DPS i Udruženje građana “Izbor” sinoć su postigli dogovor o zajedničkom vršenju vlasti u Herceg Novom.
Za sljedeću sedmicu, najavljena je sjednica SO na kojoj bi trebalo da bude izabran predsjednik Opštine i predsjednik lokalnog parlamenta, prenose agencije.
Kandidat za predsjednika Opštine je Nikola Nikša Gojković (Izbor), a za predsjednika SO Andrija Radman (DPS). Dogovoreno je i da jedan potpredsjednik Opštine bude iz Izbora, a drugi iz DPS.[quote_box_right]Marović “poslije 15 godina DPS voljom građana i uspješnim razgovorima sa Izborom u poziciji da bude jedna od odlučujućih političkih snaga u Herceg Novom”[/quote_box_right]
Potpredsjednik DPS i član pregovaračkog tima Svetozar Marović ocijenio je da će nakon dogovora potpisivanje sporazuma biti samo formalnost koja će biti brzo završena. Marović je izrazio zadovoljstvo što je “poslije 15 godina DPS voljom građana i uspješnim razgovorima sa Izborom u poziciji da bude jedna od odlučujućih političkih snaga u Herceg Novom”.
Sa sastanka
Član pregovaračkog tima DPS Branimir Gvozdenović je kazao da je dogovoreno da svaka tri mjeseca grupa iz Vlade i Opštine analizira progres koji smatraju da treba da se ostvari.
“Četiri ključne tačke našeg sporazuma su projekat Instituta, Brodogradilišta Bijela, Meljina i projekti koji su vezani za visokokvalitetni turizam, kao i Vektra Boka“, kazao je Gvozdenović.
Kandidat za predsjednika opštine Nikola Nikša Gojković je uvjeren da je u ovom trenutku postignut maksimum i da bi svi trebalo da radite za dobrobit Herceg Novoga.
“Poručujem svima koji sumnjaju u našu iskrenost da je eliminišu i da nam se pridruže da krenemo naprijed i da Herceg Novi izađe iz stanja u kome je sada. Mislim da treba da opravdamo povjerenje i kod naših birača i kod građana Herceg Novog i da već, koliko sjutra, počnemo da radimo“, kazao je Gojković.
“Održivi razvoj turizma posebnih interesa SUD SIT”
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
Sajam superjahti
„Dom starog kapetana“ - Photo Milan Dobrilović
Nakon današnje vijesti da bi Muzej „Dom starog kapetana“ zadužbina Miroslava Štumbergera u Baošićima, mogao biti uskoro otvoren, naš saradnik Milan Dobrilović nam je poslao fotografije koje je snimio 11. septembra 2010. godine.
Da podsjetimo „Dom starog kapetana“ zatvoren je ima petnaestak godina nekoliko puta je bio na meti vandala i lopova. Jedan dio eksponata je nestao, a oko petstotina čeka da ponovo budu vraćeni u muzej.
Krajem prošlog vijeka ovaj muzej bio je među najposjećenijim mjestima na hercegnovskoj rivijeri.
Ovom prilikom zahvaljujemo se Milanu Dobriloviću, na fotografijama, inače zaljubljeniku u Herceg – Novi i Boku, koji je osnovao i dobrovoljno svakodnevno ažurira facebook stranicu Herceg Novi grade od skalina koju je lajkovalo čak 13 894 posjetilaca.
Zahvaljujući upornosti kompanije „Adriatic Marinas-Porto Montenegro“ da mimo planskih dokumenata, „progura“ svoju ideju, Tivat bi uskoro mogao postati najmanji grad na svijetu koji će imati čak dvije međunarodne vazdušne luke.
Naime, nadležni državni organi ove će se godine baviti raznim aspektima otvaranja nečega što se u internim dokumentima naziva „međunarodni aerodrom Porto Montenegro u Tivtu“ jer je kompanij „Adriatic Marinas“ još ljetos od Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) zatražila građevinsku dozvolu za gradnju međunarodnog helidroma na dijelu prostora nekadašnjeg Arsenala u Tivtu.
