H. Novi – Održan Peti kup rombuna u sportskom ribolovu

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

U sklopu obilježavanja Dana oslobođenja Herceg Novog, proteklog vikenda održan je peti Kup rombuna u sportskom ribolovu na moru, koji je od ove godine memorijalan u znak sjećanja na nedavno preminulog dugogodišnjeg predsjednika KSR “Igalo” i člana Upravnog odbora Saveza, Milovana – Miška Vujičića, prenosi Radio Jadran.

Učestvovalo su 24 tročlane ekipe iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Crne Gore. Karakteristika ovog takmičenja je da se pored težine boduje i kvalitet ulovljene ribe, kao i mekušci.

Prvo mjesto osvojila je ekipa KSR Sipa iz Tivta u sastavu, Radovan Popović, Božidar Buzić i Milorad Vukašinović

Druga je bila ekipa KSR Delfin iz Budve. Treće mjesto osvojila je ekipa KSR Jugole Grakalić iz Herceg – Novog.Rombun

U pojedinačnom plasmanu najbolji takmičar bio je:

  1. Željko Dulović član KSR Jugole Gakalić
  2. Radovan Popović član KSR Sipa
  3. Dejan Beljkaš član KSR Delfin

Nagrada za najvećeg ulovljenog rombuna od 230 gr. pripala je Zvonku Radeviću iz Bara – KSR Pristan.

Nagrada za najveći težinski ulov pripala je takmičaru Željku Dulovići iz kluba KSR Jugole Grakalić sa ulovljeniih 3840 grama

Organizator ovog renomiranog međunarodnog takmičenja bio je klub “Igalo”, a generalni pokrovitelj Opština Herceg Novi.

Bar – Global Ports predstavio ponudu za turiste sa kruzera

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

U organizaciji kompanije Kontejnerski terminal i generalni tereti, koja je u većinskom vlasništvu turske firme Global Ports, u periodu od 2. do 23. oktobra, Bar je posjetio Steven Young, direktor lučkih operacija Carnival UK i predstavnik kruzing kompanija P&O Cruises and Cunard.

Carnival UK dio je grupe, koja objedinjuje devet različitih kruzing kompanija.

Kako bi predstavili moguću ponudu za turiste sa kruzera, za predstavnike Carnival UK organizovan je obilazak lokalnih atrakcija među kojima su se našli: Stari grad Bar, Stara Maslina, Dvor Kralja Nikole i centar grada. Gosti su takođe obišli i Stari grad Ulcinj, Kopakabana plažu i Adu Bojanu, a u saradnji sa kompanijom Plantaže, organizovan je i obilazak vinograda Plantaža i podruma Šipčanik.

“Iako Bar ima atraktivne lokacije koje se mogu predstaviti turistima sa kruzera, posebno interesovanje kod predstavnika Carnival UK izazvali su festivali koji promovišu lokalnu tradiciju, poput Maslinijade i Dana vina i ukljeve. Global Ports će nastaviti sa promovisanjem Bara kao nove destinacije i investicijama u infrastrukturu kako bi na kvalitetan način mogli da dočekujemo kruzere u narednom periodu. To će imati velikog efekta na lokalnu ekonomiju”, saopštila je Ceylan Erzi, direktor marketinga GPH.

Predstavnici Carnival UK sreli su se i sa predsjednikom opštine Bar, Zoranom Srzentićem, sa direktoricom Turističke organizacije Bar Nedom Ivanović, i generalnom direktoricom Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Željkom Radak Kukavičić.

Paralelno sa razvojem komercijalnih lučkih poslova koje obavlja, Global Ports koristi svoje iskustvo i razvijenu mrežu kontakata da barsku luku pozicionira i kao kruzing destinaciju.

Podsjećamo, Global Ports je najveći kruzing operator u svijetu. Trenutno upravlja sa osam komercijalnih i kruzing luka u Turskoj i van nje, uključujući luku u Barseloni (Creuers Del Barcelona), koja je vodeća evropska luka za kruzere. U lukama kojima upravlja, GPH godišnje usluži preko 4,2 miliona putnika kruzera.

