Bar –„Match race latinsko jedro 2014”

Boka News
-
0
Bar –„Match race latinsko jedro 2014”

„Match race latinsko jedro 2014”, naziv je regate drvenih barki koja će se održati 14. septembra u Baru. Organizator regate je kalafatska radionica Bokovac.

U ovoj po­zna­toj ra­di­o­ni­ci otac i sin Pe­ro i Ne­nad Bo­ko­vac ne­dav­no su izgradili če­ti­ri dr­ve­ne bar­ke ti­pa „ar­se­nal­ka”, koje su do­bi­le jar­bol i la­tin­sko je­dro.

„Match race” će oku­pi­ti naj­bo­lje cr­no­gor­ske je­dri­li­ča­re iz Bo­ke. Pre­ma ri­je­či­ma Mi­ro­slav­ke La­le Bo­ko­vac, glav­nog or­ga­ni­za­to­ra re­ga­te, ovo je pri­li­ka da se oku­pe lju­bi­te­lji dr­ve­nih bar­ki, la­tin­skog je­dra i je­dre­nja, i uži­va­ju na pu­či­ni.

„Ko bu­de za­in­te­re­so­van da je­dri ima­će pri­li­ku da to ura­di na dru­gim dr­ve­nim bar­ka­ma na­še ra­di­o­ni­ce, ko­je su smje­šte­ne u AD Ma­ri­na, bez ika­kve nov­ča­ne na­dok­na­de. Za­hval­ni smo i Mi­šu Du­ru­to­vi­ću ko­ji je pri­ja­telj ra­di­o­ni­ce Bo­ko­vac. Oče­ku­je­mo da ova ma­ni­fe­sta­ci­ja na­đe svo­je mje­sto u do­ga­đa­ji­ma ko­ji se od­vi­ja­ju u to­ku tu­ri­stič­ke se­zo­ne. Na­ja­vlje­no je pet dvo­čla­nih po­sa­da. Je­dra ukr­šta­ju po dva ti­ma. Bo­lji pro­la­zi da­lje i oče­ku­je sle­de­ću eki­pu za su­par­ni­ka, a uz si­stem eli­mi­na­ci­je do­la­zi se do fi­na­la“ – kazala je Bokovac.

Kako je istakla, riječ je o specifičnom takmičenju, prvom takve vrste na Jadranu, makar kada je riječ o ovom tipu barke i nadmetanju sa latinskim jedrom plus flok.

Takmičari će jedriti na dvije identične barke – „arsenalke“, varijetet sa zatvorenom palubom. U barci će biti dvočlane posade. Bolji tim prolazi dalje i očekuje sljedeću ekipu za suparnika. Tim ritmom, uz sistem eliminacije, ide se do finala…pojašnjava nam pravila sagovornica.

Učešće na trci najavile su posade iz klubova „Jugole Grakalić“ – H. Novi, „Delfin“ – Tivat, Porto Montengro, „Jovo Dabović“ – Baošić i „Lahor“ – Kotor.

Bokovci nastoje da ožive tradiciju jedrenja i već sljedeći korak na tom putu biće formiranje jedriličarskog kluba.

„Match race latinsko jedro 2014”, naziv je regate drvenih barki koja će se održati 14. septembra u Baru. Organizator regate je kalafatska radionica Bokovac.

U ovoj po­zna­toj ra­di­o­ni­ci otac i sin Pe­ro i Ne­nad Bo­ko­vac ne­dav­no su izgradili če­ti­ri dr­ve­ne bar­ke ti­pa „ar­se­nal­ka”, koje su do­bi­le jar­bol i la­tin­sko je­dro.

„Match race” će oku­pi­ti naj­bo­lje cr­no­gor­ske je­dri­li­ča­re iz Bo­ke. Pre­ma ri­je­či­ma Mi­ro­slav­ke La­le Bo­ko­vac, glav­nog or­ga­ni­za­to­ra re­ga­te, ovo je pri­li­ka da se oku­pe lju­bi­te­lji dr­ve­nih bar­ki, la­tin­skog je­dra i je­dre­nja, i uži­va­ju na pu­či­ni.

