Velikа bokeškа feštа, Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj održаće se sedmi put zаredom u Domu kulture, od 13. – 15. februаrа, nаjаvljeno je dаnаs nа konferenciji zа medije. Ovа trodnevnа mаnifestаcijа koju orgаnizuje Mjesnа zаjednicа Bijelа u sаrаdnji sа Herceg Festom i pod pokroviteljstvom Opštine Herceg- Novi postаlа je dio trаdicionаlnog Mimozin progrаm.

Sаjаm mаslinа i vinа kao i edukаtivne rаdionice o uzgаjаnju i prerаdi mаslinа orgаnizuje Mаslinаrsko društvo „Bokа“.

Svečano otvaranje sajma planirano je za subotu, 14. januar, u 10.30 sati u Domu kulture u Bijeloj.

Ove godine će domаćice fešte biti člаnice Udruženjа Rizа i Kolа srpskih sestаrа Bijelа, а u progrаmu će učestvovаti djecа OŠ „Orjenski bаtаljon“ iz Bijele i Dječijeg domа „Mlаdost“. U zаbаvnom progrаmu će učestvovаti Grаdskа muzikа Herceg Novi, аnsаmbl „Egzodus“, mаžoretke, teаtаr „Punа kućа“. Udruženje Rizа će orgаnizovаti Pjesnički mаrаton, а biće priređenа i izložbа skulpturа od drvetа, stаklа i metаlа Rаjkа Novаkovićа iz Požege. Koncert Milomirа Miljаnićа- Miljаnа je u nedjelju u 19 sаti u Domu kulture Bijelа.

„Nаdаmo se dа će progrаmi Velike bokeške fešte biti dovoljno inspirаtivni dа pobude pаžnju publike, rekаo je predsjednik Orgаnizаcionog odborа Nikolа Svilаnović.

Po svom sаdržаju Feštа je turističko-propаgаndnа, sаjаmskа i muzičko-scenskа mаnifestаcijа. Kаo i rаnijih godinа i ove će, u pаrku Domа kulture, biti zаsаđeno stаblo mаsline posvećeno znаmenitom Bijeljаninu Ljubu Zlokoviću, episkopu gornjekаrlovаčkom gospodinu Simeonu. Ovo je sedmа godinа kаko uspješno sаrаđujemo sа Mjesnom zаjednicom Bijelа , kazao je Svilanović.

Udruženeje mаslinаrа Boke orgаnizuje sаjаm proizvodа od mаsline, vinа, medа i drugih domаćih proizvodа iz Boke аli i šire – reklа je izvršni direktor Mаslinаrskog društvа Bokа Vesnа Đukić – obezbjeđeno je 33 mjestа zа izlаgаče, а novinа ove godine je što učestvuju i nаjmlаđi mаslinаri okupljeni oko projektа „Mаslinаrstvo zа nаjmlаđe“ u sаrаdnji sа školаmа u Tivtu i Kotoru.

Predsjednicа Udruženjа Rizа Slаđаnа Vučičević informisаlа je dа će i njihov progrаm „Pjenički mаrаton“, 15. po redu, biti održаn pod okriljem Velike bokeške fešte. Više od 250 učesnikа, pjesnikа i književnikа je do sаdа učestvovаlo nа Mаrаtonu, а i ove godine je prijаvljen veliki broj pjesnikа iz Boke, Nikšićа i Požege, reklа je Vučičević.

Sjećanje na strijeljane mornare 1918.

1 od 18

U znak sjećanja i poštovanja na strijeljane mornare, danas su na spomeniku u Škaljarima članovi Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotora, sa članovima „Bokeljske mornarice” i predstavnicima Opštine Kotor, položili cvijeće i minutom ćutanja odali poštu stradalima.

O Pobuni mornara na Austrougarskim brodovima u Boki Kotorskoj 1. februara 1918. govorio je ispred Bokeljske mornarice, poručnik, Saša Milošević, koji je između ostalog kazao:

„Vođe ustanka mornara na brodovima Austrougarske flote u Boki Kotorskoj František Raš, Antun Grabar, Jerko Šižgorić i Mate Brničević strijeljani su na ovom mjestu 11. februara 1918 godine.