Tivat – Građani sve više selektovano odlažu otpad

1
Tivat Sidro
Photo: Boka News

Od početka godine Komunalno predzeće Tivat sakupilo je i iz tog grada na deponiju Možura kod Ulcinja, odvezlo ukupno 7.900 tona komunalnog otpada. Istovremeno, sakupljeno je i odnešeno 2.200 tona biorazgradivog, odnosno zelenog otpada, te 904 tona građevinskog otpada.

Što se sekundarnih sirovina tiče, tivatski komunalci su ove godine sakupili ukupno 194 tone kartona, papira i PET ambalaže. Zabilježen je i značajan porast količina primarno selektovane čvrste plastike od nevjerovatnih 17 tona u odnosu na lani, što potvrđuje da Tivćani sve više pažnje obraću na selektovano odlaganje otpada iz domaćinstava, koristeći pri tome činjenicu da je u centru grada ove godine postavljeno ukupno 15 boksova za prikupljanje PET ambalaže.

Inače, tivatski komunalc ove su godine nabavili i 30 novih kontejnera za komunalni otpad kapaciteta po 1,1 kubik, te postavili 20 boksova za odlaganje i prikupljanje kartona i starog papira.

Kroz IPA projekat “Zero Waste Adriatic net for events and festivals” i opredjeljenosti Opštine Tivat za modernizaciju uslova odlaganja otpada, od februara do juna ove godine ugrađeno je 5 novih podzemnih stanica za prikupljanje komunalnog otpada, od čega su dvije lokacije u Donjoj Lastvi i tri u užem centru grada.

Vrijeme – Sunčano i stabilno do kraja sedmice

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Vrijeme tokom cijele sedmce, kako meteorolozi najavljuju biće suho i stabilno. U Boki Kotorskoj će prevladavati sunčano i srazmjerno toplo za ovo doba godine. Najviša dnevna temperatura vazduha do 21 stepen.Vjetar slab, noću i ujutro umjeren burin, od srijede na otvorenom moru umjeren sjeverozapadnjka. Temperatura bez znatnije promjene, a u unutrašnjosti jutra hladnija.

Ponedjeljak nam donosi pretežno vedro vrijeme. Najviše dnevne temperature bit će od 16 do 22°C.

Utorak donosi obilje jesenskog sunca i vedrinu. Najviše dnevne temperature većinom od 17 do 22°C.

Stabilno vrijeme nastavit će se u pretežno sunčanu srijedu. Noću tiho ili burin, danju će puhati slab vjetar zapadnih smjerova ili će biti tiho. Najviše dnevne temperature od 18 do 22°C.

Oblačno sa mogućom kišom četvrtka.

Posljednji dan oktobra, petak, obilježit će stabilno i pretežno vedro vrijeme. Najviše dnevne temperature od 18 do toplih 21°C.

Subota proći će u znaku stabilnog i sunčanog vremena. Jutro će biti malo svježije u odnosu na prethodne dane, najviše dnevne temperature oko ugodnih 20°C ili malo više.

Bez promjene će biti i u pretežno vedru nedjelju. Noću će biti tiho ili uz burin, danju slab vjetar s jugozapada, a navečer je moguće slabo jugo. Temperature vazduha bez veće promjene.

“Lira” – spoj muzike i Jevrejske kulture

0
Photo: Arhiva Mpzžoz Lira
Photo: Arhiva Mpzžoz Lira

Mješoviti hor “Lira” u sklopu programa MAHAR, a pod pokroviteljstvom Jevrejske zajednice Crne Gore i Evroazijskog jevrejskog kongresa, na gostovanju po Crnoj Gori sinoć je održao koncert u katedrali svetog Tripuna u Kotoru.

Specifičnost ovog hora je to da je osnovan od Židovske opštine u Zagrebu 1954. godine s ciljem da se nakon holokausta sačuvaju od zaborava sve vrste židovskih horskih pjesama sinagogalne-liturgijske, jidiš, španjolsko-sefardske romanse i hebrejski folklorni napjevi, sto je pored obrade narodnih tradicionalnih pjesama i bio repertoar koncerta u Kotoru.