„Ko bu­de za­in­te­re­so­van da je­dri ima­će pri­li­ku da to ura­di na dru­gim dr­ve­nim bar­ka­ma na­še ra­di­o­ni­ce, ko­je su smje­šte­ne u AD Ma­ri­na, bez ika­kve nov­ča­ne na­dok­na­de. Za­hval­ni smo i Mi­šu Du­ru­to­vi­ću ko­ji je pri­ja­telj ra­di­o­ni­ce Bo­ko­vac. Oče­ku­je­mo da ova ma­ni­fe­sta­ci­ja na­đe svo­je mje­sto u do­ga­đa­ji­ma ko­ji se od­vi­ja­ju u to­ku tu­ri­stič­ke se­zo­ne. Na­ja­vlje­no je pet dvo­čla­nih po­sa­da. Je­dra ukr­šta­ju po dva ti­ma. Bo­lji pro­la­zi da­lje i oče­ku­je sle­de­ću eki­pu za su­par­ni­ka, a uz si­stem eli­mi­na­ci­je do­la­zi se do fi­na­la“ – kazala je Bokovac.

Kako je istakla, riječ je o specifičnom takmičenju, prvom takve vrste na Jadranu, makar kada je riječ o ovom tipu barke i nadmetanju sa latinskim jedrom plus flok.

Takmičari će jedriti na dvije identične barke – „arsenalke“, varijetet sa zatvorenom palubom. U barci će biti dvočlane posade. Bolji tim prolazi dalje i očekuje sljedeću ekipu za suparnika. Tim ritmom, uz sistem eliminacije, ide se do finala…pojašnjava nam pravila sagovornica.

Učešće na trci najavile su posade iz klubova „Jugole Grakalić“ – H. Novi, „Delfin“ – Tivat, Porto Montengro, „Jovo Dabović“ – Baošić i „Lahor“ – Kotor.

Bokovci nastoje da ožive tradiciju jedrenja i već sljedeći korak na tom putu biće formiranje jedriličarskog kluba.

Gradska muzika Herceg Novi sprema se za nastupe

Boka News
-
1
Gradska muzika Herceg Novi sprema se za nastupe
Herceg Novi
Herceg Novi

Gradska muzika Herceg Novog uputila  je poziv svim svojim starim članovima i zaintrersovanim  sugrađanima da se aktiviraju kako bi društvo nakon duže pauze počelo ponovo  samostalno nastupati i to na predstojećem “Prazniku mimoze 2015.”

Najstarija institucija kulture u Herceg Novom, Gradska muzika, osnovana 1866. god. proteklih deset godina nije funkcionisala, a  jedan od osnovnih razloga za to je bio – nedostatak instrumenata .

Protekle godine formirani su novi organi društva,  napisan je Statut i akta usklađena sa zakonskim normativima. Gradska muzika trenutno je bez kapelnika, pa stariji obučavaju mlađe. Ukupno je 15  muzičara, a za javni nastup potrebno je najmanje 24. S toga je Gradska muzka uputila poziv za upis novih članova i povratak starih.

Hercegnovska Gradska muzika je sa mažoretkama 1969. godine bila jedinstvena na Balkanu, pa im je želja da ožive i sekciju mažoretki.

1459870_695985873792281_1668511899_nPrijem novih članova muzičara i audicija za mažoretke održaće se 21. septembra od 10 do 12 sati  u prostorijama Gradske muzike Herceg Novi. Prijave se mogu obaviti slanjem SMS-a (ime i prezime) na telefon 069 349 069 (za mažoretke).

Upis za muzičare u amaterskom duvačkom orkestru održaće se u subotu 20. i u nedjelju 21. septembra, a poželjno je da se u SMS-u na 067 573 637, osim imena i prezimena, navede i instrument koji se svira.

Gradska muzika Herceg Novi osnovana je daleke 1886. kada je ovim prostorima vladala Austrougarska monarhija, bila je višenacionalna, amaterska, a glavni motiv članova je bio da pomognu kulturnom razvoku životu u gradu.

