Praznik mimoze sa novim sadržajima – Veče bokeških gulozeca, Sve od narandže…

0
Mažoretke HN
Mažoretke HN

46. Prаznikа mimoze dopunjen je novim progrаmimа, pa su tako organizatori posebno obradovali publiku najavom koncerta populаrnog pop pjevаčа Gorаnа Kаrаnа zа 13. februаr uoči Vаlentinovа.

Na Valentinovo 14. februara u Grаdskoj kаfаni biće priređeno Veče bokeških gulozecа.

Novost u progrаmu je mаlа feštа „Sve od nаrаndže“ kojа će biti orgаnizovаnа u centru grаdа u Njegoševoj ulici od 10 do 13 sati, 21. februаrа.

Dopunjen je i teаtаrski progrаm i to nаstupom Hercegnovskog pozorištа s predstаvom „Briši od svoje žene” i Grаdskog pozorištа iz Podgorice koji će nа Prаznik mimoze stići s predstavom „Čаrobnjаk iz Ozа”.

Organizatori su potvrdili reаlizаcijа progrаmа povodom 40 godinа od smrti Petrа Lubаrde, kаo i promocijа romаnа Filipа Dаvidа “Kuća sećanja i zaborava”, ovogodišnjeg dobitnikа NIN-ove nаgrаde.

Izložbu cvijeća koja se organizuje u okviru Praznika mimoz, 6. februara otvoriti će kapelnica Gradske muzike Herceg Novi Ivana Petković, mlada profesorka flaute u hercegnovskoj Muzičkoj školi. Ivana Petković je prva žena dirigent hercegnovske Gradske muzike koja postoji 130 godina.

Prаznikа mimoze biće zvanično otvoren u petak 6. februara na Trgu „Nikole Đurkovića“ u 19 sati. Na otvranju će nastupiti Željko Joksimović i njegovo bend, od 20 sati.

Mimoza
Mimoza

Valentinovo u hotelu Regent Porto Montenegro

Hotel Regent
Hotel Regent

Hotel “Regent Porto Montenegro” u Tivtu pripremio je posebne ponude za sve one koji žele da najromantičnijem danu u godini – Danu zaljubljenih – Svetom Valentinu 14.februara, dodaju i petu zvjezdicu luksuza na obali.

Menadžment hotela preporučuje da Dan zaljubljenih – Valentinovo, bude u znaku “Romantičnog bijega na more”. Ovaj paket podrazumijeva večeru za dvoje uz svijeće i šampanjac, noćenje u elegantnoj sobi sa pogledom na more koja je inspirisana Mediteranom, bogat doručak i uživanje u magičnom spa centru. Dodatan popust od 20% na sve masaže u Regent Spa centru je lajt motiv ovog paketa “Regent Porto Montenegro” hotela.- saopštila je portparolka “Regenta” Elena Ljiljanić.

Za goste 14.februara pripremljen je i poseban jednodnevni aranžman koji obuhvata uživanje u autentičnom spa centru hotela, polučasovnu intuitivnu masazu za dvoje, bogatu romantičnu večeru sa šampanjcem i 20 % popusta na sve masaže.

Goranu Petroviću „Ulov godine“ 2014.

0
Ulov godine - prvo mjesto - Goran Petrović - TUNA 105kg
Ulov godine – prvo mjesto – Goran Petrović – TUNA 105kg

Kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta proglasila je danas dobitnike nagrada u izboru za najbolji ulov sportskih ribolovaca u Crnoj Gori za prošlu godinu. U konkurenciji za „Ulov godine 2014“ bili su pobjednici svih 12 prošlogodišnjih mjesečnih kola igre u kojoj je „Una“ nagrađivala najimpresivnije mjesečne ulove naših ribara.

Prema ocjeni stručnog žirijua, nagradu „Ulov godine 2014“ osvojio je podvodni ribolovac Goran Petrović, pobjednik decembarskog kola „Ulova mjeseca“ koji je u akvatorijumu ostrvca Katič kod Petrovca, podvodnom puškom ulovio tunu kapitalca- težine čak 105 kilograma. On je ovaj zaista umpresivni rezultat ostvario podvodnompukom „Garinca“ od 123 centimetra, tehnikom „na čeku“.

Petroviću je uz prvo mjesto, pripao i nagradni vaučer od 150 eura kojim može kupiti ribolovački materijal i opremu u „Uninim“ prodavnicama iz lanca „Sipa“.