U Programu rada Agencije za civilno vazduhoplovstvo za ovu godinu predviđeno je da će se njihovo Odjeljenje za bezbjednost i olakšice u civilnom vazduhoplovstvu pored ostaloga, baviti i “praćenjem i analiziranjem prijetnji po male aerodrome, uključujudi i procjenu za potencijalno novi međunarodni aerodrom – Porto Montenegro u Tivtu”. Drugi zadatak istog odjeljenja ACV-a biće “odobravanje procedura, kao i odobravanje opreme za bezbjednost, za potencijalno novi međunarodni aerodrom – Porto Montenegro u Tivtu.”
U svim planskim dokumentima, uključujući tu i Državnu studiju lokacije “Arsenal” po kojoj se gradi Porto Montenegro, ne postoje osnove za gradnju novog međunarodnog aerodrome -helidroma u Tivtu. Uprkos tome, menadžeri kompanije u većinskom vlasništvu kanadskog milijardera Pitera Manaka insistiraju na gradnji velikog helidroma čije su smještanje oni predvidjeli na urbanističkim parcelama UP 2-1 i UP 5-1, u neposrednoj blizini tri školska objekta koje pohađa preko 1.200 učenika i zaštićenog prirodnog dobra – Velikog gradskog parka u Tivtu.
Te dvije parcele ukupne površine preko 37,5 hiljada kvadrata, u DSL Arsenal su namijenjene za „stanovanje srednje gustine“ i „mješovitu namjenu“. To podrazumijeva da se na njima mogu graditi luksuzni kondominijumu sa stanovima, trgovinama i lokalima, objekti kulture i ostalih društvenih djelatnosti, bazeni, teniska igrališta, fontane, ali ne i heliodrom. Stručnjaci za sigurnost vazdušne plovidbe već su izrazili veliku rezervu oko uticaja ovog novog objekta na sigurnost letjenja na obližnjem međunarodnom aerodromu Tivat jer se novi Mankov helidrom treba naći na manje od tri kilometra od praga piste najprometnije crnogorske vazdušne luke, u njenoj najosjetljivijoj, tzv. CTR zoni.
Iz ACV su potvrdili da je „Adriatic Marinas“ podnosilac inicijative za gradnju „potencijalno novog međunarodnog aerodroma Porto Montenegro-Tivat“ sa čijim će se aspektima ove godine baviti ta agencija. Pomoćnik direktora ACV Renato Brkanović uputio nas je na MORT za podatke o autoru projektne dokumentacije novog helidroma i njegovoj tačnoj lokaciji.
„Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu ovog helidroma predmet je posebne procedure. Kako ACV još uvijek nije dobila takav zahtjev, nije nam poznato ko će biti operator ovog helidroma.”- istakao je Brkanović, dodajući da će novi helidrom i njegov operater, morati da zadovolji sve kriterijume propisane sigurnosnim nalogom ACV 2014/001-Rev 00 “Izdavanje odobrenja za upotrebu helidroma i kriterijumi i standardi za upotrebu helidroma”, odnosno dokumenta “ICAO Annex 14 Volume II”, Međunarodne organizacije za civilnu vazdušnu plovidbu.
Brkanoviće je na pitanje ko je autor vazduhoplovnih procedura za novi “međunarodni aerodrome Porto Montenegro” kazao da ACV nije upoznata sa načinom na koji se misli organizovati letjenje sa ovog helidroma.
“ACV nije upoznata sa procedurama kada su u pitanju operacije sa ovog potencijalnog novog međunarodnog helidroma, pa samim tim ni sa njihovim autorom. Očekujemo da nam se budući operator ovog helidroma, u postupku izdavanja odobrenja za upotrebu, obrati sa relevantnim procedurama koje će biti procijenjene i eventualno prihvaćene nakon što se ustanovi da li zadovoljavaju zahtjevane kriterijume.”- istakao je pomoćnik diirektora agencije koja je vrhovna vazduhoplovna vlast u državi.