Na takmičenju u Ljubljani 1922. osvojila je prvo mesto. Bila je formirana i u Bokeškoj brigadi za vrijeme Drugog svjetskog rata, a nakon oslobođenja 1944. počela je da nastupa širom zemlje. I sve doskoro bila je najbolja gradska muzika sa ovih prostora .

Kapelnik Gradske muzike 1949. godine bio je  Ivan Bagatela koji je u orkestar primao radničku klasu jer bi ona ostajala u gradu, dok su  studenti odlazili. U to vrijeme je u Gradskoj muzici bilo oko 40  muzičara. Porodice su imale i po nekoliko članova i to je trajalo godinama. Dva kapelnika su bila iz starog grada. Malo članova je znalo note. No, učilo se, moralo se učiti makar  solfeđo u Muzičkoj školi pa tek nakon dvije godine učenja dobijali su se instrumenti, sjećaju se stariji članovi. Kapelnik je određivao što će se svirati, kao i što će ko da svira, pošto bi  najpre pogledao u usne i u ruke.

Gradska muzika Herceg Novi
Gradska muzika Herceg Novi

Tradicionalno imaju  dobru saradnju sa hercegnovskom Muzičkom školom iz Herceg Novog,  Mjesnom muzikom iz Đenovića kao i plesnim studijom „Diano“, koji im pomaže u osmišljavanju koreografija za mažoretke.

Za dvije godine, 2016.  planira  se obeležavanje 130 godina rada  ove značajne kulturne institucije u Herceg Novom.

Snimanje filma „Igla ispod praga“ Ivana Marinovića počinje u oktobru

Boka News
-
0
Snimanje filma „Igla ispod praga“ Ivana Marinovića počinje u oktobru
Ivan Marinović
Ivan Marinović

Snimanje dugometražnog igranog filma „Igla ispod praga“, reditelja i scenariste Ivana Marinovića počet će u oktobru.

„Krajnji rok koji smo ostavili za početak snimanja je oktobar i nadamo se da ćemo do tada obezbijediti finansije, odnosno da će sve ono što je ugovoreno i obećano biti potvrđeno“  – kazao je reditelj prenosi Pobjeda.

„Igla ispod praga“ je priča o seoskom svešteniku koji, nakon što se suprotstavi velikoj prodaji zemljišta, ulazi u sukob sa stanovnicima svoje parohije. Film je inspirisan događajima i ljudima sa Luštice i veći dio scena biće snimljen upravo na tom poluostrvu.

Podsjetimo, scenario za film „Igla ispod praga“ 2013. godine osvojio je prvu nagradu na konkursu Ministarstva kulture, a 2014. godine pobijedio je na manjinskom konkursu Filmskog centra Srbije. Uslijedila je zatim druga nagrada na prestižnom internacionalnom takmičenju „Jerusalem film lab“, pa na „Cinelink marketu“ ovogodišnjeg „Sarajevo film festivala“.

„Jako sam zadovoljan kakvu smo podršku dobili u Izraelu i Sarajevu. To su vodeći ljudi evropskog filma i kada dobijete njihovu podršku onda nema bojazni da će taj film da se plasira na tržište. Na „Cinelink marketu“ u okviru „Sarajevo film festivala“ imali smo više od 30 sastanaka sa raznim koproducentima, filmskim fondovima, agentima, distributerima… Njihovo povjerenje nam veoma znači, kao i vjera tih ljudi u ovaj projekat. Značajna je i nagrada jer olakšava „fan rejzing“ u kome se još nalazimo – kazao je Marinović.

On je objasnio da posljednjih mjeseci ekipa filma dobija razne ponude što se tiče zatvaranja finansijske konstrukcije, ali je veoma bitno, kako je rekao, naći lokalnu podršku.

Ekipa je velika, a reditelj je, kako kaže, nastojao da uključi domaće glumce i one iz regiona.

