Komun@- Novi 14. broj

0
Komuna 14 - naslovna
Komuna 14 – naslovna

Iz štampe je izašao novi, četrnaesti po redu broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Komun@ na povećanom broju stranica koji i ovoga puta donosi veliki broj interesantnih tekstova sa cijelog područja Crne Gore, ali i konkurs za nagradu “KOMUN@” koja će po prvi put biti dodijeljenja od strane ovog časopisa za očuvanje, promociju i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore.

Četrnaesto izdanje Komune kao jedinstvenog časopisa u Crnoj Gori, čitaoci i poštovaoci crnogorske tradicije i baštine i ovog puta mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.

Časopis započinje uvodnikom iz pera novinarskog barda Danila Dara Burzana pod naslovom ” Baština i nemaština” u kojem ukazuje na nebrigu naše materijalne i nematerijalne ostavštine od strane onih koji bi trebali da vode računa o tome.

Komun@ nastavlja sa feljtonom koji govori o putopisu o Crnoj Gori koji je objavljen 1880.godine u njujorškom časopisu “Scribners montly” koji je ekskuzivno pripremio i preveo Radoslav Milošević Atos, a u okviru serije tekstova o crnogorskoj istoriji u ovom broju tekst Dejana Vukovića o crnogorskoj diplomatiji u kojem piše da su preteče crnogorskih diplomata bili njeni zastupnici u Carigradu. U ovom izdanju i tekst Ivane Tatar o Vojvodi Gavru Vukoviću čija je lijepa riječ bila vrednija od mača.

Časopis Komuna
Časopis Komuna

U Komuni se redovno objavljuju eseji koje pripremaju Željko Rutović koji u ovom broju piše o nekadašnjim telefonskim govornicama koje je pretekla nova digitalna stvarnost, a Ramiz Hadžibegović o kućnom pragu kao etnološkoj, istorijskoj, filozofskoj i antropološko-sociološkoj dimenziji čovjeka.

Komuna objavljuje u ovom broju tekst Ranka Kovačevića koji govori o datumu kada su Zeta i Podgorica prije 136 godina ponovo postali dio crnogorske države.

Tu su i podsjećanja na velikane iz novije crnogorske istorije :Milovana Đilasa koji potpisuje Veselin Pavličević, zatim na Anu –Mariju Marović, poetesu i kotorsku Majku Terezu čiji je autor Maja Grgurević

Komun@ nastavlja sa predstavljanjem značajnih građevina, istorijskih spomenika i bitnih objekata baštine u crnogorskim gradovima. U ovom broju Željko Milović iz Bara predstavlja selo Donji Turčini u kojem živi islamsko stanovništvo koje vjekovima čuva katoličku svetinju “crkovnjo imanje”, Bato Abdić, stare i čuvene podgoričke mostove,   Radmila Perović stećke u Banjanima kod Nikšića, Nevenka Jovović piše o enigmi Crnojevića štamparije, Dejan Miličić iz Pljevalja o Husein Pašinoj džamiji…

Amer Ramusović, predstavlja Željka Šapurića, poznatog nikšićkog baštinika fotografije koji u svojoj kolekciji ima preko 200 fotoaparata i opreme sa kraja XIX vijeka , a Komun@ u redovnoj rubrici o dijaspori predstavlja crnogoske iseljenike i Asocijaciju Montenegro iz Francuske kroz pismo naše poznate spisateljke Branke Bogavac iz Pariza.

Iz varošice podno Bjelasice, Mirko Jakovljević predstavlja Danijela Vinceka, draguljara naše botanike, a Dražen Drašković Zorana Ilinčića, svestranog Kolašinca i autora knjige o misteriji Atlantide…I još mnogo zanimljivih tekstova u novom broju Komune…

 

 

 

Prvi put u CG – Trka Vertical Kilometer®

0

Trka Vertical Kilometer® – (Vertikalni kilometar) biće po prvi put organizovana u Crnoj Gori, u Kotoru 15. marta 2015 godine saopštili su organizatori AK “Niskogorci” i NVO “Orjen Outdoor”.

Trka će se održati od Kotora – Stari grad do Pestigrada. Dužina staze je 2,8 km dok je visinska razlika nešto veća od 1000 mnv, Kotor (Stari Grad) 2 mnv – Pestingrad (Vrh) 1009 mnv.