Na pitanje da li u važećim strateškim dokumentima kada je u pitanju razvoj vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori ima osnova za projektovanje i gradnju “potencijalno novog međunarodnog aerodroma Porto Montenegro u Tivtu” i ako da, konkretno u kojem dokumentu i gdje, Brkanović je odgovorio da su “strateški dokumenti u nadležnosti Vlade, tako da bi informacije o sadržaju tih dokumenata trebalo zatražiti od nadležnih Vladinih resora.”
„Privremeni međunarodni“ helidrom kome „nije predviđen rok trajanja“ niti granični prelaz
Porto- budući heliodrom
Porto Montenegro planira da pravi “međunarodni” helidrom površine preko 4.200 kvadrata na dvije pacele na krajnjem sjeveroistočnom dijelu tog kompleksa, a koje su u DSL „Arsenal“ predviđene za „stanovanje srednje gustine“ i „mješovitu namjenu“.
Kompanija tvrdi da će ovaj objekat, koji će imati slijetnu površinu za helikoptere, rulnu stazu, hangar, pristupnu saobraćajnicu, pješačku stazu i terminalni plato,te mogućnost za snabdijevanje helikoptera gorivom, biti privremenog karaktera. Međutim, u Elaboratu o procjeni uticaja tog objekta na životnu sredinu, stoji da „helidromu nije predviđen rok trajanja“. Iako je Porto Montenegro najavio da će se sa ovog objekta obavljati i međunarodni letovi za, naprimjer Dubrovnik, u projektu njihovog helidroma nije predviđena zgrada za smještaj graničnog prelaza, odnosno carine i granične policije.
Zadužbina Miroslava Štumbergera, „Dom starog kapetana“ u Baošićima, petnaestak godina je zatvoren a nekoliko puta je bio na meti vandala i lopova.
Krajem prošlog vijeka ovaj muzej bio je među najposjećenijim mjestima na hercegnovskoj rivijeri. Nataša Tatalović direktorka Gradskog muzeja i galerije, uz skromna sredstva koja je izdvojila hercegnovska opština pokrenula je uređenje ovog objekta, kako bi ponovo bio otvoren za posjetioce, javlja TV Boka.
„Nakon toga što sam obišla ovaj muzej, smatrala sam da to što je bilo u startu rečeno da treba 60000 eura za rekonstrukciju je malo predimenzionirano i više nego što treba za pristojan izgled unutrašnjosti. Uz minimalna sredstva koja su do sada dobili uspjeli da zamjene škure, ofarbaju ograde na prozorima, otvore dva zazidana prozora,srede baštu i postave rasvjetu duž stepeništa. Obavljena je i deratizacija, a električarski radovi su u toku. Krečenje i farbanje stolarije tek slijedi. Ukupna cifra svega što je do sada urađeno i što treba da se uradi iznosi oko 7 500 eura. Mislim da je to simbolično u odnosu koji je značaj svega toga. Ono što je bilo ovdje sada je u prostorijama Mjesne zajednice Baošići. Kada se steknu uslovi prebaciće se, i svi radnici iz Gradskog muzeja pomoćiće da se ti eksponati namjeste i smjeste gdje im je mjesto – kazala je Nataša Tatalović, direktorka Gradskog muzeja i galerije u izjavi za TV Boka.
Pomorski kapetan Miroslav Štumberger je 1955. godine otvorio zanimljiv muzej u svojoj kući.
Miroslav Štumberger
Štumbergerov dom imao je zbirku vrijednosti koju ima mali broj muzeja u Crnoj Gori: dvije ikone iz poznate bokeljske ikonopisačke porodice Rafailović-Dimitrijević, makete brodova, amfore, djelove namještaja i posuđa, vrata podmornice “Nebojša” čije je kapetan bio.
U vrijednoj ostavštini je bilo preko 700 naslova među kojima i desetak neprocjenjive vrijednosti. U njegovoj biblioteci bila je Enciklopedija Britanika iz 1788. godine, Familijarna engleska Biblija iz 1548, Napoleonov Kodeks iz 1806, Astronomija i osnovi geometrije iz 1604. godine i još mnoge.
