Tivat – Šesti projekat iz EU fondova

0
Photo: Boka news
Photo: Boka news

Opština Tivat dobila je grant iz evropskih fondova za implementaciju projekta nazvanog „RE asistent u nastavi“, a sa kojim je lokalna uprava konkurisala na zajedničkom projektnom pozivu Evropske unije i Evropskog savjeta za projekte, pod nazivom “Promovisanje ljudskih prava i zaštite manjina u jugoistočnoj Evropi” .

Ovo je već šesti projekat koji opština Tivat realizuje pod pokroviteljstvom i u saradnji sa institucijama Evropske Unije uz korišćenje sredstava iz evropskih fondova.

Ukupna vrijednost projekta “RE asistent u nastavi” je 18 hiljada eura u čemu Opština Tivat participira sa 10 odsto. “Osnovne aktivnosti predviđene projektom su pomoć pedagoškoj službi prilikom testiranje prvaka i upis u prvi razred osnovne škole, sa ciljem savladavanja jezičke barijere prilikom susreta i roditelja i djece sa pedagozima. Planirano je osnivanje “Predškolice” uz angažovanje vaspitačice i pedagoga za djecu pripadnike RE populacije predškolskog uzrasta. Projektom je predviđeno i organizovanje dopunske nastave, kao i niz kulturnih i društvenih aktivnosti.”- saopštenmo je juče iz kabineta tivatskog gradonačelnika Ivana Novosela.

Cilj zajedničkog projektnog poziva “Promovisanje ljudskih prava i zaštite manjina u jugoistočnoj Evropi”, bio je izabrati 36 lokalnih samouprava iz 7 zemalja jugoistočne Evrope, a selekcija je napravljena od strane Komiteta sastavljenog od predstavnika Vlade i predstavnika odgovarajućih manjinskih institucija iz Crne Gore i Sekretarijata projekta. Aplicirano je sa ukupno 153 aplikacije, a Opština Tivat je jedna od ukupno 153, i svega četiri lokalne samouprave u Crnoj Gori, odabrana za dodjelu granta u cilju promovisanja ljudskih i manjinskih prava, što predstavlja svojevrsno priznanje i potvrdu kvaliteta rada u ovoj oblasti

Projekat “RE asistent u nastavi” predstavlja nastavak dobre saradnje izmedju Opštine Tivat i ovdašnje NVO “Udruženje Egipćana” kroz realizaciju Lokalnog akcionog plana za djecu Opštine Tivat, te Akcionog plana Inkluzije RE populacije u Opštini Tivat, u funkciji podizanja nivoa znanja djece Egipćana i Roma u nastavno obrazovnom procesu.

Potpisivanje ugovora o grantu obaviće se na predstojećoj regionalnoj konferenciji lokalnih uprava zemalja regiona koja će se održati u Skoplju, početak implementacije projekta “RE asistent u nastavi”očekuje se u januaru naredne godine.

Kotor – Fakultet za pomorstvo otvara najsavremeniji centar za obuku pomoraca

0
Simulator
Photo: Boka News

Na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru, 23 i 24. oktobra odvijaće se dvodnevne aktivnosti u vezi sa otvaranjem prvog zajedničkog crnogorsko-norveškog centra za obuku pomoraca. Ovaj projekat rezultat je saradnje između Univerziteta Crne Gore/Fakulteta za pomorstvo Kotor i Fakulteta za pomorske tehnologije i operacije sa Univerziteta iz Alesunda, Norveška.

U četvrtak, 23. oktobra, sa početkom u 16,30 sati, na Fakultetu za pomorstvo Kotor, zvanično će biti otvoren i pušten u rad Centar za obuku pomoraca, uz demonstraciju najsavremnijih simulatora, a izjave ovim povodom daće rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić, dekan Fakulteta za pomorstvo Danilo Nikolić i predstavnik partnera iz Norveške.

U okviru ovog Centra, pomorci i studenti Fakulteta imaće priliku da obavljaju specijalizovanu obuku iz off-shore operacija (aktivnosti vezane za snabdijevanje naftnih platformi), što će im obezbijediti veće znanje i konkurentnost iz ove oblasti, a samim tim i lakše zaposlenje i napredovanje u karijeri. Usluge ovog Centra će koristiti i pomorci širom svijeta, a obuka će se obavljati od strane iskusnih norveških instruktora uz asistenciju crnogorskih. Izdavanje sertifikata vršiće se od strane norveških partnera. Zahvaljujući pomenutim ljudskim i tehničkim potencijalima, Fakultet za pomorstvo Kotor postaće jedinstvena institucija u regionu koja će nuditi ovu vrstu obuke.

