Slovenski avanturist, Igor Stropnik je nakon što je prejedrio Jadran od Slovenije do Albanije u Laseru 2 i došao do Nordkappa u malom gumenom katamaranu, na Jadranu je prejedrio 400 kilometara s jedrilicom od samo 2.3 metra.
NVO „Generalni Konzulat SFRJ“ slavi Dan SFRJ
U organizaciji NVO Generalni Konzulat SFRJ iz Tivta, Dan Republike SFRJ, 29. novembar, i 71. godišnjice Drugog zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu, biće i ove godine tradicionalno obilježen, kazao je za naš portal generalni konzul SFRJ, Marko Perković.
Na prostoru čitave Crne Gore biće organizovane razne tematske proslave i žurke sa elementima koji simbolišu SFRJ.
„Program će biti upriličen u Kotoru, Shopping centar Kamelija od 19 sati 29. novembra – subota.. Predviđen je izabor druga i drugarice grada Kotora, mini modna revija, recitacije, sve ono što nas podsjeća na tu prelijepu zemlju, i kako smo nekada bili srećni na taj dan“ – kazao je Perković.
On je kazao da će “delegacija” iz Crne Gore učestvovati na centralnoj proslavi u mjestu rođenja Jugoslavije, u Jajcu – BiH, koja će biti organizovana 28 novembra.
Promocija fotomonografije u Đurićima
Fotomonografija „Hrvatski vjerski objekti u Boki Kotorskoj“, autora Frana Ercegovića biće promovisana u crkvi Sv. Ane u Đurićima – Kamenari, u četvrtak 27.novembra u 17 sati.
Kroz fotomonografiju na 170 strana prikazani su vjerski objekti na teritoriji Boke Kotorske.
Izdavač je NVO „Zaliv hrvatskih svetaca“ iz Jošice, Kamenari.
Projekat je realizovan sredstvima Fonda za ostvarivanje manjiskih prava Crne Gore.
Predstava – Derviš i smrt
Predstava „Derviš i smrt“, prema istoimenom romanu Meše Selimovića, Beogardskog dramskog pozorišta biće odigrana u četvrtak, 27. novembra u dvorani “Park”, Herceg – Novi, sa početkom u 20 sati .
O predstavi režiser Slobodan Ćustić kaže „Mogao bih da kažem, kao i svaka budala: da se nije desilo to što se desilo, moj život bi bio drukčiji. Čovjek je proklet, i žali za svim putevima kojima nije prošao. Kakvo sam ja svjetlo ? Čime sam prosvijetljen ? Znanjem ? Višom poukom ? Čistim srcem ? Pravim putem ? Nesumnjanjem ?
Sve je došlo u pitanje… Sve spada s mene, i ostaje ono što je bilo prije svega, gola koža i go čovjek… “
U Mešinom romanu Derviš i smrt pronašao sam nešto što me je već posle prve pročitane stranice zaustavilo. Snažan prikaz najveće čovekove muke – sumnje. Sumnja u sve i dilema oko svega su neiscrpni bunar duhovnosti i neispitanih tajni ljudske duše kojom se Meša bavi. Osnovni motiv nastajanja ove predstave je moja duboka fascinacija neponovljivim načinom na koji to radi. Njegova izjava u romanu „Ja nemam dva srca, Jedno za ljubav, drugo za mržnju” je nešto najhrabrije, najčasnije i najveličanstvenije što može reći jedan čovek.
Rekonstrukcija Lido Mara nakon samo četri godine
Jedan od najreprezentativnijih objekata u sklopu luksuznog nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu, impoznatni 64-metarski otvoreni bazen Lido Mar, zbog propusta prilikom izgradnje biće rekonstruisan.
Konstrukcija bazenske školjke počela je da se bukvalno raspada, zbog čega je Porto Montenegro bio prinuđen da pokrene obiman i skup postupak rekonstrukcije, ovog višemilijonskog objekta sagrađenog prije četri godine.
Lido Mar izgradila je 2011 podgorička firma „Cijevna komerc“ na osnovi koju je činila operativna obala nekadašnjeg Arsenalovog sinhrolifta – tehničkog objekta za podizanje iz mora na obalu radi remonta, brodova i podmornica teških do 1.000 tona.