Sv. TripunKroz razdoblje od 60. godina postojanja, organizovane su brojne turneje “LIRE”, na četiri kontinenta i dvadeset metropola u skoro cijeloj Evropi, dva puta u SAD-u (New York, Washington, Pittsburgh, Cleveland itd.), u Kanadi (Toronto), Australija (Melbourne, Cambera, Sydney) i šest puta u Izraelu.

“LIRA” je dobitnik brojnih domaćih priznanja i priznanja na međunarodnim takmičenjima i festivalima.

Horom su dirigovali istaknuti dirigenti Hrvatske a posljednjih desetak godina voditelj hora je   kotoranin Robert Homen.

Diplomirao je dirigovanje 1997. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.DSC_1453
Još kao student počeo je raditi honorarno kao korepetitor u Hrvatskom narodnom kazalistu.

Radna biografija ovog nadarenog muzičara je veoma bogata i zanimljiva. Dobitnik je značajnih nagrada u zemlji i inostranstvu. Bavi se i pedagoškim radom.

Iskoristili smo boravak dirigenta Roberta Homena u Kotoru i razgovarali, poslušajte…..

 

 

Promocija knige – „Antički i ranokršćanski mozaici s natpisom u Hrvatskoj”

0
Crkva Svetog Pavla Kotor
Photo: Boka News

„Antički i ranokršćanski mozaici s natpisom u Hrvatskoj” – naziv je knjige autorke dr Marije Buzov koja će biti promovisana u utorak 28. oktobra u crkvi Svetog Pavla sa početkom u 19 sati.

O knjizi će govoriti istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček i arheološkinja Milena Vrzić. Predavanje „O umjetnosti mozaika” održaće dr Marija Buzov.

 

U programu će učestvovati pjesnikinja Dubravka Jovanović i flautistkinja Angela Mijušković. Organizator je Opštinska javna ustanova „Muzeji” – Galerija solidarnosti Kotor.

Trst u Perastu

0

“Trst od perioda Mletačke republike do Carstva”, naziv je izložbe grafika i dokumenata autora Fabricija Soma, otvorena je sinoć u Muzeju grada Perasta. Izložene grafike su dio privatne kolekcije Stelija i Titi Davija.

„Ova izložba nije slučajno u gradu Perastu i njegovom muzeju. Grad Perast predstavlja odraz jedne bogate kulture iz prošlosti, sačuvane velikim djelom ne samo u materijalnom i duhovnom životu prostog muzeja kojim lebdi priča slave i privrženosti dva naroda povezana istim morem. Ova izložba govori o odanosti, privrženosti i umjeću čuvanja svoje prošlosti i da se samo poštovanjem svih koji su je gradili jedino može stvarati i graditi svjetlija budućnost. Izložba u našem hramu kulture pod nazivom “Trst od perioda Mletačke Republike do Carstva” je omaž privatnoj kolekciji Stelija i Titi Davija i predstavlja rezultat uspješne saradnje između Narodnog Univerziteta iz Trsta, Muzeja grada Perasta i Zajednice Italijana Crne Gore uz podršku Ambasade Italije u Podgorici, Unije Italijana iz Rijeke, Opštine Kotor i Ministarstva inostranih poslova Republike Italije”, kazao je Andro Radulović dirketor Muzeja grada Perasta.

Otvarajući izložbu ambasador Italije u Crnoj Gori Vinćenco del Monako istakao je da izložba predstavlja početak 14. Sedmice italijanskog jezika u svijetu pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Italije.

„Grad Trst je grad koji treba doživjeti i proživjeti. Grad Trst je istorijski ali i moderan grad koji se nikad nije dao venecijanskoj vlasti. Moram se prisjetiti riječi Klaudija Magrisa, italijanskog književnika i stručnjaka za istoriju i kulturu srednje Evrope, koji kaže da “Trst je nešto više nego drugi gradovi, ima svoju književnost i kulturu , ali je i živi je paradoks to što izgleda usamljeno i što je korišćen kao laboratorija u kojoj su eksperimentisane sve konfliktne teme dvadesetog vijeka”, kazao je Del Monako.

Predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender, podsjetio je na brojne aktivnosti Zajednice i organizovane izložbe u Kotoru i Perastu.