Ulov godine - drugo mjesto -Samir Alić - TUNA 46kg
Ulov godine – Drugo mjesto -Samir Alić – TUNA 46kg

Drugo mjesto u „Ulovu godine 2014“ i vaučer od 100m eura, pripalo je Ulcinjaninu Sanmiru Aliću koji je na relativno mali i slabi štap, uspio da ulovi tunu težine 46 kilograma u akvatorijumu skele na ulcinjskoj Velikoj plaži.

Ulov godine - treće mjesto - Ivan Dejanović - ROMBUN 2,7kg
Ulov godine – Treće mjesto – Ivan Dejanović – ROMBUN 2,7kg

Trećeplasirani je Predrag Dejanovoć iz Kluba sportskih ribolovaca „Delfin“ iz Budve koji je štapom, ulovio kapiatlni primjerak rombuna težine 2,7 kilograma. Dejanović je dobio vaučer u vrijednosti od 50 eura.

Iz „Une“ su saopštili da se njihova, među rbarima na primorju, izuzetno popularna nagradna igra, nastavlja i u 2015 godini.

PK “Subra” organizovao akcije čišćenja tvrđava Tajno brdo i Španjola

0

Članovi PK “Subar” u saradnji sa Tritlon klubom iz Herceg Novog proteklih dana organizovali su čišćenje tvrđava u zaleđu Hercegnovog Španjoile I Tajnog brda.

Čišćenje Tajnog brda (kod sela Kameno) obavljeno je proteklog vikenda, skupljeno je smeće koje se tu dijelom nalazilo još od vremena zadnje vojne upotrebe objekta, od NATO bombardovanja 1999. godine. Takođe, ovom prilikom je dodatno poboljšan prilaz tvrđavi, a uređena su i dva vidikovca na vrhu, gdje bi, u saradnji sa Komunalno-stambenim i MZ Kameno-Žlijebi, tokom ove godine valjalo postaviti i klupe.

Čišćenje tvrđave Španjole od vegetacije i smeća organizovano je juče u popodnevnim satima i jutros. Od vegetacije je rašćišćen prolaz kroz tvrđavu na bedeme, kao i cijela šetnica na zidinama. Zeleni otpad je iznešen iz tvrđave, a Stambeno komunalno je obećalo kamion za dalji transport zelenog otpada tokom današnjeg dana. Smeće, većinom zaostalo još od ljetos je sakupljeno iz svih pristupačnih dijelova tvrđave i odloženo u kontejner. Zabrinjavajuće je da su dio ovog otpada, gdje se inače često i djeca kreću i igraju, činili odbačeni špricevi.

Na ovaj korak smo se odlučili da damo naš skromni doprinos uređenju grada pred nastupajući Praznik mimoze. Smatrajući da je potrebno naše znamenitosti držati u prihvatljivom stanju i van ljetnje sezone, kad Španjola ima najveću posjetu. Nadamo se da ćemo na ovaj način pomoći rad komunalnih službi grada u zajedničkoj težnji da Herceg Novi predstavimo u što boljem svjetlu. Akcije su izveli volonteri planinarskog kluba “Subra”, na Tajnom brdu samostalno, a na Španjoli sa članovima Triatlon kluba “Herceg Novi”, kojima je Španjola cilj predstojeće trke “Novska skalinada”, planirane za 8. februar, a u okviru Praznika mimoze. U ove dvije akcije učestvovalo je ukupno 18 ljudi – kaže se u saopštenju iz PK “Subar” H. Novi.

Iz planinarskog kluba “Subra” ujedno podsjećaju članove i pozivaju ostale zainteresovane, da je za četvrtak (29. januar) u 19 sati, u prostorijama MZ Srari grad (kod Sat kule) zakazana redovna Godišnja skupština ovog kluba.

Kotorski karneval – Program

0
Krinka Photo: Boka News
Krinka Photo: Boka News

Kotorski karneval svečano će biti otvoren u subotu 14. februara u 19 sati, u velikoj Sali centra za Kulturu Kotor. U sklopu karnevalskog programa, planiran je dječiji maskenbal na Prčanju istog dana 14.februar od 15 sati.

Dječiji maskenbal u Mjesnoj zajednici Škaljari 15. februara u 14 sati.Karnevalsko veče sa Art grupom Montenegro – koncert, Kulturni centar Kotor, 15. februar 18 sati.