Operativa hidrograđevinske firme „Yu Briv“ iz Kotora uklonila je ovih dana šest velikih kanarskih palmi posađenih okolo bazena kao i vrijednu veliku skulpturu španskog umjetnika Haimea Plense kojom je Lido Mar bio dekorisan, a počelo je i lomljenje površinskog sloja betona oko bazena. Čitav posao obnove koji će Porto Montenegro koštati više miliona eura, trebalo bi da bude okončan do početka naredne ljetnje turističke sezone, kada bi Lido Mar u novom ruhu, trebalo da ponovno bude spreman za goste.
„Od prvog dana korišćenja novog objekta, vršena su periodična posmatranja stare konstrukcije sinhrolifta, odnosno platformi na bočnim stranama bazena Lido Mar, te je, nakon posljednje inspekcije, uočeno da su djelovi stare konstrukcije, bočne platforme širine 577 centimetara, izgradjene 1981 godine, u takvom stanju da se zbog visokog stepena korozije i raspadanja betona i armature moraju ukloniti i zamijeniti novom konstrukcijom, koja u oblikovnom smislu i gabaritima neće odstupati od postojećih platformi.Trenutno se izvode radovi na uklanjanju mobilijara, zelenila, i podnih obloga, kao i obloga na stranicama konstrukcije, a u toku je revizija elaborata za rušenje, nakon čega ćemo podnijeti zahtjev za dobijanje dozvole za rušenje spornih djelova stare konstrukcije.”- kazali su iz kompaniji Porto Montenegro.
Kompleks Lido Mar sa 64 metra dugim bazenom, koji je dizajnirao britanski arhitekta Ričard Hajel Evans, prepoznat je kao zaštitni znak Porto Montenegra i Tivta, a krasio je naslovne strane brojnih međunarodnih magazina o putovanjima. Nekoliko puta je, od strane uglednih publikacija, uvrštavan u redove najljepših bazena svijeta, kao i najzanimljivijih turističkih atrakcija. Njegovu osam metara visoku skulpturu pod nazivom „8 mogućnosti“ dekorisao je španski umjetnik Haime Plensa, čiji radovi krase neke od najčuvenijih javnih površina u svijetu.
Ovaj kompleks izgrađen je 2011 godine. Iako tada važeća Studija lokacije „Arsenal“ nije predviđala takav sadržaj na ovoj lokaciji, pa je legalizovan kao zvanično „privremeni objekat u pojasu morskog dobra“, na isti način na koji se dobijaju papiri za postavljanje frižidera za sladoled i aparata za kokice na crnogorskim plažama.
Lido Mar kojeg su u ljeto 2011 zvanično otvorili tadašnji premijer Igor Lukšić i vlasnik Port Montenegra Piter Mank, naknadnim izmjenama Studije lokacije „Arsenal“ iz 2013, ucrtan je u plansku dokumentaciju i pretvoren u stalni objekat. Ipak, zbog nekavalitetno izvedenih radova, bazen se raspao nakon samo tri godine i potvrdio opravdanost svoje prve zvanične klasifikacije kao „privremenog objekta“.
Iz Porto Montenegra međutim, tvrde da je „predmetni objekat projektovan i izveden u potpunosti prema Urbanističko-tehničkim uslovima, projektantskoj regulativi i propisima” i obećavaju da će sve biti ubrzo opet sređeno, ali ne pominju koliko će ih to koštati.
“Lido Mar će ponovo biti operativan od sljedeće sezone, kada će u svom novom sjaju, dočekati nove goste nautičkog naselja Porto Montenegro, ali i brojne turiste iz čitavog svijeta.”-poručili su iz kompanije Pitera Manka.
Škola samoodrane za dame
Opština Tivat, Centar za socijalni rad za opštine Kotor,Tivat i Budva, Uprava policije i Odjeljenje bezbjednosti Tivat povodom kampanje obilježavanja Dana borbe protiv nasilja nad ženama što se obiljeđžava 25.novembra, pripremili su posebnu publikaciju –Informator, želeći doprinijeti aktivnostima usmjerenim ka prevenciji i suzbijanju nasilju u porodici, informisati žrtve o njihovim pravima i podstaći ih da nasilje prijave.