Drugog dana aktivnosti, u petak, 24. oktobra, sa početkom u 10 sati, u kotorskom hotelu Cattaro, biće održana konferencija posvećena obrazovanju, obuci i ukrcaju pomoraca sa akcentom na off-shore operacije. Učešće na ovoj konferenciji uzeće eksperti iz ovih oblasti sa Univerziteta iz Alesunda, kao i brojni predstavnici norveških brodarskih kompanija.

Sve aktivnosti realizuju se u okviru projekta pod nazivom »Montenegro Sustainable Maritime Competence Development Initative (Inicijativa za održivi razvoj pomorskog sektora u Crnoj Gori)», koji se uspješno realizuje između Univerziteta Crne Gore/Fakulteta za pomorstvo Kotor i Univerziteta iz Alesunda/Fakulteta za pomorske tehnologije i operacije iz Alesunda, Norveška. Projekat vrijedan 1.4 miliona eura, započet je prije više od godinu dana, u okviru HERD programa (Higher Education, Research and Development) namijenjenog Zapadnom Balkanu, koji se finansira od strane Vlade Kraljevine Norveške.

 

Porto Montenegro – Donacija za obnovu vrtića u Obrenovcu

0
Photo. Boka News
Photo. Boka News

Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro, potpisala je danas ugovor o donaciji 10.000 eura sa Predškolskom ustanovom “Perka Vićentijević” iz Obrenovca, čijih je pet područnih jedinica pretrpjelo ogromna oštećenja i trpi teške posljedice uzrokovane majskim poplavama u Srbiji.

Jedan od njih je i vrtić Veseljko koji je 11 dana bio pod vodom, a visina vode dostizala je do 1.7m. Ovo obdanište, površine 1.418 kvadtarnih metara, prije poplava pohađalo je više od 250 mališana. Donacija će biti usmjerena ka nabavki neophodnosti za ovaj vrtić.

Sanacija i nastavak rada obrazovnih ustanova koje su oštećene ili uništene u poplavama, veoma je važan uslov za uspostavljanje svih aktivnosti koje čine život u jednom gradu. Obrenovac je grad koji je pretrpio najveću štetu tokom majskih poplava. Ovo je dugoročan projekat, i vjerujemo da ćemo zajedničkim naporima, uspjeti da normalizujemo stanje u svim područnim jedinicama, poručuju iz PU “Perka Vićentijević”.

VrticOvom donacijom kompanija Adriatic Marinas nastavlja svoj društveno-odgovorni angažman prema institucijama kojima je pomoć potrebna, posebno kada je u pitanju dobrobit najmlađih. Vrtić PU “Perka Vićentijević” odabran je zahvaljujući preporuci Američke privredne komore iz Podgorice, čiji je kompanija Adriatic Marinas član.

 

 

Niče najmodernije mrijestilište brancina i orade u Evropi

0

NIN-mrjestiliste_cromaris

Sveobuhvatni i temeljiti radovi na obnovi i rekonstrukciji postojećih postrojenja poznatog mrijestilišta riblje mlađi u Ninu, koji su krenuli sredinom veljače ove godine, ovih dana nastavljaju se punom parom.

Riječ je o pogonu kojeg je bivša poznata tvrtka Cenmar izgradila na sjevernom izlazu iz grada Nina 1982. godine u kojem je godinu dana potom počela s proizvodnjom riblje mlađi. U nakani da se vine među desetak vodećih svjetskih proizvođača ribe iz prirodnog uzgoja sadašnji vlasnik mrijestilišta – tvrtka Cromaris odlučila se na ovaj korak gradnje iz temelja potpuno novih suvremeno opremljenih postrojenja što je investicija čija vrijednost premašuje 11 milijuna eura.

Ono će u konačnici osigurati da umjesto dosadašnje proizvodnje koja se kretala u godišnjem omjeru od oko 13 milijuna riblje trogramske mlađi i to prvenstveno brancina i podlanice, a nešto manje zubaca i pagra tu istu proizvodnju u budućnosti podigne na 30 do 40 milijuna od sedamgramske do desetgramske mlađi navedenih ribljih vrsta. Pored novih proizvodnih pogona u sklopu novog objekta predviđa se također i izgradnja eksperimentalne stanice putem koje će se stvoriti pretpostavke istraživanja novih uzgojnih vrsta. Što se, pak, tiče kvalitete mlađi razvijaju se posebni programi upravljanja matičnim jatom koji će osigurati da kroz nekoliko godina kvaliteta mlađi koja se proizvede mjerena genetskim potencijalom rasta ribe i otpornošću na bolesti također bude među vodećima u Europi za brancin i oradu.