„Nije slučajno da su domaćini izložbi Perast i Kotor, s obzirom da su oni od davnina povezani sa Italijom. Za nas je jako važna ova izložba, jer predstavlja razvoj Trsta, grada koji je veoma bitan za nas kroz istoriju”, podsjetio je Dender.

Pozdravljajući goste i zvanice podpredsjednik opštine Kotor Tvrtko Crepulja kazao je da izložba predstavlja most koja će produbiti duboke istorijske veze našeg kraja i Trsta.

Izožba Trst“Izložba je za nas velika čast i izražavam zahvalnost jer ste nam omogućili njenu prezentaciju i nadam se da su ovo prvi koraci buduće uspješne saradnje”, kazao je dr Ilija Lalošević profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici.

Goste i zvanice pozdravio je i član Regionalnog savjeta regije Friuli-Venecija Đulija Emiliano Edera.

„Ovom izložbom i inicijativom, u koju čvrsto vjerijemo, s namjerom da „oživimo i stvorimo“ jednu novu sliku našeg Trsta i njegove teritorije sada bez granica možemo izraziti skupa sa susjednim zemljama multikulturalni duh naše velike Euroenergije“ kazao je predsjednik Narodnog Univerziteta u Trstu Fabricio Soma koji je održao je prezentaciju o Trstu.

Good Food Festival – Dubrovnik

0

Na Stradunu, kao dio programa Good Food Festivala, danas je održana Festa od palačinka. Ta slatka manifestacija namijenjena najmlađima i svima koji vole ovu slasticu, vrlo je uspješno organizirana u suradnji sa Turističkom i ugostiteljskom školom i Umjetničkom školom Luka Sorkočević.

Vrijedni učenici Turističke i ugostiteljske škole su od ranih jutarnjih sati u školi pripremali palačinke, koje su kasnije pekli brojnoj djeci, odraslima, turistima i svim sladokuscima koji su se zatekli u blizini, dok su učenici Umjetničke škole „Luka Sorkočević“ iscrtavali lica najmlađih raznim ukrasima i likovima. DJ Vjeverica je bio zaslužan za odličnu zabavnu atmosferu, a klaun na štulama je nestrpljivoj djeci izrađivao balone raznih oblika i boja. Od prodaje sokova i palačinaka prikupljeno je 1400 kn, a cjelokupni iznos uprihodovala je Udruga „Poseban prijatelj“.

Posljepodne u palači Sponza održano je predstavljanje knjige „Dubrovnik Table“ – priče o hrani i recepti poznatih dubrovačkih chefova uz prigodni tratamenat. Knjiga je djelo autorica Katije Živković i Mije Erak , zaljubljenica u proizvodnju, nabavu, pripremu hrane. Iako se najčešće upuštaju u kuharske avanture u svojim vlastitim kuhinjama, rado posjećuju dubrovačke restorane, a kao rezultat skoro desetgodišnjeg rada na vodiču „Where to eat“ objavile su knjigu“ Dubrovnik Table“ u kojoj opisuju njima omiljena mjesta. Katija i Mia, prate globalne gastronomske trendove, ali najviše uživaju u dubrovačkoj kuhinji i smatraju da naše podneblje ima veliki gastronomski potencijal. Dubrovnik

Table je nova stepenica u njihovom djelovanju na dubrovačkoj gastro sceni. Nadaju se da će knjiga inspirirati brojne čitatelje da se upuste u pripremanje delicija koje su u ovom izdanju predstavljene ili da će se odlučiti posjetiti neke od njima najdražih restorana. Nakon predstavljanja knjige, svi nazočni su se počastili raznim delicijama brojnih dubrovačkih restorana o kojima je pisano u knjizi.

Počinje izgradnja nove ACI marine u Slanom

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Tvrtka ACI d.d. Opatija, koja posluje sa 21 marinom koje se protežu od Umaga do Dubrovnika, u ponedjeljak 27. listopada otvorit će radove na igradnji nove marine u Slanom. Kako se neslužbeno saznaje, Uprava ACI-ja odlučila je svoju novu marinu nazvati po Veljku Barbieriju, osnivaču kompanije, u čije je vrijeme izgrađeno 20 marina i preuzeta marina u Komolcu, te udareni temelji razvitku nautičkog turizma. Veljko Barbieri, koji je preminuo lani u 84. godini, cijelu svoju karijeru posvetio je izgradnji ACI-ja. Odluka o imenovanju marine njegovim imenom bit će priopćena na otvorenju radova u Slanom.