Koncert pod maskama u crkva Svetog Duha 17. februar 19 sati.

Kotor, srijeda, 18 februara abrum i karnevalska papalada.

Četvrtak 19. februar 19 sati Štuk i pitura ke bela figura ŠC Kamelija.

Veliki maskenbal, biće organizovan  u petak, 20. Februara, u sali Poslovnog centra „Vukšić“ na Radanovićima početak u 21 sat, uz bend Lungo Mare.

Istog dana od 19,30 Školski maskembal sala Srednje pomorske škole.

U subotu 21.februara, od 15 sati tradicionalni prčanjski karneval, a od 18 sati samostalni koncert mažoretki „Fešta“ Kulturni centar Kotor. Od 22 sata maskembal u diskoteci Maximus.

Vrhunac fešti je karnevalska povorka glavnom gradskom  ulicom, u nedjelju, 22. februara u 14 sati. Fešta se nakon suđenja  i spaljivanja, glavnog krivca za sve loše u Kotoru, se nastavlja koncertom Jelene Rozge na Trgu od Oružja.

Zadrani zadovoljni i puni planova: Japance će nam zimi dovoditi – tune

0
Festival tune
Festival tune

Zadarski “Tuna & Sushi festival” usred siječnja probudio je Zadar iz zimskog sna. U središtu mrtve turističke sezone doveo je goste s Dalekog istoka, ulice i trgovi barem su nakratko oživjeli i pokazali da se i zimi može – “ljetovati”. Za sudionike pionirske manifestacije organiziran je i prvi turistički izlet brodom u uzgajalište tuna, što bi moglo označiti početak novoga turističkog proizvoda u Zadru i prvo konkretno oživljavanje zimske sezone.

Brod, koji ljeti obično vozi turiste na Kornate, isplovio je po umjerenom burinu s japanskim gostima, ali i s japanskim turoperatorima i članovima diplomatskog kora Južne Koreje, Australije i Japana prema uzgajalištu “Kali tuna” ispod Vele Lamjane. Tamo su s tolikim zanimanjem gledali hranjenje, kažu, ponajboljih tuna na svijetu da je time bio ugodno iznenađen i Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma.

Sjajna manifestacija

Ovo je sjajna manifestacija koja treba podići vidljivost Zadra i zadarske regije. Uvjeren sam u uspjeh jer imamo velik interes japanskog veleposlanstva i japanskih partnera, novinara i turoperatora. Japanci su gosti koji inače nisu primarno vezani uz sunce i more i boravak tijekom ljeta, kao većina naših europskih tržišta, ali to nije dovoljno, mi moramo kreirati proizvode zbog kojih bi oni dolazili u Hrvatsku. Zadarska je regija drugi najveći izvoznik tune u Japan na svijetu i to moramo povezati s turizmom – proizvodnju tune s ponudom jedne vrste gourmeta, gastronomije koju azijski gosti vole, ne samo japanski, nego i južnokorejski, čiji je broj prošle godine povećan za 600 posto, ali i kineski gosti, turisti iz Tajvana… Zanimljivo je da je tuna najkvalitetnija u siječnju, izvan turističke sezone, i ona će biti pokretač sezone u razdoblju kad se inače turizam ne događa. Podržat ćemo to i u sklopu projekta “Hrvatska 365”, koji se financira novcem HTZ-a, a kojemu je cilj da sezona traje čitave godine – kaže Kramarić.

– Zamislite da za nekoliko godina u zadarskoj regiji imate nekoliko tisuća gostiju iz Azije koji će ovdje uživati u sushiju, u prekrasnoj kulturnoj ponudi grada Zadra, sve to povezano s karnevalskim svečanostima koje su blizu… To može biti turistički proizvod od kojega se može dobro živjeti i koji može zimi napuniti zadarske hotele. Ideju je velikim dijelom potaknuo japanski veleposlanik Keiji Ide, koji je pokazao puno volje da se ovo pokrene, a zadarska je turistička regija zapravo u kratkom vremenu sve jako dobro organizirala – dodaje Kramarić.