Kako kažu organizatori “ovo je jedna od rijetkih staza na svijetu, poput Limone sul Garda-e, Canazei-a, Chamonix-a, gdje bi start bio u urbanoj cjelini, a atraktivnost staze je još i veća kada dodamo činjenicu da je Kotor jedan od najljepših starih gradova na svijetu! Staza ispunjava sve standarde ISF-a (International Skyrunning Federation).”

Organizatori takođe napominju da je staza veoma zahtjevna i ekstremna, i da učesnici trke (skyrunner-i) učestviju isključivo na ličnu odgovornost !!!

Prijave na https://kotorverticalextreme2015.wordpress.com/

 

 

       

 

„Air Serbia“ – Ljeti 26 puta sedmično leti za Tivat

0

Air Serbijin airbus A 319 u Tivtu

Najjača aviokompanija u regionu – „Air Serbia“ najavila je da će za predstojeću ljetnju turističku sezonu intenzivirati svoj redovni saobraćaj iz Beograda za najprometniji aerodrom u Crnoj Gori – Tivat.

Prema tom rasporedu, „Air Serbija“ će umjesto prošlogodišnjeg 21-nog leta sedmično na relaciji Beograd-Tivat-Beograd, ovog ljeta sedmično imati 26 rotacija na toj liniji. Dodatnih pet letova sedmično uvedeno je da se odgovori na povećanju tražnju tokom samog špica turističke sezone, pa će se oni odvijatu tokom juna, jula i avgusta. Za Tivat će iz Beograda na redovnim linijama saobraćati „Air Serbijini“ avioni tipa ATR-72 , airbus A-319 i airbus A-320, dok će za Crnogorsko primorje povremeno na čarter letovima, saobraćati i stari JAT-ovi avioni tipa „boeing 737-300“ koje je „Air Serbija“ svrstala u flotu svog posebnog čarter pod-brenda „Aviolet“.

Za razliku od Tivta, „Air Serbia“ tokom ljetnje sezone koja za avioprevoznike počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, ove godine neće povećavati obim saobraćaja sa crnogorskim glavnim gradom. Stoga će njihovi avioni između Beograda i Podgorice i dalje imati po tri leta dnevno.

Koncert studenata

0
Flauta
Flauta

Koncert studenata flaute Muzičke akademije iz Cetinja biće održan u utorak 3. marta sa početkom u 19 sati u Koncertnoj Dvorani – Crkva Sv. Duha.

Studenti su u klasi docenta prof. Marije Đurđević – Ilić.

 

Gojković – Odgovornost za raspalog karnevala

0
Karneval 2015. - Herceg Novi
Karneval 2015. – Herceg Novi

Kаrnevаlskom feštom nа Škveru čiji je centrаlni dio bio suđenje novskom kаrnevаlu, ove godine Vlаstoljubu Dаngubiću, zаvršen je 46. Prаznik mimoze. Nаžаlost, zаvršnicа ove cvjetne mаnifestаcije bilа je neslаvnа.

Velikа lutkа, kojа je ove godine trаbаlo dа predstаvljа novskog kаrnevаlа rаspаlа se prije nego što je sа kаmionа iznesenа nа plаžu Bijelа vilа gdje se trаdicionаlno orgаnizuje suđenje krivcu zа sve nedаće koje su snаšle Herceg-Novi u minuloj godini. Bilo je očigledno dа kаrnevаl nije nаprаvljen kаko trebа.

Prvi čovjek opštine Herceg-Novi, Nikolа Gojković dаnаs je tim povodom izjаvio dа je ovogodišnji Prаznik mimoze bio kvаlitetаn, аli dа je zаvršnа mаnifestаcijа ostаvilа ružаn utisаk nа sve one koji su u subotu bili nа Škveru.