Anketni odbor koji je formirala SO Herceg Novi prije deset godina je, nakon dvogodišnjeg rada, utvrdio je da se “zadužbinom Miroslava Štumbergera u posljednjih 15 godina nesavjesno gazdovalo, da je objekat zapušten, ruiniran i više puta pokraden tako da sa aspekta muzejskih vrijednosti skoro da i ne postoji. Kompletna informacija o nađenom stanju je tom prilikom dostavljena državnom tužiocu na ocjenu. Tada je popisano 500 eksponata, ali među njima nisu najvrednije knjige, kao što je Enciklopedija Britanika. Iako je policija sprovela istragu umjetnički, ali materijalno najvrednije eksponati nisu nikada pronađeni.
Miroslav Štumberger je rođen 02. 7. 1892. u Sloveniji u Brežicama.Vojno-pomorsku akademiju je završio u Puli i službu nastavio kao pomorski oficir u vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Bio je prvi komandat podmornice “Nebojša”. Kao kapetan bojnog broda i komandant južnog Vojno-pomorskog sektora sa sjedištem u Kumboru, Miroslav Štumberger je 1937. godine u 45. godini života penzionisan.
Gradnja podvodnog kabla od Peskare do Tivta trebalo bi da počne danas, piše podgorička Pobjeda.
U toku je priprema gradilišta za kabl, konvertorsku i trafostanicu na samoj plaži Vilađo Alcione, u neposrednoj blizini ušća rječice Foso Valelunga u Jadransko more.
U Crnoj Gori, prema DUP-u, dalekovod skoro u potpunosti zaobilazi Nacionalni park Lovćen, dok će se kroz Nacionalni park Durmitor koristiti postojeća trasa. Nakon javne rasprave, usvojene su sugestije građana da se lokacija za konvertorsko postrojenje i trafostanicu, koja će koštati 20 miliona eura, pomjeri 400 metara od naseljenog područja u Lastvi Grbaljskoj.
Podmorski kabl će, kako je i ranije predviđeno, ići zapadnom stranom rta Jaz, a silazak u more će, zbog tehničkih nemogućnosti na strmom krševitom dijelu, biti na istočnoj strani rta.
Prepreku početku gradnje kabla postavila je susjedna Hrvatska, koja nije dala odobrenje za prolaz kroz njene terotorijalne vode. Pregovori sa Hrvatskom trajali su do 26. septembra prošle godine, kad je dogovorena alternativna trasa, koja umjesto 128 u hrvatski epikontinentalni pojas ulazi 12 kilometara.
Hrvatska je uslovila trasu zahtjevom da se, u slučaju otkrića komercijalnih rezervi nafte i gasa kabl treba premjestiti o trošku Terne i da mora da zaobilazi granice budućih utvrđenih ležišta ugljovodonika.
Sporazum o uspostavljanju podmorske interkonekcije između Crne Gore i Italije potpisali su 23. novembra 2010. godine predstavnici crnogorske Vlade, Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i Terna. Ugovorom je predviđeno da se 40 godina od izgradnje kabla prihod dijeli tako što će Terni pripasti 80 odsto, a CGES-u 20 odsto. U gradnji kabla CGES učestvuje sa 20 odsto, s tim što je gro sredstava obezbijeđen kroz kreditne aranžmane sa Njemačkom razvojnom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj.
Prema grubim proračunima, promjena trase poskupiće gradnju do 100 miliona eura. Planirano je da posao bude završen 2017. godine.
Nakon isteka ugovorenog roka, o podjeli prihoda odlučiće vlade Crne Gore i Italije, čiji su bivši ministri ekonomije, Branko Vujović i Claudio Scajola još 2009. potpisali memorandum o ulaganju u energetiku, vrijedan između četiri i pet milijardi eura. Crnogorska i italijanska Vlada su u julu 2011. godine usvojile detaljni urbanistički plan (DUO) za koridor podmorskog kabla od Peskare do Tivta od 500 kilovolti. U Crnoj Gori će se graditi i dalekovod od 400 kilovolti od Tivta do Pljevalja, koji će koštati 100 miliona eura.
Terna je dokapitalizovala CGES sa 34 miliona eura, tako da je vlasnik 22 odsto akcija, dok Crna Gora ima 55 odsto udjela u toj kompaniji.
