donio zaključak o obavezivanju nadležne službe lokalne samouprave da dostavi Skupštini analizu svih obaveza Opštine Tivat koje proističu iz Ugovora čiji su potpisnici Vlada Crne Gore, Opština Tivat i Luštica Development.
Opozicione stranke i NVO “Tivatska antikorupcijska akcija” prethodno su iznijele tvrdnju da je gradska kasa Tivta od strane administracije bivšeg gradonačelnika Dragana Kankaraša (DPS) oštećena za oko 2 miliona eura zbog lošeg obračuna i naplate komunalija za kondo-hotel „Regent“ i stambeno-poslovnu zgradu „Ksenija“ u Porto Montenegru, a izrazili su i zabrinutost zbog obaveza nametnutih Opštini po ugovoru za Lušticu Develeopment, gdje bi lokalna uprava morala da finasira gradnju novog puta vrijednog skoro 10 miliona eura. Bošković je odbio zahtjev opozicionara za vanrednom sjednicom SO uz obrazloženje da se iz njihove inicijative „ne može zaključiti koji su pravno valjani i opravdani razlozi za sazivanje sjednice i formiranje Komisije“.
„SNP Tivat izražava naoštriji protest zbog samovolje lokalnih moćnika koji na najgrublji način izbjegavaju konstruktivni dijalog na jedinom validnom mjestu -lokalnom parlamentu,gdje bi obadvije strane iznijele argumente za i protiv. Gospodine Boškoviću istina je, ponekad, spora ali dostižna. Stoga ćemo tek da vidimo da li je naš zahtjev za uvid u dokumentaciju u sigurno nezakonite radnje koje su rađene od strane službenika SO Tivat uz blagoslov bivšeg predsjednika Opštine gospodina Kankaraša, kako Vi kažete „presuđena stvar”. Prije ili kasnije moraćete podnijeti račune gradjanima Tivta koji nas zasipaju dopisima i saopštenjima o nezakonitim radnjama lokalne vlasti u predhodnom periodu.”- navodi se u saopštenju koje je proslijedio predsjednik OO SNP Tivat Nebojša Vukasović.
Iz te partije su se zapitali zašto je, ako nema nepravilnosti o kojima govori opozicija, gradonačelnik Ivan Novosel u međuvremenu ipak formirao komisiju koja će ispitati njihove navode, ali u tom tijelu nije bilo mjesta za predstavnike opozicije i NVO sektora.
“SNP Tivta ne izražava nikakvu sumnju, već smo sigurni na osnovu validne dokumentacije, da je bilo velikih zloupotreba u naplati naknada za komunalije što će vrlo brzo biti i dokazano bez obzira na želju lokalnih „moćnika” da zataškaju ovaj slučaj.”-poručio je Vukasović.
Opštinska komunalna preduzeća Kotora, Budve i Tivta dobiće kontejnere za skladištenje otpada iz mora, dok će ribarima uključenim u projekat biti podijeljene kante za brodove i ribarska odijela, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Kako se navodi, riječ je o aktivnostima u okviru IPA strateškog programa čišćenja mora od alata i ribarskih mreža, koje Institut realizuje u saradnji sa 16 partnera iz sedam zemalja.
Kontejneri će biti postavljeni na najbližim lokacijama u lukama gdje se nalaze ribarski brodovi. Predviđeno je da se postavi 11 kontejnera.
Cilj je da profesionalni ribari izvuku otpad tokom redovnog ribarenja i odlože ga u kante na brodovima, a ne da otpad vraćaju u more.
Prema podacima sakupljenih sa kotorskih brodova, prosječno na nedeljnoj osnovi, količina otpada koji kočari izvuku iz mora kreće se od 60 do 500 kilograma od čega najveću količinu predstavlja plastični otpad.
Na ovaj način planira se i čišćenje morskog dna od napuštenih ribarskih mreža koje predstavljaju veliki problem za morske organizme.
“Kameni stražar” naziv je izložbe fotografija, posvećena prošlogodišnjoj ekspediciji na vrh Aconcagua na Andima, najvišeg vrha Južne Amerike, bokeljskih planinara Antonia Škanate Iva Perčina.
Izložba će biti otvorena u četvrtak 19. februara u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu (palata Pima).
Izložbu su pripremili planinari „Pestingrada” Antonio Škanata i Ivan Perčin, a biće otvorena do 27. februara..
Da se prisjetimo – Iz Boke na vrh Anda – Aconcagvu (6960 mnv)
„Uslijed zdravstvenih problema morao sam odustati od uspona na vrh Aconcagva (6960 mnv), ostao sam u baznom kampu koji je bio na 4500 metara. Nakon rastanka na toj visini sa Tonijem, narednih tri dana nismo bili u prilici komunicirati, tako da sam kasnije putem radio veze doznao da je Toni uspio. Informacija do Vas je malo kasnila, jer je bilo nevrijeme i nije se moglo kontaktirati iz malog mjesta Penientes koji se nalazi u podnožiju Anda, bili smo odsječeni, tako da smo Vam vijest o velikom uspjehu poslali iz Santijaga“ – kazao je član ekspedicije Ivan Perčin.
„Završni uspon na vrh Aconcagvu (6960 mnv), najveći vrh masiva Anda i Južne Amerike, dogodio se rano ujutro 12. februara 2014. Krenuli smo oko 3,30 ujutro iz visinskog kampa koji je bio na 6000 metara nadmorske visine. Trebalo je savladati oko 960 metra do vrha. Predviđeno vrijeme uspona bilo je osam sati tako da smo na vrhu bili u poslijepodnevnim satima.
Iz Boke na vrh Anda – Aconcagvu (6960 mnv)
Mislim da ne postoje riječi kojima bi mogao dočarati trenutak koji je jedinstven i neponovljiv, sam trenutak kada se nađete na vrhu nekog kontineneta, postanete svjesni neke fenomenalne ljepote trenutak ponosa i sreće, kada razvijate zastavu kluba, države, grada iz kojeg dolazite“ – kazao je Antonio Škanata planinar PK ” Pestingrad” iz Kotora.