„Jako sam zadovoljan jer su tu Bogdan Diklić, Nikola Ristanovski koji je glavni glumac, Leon Lučev u ulozi glumca i producenta koproducenta, zatim Seka Sablić, Mirko Vlahović, ali i glumci iz Herceg Novog – Dragana Dabović, Goran Slavić i Dejan Đonović.  Direktor fotografije je Đorđe Arambašić, koji je radio film „Neposlušni“, a u projekat je odranije uključena i srpska rediteljka i producentkinja Mina Đukić – najavio je Marinović, uz konstataciju da je potrebno samo naići na ljude koji mogu da pojme šta bi bila korist i grada i države ukoliko se film snimi i ode na neki festival van naših granica.

U Jadranu kitovi

Boka News
-
0
U Jadranu kitovi
U Jadranu kitovi
U Jadranu kitovi

Djelatnici Pomorske policije iz Šibenika u redovnoj ophodnji brodom snimili su danas, 10. rujna,  pet kitova – ulješura (Physeter macrocephalus) u području oko šibenskih otoka. Ulješure su prije nekoliko dana opažene i pored otoka Visa. S obzirom na to da se radi o životinjama koje inače obitavaju u područjima velikih dubina, u slučaju ulaska u kanale između jadranskih otoka prijeti im opasnost od nasukavanja i ugibanje, javljeno je iz Instituta Plavi svijet.

Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana 

U ovu skupinu spadaju i dobri dupini. Ulješure žive u svim morima i oceanima svijeta osim u polarnim područjima, a hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i od preko jednog kilometra. Boja im je sivo-crna, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a žive u društvenim skupinama od 5 do 15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami.

Ulješure u Sredozemlju direktno su ugrožene

Prema dostupnim podacima populacija koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od najbliže populacije u Atlantiku što upućuje na svojevrsnu izolaciju. Ulješure u Sredozemlju ugrožene su zbog zaplitanja u ribarske mreže te zbog sudara s brodovima. Posebnu opasnost predstavljaju i snažni izvori buke pod morem, seizmička istraživanje te sonari niske frekvencije koje koristi vojska, a koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje.

Povremeno pojavljivanje u Jadranu često završi nasukavanjem

Posljednje masovno nasukavanje ulješura dogodilo se tijekom jutra 2009. na južnom dijelu talijanske obale Jadrana, a jedino dokumentirano masovno nasukavanje u hrvatskom dijelu Jadrana dogodilo se 15. kolovoza 1853. kada se šest životinja nasukalo kod Novigrada u Istri. Dijelovi kostura tih ulješura završili su u muzejima u Trstu, Beču, Monaku i Berlinu. Kostur ulješure ulovljene 1895. između Lastova i Korčule čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.

Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2.500 jedinki te je status ove vrste u Sredozemlju “ugrožena” prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Stoga ovaj događaj zahtijeva dodatnu pozornost.

Potreban oprez, građani se mole za dojave ukoliko uoče ulješure

Instuljesure2_09092014_institutplavisvijetitut Plavi svijet moli građane da dojave svako opažanje ulješura kako bi provjerili stanje ovih životinja. U slučaju opažanja preporučuje se napraviti fotografiju i video snimku životinja te zabilježiti točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. Svoje dojave građani mogu uputiti na brojeve telefona 051 604 666 ili 091 463 7424, e-mail info@plavi-svijet.org, Državnom zavodu za zaštitu prirode ili DUZS-u na broj 112.

Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude potpuno bezopasne, no s obzirom na to da su životinje vjerojatno uznemirene jer se nalaze u zatvorenom i plitkom prostoru, potreban je oprez.