Strijeljanje je izvršio vod mađarskih vojnika, i to tek iz trećeg puta. U prvom pokušaju niko nije strijeljan. Vojnici nisu pucali u mornare. U drugom pokušaju jedan vojnik se onesvjestio. Da bi tek u trećem pokušaju bila izvršena egzekucija.“

„Junački su umrli, klicajući slobodi i revoluciji. Narod ovog kraja već decanijama, sa velikim pijetetom, čuva uspomene na ovaj događaj”, kazao je predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor Nikola Mršulja.

Stihove pjesama u čast „crvenih mornara“ kazivao je Milosav Miško Prelević.

Pored brojnih građana, poštovaoca mornara, pomenu su prisustvovali češki konzul u Crnoj Gori, Peter Šmejkal, gradonačelnik Kotora Aleksandar Stjepčević, predsjednik SO Kotor Nikola Bukilica, viceadmiral Bokeljske mornarice Ilija Radović, glavni administrator Đorđije Vukčević, predstavnici javnog i kulturnog života Kotora.

Lipci pomen stradalim partizanima

Danas u 11.30 delegacije Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotora i Herceg Novog, položiti će cvijeće na spomenik u Lipcima.

Italijanski fašisti su, poslije Odluke Prijekog vojnog suda u Kotoru 5. i 6. februara 1943.godine, strijeljali istaknute pripadnike Grbaljske čete Primorskog bataljona: braću Sava i Vuka Bećira i sedam istaknutih pripadnika slavnog Orjenskog bataljona: Obrada Dabovića, Paska Dabovića, Dušana Samardžića, Lazara Samardžića, Marka Popivodu, Sima Sijerkovića i Nikolu Šabanovića.

 Poznati cetinjski književnik i povjesničar Niko Simov Martinović zapisao je izjavu don Nika Lukovića koji je ispovjedio i pripremio mornare osuđene na smrt.

„Od uznemirenosti nijesam spavao. Tačno u 5 sati ujutro bio sam u koridoru zatvora na prvom katu sa članovima prijekog vojnog suda. Doveli su četiri osuđena mornara kojima je predsjednik suda, koliko se sjećam potpukovnik auditor (vojni sudac) Milota, pročitao presudu. Na to je František Raš doviknuo: ‘Ta presuda je pucanje na pravdu!’ Zatim su trojica mornara odvedeni u jednu zatvorsku ćeliju, a Mate Brničević u samicu. Predsjednik suda mi se obratio: ‘A sada, velečasni gospodine, vaša je dužnost osuđene pripraviti na smrt i olakšati im zadnje sate života’. Najprije su me odveli u ćeliju gdje su bili Raš, Šižgorić i Grabar. Šižgorić je od ljutine razderao bluzu i jedno dugme sa njegove bluze doletjelo mi je na oko i razbilo mi staklo na cvikeru. Raš je bio pribran. On mi je rekao: ‘Ja neću ništa tajno ispovijedati. Moja ispovijest neka bude javna. Kao socijalist borio sam se za slobodu, za prava radnika, za bolje društveno uređenje. A u vojsci, vidjevši ovaj nepravedni osvajački rat, koji vode Njemačka i Austrija protiv Slavena, radio sam u pokretu mornara da se sruši Austrija i da joj se odmah nametne mir. Povod za to dali su mi naši časnici koji su nas zlostavljali i raskalašeno živjeli, dok smo mi gladovali, a ohrabrilo nas je na pobunu ono što se dogodilo u Rusiji. Tamo je granulo novo sunce koje će obasjati ne samo Slavene već sve narode svijeta i donijeti im mir i pravdu’. Prisutni su prihvatili izjavu Raša i povikali: ‘Tako je!’ Počeo sam tješiti osuđene mornare priznajući da oni idu na drugi svijet nevini, kao žrtve pale za jednu pravednu stvar. Na to mi je Šižgorić odgovorio: ‘Uzalud nam vi govorite o drugom svijetu, kada mi mladi hoćemo živjeti na ovom svijetu i raditi za narod’. Antun Grabar je bio uznemiren. Žalio je napustiti drugove s kojima se borio. Žao mu je bilo žene i dvoje male djece koji su na njega mislili. On je od njih trebao napraviti nove ljude, borce za novo društvo, a nije uspio ni vidjeti ih.