Sonia Vasquez Marquez (25) iz Galicije u Španjolskoj i Ewelina Bilinska(27) iz Malopoljskog vojvodstva u Poljskoj godinu dana bit će stanovnice otoka Murtera. Riječ je o volenterkama koje na otoku borave od 7. januara u sklopu projekta Europske volonterske službe “More je život 4”.
Nastavak je to prethodno uspješno provedenih projekata “More je život 1, 2, 3”. Provodi ga Udruga Argonauta, a odvijat će se u Edukacijskom centru za održivi razvoj otoka i priobalja u Murteru. Glavne teme projekta su edukacija za prirodu i okoliš, aktivno građanstvo i kreativnost mladih. Cilj im je nastaviti podizati svijest lokalne zajednice i šire javnosti o važnosti održivog razvoja i neiskorištenih lokalnih resursa, te proširiti utjecaj Edukacijskog centra za održivi razvoj.
Volonterke će biti angažirane u mnogim aktivnostima koje provodi udruga, poput edukacije djece i mladih o pitanjima prirode i okoliša. Uz to će učiti hrvatski jezik, promovirati kulturu zemalja iz kojih dolaze te približiti mladima mogućnosti u Europskoj volonterskoj službi.
Pomagat će, također, u dnevnim aktivnostima Edukacijskog centra u ljetnoj sezoni, kreirati edukativne i kreativne radionice za djecu, pomagati u promotivnim i administrativnim poslovima u organizaciji. Sudjelovat će i u pripremi i provedbi razmjena mladih, lokalnih volonterskih akcija i razviti svoj osobni projekt.
Udruga Argonauta time se nada uspostaviti snažnu vezu u civilnom sektoru između Hrvatske, Poljske i Španjolske te motivirati mlade ljude da se aktivnije uključe u aktivnosti civilnog društva na otoku i šire.
Lokalna zajednica otoka Murtera provedbom projekta bit će bolje informirana o europskom Erasmus+ programu preko kojeg Europska unija financira čitav prijekt.
Iz “Regent Porto Montenegro” hotela juče su saopštili da se svakog petka u vremenu od 20.30 do 00.30 sati u njehovom klasičnom Library Bar-u održavaju džez večeri.
“Topli tonovi džeza podgoričkog sastava “MP Trio”, ušuškana atmosfera i pucketanje vatre iz kamina predstavljaju odličnu ideju za kraj radne nedjelje, odnosno dobru uvertiru za nastupajući vikend.
Ljubitelji džeza i izuzetne usluge mogu uživati u velikom izboru pića i koktela koji se svakog petka nude po promotivnim cijenama, kao i gratis đakonijama sa švedskog stola.”- kazala je PR menaderka “Regenta” Elena Ljiljanić.
Milosavljević postao član uduženja “Les Clefs d’Or”
Glavni konsierž hotela “Regent Porto Montenegro” iz Tivta, Predrag Milosavljević, postao je član mađarske podružnice prestižnog globalnog udruženja “Les Clefs d’Or” (Zlatni ključevi). Milosavljević je jedini član ovog renomiranog udruženja iz Crne Gore i regiona.
Predrag Milosavljević
Organizacija ‘Les Clefs d’Or’ registrovana je pod imenom “Union Internationale des Concierges d’Hôtels” (međunarodna asocijacija konsierža), ali prepoznatljiva pod imenom “Les Clefs d’Or” (Zlatni ključevi) i predstavlja međunarodnu mrežu profesionalnih hotelskih konsierža.
Prva asocijacija ovog tipa osnovana je 1929. godine u Parizu od strane Pierre Quentin-a, konsierža hotela Ambassador u Parizu i 10 ostalih konsierža koji su uvidjeli da bi udruživanjem mogli da unaprijede sopstvene usluge. Ovo udruženje je 1952. preraslo u evropsku asocijaciju koju je osnovalo 9 evropskih zemalja; 1953. godine usvojen je logo ‘Zlatni ključevi’ koji od tada predstavlja sinonim usluge na najvišem nivou. Tokom godina, konsierži iz ostalih zemalja primani su u članstvo da bi 1972. godine ova asocijacija dobila globalnu dimenziju. Danas asocijacija broji oko 4.000 članova iz preko 50 zemalja svijeta.