Ambasador CG – Flatelisti medalje iz Seula

Boka News
-
0
Ambasador CG – Flatelisti medalje iz Seula

Na Velikoj svjetskoj filatelističkoj izložbi u južnokorejskom glavnom gradu Seulu, “Fila Korea”, crnogorski filatelista Tomo Katurić, ali i drugi izlagači iz Crne Gore,osvojili su 3 medalje i više priznanja. Pisma bokelsjkih mornara i sačuvane poštanske marke iz doba Austrije, nastavljaju da zadivljuju svjetske ljubitelje filatelije -među 519 izlagača iz 70 zemalja okupljenih od 6 do 16. avgusta u Seulu, kolekcije porodice Katurić bile su među najzapaženijima. Na “Fila Krea” u takmičarskom dijelu Crna Gora je predstavljena sa dvije kolekcije. Velika pozlata je pripala Đorđu Katuriću za kolekcije „Pisma bokeljskih pomoraca sa jedrenjaka 1830-1890″, na 8 vitrina, dok je Jelisaveta Katurić nagrađena srebrom za kolekciju „Pisma austrougarskih mornara1914-1918″ na jednoj vitrini. Za „Katalog poštanskih maraka Crne Gore 1874-2011″ u klasi literature nagrađen je srebrom medaljom Mihailo Radičević iz Podgorice. Od 2006. kada je osvojio prvu zlatnu medalju za nezavisnu Crnu Goru, Tomo Katurić je sa svjetskih takmičenja donio 11 medalja-U Seulu, gdje je bio član desetočlanog žirija i nacionalni komesar dobio je priznanje kao počasni izlagač. Istim povodom je štampana markica sa njegovim likom. Tokom ove filatelističke izložbe prijatno iznenađenje bilo je to što su Koreanci odštampali za sve članove žirija i ekspertsku grupu vrijedonosnu marku sa njihovim portretima, koja se mogla nalijepiti na pismo i poslati na sve kontinente” – priča nam Katurić. Filatelija ima sve veću popularnost na dalekom Istoku – Nju delhi, Džakarta, Jokahoma, Bankok, Seul – nikada ne izostaje poziv za Toma Katurića. Tek što su se sa nagradama vratili iz Seula, Katurići se spreamju za iduću svjetsku izložbu Singapur

Dan pomorskog muzeja – Radimiru „Merito Navali“

Boka News
-
0
Dan pomorskog muzeja – Radimiru „Merito Navali“

Povodom Dana Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor i jubileja šesdesetdvije godine postojanja  sinoć je u palati „Grgurina“ otvorena izložba „Dokumentovana pomorska tradicija Boke” i dodjeljena nagrada „Merito Navali“, koja je ove godine dodjeljena Zoranu Radimiru iz Dobrote.

Direktorica kotorskog Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević je podsjetila da je Muzej nastao postepenim razvojem iz prvobitne zbirke Bratovštine Bokeljske mornarice 1880. godine.

“Revnosni sakupljač starina Josip Jovićević zbirku je sistematizovao 1938. godine i postavio na prvom spratu barokne palate porodice Grgurina. Nju je testamentom iz 1814. godine gradu Kotoru ostavio posljednji potomak te znamenite kotorske porodice – biskup Marko Anton Gregorina. Septembra mjeseca 1952. godine palata je kompletno restaurirana pa je, sada već znamo – svoje pravo mjesto, na prvom i drugom spratu našao Pomorski muzej” – kazala je Pejaković Vujošević.

Muzej danas nije samo čuvar predmeta iz prošlosti i memorijalni centar minulih epoha već je to institucija koja afirmiše ljude koji daju puni doprinos izvučavajući pomorsku prošlost i sveukupnu kulturnu baštinu.

“Osvajajući i tu misiju Muzej je 2004. godine ustanovio nagradu “Merito Navali” po svilenoj počasnoj zastavi koju je slavni kapetan Ivo Visin sa Prčanja dobio od austrougarskog cara Franja Josifa 1860. godine za podvig na moru tj. oplovivši svijet svojim brikom “Splendido” za sedam godina šest mjeseci i devetnaest dana, u periodu od 1852. do 1859. godine. Ove godine nagradu dodjeljujemo sedmi put. Odlučili smo da je večeras uručimo gospodinu Zoranu Radimiru, potomku kapetanske porodice, čovjeku čiji je rad oivičen velikim znanjem i ljubavlju prema starinama koje stručno i profesionalno kroz dugi niz godina strpljivo, smireno i odmjereno obrađuje, iako po struci nije muzeolog. Njegovi preci su bili aktivni učesnici u osnivanju Pomorskog muzeja i veliki donatori ove institucije. Slijedio je gospodin Radimir njihov put cijeneći kulturnu instituciju u kojoj rade profesionalci, naš Muzej, darivajući veliki broj predmeta iz etnografskog opusa, kao i antičko sidro , a koji danas svi skupa krase vitrine ove značajne institucije. Poklonio je on i veliki broj značajnih arhivskih dokumenata iz pomorske prošlosti čime smo obogatili arhivsko odjeljenje, a stručna biblioteka se upotpunila poklonom edicija iz pomorstva. Otvorio je naš dragi prijatelj vrata svoga doma i ustupio svoje dragocjene predmete minulih epoha da ih prezentujemo u našem Muzeju kroz izložbu “Skriveni svijet enterijera kolekcionara Zorana Radimira” – kazala je Pejaković Vujošević.