Gradonačelnik H. Novog - Nikša Gojković
Gradonačelnik H. Novog – Gojković

Bili smo ponosni kаko je sve teklo ove godine, međutim, u subotu se pojаvio problem sа kаrnevаlom i kvаlitetom zаvršne mаnifestаcije što je ostаvilo jedаn ružаn utisаk. Već smo preduzeli određene аktivnosti dа onаj ko je doprinio tome bude pozvаn nа odgovornost. To smo morаli dа urаdimo i rаdi sebe i rаdi grаdа dа se to više nikаdа ne ponovi. U subotu je bio lijep dаn, nа Škveru je bilo preko dvije hiljаde ljudi i to se nije smjelo dogoditi – kazao je predsjednik Gojković

Predsjednik Gojković je kazao dа će ovo pitаnje biti i nа Skupštini, s obzirom dа tа pučkа svečаnost „dаje posebnu težinu zаvršnici Prаznikа mimoze“. On je ocjenio dа su se ostаli progrаmi Prаznikа mimoze „odvijаli onаko kаko je plаnirаno i kаko priliči jednoj ozbiljnoj ustаnovi“.

Gradnja turističkog kompleksa na Luštici kreće do kraja godine ?

0
Luštica
Luštica

Izgradnja turističkog kompleksa u Donjim Klincima na poluostrvu Luštica vrijednog 210 miliona eura trebalo bi da počne ove godine. Kompleks gradi engleska firma Nord Star, a imaće hotel i 29 luksuznih vila sa pratećim sadržajima.

Iz Opštine Herceg Novi obećavaju da će realizacija tog projekta donijeti brojne benefite mještanima Luštice.

Na lokalitetu Donji Klinci, površine 520.000 kvadrata predviđen je turistički kompleks visoke kategorije.

“Tu su, takođe, i dva kompleksa vila zajedno sa botaničkom baštom. Usklopu kompleksa predviđena je i izgradnja svih uređenih kupališta kao i jaht kluba sa privezištem za jahte”, kazao je za Pink TV Vladimir Mračević iz Opštine Herceg Novi.

Luštica pogled
Luštica pogled

Mnogi će imati koristi od od ovog projekta, smatraju u hercegnovskoj Opštini. Dobar “dio kolača” pripašće i mještanima tog kraja.

“Tu je prije svega rješavanje pitanja vodosnabdijevanja koji je višedecenijski problem poluostrva Luštica, takođe popoljšanje elektrosnabdijevanja sa izgradnjom nove trafostanice u Gornjim klincima. Što se tiče poboljšanja putne mreže, taj posao treba da dijelimo sa Opštinom Tivat i da nađemo najbolja rješenja za njega”, istakao je Mračević.

Vlada Crne Gore i crnogorsko.britanski konzorcijum Nord Star i britanska firma Capital potpisali su 2009. godine ugovor o dugoročnom zakupu državnog zemljišta na poluostrvu Luštica. riječ je o zakupu na 90 godina.

“Ob – session”

0
Galerija Solidarnosti Kotor
Galerija Solidarnosti Kotor

Multimedijalna izložba “Ob – session” akademske slikarice Daliborke Kordić iz Kotora biće otvorena 3.marta utorak, s početkom u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Kotoru.

Organizator je Opštinska javna ustanova „Muzeji” Kotor.

Daliborka Kordić rođena je 1972. godine u Kotoru. Diplomirala je na odsjeku slikarstva na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Dragana Karadžića. Imala je više grupnih i samostalnih izložbi, a učestvovala je na 41. i 43. Hercegnovskom likovnom salonu.

Dobitnica je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru u 2007. i 2013. godini.

Sto godina od potonuća jahte Rumija – 1/2. mart 1915

0
Jahta Rumija
Jahta Rumija

Nedavno je obilježena stota godišnjica potapanja kontratorpiljerke “Dague” u Prvom svjetskom ratu, a u sjeni tog događaja ostao je još jedan iz iste godine – potapanje kraljeve jahte “Rumija” u barskom akvatoriju.

“Rumija” je bila ponos i najljepši brod crnogorske flotile, jahta na paru, na vijak, sa dva jarbola, duga 47,78 metara, a široka 6,10 metara. Kupio ju je sultan Abdul Hamit u Engleskoj i darovao kralju Nikoli. Pod imenom “Zaza”, jahta je sa turskom posadom stigla pod Pristan za Novu 1905. godinu.

Jahta “Rumija” je u Balkanskom ratu sarađivala sa kopnenom vojskom u Medovi i prevozila potrebni ratni materijal i srpsku vojsku sa grčkih brodova na obalu. U Prvom svjetskom ratu njome su prevoženi vojska, hrana, municija i ratni materijal iz Bara za Medovu, a nakon opsade Pristana prevoz je vršen iz Medove i Drača.