Politički direktor u crnogorskom ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija (MVP) Vladimir Radulović izjavio je u srijedu da su Crna Gora i Hrvatska već usuglasile dokumente o statusu Prevlake, te da su pregovori uoči odlaska pred Međunarodni sud pravde (ICJ) u završnoj fazi.
“Crna Gora i Hrvatska su usuglasile dokumente koji se tiču statusa Prevlake i njihovi pregovori su u završnoj fazi, prije nego što se nađu pred Međunarodnim sudom pravde”, kazao je Radulović Televiziji Crne Gore.
Po njegovim riječima svi ti dokumenti će najprije ići na verifikaciju u nacionalne parlamente dviju država gdje bi trebali dobiti “zeleno svjetlo” za daljnju proceduru pred Međunarodnim sudom pravde.
Prevlaka
Iz hrvatskog ministarstva vanjskih i europskih poslova u srijedu su saopštili da je Hrvatska strana Crnoj Gori uputila neslužbeni, ekspertni prijedlog posebnog sporazuma kojim bi se dvije države zajednički obratile Međunarodnom sudu i zatražile da Sud utvrdi granicu na kopnu i na moru između dviju država.
“Do sada još nismo dobili odgovor crnogorske strane i očekujemo nastavak razgovora na tu temu”, kažu u MVEP-u.
Evropski parlamentarci su u utorak u Strasbourgu pohvalili napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima za prijem u EU, ali su i sugerirali da ona mora što prije riješiti pitanje svojih granica, osobito one sa Hrvatskom. U crnogorskoj oporbi strahuju da bi zbog toga Hrvatska mogla blokirati pregovore Crne Gore s EU-om.
Sarajevski kantautor Kemal Monteno umro je u 66. godini u srijedu ujutro u bolnici Rebro, potvrdila je izdavačka kuća Croatia Records.
Rođen je 17. septembra 1948. u Sarajevu, a posljednjih petnaestak godina živio je u Zagrebu.
Njegov otac bio je talijanski vojnik koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata došao u Sarajevo i zaljubio se u Kemalovu majku, a zbog te je ljubavi odlučio ostati u novoj domovini.
Zbog talijanskog prezimena otac je želio da sin ima bosansko ime, a upravo ta bosansko-talijanska podjela osim u nazivu utjecala je i na Montenov stvaralački rad. S mediteranskim štihom i bosanskom dušom koju je unio u svoje pjesme, Monteno je stvorio svoj glazbeni izričaj koji ga je pratio tijekom više od 40 godina karijere, stoji u njegovom životopisu.
Ljubavne pjesme bile su njegov nepresušan izvor i njegova iskrena ispovijed u kojoj je opisivao životne situacije u kojima su se našli on ili njemu bliski ljudi. Ljubavnu priču svojih roditelja opjevao je tek u pjesmi Šta je život, po kojoj je nazvao svoj zadnji album. U svojim šansonama se rijetko ponavljao, a svoj vrhunski kantautorski rukopis dokazivao je vještim pretapanjem ljubavnog motiva u jednostavan izraz s mediteranskim šarmom talijanske kancone.
Karijeru započeo s pjesmom Lidija i osvojio prvu nagradu
Svoju bogatu glazbenu karijeru počeo je u drugoj polovici 60-ih, točnije 1967. godine nastupom na festivalu Vaš šlager sezone s pjesmom Lidija koja je osvojila prvu nagradu. Već nakon prvog nastupa bilo je jasno da je publika, osobito njen ženski dio, dobila novog miljenika. Ovom festivalu Monteno je ostao vjeran i idućih godina, a za njega je napisao neke od svojih najljepših šansona poput Zemljo moja (1977.) i Sarajevo, ljubavi moja (1976.) koju je otpjevao na 10. jubilarnom Šlageru sezone.
Pjesma je postala svojevrsna himna njegovom rodnom gradu i bila je nezaobilazan dio njegovog repertoara.