„Posebni cilj kampanje je podizanje svijesti o nasilju koje predstavlja svako ugrožavanje -fizičko,psihičko,seksualno ili ekonomsko, zatim informacije o obavezama institucija da pružaju zaštitu žrtvama nasilja i samim tim sticanje povjerenja žrtve u efikasnost institucija i prevazilaženje straha i patrujahalnog shvatanja porodičnih odnosa kao nečega u šta se ne treba miješati.”- kazala je mr Darka Ognjanović, koordinatorka u Opštini Tivat.
Ona je istakla da lokaln uprava najmanjeg bokeljskog grada već treći put organizuje aktivnosti vezane za podizanje svijesti građana o Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, i posebno Protokolu o postupanju institucija u slučajevima nasilja u porodici. Osim toga, u saradnji sa Aikido klubom Tivat, Opština je i ove godine pripremila prezentaciju “Škole samoodbrane za žene” koja će se održati u sali za fizičko Srednje mješovite škole Tivat 26.novembra.
“Nakon prezentacije u Trening centru AIKIDO, Opština Tivat organizuje besplatnu školu samoodbrane za žene za sve građanke Tivta koje žele naučiti osnove tehnike saoodbrane, a početak je planiran za 10. decembar Međunarodni dan ljudskih prava.”- istakla je Ognjanović.
Regata papirnih i modela brodova
Pobjednik Regate papirnih i modela brodova, koja je tokom vikenda održana u nautičkom centru Porto Montenegro, je Alec Gellatey Smith.
Zbog nedostatka vjetra u akvatorijumu Porto Montenegra, ispred mula 1, za pobjednika je izabrana jedrilica koja je, po mišljenju žirija, najpravljena sa najviše truda.
U konkurenciji su se našle kreativne jedrilice od papira i drveta do pola metra, koje su i djeca i odrasli pažljivo pravili za ovo takmičenje. Što se regate modela tiče, nisu postojala neka striktna pravila, i u njoj su mogli učestvovati svi modeli plovila koji su članovi Jahting kluba Porto Montenegro, ali i svi građani Tivta sami izradili, u skladu sa instrukcijama.
Organizator ove neobične manifestacije, koja se održala po četvrti put, je Jahting klub Porto Montenegro, a zbog velike zainteresovanosti predstasvnici Kluba u skorije vrijeme najavljuju još jedan sličan događaj.
Gliserom od Bara do Barija za 90 minuta
Bar
Povodom jubileja, pola vijeka uspostavljanja brodske linije Bar-Bari, narednog proljeća, između ostalog, planira se i postavljanje brzinskog rekorda u prelasku sa jedne strane Jadrana na drugu. U maju naredne godine za ovo će biti zadužen danski pomorski trkač Jan Jorgensen, koji će pokušati da gliserom „RIB”, konstrukcije „Rejven”, preplovi Jadran od Barija do Bara za 90 minuta. U gliseru će, pored njega, biti i njegov zastupnik za Jadran Marko Raičević.
Inicijatori ovog poduhvata su aktivisti NVO „Mediteranski centar fotografije” (MCF) iz Bara, koji su za ovaj spektakularan događaj već dobili podršku aktera pomorske privrede grada. Jedan, od ukupno 16 dosad proizvedenih superbrzih „Rejvena”, nalazi se u barskoj marini na vezu, a prema protokolu koji su potpisali Raičević i MCF, dostupan je za potrebe svih ekoloških, spasilačkih i promotivnih akcija u Baru.
Predsjednik MCF Anto Baković kaže da im je želja da se dostojno obilježi 50 godina otkako je legendarni prvi „Svetac” počeo da saobraća na pomorskoj liniji Bar-Bari-Bar, te da smatra da je organizacija postavljanja repernog brzinskog rekorda na ovoj relaciji prava stvar. – Jorgensen je ovakvim brodom prije deset godina postavio brzinski rekord na relaciji Oslo-Kopenhagen, a tih 265 nautičkih milja između glavnih gradova Norveške i Danske je po otvorenom moru „Rejvenom” prevalio za pet sati i 32 minuta. Raduje nas što je jedan tako renomirani svjetski sportista prihvatio da sa svojim timom bude učesnik ovog projekta – kaže Baković.