Veliki interes japanskog veleposlanstva mogao bi se pretvoriti i u konkretnu podršku japanske vlade, jer ono što je vidjela i doživjela japanska delegacija u Zadru ostavilo je snažan dojam i postoji spremnost da i sami pridonesu još većem festivalu dogodine koji bi trajao više dana, a koji bi doveo i prve “prave” japanske turiste. U Zadru se već razrađuje ideja da se pokrene sushi-akademija, koja bi trajala tjedan dana, a na koju bi bili pozvani svi chefovi iz Hrvatske kako bi se kultura sushija i sirove hrane proširila u cijelu Hrvatsku, s tendencijom da manifestacija preraste u najveći festival sushija izvan Japana.

Atrakcija

Jelena Yamasaki iz Počasnog konzulata RH u Osaki podrijetlom je iz Hrvatske i udana je za Japanca. Zadovoljna je što su uzgajalište tuna obišli i predstavnici turističkih agencija iz Japana koji rade na novim turističkim proizvodima za japanske goste.

– Oni su do sada preskakali Zadar ili bi bili samo u kratkom razgledanju, ali tuna sada širom otvara ta vrata jer je mogućnost kušanja tune, kao i odlazak u uzgajališta i hranjenje tune, njima nova atrakcija. Japanci inače jedu onaj “fatty part” ili masni dio tune, koji je najskuplji u Japanu. Dok naši, kad režu tunu, to obično bacaju, Japanci su spremni puno platiti za to! Razmišljamo o tome da stvorimo program boravka u Zadru u kojem bi japanski turisti mogli brodovima ići na izlete u ribogojilišta i hraniti tunu, što je za njih vrhunski doživljaj. U gastronomiji bismo im pripremili dva programa, jedan s degustacijom dalmatinskog pršuta i sira, što također jako vole, i drugi sa sushijem, koji su zadarski kuhari sada naučili pripremati – otkriva Jelena, koja odlično poznaje japansko i hrvatsko turističko tržište, dodajući da bi Japancima zimi mogle biti zanimljive i zaleđene Plitvice.

A što kažu Japanci?

Fujita Makoto uvoznik je tune u Japan i njegova tvrtka ima sjedište u Budimpešti, u Mađarskoj.

– Prvi put sam u Zadru i nisam očekivao da ću vidjeti toliko povijesnih spomenika. Hrvatska tuna koja se mogla kupiti u Japanu bila je najskuplja i smatra se premium tunom. One su male, ali su zbog niske temperature mora vrlo kompaktne i imaju odličnu kvalitetu mesa. Svakako bih opet došao u Zadar, već dogodine. Živim već tri godine u Mađarskoj, a obavezno barem jednom mjesečno dođem u Hrvatsku na ribarnicu kupiti vašu tunu, kojom napunim velike hladnjake. To mi je najveće veselje, ne mađarski gulaš, nego hrvatska tuna – kaže Makoto.

 

“Nobelovci” u Centru za kulturu Tivat

0
Nobelovci
Nobelovci

Predstava “Nobelovci” u produkciji Nikšićkog pozorišta biče izvedena sutra 28.januara sa početkom u 20 sati u velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat, Dom “Gracija Petković.

Po tekstu Obrada nenezića, predstavu je režirao Goran Bulajić. Scenografiju potpisuje Anka Gardašević, kostime je uradila Jelena Đukanović a muziku je komponovao Rajko Kadović.

„Nobelovci“ su istinski pozorišni izazov, priča koja se eksplicitno, u postmodernističkom smislu, bavi ovdašnjim savremenim životom i ironiziranjem „tradicionalnih vrijednosti“.

U komadu Nikšićkog pozorišta igraju Jovan Krivokapić, Ana Vučković, Emir Ćatović, Gordana Mićunović i Petar Novaković

Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti

0

Po starom običaju 27. januara građani Kotora i Boke Kotoraske, u duhu suživota i tolerancije, ispred hrama Svetog Nikole obilježili su Savin dan, a nešto kasnije svi zajedno uz zvuke Kotorske gradske muzike ispred katedrale Sv. Tripuna početak Tripundanskih svečanosti.

„Kotor je najpoznatiji grad jer ima tradiciju koju zna da čuva. Ispred hrama Svetog Nikole a potom pred katerdralom gdje se slavi mučenik Sveti Trifun, samo svetost i ljubav jedino mogu da spoje ljude. Zato se danas glasovi  ove djece i glas Malog admirala spajaju  u jednu molitvu i u ono što se zove tradicija Kotora“ – između ostalog kazao je protojerej, stavrofor Momčilo Krivokapić. On je pozdravio dječiji hor SPD „Jedinstvo“, a posebno Gradsku muziku Kotor koji su izveli himnu Svetom Savi.