“Veoma sam zahvalan na priznanju koje sam dobio, a zahvalnost bih želio da podijelim i sa onima koji su svojim uticajem na mene nekako doprinijeli da budem kandidovan za nagradu – članovima moje porodice” – kazao je dobitnik nagrade Zoran Radimir.

Nagradu „Merito Navali“ do sada su dobili  dr. Miloš Milošević,  Antun Tomić, mr. Jovan  Martinović, kapetan Milan Sbutega,  inžinjer Petar Palavršić i msgr. Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije.

“Povodom Dana Pomorskog muzeja večeras izlažemo ukupno četrdeset pisanih i štampanih dokumenata, prožetih pomorskom tematikom. Izložba obuhvata istorijski period od kraja 18. do početka 20. vijeka. U postavci koja je sinoć otvorena posebno mjesto i značaj imati pomorske knjižice (matrikule) pomorskih kapetana sa Crnogorskog primorja iz 19. vijeka. “Postavka se može pogledati u narednih petnaest dana, a u vitrinama se mogu vidjeti i razni dopisi, upozorenja, sertifikati, instrukcije, feljtoni, zahvalnice, uvjerenja o vakcinaciji pomoraca, svjedočanstva i drugo.

Izložbu je otvorio bibliotekar Muzeja Slavko Dabinović.

U muzičkom dijelu programa nastupila je profesorica violine Dušica Kordić.

Tivat – Potpisan ugovor o izgradnji autobuske stanice

Boka News
-
0
Tivat – Potpisan ugovor o izgradnji autobuske stanice
Autobuska stanica Tivat
Autobuska stanica Tivat

Do kraja maja naredne godine Tivat će riješiti jedan od svojih višedecenijskih saobraćajnih problema – nedostatak objekta adekvatne autobuske stanice. Na lokaciji postojećeg privremenog autobuskog stajališta na Župi do tada će kompanija „Mesopromet-Franca“ iz Bijeloj Polja izgraditi modernu autobusku stanicu ukupne bruto građevinmske površine 2,1 hiljadu kvadrata – proizilazi iz ugovora o zajedničkom ulaganju koga su juče potpisali gradonačelnik Ivan Novosel i generalni direktor „Mesoprometa“ Hilmija Franca.

U zajednički posao Opština ulaže parcelu površine 9.500 kvadrata na Župi i investitora oslobađa obaveze plaćanja komunalija, dok će „Mesopromet“ uložiti više od 5,5 miliona eura u gradnju cijelog kompleksa što pred autobuske stanice, predviđa i izgradnju šoping centra površine skoro 3 hiljade kvadrata i hotela ranga 4 zvjezdiuce, površine 2.500 kvadrata. Šoping centar i hotel „Mesopromet“ gradi za svoje potrebe.

Gradonačelnik Ivan Novosel i generalni direktor „Mesoprometa“ Hilmija Franca.
Gradonačelnik Ivan Novosel i generalni direktor „Mesoprometa“ Hilmija Franca.

„U prvoj fazi do kraja maja naredne godine izgradiće se autobuska stanica i šoping centar, a u roku od 18 mjeseci i hotel kapaciteta 38 soba. Urediće se i kompletanm okolni prostor, u novom kompleksu biće otvoreno preko 100 novih radnih mjesta, a ja računam da će većina zaposlenih biti iz opštine Tivat.“-kazao je nakon potpisivanja ugovora, gradonačelnik Novosel dodajući da je riječ o izuzetno važnom projektu za lokalnu upravu koji se realizuje po ssistemu privatno-javnog partnerstva.