Kemal Monteno je obilježio 70-e svojim brojnim antologijskim pjesmama Sviraj mi o njoj, Laž, Putovanja, Adrijana, a osim Šlagera sezone Montena se često moglo vidjeti na Opatijskom i Zagrebačkom festivalu na kojima je redovito osvajao nagrade publike i žirija, a njegovi albumi prodavani su u zlatnim i platinastim nakladama.
Njegov diskografski početak vezan je za 1973. kada je objavio album Muziko, ljubavi moja za tadašnji Jugoton. Na njemu se između ostalih hitova nalazi i pjesma Jedne noći u decembru, posvećena njegovoj ljubavi iz mladih dana, supruzi Branki.
Potom je uslijedio album Žene, žene objavljen 1975. s hitovima Uvijek ti, Pjesme zaljubljenika, Kratak je svaki tren te album Moje pjesme, moji snovi objavljen 1977. godine.
Kemal Monteno
Antologijska pjesma Nije htjela
Osamdesete započinje albumom Za svoju dušu na kojem se nalazi još jedna antologijska pjesma – Nije htjela.
Album Dolly Bell, nazvan po jednom od najpopularnijih filmova domaće kinematografije Sjećaš li se Dolly Bell objavio je 1982. godine, a samo godinu dana kasnije objavio je album Uvijek ti se vraćam.
Kompilaciju Moje najdraže pjesme (1985.) te albume Romantična priča (1986.) i Kako da te zaboravim (1987.) objavio je za izdavačku kuću Diskoton, a potom je uslijedila diskografska pauza koju prekida 1992. kompilacijom Pjesme zaljubljenika u izdanju Croatia Records.
Ratna događanja 90-ih zatekla su ga u Sarajevu iz kojeg u početku nije mogao izaći, a potom kao i ostali glazbenici i njegovi prijatelji nije htio izaći. U to vrijeme nije napisao niti jednu pjesmu, ali je otpjevao pjesmu Pismo prijatelju, autora Zlatana Arslanagića i Zlatana Fazlića koju ju publika preimenovala u Da ti roknu samo dvije.
Radilo se o staroj ljubavnoj pjesmi koju su spomenuta dvojica autora nadopisali, a video spot je snimljen na stepenicama ispred tada popularnog okupljališta, kavane Fis u koju su zalazili Davorin Popović, Mirza Delibašić te ostale poznate osobe iz Sarajeva.
Godine 1995. Monteno ipak prihvaća poziv brojnih zabrinutih kolega iz Zagreba, ponajprije Arsena Dedića i Gabi Novak i s obitelji seli u Zagreb. Te iste godine održao je koncerte u Lisinskom i to sedam dana za redom.
Godine 2000. Croatia Records objavljuje album Hvala svima (Kemo i prijatelji) na kojem se nalaze pjesme koje je otpjevao u duetu s Oliverom Dragojevićem, Arsenom Dedićem, Radom Šerbedžijom, grupom Crvena jabuka, Danijelom Martinović, Gabi Novak, Fuadom Backovićem, Terezom Kesovijom i Borisom Novkovićem.
Iako se radi o njegovim najboljim pjesmama u kojima je svaki od navedenih pjevača dao svoj osobni štih, pjesma Ovako ne mogu dalje s Danijelom Martinović je polučila nevjerojatan uspjeh.
Kemal Monteno
Svaki njegov duet postao i hit
Kemal Monteno bio je jedan od rijetkih izvođača koji se mogao pohvaliti da je gotovo svaki njegov duet postao i hit.
Napisao je brojne pjesme i za svoje kolege Arsena Dedića, Zdravka Čolića, Olivera Dragojevića, Terezu Kesoviju, Gabi Novak, Nedu Ukraden, Dražena Žerića i mnoge druge, a često su upravo njegove pjesme bile zaslužne za uspjeh njegovih kolega.