Modernizacija će se vidno osjetiti također i u svim segmentima proizvodnje, a posebno se to odnosi na poboljšanje sistema obrade mora kao i odvajanja pojedinih uzgojnih cjelina što će proizvođaču osigurati veće količinske mogućnosti uzgoja, a što je još važnije povećat će se sigurnost ukupnog sistema proizvodnje. Završetak svih projektom predviđenih poslova očekuje u ožujku iduće godine kad bi trebala krenuti proizvodnja.

Kotor – Filmovi u Centru za kulturu

0
kckotor
Photo: Boka News – Centar za kulturu Kotor

Obzirom da projektovanje filmova “Mali Budo” i dva za djecu “Nindža kornjače” i “Pčelica Maja” u 3D tehnologiji, koju kotorsko kino „Boka” ne posjeduje, a i zbog velikog interesovanja, iz uprave su odlučili da one budu organizovane u velikoj dvorani Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Film Mali Budo biće prikazan u ponedjeljak, utorak i srijedu, 27, 28 i 29. oktobra, u dva termina – 18 i 20 sati.
Biće prikazana i dva filma za djecu: Nindža Kornjače – u ponedeljak i srijedu 27. i 29.oktobra u 16 sati i Pćelica Maja, 28. oktobra u 16 sati.

Prodaja ulaznica, po cijeni od 3, odnosno 2 eura, biće na biljetarnici Kulturnog centra 10 do 12 i od 15 do 16 sati.

„Pjesma moja, boja tvoja“ – Most Kotora i Splita

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

„Pjesma moja, boja tvoja“ naziv je zbirke pjesama slikarice Žane Bajić iz Splita, koja je spojila mališane Splita i Kotora, kroz pjesmu. Zbirka pjesama će biti promovisana u petak 24.oktobra s početkom u 18 sati u crkvi Svetog Duha.

Promocija je organizovana u saradnji vrtića “Cvit Mediterana” iz Splita i “Radost” iz Kotora.

Žana Bajić, inače slikarica, u ovom se projektu našla kao – spisateljica. Naime, dječju poeziju pisala je godinama za svoju dušu, skrovito, dok je javnosti istodobno u više navrata pokazivala svoje slikarsko stvaralaštvo…

žanaBudući da je ona familijarno vezana za Perast i Boku Kotorsku došla je na ideju objavi pjesme koje je pisala dvadesetak godina, te ih ilustrira, spajajući djecu vrtića Kotora i Splita…

“U razgovoru sa župnikom otoka Gospe od Škrpjela u Perastu don Srećkom Majićem došli smo do ideje o oslikavanju pjesmarice. U tome je sudjelovalo čak 36 mališana: osamnaest iz grupacije dječjih vrtića Cvit Mediterana (Mirta i More) iz Splita, te isto toliko iz onih grupacije Radost iz Kotora – kaže autorica projekta Bajić.

„Pjesma moja, boja tvoja“ gradi most između, djece i ljudi dvije države u bliskom susjedstvu i podsjeća na iskonske vrijednosti i notornu činjenicu da su djeca velika inspiracija, kao i neiscrpni kreativni potencijal.

TAA – Kazneni penali zbog Pina

0

Zbog pro­bi­ja­nja ro­ko­va re­kon­struk­ci­je grad­skog še­ta­li­šta Pina u Tivtu, NVO „Ti­vat­ska an­ti­ko­rup­cij­ska ak­ci­ja“ za­tra­ži­la je od Op­šti­ne Ti­vat da iz­vo­đa­ču radova, nik­šić­koj fir­mi „Er­lang“, ak­ti­vi­ra ban­kar­ske ga­ran­ci­je.

Iz Ti­vat­ske an­ti­ko­rup­cij­ske ak­ci­je (TAA) na­gla­ša­va­ju “da uko­li­ko se ne ak­ti­vi­ra­ju ban­kar­ske ga­ran­ci­je, tj. ne na­pla­te kazneni pe­na­li, a ve­ći­na ar­gu­me­na­ta su na stra­ni Op­šti­ne Ti­vat, ne­mi­nov­no se otva­ra sum­nja u mo­guć­nost ko­rup­ci­je”.