Prema njegovim riječima projekat su već zvanično podržali AD „Barska plovidba”, AD „Marina”, Lučka kapetanija i Opština. Na čelu organizacionog odbora biće predsjednik Opštine dr Zoran Srzentić.
„Rejven”, što na engleskom jeziku znači gavran, danas je, prema prodacima proizvođača, najbrži trkački čamac u ovom dijelu Mediterana. Sagrađen je u brodogradilištu „Raven RIB” u Danskoj, a dizajner je Jorgensen. Dug devet metara, bez motora, težak 900 kilograma, namjenski je projektovan za trke, a postiže nevjerovatnu maksimalnu brzinu od 90 čvorova, uz pomoć dva Mercury Racing Verado motora od po 350 KS, zapremine 2,8 litara. Njihov specifikum je da im je odnos snage i težine ispod jedan, s obzirom da teže po 320 kilograma. Korito „Rejvena” je od kevlara, što takođe nije uobičajeno za RIB-ove koji su skoro svi od stakloplastike. Zbog velike brzine sve komande su mu duplirane, jer pilot na dužim relacijama, poput „transjadranske”, obavezno mora imati navigatora.
Prema riječima Raičevića, isplovljavanje iz Barija bilo bi u ranim jutarnjim satima, a pretpostavke su da bi za najviše 90 minuta stigli do Gata 5 barske luke, gdje se pola vijeka vežu feriboti koji saobraćaju na ovoj liniji.
Prenos trke moći će da se gleda na velikom videobimu koji biti instaliran kod Putničkog terminala barske luke. Tačan datum juriša na rekord još nije određen, a očekuje se da to bude u maju 2015. godine, od Pulje do Bara, na trasi dugoj 153 nautičke milje.
Tajno brdo ponovo pristupačno – Nakon gotovo vijek i po
Članovi Sekcije za markacije i vodičku službu Planinarskog kluba „Subra“ završili su posao na markiranju prilaza do Tajnog brda (490 m), uzvišenja koje dominira nad selom Kameno i hercegnovskim zaleđem uopšte.
Tajno brdo je proteklih vijek i po predstavljalo značajni utvrđeni vojni položaj. Nakon 1869, odnosno Krivošijskog ustanka, austrougarska vojska zaposjela je ovu isturenu kotu, a vojna upotreba se od tada protegla sve do 1999. godine, kada je mjesto koristila vojska SRJ u toku NATO bombardovanja. Danas se na vrhu nalaze ostaci bistijerne, vojnih položaja, zaklona i zgrada, a sve to iz različitih vremenskih razdoblja.
Značajno je napomenuti da Tajno brdo ima i daleko stariju vojnu ulogu, a najpoznatiji događaj je Kotobiljska bitka, kada su 30. septembra 1687. godine domaći ustanici i Crnogorci iz zasjede sa Tajnog brda i okolnih vrhova napali i teško porazili tursku vojsku i na taj način napravili prekretnicu u borbi za oslobođenje Herceg Novog.
Markiranje staze do vrha i postavljanje natpisa jedna je od više etapa u radovima koji imaju za cilj da Tajno brdo postane lokalna turistička atrakcija. Prve koraka napravila je još prošle godine MZ Kameno – Žlijebi, čijim zalaganjem je raščišćen od vegetacije austrougarski pristupni pješački put. Počinje od starog puta Meljine – Kameno i uz 8 serpentina izlazi na vrh.
Tajno brdo nudi atraktivan spoj istorije i prirode, pa je za očekivati da će vremenom ovo mjesto biti sve posjećenije, pogotovo što se sa vrha pruža jedan od najboljih pogleda na ulaz u Boku Kotorsku.
Ribolovci u potrazi za avanturom dolaze na Jadran
Sportskom i ribolovnom turizmu s naše strane Jadrana odnedavno je otvorena potpuno nova perspektiva. Višemjesečna akcija sportskog ribolovnog kluba “Big Game Croatia” iz Splita urodila je plodom i tako, kažu u klubu, ispravila neke propuste iz pretpristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom. Isposlovali su promjene odredbi koje reguliraju sportski lov na tune, vodeći računa da to ne ugrozi opstanak i staništa ribe. Sportski ribolovci i turisti s odgovarajućom dozvolom sada će moći isploviti u big game ribolov u razdoblju od 15. juna do 15. oktobra, dakle, ne samo u okviru uobičajenih nadmetanja, ali uz striktno poštovanje razrađenih pravila koja razlikuju ovu vrstu ribolova od krivolova.