Osim parkinga za autobuse i osam perona ukupne površine od oko 2.600 kvadrata, autobuska stanica će u prizemlju i na dva sprata, sadržati čekaonicu, biletarnice, kancelarije, kafe-restoran, sanitarne čvorove, garderobu, tehničke prostorije i natkriveni parking za četiri automobila.

„Sve investicije koje smo započeli mu rekordnom  roku smi i završili. Imamo reference u tri slična objekta koja smo već izgradili u Pljevljima, Bijelom Polji i Baru te vam mogu garantovati da će do kraja maja naredne godine Tivat na ulazu u grad, dobiti ovaj velelepni novi objekat, kao i novi šoping centar, dok će u roku od 18 mjeseci od dana dobijanja građevinske dozvole biti završen i reprezentativan hotel ranga 4 zvjezdice.“- podvukao je prvi čovjek „Mesoprometa“ Hilmija Franca obećavajući da će se u gradnji novih objekata upotrebiti najkvalitetniji materijali i konstrukciona riješenja. Juče je počeo i dvomjesečni rok u kome „Mesopromet“ treba da završi projektnu dokumentaciju, ali iz te firme nezvanično najavljuju da će sve biti gotovo za samo 45 dana, pa je za očekivati da građevinske mašine na Župu stignu već do kraja godine.

Gradonačelnik Ivan Novosel i generalni direktor „Mesoprometa“ Hilmija Franca.

U međuvremenu, Opština će razmotriti mogućnost da aktuelna privremena autobuska stanica nastavi da funkcioniše na Župi u smanjenom obimu, ukoliko to ne bude remetilo radove,a  kao alternativa figurira njenoi izmiještanje na plac kod hotela „Tivat“ na Seljanovu. Do ljeta naredne godine kada će prvi autobusi konačno ući na perone nove moderne autobuske stanice Tivta, lokalna uprava odlučiće hoće li taj objekat u kome će biti zaposleno 15-tak radnika, biti organizovan kao posebno novo lokalno javno preduzeće ili će raditi u sklopu neke od već postojećih opštinbskih firmi, ili će se pak tenderom tražiti operater nove stanice.

Kotorske mažoretke trostruke prvakinje Evrope

Boka News
-
0
Kotorske mažoretke trostruke prvakinje Evrope

Mažoretke Fešte iz Kotora na 16. Evropskom prvenstvu mažoretki održanom u rumunskom gradu Targoviste osvojile su tri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju, u konkurenciji 3 176 registrovanih mažoretki iz 78 klubova iz 13 zemalja Evrope.

Crnu Goru je na ovom evropskom prvenstvu predstavljalo 55 djevojčica iz Kotora, 15 iz Budve, koje je pripremala Mirjana Miljanović i 10 iz Hercegnovskog kluba “Lili”, koje su se okitile bronzanom medaljom u kategoriji seniori mace.

Nakon osam godina čekanja, kotorske mažoretke uspjele da osvoje zlato u disiplini formacija, kaže se u saopštenju udruženja Fešta.

Prvo mjesto osvojile su kadetkinje – formacija u radu sa štapom-mace, zatim, seniorke u radu sa štapom-mace, seniorke duo u radu sa štapom mace, druga mjesta osvojile su seniorke duo pom-pon (Mirjana Miljanović i Anđela Knežević), seniorke solo mace – (Mirjana Miljanović), mažoretke Fešta-Budva kadeti sa štapom. Juniorke duo pom pon (Katja Fabian i Kristina Roganović) osvojile su treće mjesto, prenio je podgorički dnevnik.

“Poslije osam godina čekanja zlata u formacijskoj kategoriji, tri puta se čula crnogorska himna pred prepunom arenom u Rumuniji, a naša zastava se čak sedam puta viorila na jednom od tri pobjednička postolja. Misija je ispunjena, imamo evropske šampione u tri kategorije, viceprvake u dvije kategorije što je zahvaljujući djevojčicama i djevojkama iz Fešte popelo Montenegro mažoret asocijaciju u sam vrh mažoret plesa u Evropi“, izjavila je Mirjana Miljanović, osnivač kluba, instruktorka i koreografkinja mažoretki.