„Po­sta­vlja se pi­ta­nje za­što bi se ne­ko­me opro­sti­lo oko 130.000 eura. U ugo­vo­ru iz­me­đu Op­šti­ne Ti­vat i „Er­lan­ga“ sto­ji da je iz­vo­đač „du­žan na­ru­či­o­cu na ime ugo­vo­re­ne ka­zne pla­ti­ti pe­na­le 2,0 pro­mi­la od ugo­vo­re­ne ci­je­ne ra­do­va za sva­ki dan pre­ko­ra­če­nja ugo­vo­re­nog ro­ka za­vr­šet­ka objek­ta. Vi­si­na ugo­vo­re­ne ka­zne ne mo­že pre­ći 10 od­sto od ugo­vo­re­ne ci­je­ne ra­do­va. Iz­nos ugo­vo­ra je 1.301.796,00 eura. Na kra­ju čla­na 17. Ugovora na­vo­di se da pla­ća­nje ugo­vo­re­ne ka­zne (pe­na­la) ne oslo­ba­đa iz­vo­đa­ča oba­ve­ze da u cje­lo­sti za­vr­ši i pre­da na upo­tre­bu ugo­vo­re­ni obje­kat. Re­kon­struk­ci­ja Pi­na mo­gla i mo­ra­la se za­vr­ši­ti u ro­ku od 270 da­na ko­li­ko je bi­lo pla­ni­ra­no. Op­šti­na Ti­vat mo­ra na­pla­ti­ti pe­na­le, pa ne­ka iz­vo­đač ra­do­va to ospo­ri na nad­le­žnom su­du, i iz­vo­li da do­ka­že da ni­je kriv za pre­ko­ra­če­nje ro­ka..” – kazo je za Boka News, Miomir Abović iz TAA.

Spremni za prodaju – Programirani stečaj u brodogradilištu, Mamula, Instititut…

1

Imajući u vidu da je tender za prodaju kapitala Jadranskog brodogradilišta Bijela proglašen neuspjelim, da nakon četvrtog neuspjelog tendera i odsustva interesovanja za taj model privatizacije, nema svrhe obnavljati tender za prodaju akcija, već kroz programirani stečaj naći investitora koji će u prelaznom periodu zadržati osnovnu djelatnost Brodogradilišta sa smanjenim brojem zaposlenih i istovremeno investirati u djelatnost remonta jahti i megajahti, za što je iskazano interesovanje – jedan od zaključaka je Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte koji je danas usvojio polugodišnji izvještaj o realizaciji Plana privatizacije za 2014. godinu

Kada je u pitanju Institut „dr Simo Milošević“, za koji je u predviđenom roku dostavljena jedina ponuda od International Wellness Group Limited iz Londona, pregovori oko zaključivanja Ugovora su u toku.

Aktivnosti na valorizaciji ostrva Lastavice sa tvrđavom „Mamula“, prema ocjeni Savjeta, takođe su saglasni sa postavljenim ciljevima, pa sa kompanijom Orascom Development holding, koja je iskazala interesovanje, treba nastaviti pregovore na zaključenju Ugovora.

Tenderi za valorizaciju lokaliteta između Njivica i ušća Sutorine i lokaliteta “Bigovo”-Trašte, proglašeni su neuspjelim, jer ponude nijesu odgovarale uslovima tendera i instrukcijama ponuđačima. Prigovor konzorcijuma LLC “Lime Production” i Billpoint Finance Grup” na odluku o proglašavnju tendera za lokalitet između Njivica i ušća Sutorine neuspjelim, Savjet je odbacio kao neosnovan i prihvatio odluku Tenderske komisije.Capture

Savjet je usvojio Informaciju o raskidu Ugovora o zakupu zemljišta za izgradnju golf kompleksa u Tivtu i zadužio Sekretarijat za razvojne projekte da u saradnji sa Tenderskom komisijom, preduzećem “Montepranzo-Bokaprodukt” i pravnim savjetnicima Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, u što skorijem roku analizira i dostavi Savjetu predlog buduće valorizacije zemljišta koje je bilo predmet Ugovora o izgradnji golf kompleksa.

Savjet se upoznao sa tenderskom dokumentacijom za davanje u dugoročni zakup lokaliteta Donja Arza Herceg Novi i zadužio Komisiju da u što kraćem roku raspiše tender.