U noći između 1. i 2. marta 1915. austro-ugarski razarači “Čikoš”, “Strajter” i “Ulan” i torpiljerke Tb 57, Tb 66 i Tb 67 ušli su u barsku luku oko 2:30. Torpiljerke su prekinule konopac kojim je jahta bila vezana za lukobran. Željeli su da je odvedu za Boku, ali su zbog jakih talasa odustali od te namjere. Jedna od torpiljerki je sa oko 200 metara ispalila torpedo, od čega je “Rumija” prepolovljena i potonula na ulazu u barski zaliv u 2:45.

Olupina jahte “Rumija” danas se nalazi orijentisana u pravcu Istok – Zapad, 80 metara od glavnog lukobrana, na dubini od samo 18 metara.

Danas od “Rumije” gotovo nema ništa, samo metalno korito, tri metra visine, uz lanac od sidra, elisu i brodski motor. Pet metara od pramca, i na dva mjesta na sredini, čak je i metalno korito presječeno odozgo nadolje. Potpalublje i mašinsko odjeljenje toliko su uništeni da se teško može utvrditi šta je gdje. Jedini vrijedan eksponat brodsko je zvono sa natpisom “Rumia”, izvađeno prilikom sondaže prije početka radova na proširenju luke, i ono se nalazilo u privatnoj kolekciji pokojnog inženjera Miodraga Mikovića, čuvenog Mike Munje.

Željko Milović

Orjen – Kurs zimskog planinarenja

0

 Proteklog vikenda u planinarskom domu „Za Vratlom“ i okolnim terenima održan je početni kurs zimskog planinarenja. Kurs je pohađalo šesnaest planinara. Organizator obuke je Planinarski klub „Subra“, ali učesnici su bili, osim iz ovog, članovi planinarskih klubova „Komovi“ iz Podgorice i „Vjeverica“ iz Kotora. Početni kurs zimskog planinarenja prvi je korak pri obrazovanju u ovom sportu i uslov za eventualnu dalju specijalističku obuku, mada formalno, na nivou Planinarskog saveza Crne Gore još nije dobio status obaveznosti, kako je to, recimo, već davno riješeno u Hrvatskoj.

Vremenski uslovi su bili relativno povoljni za održavanje tečaja, sa minimalnom potrebnom količina snijega, relativno visokim dnevnim temparaturama i obiljem sunca.

Obuka je trajala 3 dana, pri čemu su se smjenjivala teoretska predavanja sa praktičnim radom, koji po pravilu i privuče najveću pažnje kursista. Između ostalog, uvježbavano je bezbjedno kretanje u sniježnim uslovima i izrada prinudnog bivaka, u ovom slučaju igloa.

Neovisno od kursa, desilo se da je dom istovremeno ugostio grupu planinara iz Ploča i Makarske, te je druženje u planini dobilo i prekogranični karakter, a gosti su se predstavili sa specijalitetom svoga kraja: neretvanskim brodetom koji se tako našao na zajedničkom meniu.

Već idućeg vikenda planinarski dom „Za Vratlom“ ponovo će biti posjećen budući da će se u noći subotu na nedelju održati, u organizaciji Planinarskog kluba „Subra“, tradicionalni noćni uspon „Noć punog mjeseca“.

Kotorski karneval 2015. – Spalili Štrigonu…

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/03/Kotorski_karneval_01032015_thumb45822.jpg” width=”700″ height=”389″]/wp-content/uploads/video/Kotorski_karneval_01032015.mp4[/KGVID]

Kotorske karnevalske svečanosti završene su velikom karnevalskom povorkom, nakon čega je uslijedilo suđenje i spaljivanje glavnog „krivca“ za sve probleme u protekloj godini, suđeno je i presuđeno Štrigoni Vještičić.

Nakon spaljivanja karnevala na glavnom gradskom trgu proglašene su najbolje maske.

Fešta se nastavila koncertom hrvatske pjevačice Jelene Rozge.

Iz štampe je izašao i humoristično-satirični list “Karampana”, koji se može kupiti na kamenom kiosku.

Karampana
Karampana