Sa trga ispred crkve Svetog Nikole građani, odred Bokeljske mornarice sa Malim admiralom uz zvuke Gradske muzike, uputili su se na trg ispred katedrale Svetog Tripuna gdje je tačno u podne sa lođe mali admiral Petar Tripa Sindik iz Tivta, izgovorio Lode, pohvale u čast sveca zaštinika grada Kotora, nakon čega je podignuta zastava Svetog Tripuna, što i simbolično označava početak Tripundanskih svečanosti u Kotoru.

Proslavama ispred Svetog Nikole i katedrale Svetog Tripuna prisustvovali su gradonačelnik Kotora dr. Aleksandar Stjepčević i predsjednik SO Kotor Nikola Bukilica.

Za „posao vijeka“ ove godine plaćaju 600 hiljada eura

0
Zgrada Opštine Tivat
Zgrada Opštine Tivat

Nevladina organizacija „Tivatska antikorupcijska akcija“ (TAA) kritikovala je lokalnu vlast u Tivtu zbog ogromnog porasta iznosa novca koji će se ove godine odliti iz gradske kase na plaćanje dugova i novih posljedica starih, kontroverznih, komercijalnih poslova opštinske uprave.

U odnosu na prošlu godinu kada je ukupna otplata duga iznosila 560 hiljada eura, ove će se godine po tom osnovu iz tivatske gradske kase odliti skoro tri puta veća suma, odnosno čak 1.478.340 eura.

„Otplata duga za 2015. iznosi čudovišnih 1.478.340 eura! Prije svega zahvaljujući isplati dijela duga „Građevinaru“, od 600.000 eura, stvorenom u „poslu vijeka“, famoznim prihvatanjem opštinske vlasti da ovoj kompaniji plati nepredviđene radove od skoro 2 miliona eura, ali i saniranju dugova Centra za kulturu i Radio-Tivta.“- saopštili su iz TAA podsjećajući na kontroverzni posao „zajedničkog ulaganja“ Opštine sa podgoričkom firmom „Građevinar“ iz 2007 o izgradnji poslovno-stambenog kompleksa na Trgu magnolija u centru Tivta.

Tivat - Photo Anton Marković
Tivat – Photo Anton Marković

Opština je u taj posao uložila lokaciju i investitora oslobodila plaćanja komunalija, a kada je posao okončan, iz njega je lokalna uprava izašla sa mnogo većom novom administrativnom zgradom Opštine od one koja je ugovorena, te manjkom stambenog, poslovnog i prostora u garažama u odnosu na prvobitno dogovoreno. Iako nije imala svoj nadzor nad obavljanjem posla, Opština je i pored toga 2010, prihvatila izvedene radove i potpisala sporazum o poravnanju obaveza sa „Građevinarom“ kojem je pored svega toga, trebala da u naredne četiri godine plati još 2 miliona eura. Nakon privremene obustave plaćanja od strane lokalne uprave, „Građevinar“ je tužio Opštinu Tivat, a spor je završen vansudskim poravnanjem po kome Tivćani firmi kolašinskog biznismena Miloša Šukovića u tri godine moraju platiti ukupno 1,8 miliona eura dugovanja sa kamatama.

Prva tranša od 600 hiljada dospijeva na naplatu ove godine, a Opština je uz to, preuzela na sebe i dugove koje su u proteklom perodu napravile uprave JU Centar za kulturu Tivat od 75 hiljada eura, odnosno Radio Tivta od 34 hiljade eura.

TAA je upozorila da je i pored te tri potpuno nove stavke u otplati dugova, ove godine zabilježeno i drastično uvećanje stavke „otplata hartija od vrijednosti i kredita rezidentima“ koja je sa lanjskih 560 hiljada uvećana skoro za pola na ukupno 773.840 eura.

Boka – Nema više PVO raketa ni dubinskih bombi

0
Obalska radarska stanica Obosnik u Boki Kotorskoj
Obalska radarska stanica Obosnik u Boki Kotorskoj

Ministarstvo odbrane tokom prošle godine uspjelo je da preko MONDEM programa, uništi sve preostale količine protivvazduhoplovnih raketa tipa RZ-13 koje je u bivšoj Jugoslovenskoj Ratnoj Mornarici koristio PVO sistem SA-N- 4 “Gecko” ugrađen na fregatama tipa “Koni” i Kotor”.