„Zalivski Aligator“ doletio iz Misisipija u Boku

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Transportnim avionom tipa C-130 „Hercules“ američke vojske, juče poslijepodne na aerodrom Tivat iz SAD je stigao dio Flotnog tima za preglede (Fleet Survey Team-FST) Hidrografske službe američke Ratne mornarice (NAVOCEANO). Sedmočlani tim sa dosta specijalne hidrografske i okeanografske opreme i posebno opremljenim 12-metarskim aluminijumskim čamcem tipa „Sea Ark“ za hidrografski pregled plitkih područja, u Tivat je doputovao iz svoje baze u „John Stennis Space Center-u“ u saveznoj državi Misisipi, na obali Meksičkog zaliva. „Hercules“ koji ih je prevezao, nakon leta preko Atlantika, na kratko se radi dopune gorivom, zaustavo na aerodromu Šenon u Irskoj, odakle je stigao u Tivat i iskrcao svoj neuobičajeni teret.

Plovilo FST tima nosi ime „Gulf Gator“ (Zalivski aligator), prebačeno je u marinu Porto Montenegro gdje će biti bazirano do kraja novembra koliko će se američki hidrografi zadržati u Boki. U saradnji sa Mornaricom VCG i Sektorom za hidrografiju Hidrometeorološkog i seizmološkog zavoda Crne Gore (SHO), pripadnici američkog FST tima će tokom narednih mjesec dana, upotrebom najmodernije opreme poput tzv.multibeam tegljenog sonara, obaviti detaljna hidrografska mjerenja ulaza u Boku, Hercegnovskog i Tivatskog zaliva i Kumborskog tjesnaca. Prikupljene informacije koristiće za dalje intenziviranje crnogorsko-američke vojne saradnje koja je posebno uspješna u domenu Mornarice, dok će naše civilne institucije poput SHO, dobiti neohodne podatke za izradu elektronske navigacijske karte Bokokotorskog zaliva.

GULF GATOR juce u Porto Montenegru 2_resize
Photo:Boka News

Ovo je več drugi dolazak hidrografa američke Ratne mornarice u Boku gdje su oni prvi put radili 2007 godine, a planirano je da uskoro na specijalističku obuku u SAD bude poslat jedan pripadnik Mornarice VCG i stručnjak SHO. Za vrijeme boravka u Boki, američki hiodrografi biće smješteni u Tivtu, a logističku i tehničku podršku za smještaj njihovog broda i opreme pružile su kompanije Porto Montenegro i „Yu Briv“. Ovo je već drugi put da elitni tivatski nautički centar pomaže crnogorsko-američke aktivnosti u domenu vojne saradnje jer su u Porto Montenegru u oktobru 2012, bili smješteni specijalno obučeni delfini američlke RM i njen tim za potragu za neeksplodiranim ubojnim sredstvima na dnu mora.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Fleet Survey Team koji je direktno podčinjen Hidrografskoj službi RM SAD, ali i američkoj Nacionalnoj administraciji za okeanografiju i atmosferu (NOAA), čini 65 vojnih i civilnih stručnjaka. U suštini, ovo je logistički tim za brze intervencije koji obezbjeđuje neophodne hidrografske podatke za eventualno angažovanje američke Ratne mornarice u dalekim područjima, odnosno pomaže civilnim instutucijama drugih država u sakupljanju i obradi podataka od značaja za bezbjednost plovidbe u njihovim vodama. FST ima veoma širok dijapazon plovila i opreme, posebno prilagođenih za rad u obalnim i plitkim područjima gdje se dubina mora kreće između 50 i 200 metara, ali i na samom obalnom rubu i ušćima rijeka gdje stručnjaci FST za kratko vrijeme mogu prikupiti sve podatke od interesa za recimo, planiranje mornaričkih desantnih operacija. NAVOCEANO u oblasti hidrografije ima vema izraženu međunarodnu saradnju, pa su američki stručnjaci na tim poslovima do sada bili angažovani u teritorijalnim preko 40 država svijeta sa kojima imaju partnerske ugovore, a među kojima je i Crna Gora.

Kruzing sezona do 24. novembra

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Jutros je u Boku Kotorsku uplovio kruzer Celebrity Equinox dug 315 metara, sa 2 804 putnika i hiljadu 211 članova posade. Prema informaciji iz Luke Kotor sidro diže u 16 sati i nastavlja putovanje prema Veneciji.

Kruzing sezona se nastavlja uobičajenim tokom i prema najavama, dinamika će se nastaviti do 24. novembra kada se glavna kruzing sezona zatvarama na najljepši mogući način dolaskom broda Queen Elizabeth koji će u luci boraviti od osam do 18 sati.

Kroz kotorsku luku je sa brodova i jahti do danas, u odnosu na isti period prošle godine, ušlo oko sedam procenata više putnika, jahti u odnosu na prošlu godinu bilo deset odsto više, a brodova 1,3 odsto manje, što je i bilo planirano.

Photo: Boka News
Photo: Boka News