Sredinom devedesetih nastupao je na Radijskom festivalu, a potom i na Festivalu dalmatinske šansone u Šibeniku. Na Melodijama Mostara 2003. nastupio s Paulom Jusić i pjesmom Nakon toliko godina koja je osvojila Grand prix, a ista je na 10. festivalu melodije Mostara proglašena „Pjesmom desetljeća“. Njegov sljedeći album Dunje i kolači nazvan je prema pjesmi koju je otpjevao s tada popularnom grupom Divas objavljen je 2004. godine.
Koncertom pod nazivom Kemo u Lisinskom, nakon deset godina vratio se u zagrebački glazbeni hram, a oduševljena publika pjevala je s njim od prve do zadnje pjesme.
Krajem 2012. u sarajevskoj Zetri obilježio je više od 40 godina karijere, a na koncertu uz njega su nastupali Goran Bregović, Zdravko Čolić, Oliver Dragojević, Dino Merlin, Severina, Dražen Žerić Žera, Rade Šerbedžija i Hanka Paldum.
Njegov zadnji studijski album Šta je život na tržištu je od 2013., a pjesme Jesen je, Malo mir, malo rat uz naslovnu pjesmu koja se gotovo odmah nametnula kao hit i dalje su dio radijskog i tv etera.
Marina Porto Montenegro iz Tivta dobitnik je prestižnog godišnjeg priznanja u kategoriji “Najbolja marina za superjahte” koju dodjeljuje britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA).
Nagrada je uručena direktoru marine Tony Browne-u na Sajmu nautike u Londonu koji je završen 18.januara, na svečanoj ceremoniji Yacht Harbour asocijacije.
Drugu godinu za redom, nagrada se dodjeljuje marinama koje posjeduju akreditaciju “Zlatna sidra”, a vlasnici plovila i zakupci vezova glasaju u kategorijama: britanska marina na obali, UK ostrvska marina, internacinalna marina i marina za superjahte.Praksa dodjeljivanja “Zlatnog sidra” podrazumijeva kategorizaciju od jednog do pet zlatnih sidara, pri čemu je “Pet zlatnih sidara” nagrada najvišeg ranga, te obilježje izvanrednog uspjeha u svim segmentima rada marine, što marina Porto Montenegro opravdava od 2011. godine.”- kazao je danas tim povodom PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.
Tivatska marina već sada može primiti jahte duge do 180 metara kakva je najveća jahta na svijetu “Azam”, a ovog ljeta u junu i julu će Porto Montenegro biti domaćin dva najprestižnija događaja u svijetu industrije, dizajna, upravljanja i vlasništva nad takvim velikim jahtama – manifestacija “Superyacht Rendezvous”, odnosno “Superyacht Owner` s Summit“. Do ljeta će biti i potpunosti završena i druga faza širenja marine koja će tada raspolagati sa više od 450 vezova.
Tony Browne – sa nagradom
“Priznanje “Najbolja marina za superjahte 2015” koje smo dobili predstavlja odličnu satisfakciju za početak kalendarske godine, koja će marini Porto Montenegro donijeti nove izazove. Prvenstveno želim da zahvalim na svakom pojedinačnom glasu naših korisnika, vlasnika jahti i kapetana – svaki od njih je neprocjenjiva podrška u našem razvoju. Ova nagrada odraz je predanog rada i posvećenosti kompletnog tima Porto Montenegra, koji se trudi da zadovolji najviši nivo kvaliteta i usluge.” istakao je director tivatske marine Tony Browne, kome je nagradu uručila Sarah Hanna, predstavnica TYHA-e.
Britanska Yacht Harbour Asocijacija TYHA osnovana je kako bi na najefikasniji mogući način podržala razvoj nautičke industrije u svijetu. Cilj asocijacije je da nautičarima obezbijedi i preporuči marine najvišeg kvaliteta, u kojima će se razvijati i dobiti najviši nivo usluge.
Nagrada “Zlatno sidro”, u svojoj osnovi je volonterski program fokusiran na usluge u marini, te na obezbjeđivanje kvalitetne usluge veza za svakog vlasnika broda. Nagrada je ustanovljena prije 25 godina i temelji se na kodeksu Yacht Harbour Asocijacije – kodeksu koji je usmjeren na uslugu, dizajn, izgradnju i operativnost marina.