Na taj način neutralisano je 60 raketa koje su se nalazile u skladištima vojnog objekta Pristan u Boki Kotorskoj, svaka da bojevom glavom od 25 kilograma visokorazornog, brizantnog eksploziva TAH-a. Ovo je inače, eksplozivna mješavina na bazi TNT, aluminijumskog praha i tzv. heksogena (RDX), ima dvostruko veću razornu snagu neko klasični TNT eksploziv.

Kroz MONDEM program tokom marta i aprila prošle godine, uništen je i 591 komad preostalih raketnih dubinskih bombi tupa RGB-60, koje su se koristile u protivpodmorničkim raketnim bacačima RBU-6000 “Smerč” na fregatama. Svaka od tih raketa imala je bojevu glavu sa po 23,5 kilograma TAH-a.

Mina AIM M-82 (lijevo) i starija mina AIM M-70 (desno)
Mina AIM M-82 (lijevo) i starija mina AIM M-70 (desno)

Najveći preostali problem kada je u pitanju uništavanje viška mornaričkog naoružanja i opreme predstavljaju protivbrodske mine koje su povučene iz upotrebe u Mornarici VCG i kojih na Pristanu ima u velikim količinama.Tako se u krugu tog vojnog objekta trenutno nalazi čak 301 komad akustično-indukcionih mina tipa AIM-82. Svaka od ovih mina koje su svojevremeno proizvođene u bivšem tivatskom Arsenalu, ima punjenje od po 490 kilograma TAH-a. Po eksplozivnoj snazi, svako od pojedinačnih punjenja mina AIM M-82, ekvivalentno je jednoj toni klasičnog TNT-a!

U Pristanu se nalazi i 100 komada na dnu ležećih, tzv. planirajućih protivbrodskih mina švdeske proizvodnje, tipa GMI-100 „Rockan“ od kojih je svaka napunjena sa po 104 kilograma TAH-a.

“Sve protivbrodske mine tipa AIM-82 I “Rockan” su predviđene za neutralizaciju i nalaze se na listi koja će se finansirati preko NATO TRUST fonda”- saopšteno je iz Ministarstvu odbrane.

Iz resora koji vodi ministarka Milica Pejanović-Đurišić saopšteno je i da su gotovo svi preostali topovi kalibra 130 mm kojima je bila naoružana nekadašnja 108.obalska raketno.-artiljerijska brigade iz Radovića kod Tivta, uništeni i isječeni u staro željezo.Takvih topova bilo je oko 25 komada i njihova ukupna tržišna vrijednost da su prodati kao još upotrebljivo naoružanje, bila je oko 1,5 miliona dolara.

Radar 9KR-409 na jednoj od vjezbi na CG primorju prije desetak godina
Radar 9KR-409 na jednoj od vjezbi na CG primorju prije desetak godina

“U skladištima VCG preostao je jedan top 130 mm koji se čuva kao muzejski eksponat. Svi ostali topovi su uništeni 2009.godine, a dobijena sredstva od sekundarnih sirovina su upotrebljena za unapređenje bezbjednosti i modernizaciju skladišta naoružanja.”- potvrđeno nam je u Ministarstvu odbrane.

Prodaće i tri neispravna mobilna obalska osmatračka radara

Iz Ministarstva odbrane su najavili da će na prodaju ponuditi i tri preostala mobilna obalska osmatračka radara tipa 9KR-409 švedskog proizvodjača “Philips”. Nekadašnja JRM imala je ukupno osam ovakvih radara dometa oko 60 milja, a koji su svi, nakon izbijanja rata u SFRJ, 1991-92 prebačeni u Crnu Goru. Pet radara rashodovano je sredinom devedestih, a dva su bila u operativnoj upotrebi sve do 2003-2004 godine, dok je jedan držan u rezervi.

“U Mornarici VCG postoje 3 obalska radarska sistema 9KR-409 koji su svi već niz godina van operativne upotrebe zbog nedostatka rezervnih djelova ili neizvršenja redovnog periodičnog održavanja. S obzirom da Mornarica ima nove radarske sisteme, ovi radari neće biti dio nove materijalne formacije Mornarice i kao takvi biće predloženi da se oglase suvišnim.”- rečeno nam je u Ministarstvu odbrane.

Mornarica VCG lani je dobila nove balne osmatračke radare tipa “Pathfinder Mk2” američkog proizvođača “Raytheon”