Na Arzi ostaci osiromašenog uranija

Boka News
-
0
Na Arzi ostaci osiromašenog uranija
Arza
Arza

Na rtu Arza, na ulazu u Bokokotorski zaliv, preko puta Prevlake, još uvijek se nalazi oko devet kilograma osiromašenog uranija zaostalog nakon NATO-ova bombardiranja, naveli su stručnjaci Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) u Podgorici. Stručnjaci tvrde da to ne predstavlja osobitu opasnost za ljude i okoliš te da je to područje u posljednjih desetak godina više puta čišćeno od te radioaktivne i kancerogene tvari.

Kako u ponedjeljak prenose podgorički mediji, tiokom NATO-ova bombardiranja Srbije i Crne Gore 30. maja 1999. godine na rt Arza palo je više od 400 projektila s uranijem i tom prilikom kontaminirano je zemljište površine 30.000 kvadratnih metara.

Stručnjaci CETI-a evidentirali su oko 87,9 kilograma osiromašenog uranija, od čega je od 2000. godine više od 90 posto uklonjeno.dsc07735

Učinkovitost, odnosno postotak uklonjenog uranija je preko 90 posto od prvotnog broja ostataka s uranijskim materijalom, kazali su iz te institucije podgoričkom dnevniku “Dan” tvrdeći da je od svih kontaminiranih lokacija u Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Kosovu i uopšte u svijetu Arza prva koja je i službeno dekontaminirana te da za to ima provjeru i ocjenu Ujedinjenih naroda (UN) za okoliš (UNEP).

Koordinatorica u nevladinoj organizaciji Green Home Nataša Kovačević kazala je, međutim, da tvrdnja o malom postotku osiromašenog uranija na rtu Azra govori da sanacija nije u cijelosti obavljena, odnosno da je tijekom dvije i po godine došlo do integracije uranija u zemljištu, kamenjaru, vodi i živom svijetu.

Ukrajinac nag šetao ispred aerodroma u Tivtu

Boka News
-
0

foto uz text 2Ukrajinski državljanin A.D. (42) napravio je danas nešto prije 12 časova, pravu pometnju na aerodromu Tivat.  Ukrajinac je naime, sa sebe skinuo i posljednju krpicu i  potpuno go, šetao je parkingom za autobuse kao i prilaznom saobraćajnicom tik ispred ulaza u terminalnu zgradu aerodroma.

Na zgražavanje brojnih putnika koji su tada ulazili i izlazili iz terminalne zgrade A.D. je u „Adamovom kostimu“, nekoliko minuta bio glavna atrakcija na najprometnijem crnogorskom aerodromu. Čim su primijetili komešanje, intervenisali su pripadnici granične policije koji obezbjeđuju aerodrom i ovdašnji granični prelaz, prišli pijanom Ukrajincu, navukli mu šorts i priveli ga u službene prostorije.

ukrajinac 1„A.D. je prema do sada raspoloživim podacima, danas trebao da putuje iz Tivta za Ukrajinu. U Crnu Goru je inače, ušao 7.septembra. Bio je sam u blizini jednog od kioska van terminalne zgrade,  i iz za sada nepoznatih razloga,u vidno alkoholisanom stanju, svukao se do gola i počeo šetati javnim površinama. Odmah smo ga priveli i predali na dalji postupak kolegama iz Odjeljenja bezbjednosti Tivat.“ – kazao je „Vijestima“ izvor iz Granične policije sa aerodroma Tivbat dodajući da je protiv A.D. podnešena prekršajna prijava zbog nepristojnog ponašanja na javnom  mjestu.

ukrajinac 3U Odjeljenju bezbjednosti Tivat potvrdili su nam da se pijani Ukrajinac trijezni u njihovim pritvorskim prostorijama te da će u 18 sati biti priveden prekršajnom sudiji zbog narušavanja javnbog reda i mira – drskog i bezobzirnog ponašanja.

1...4.5114.5124.5134.514Stranica 4.512 od ukupno 4.514