Ministarstvo poljoprivrede, nadležno i za pitanja ribarstva, podržalo je posebnim rješenjem “Sportski lov na trofeje”. Tako se, naime, zove četveromjesečni lov riba minimalne težine od 100 kilograma. To se odnosi na tunu, dok iglan i iglun ovise o dužini. I, ako baš hoćete, odnosi se i na goste bogatog džepa, koji sebi to mogu priuštiti – govori nam Boris Županović, predsjednik kluba “Big Game Croatia”, odnedavno i prvi hrvatski izbornik reprezentacije u big game ribolovu, koja će u veljači 2015. premijerno predstavljati Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u Angoli.
Naime, dosad takva vrsta ribolova nije bila moguća izvan u pravilu trodnevnih nadmetanja, iako populacija tune u Jadranu nije ugrožena, štoviše, smatra se da njezina brojnost već ugrožava staništa srdele.
Budući da su postojeća big game natjecanja postala sve popularnija, od onih najstarijih u Jezerima (Murter) i Vodicama, te sada u Omišlju i Slanom, pa do najprepoznatljivijeg i najvećeg natjecanja stranih i domaćih gostiju – onoga u Komiži, koje organizira upravo klub “Big Game Croatia”, trebalo je iznaći novu formulu koja bi zadovoljila sve zaljubljenike u ribolov i nadmetanje s velikom “ribetinom”, negdje na tragu radnje romana “Starac i more” Ernesta Hemingwaya. Dakako, uz bitnu razliku u opremi i propisanoj ribolovnoj kvoti.
Kako u Hrvatskoj, zbog brojnih izmjena i ukidanja rekreacijskog ribolova, sada raspolažete samo s mogućnošću dobivanja dviju dozvola, nastao je problem. Ili možete biti profesionalni ribar s dozvolom za gospodarski ribolov ili možete biti vlasnik dozvole za sportski ribolov kao član nekog od sportskih klubova.
Ali s ograničenjima što se samog izlova tiče, jer kvota tune, koja je itekako mala, dozvoljena je samo na natjecanjima, pa je trebalo pronaći rješenje kako omogućiti “borbu” s velikom ribom. Jer lov velikih pučinskih riba sanja svaki strastveni ribolovac, i izvan natjecanja – kaže Županović.
Sve više turista pohodi jadranski akvatorij upravo radi ribolova. Kako smo omiljena destinacija brojnih nautičara, koji osim obilaska prekrasnih otoka žele i avanturistički doživljaj, privukao ih je i ribolov na velike trofeje. Sada im se to treba i omogućiti, da se zna tko brod iznajmljuje, tko ima pravo loviti i izvući velike ribe na brod. Naime, upravo je kontrola izlova dosad bila najslabija karika čitave priče – pojašnjava Županović.
Naime, dosad je izvlačenje ulovljene tune izvan službenih nadmetanja bio – krivolov. A sada je stvoren sustav koji će svaku ribu verificirati od strane ribarskih inspekcija, dok su ribolovci obvezni pustiti svaku tunu ispod normirane težine. Ulov se prijavljuje SMS porukama, a ribolovci su dužni napraviti i videozapis izvlačenja ribe na brod. Ako nema snimke, ne smije biti ni ulova, tj. riba se mora vratiti u more.
Uspjeli smo realizirati praćenje svih ulova, od kačenja riba na udicu do vađenja i dolaska na kopnu, u duhu pravog sportskog fair play nadmetanja – ističe Županović, posebno zahvaljujući svima koji su sudjelovali u ovom projektu, od članova splitskog kluba, ribarskih inspekcija, djelatnika ministarstava, članova drugih klubova, sudaca…
Dakle, Hrvatska uskoro može postati turistička destinacija i za one koji su spremni izdvojiti velik novac za svoje “lovačke gušte”, koje su dosad ostvarivali u nekim drugim državama.
A to znači da bi epitet big game destinacije mogla ponijeti i još neka mjesta u priobalju, osim Komiže, Jezera, Vodica, Slanog ili Omišlja…