Mate Brničević je bio miran. On je bio iskusniji revolucionar i pobuna na brodu Gea, kojom je on rukovodio, najbolje je bila organizirana. ‘Ja ne žalim’, rekao je Mate, ‘što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu’. U sedam sati mornari su već bili izvedeni na stratište na livadi ispod gradskog groblja u Škaljarima. Raš nije dozvolio da mu vežu oči. Strijeljanja su izvršila osam vojnika Mađara, pod zapovjedništvom jednog kapetana, također Mađara. Šižgorić je gledao osam strijelaca i rekao im: “Zar vi, vojnici, za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas strijeljate?”. Na to je jedan od vojnika, koji su trebali pucati, pao u nesvijest. Prva naredba nije izvršena dok se onesvješteni nije zamijenio drugim. Zapovjednik je dao znak sabljom za pucanje, ali vojnici nisu htjeli pucati. Zapovjednik je dao treći put znak za paljbu. Neposredno prije paljbe Raš je uzviknuo: ‘Vi pucate u pravdu. Živjela sloboda!’ Trojica mornara su pala mrtva poslije prvog plotuna, a Grabar je bio ranjen. Na to su, po naredbi, pripucala dva vojnika i dotukla ga”.

U Dubrovniku je juče, organizovana svečana prezentacija, povodom završetka projekta, „Razvoj inovativnih tehnologija u avanturističkom turizmu“ (DIOD), (Prekogranični program Hrvatska – Crna Gora u okviru EU  instrumenta pred-pristupne pomoći  IPA).

U sklopu IPA programa prekogranične saradnje Hrvatske i Crne Gore, Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) u saradnji s UNDP‐om Crne Gore, Hrvatskom gospodarskom komorom, Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, Crnogorskom gorskom službom spašavanja (CGGSS) predstavila je projektne aktivnosti i postignute rezultate u  okviru projekta. Ukupna vrijednost projekta sa hrvatske i crnogorske strane iznosi 498.957,16 EUR.

Aktivnosti ovog projekta koji je trajao 24 mjeseca fokusirane su bile na granično područje Republike Hrvatske i Crne Gore. Kroz projekat su kreirani uspješani turistički prekogranični proizvodi i to prije svega formiranjem aktivnog klastera turističkih preduzetnika sa hrvatske i crnogorske strane. Kroz saradnju povezanih klastera razvilo se 8 novih turističkih proizvoda, koji su se promovisali zajedničkim nastupima na međunarodnim radionicama u Parizu i Štokholmu.

U skladu s novim trendovima u turizmu, projektom su se uvele inovacije u kreiranju i promociji turističkih proizvoda pomoću ICT tehnologije. U oviru toga napravljen je potpuno funkcionalan geoportal www.adriaticadventure.eu kao i dvije mobilne aplikacije koje pružaju lakše prikupljanje informacija i poboljšanu komunikaciju s krajnjim korisnicima.

Kako postoji potreba za poboljšanjem kapaciteta kroz obuke za vodiče avanturističkog turizma, a posebno za članove gorske službe spašavanja, u okviru projekta se izvršila nabavka spasilačke opreme. Održane su obuke iz područja spašavanja: spašavanje i prva pomoć u uslovima van bolnice (ITLS), Geografski informacioni sistem (GIS), Spašavanje na divljim vodama (WWR), kao i obuke za vodiče avanturističkog turizma (kajakarenje na moru).

Realizacijom navedenih projektnih aktivnosti kroz zajedničko planiranje i poslovnu saradnju na području avanturističkog turizma, proširena su znanja, ojačani su infrastrukturni i tehnički  kapaciteti turističkih destinacija i stvorena je polazna osnova koja će omogućiti da efikasnije djelovanje onih koji su uključeni u razvoj turističke ponude daljnjem unaprjeđenju avanturističkog turizma u ovoj regiji.

Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati na telefon 077100001 ili mail info@montenegro.travel.