Izgradnja nove ACI marine prvi je kapitalni projekt tvrtke ACI d.d. nakon dugog niza od 24 godine od zadnje izgrađene ACI marine. Ukupna investicija izgradnje nove marine iznosi 60 milijuna kuna, od čega se 40 milijuna kuna izdvaja za izgradnju kopnenog dijela.

Ugovor o izvođenju radova na novoj marini prethodno je potpisan s odabranim izvođačima, zajednicom ponuditelja, tvrtkama Pomgrad inženjering d.o.o. i Lavčević d.d.

Ugovorom su obuhvaćeni radovi na izvođenju kopnenog dijela ACI marine Slano i trafostanice. Kopneni sadržaji koji će se u narednom razdoblju izgraditi obuhvaćaju zgradu recepcije marine, zgradu za ugostiteljske sadržaje sa zatvorenim, natkrivenim i otvorenim površinama, prodavaonice, radionicu, vanjski bazen s pratećim prostorom i plohama za sunčanje, sanitarije za nautičare te parkiralište za 100 vozila. Ugovor podrazumijeva i krajobrazno uređenje površina buduće marine i uređenje postojećeg vodotoka te izgradnju obalnog puta sa proširenjima i šetnicom.

Direktorica ACI-ja, dr. sc. Doris Peručić, naglasila je: „Ovo je jedan od kapitalnih projekata ACI-ja koji smo konačno, nakon dugog niza priprema, uspješno doveli do realizacije. Zahvaljujem svima koji su radili na projektu na zaista velikom uloženom trudu, a ujedno i najavljujem da ćemo i u narednom periodu realizirati značajne projekte važne za daljnji razvoj ACI-ja.“

Po dovršetku radova na kopnenom dijelu marine pristupit će se i gradnji morskog dijela marine koji podrazumijeva postavljanje valobrana, pontona te sidrenog sustava.

Otvaranje nove ACI marine Slano očekuje se početkom sljedeće nautičke sezone. Marina Slano raspolagat će kapacitetom priveznih mjesta za 200 plovila duljine od 11 do 25 metara.

Gastro Boka: Dobrotska torta

Naša kuhinja, Bokeljska, Mediteranska, obiluje carstvom kolača, kolačića, torti i slatkiša..

Danas šetnjom pored mora, ali kulinarskom, po Dobroti ili do Dobrote, mjesta kraj Kotora koja je status pomorskog naselja dobila još 1717 godine.

U Dobroti su živjele uglavnom porodice pomoraca, kapetana koji su svojim plovilima prevozili proizvode do svih važnijih luka u Sredozemlju, po Mediteranu, pa tako i dovozili razne potrebštine kao što su namjestaj, tekstil, nakit, odjeću i sl. Morskim putem u Dobrotu je dospio i liker maraskino kojega su dobroćanke upotrebljavale i kao začin, zapavo, dodatak kolačima. Tako i nastade, pogađate……. dobrotski slatkiš – DOBROTSKA TORTA koja bi trebala kao i dobrotska čipka da dobije status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore.

Ako se odlučite da je napravite, evo recepta…

Za tijesto je potrebno:

4 žumanca, 5 deka masti, 5 deka maslaca, 4 supene kasike šećera, 1 kesica vanilin šećera, kašika ruma i oko 20 deka brašna ili koliko tijesto upije[quote_box_right]

Maraskino

Bio je privilegovano piće namijenjeno samo najbogatijima. Pio se na kraljevskim i carskim dvorovima, pratio je vojskovođe u ratnim pohodima, admirale u pomorskim bitkama, diskretno se servirao u plemićkim i buržujskim palatama. Naročito je bio nezamjenjljiv pratilac galantnih ljubavnika. Veliča ga i Kazanova u svojim “Memoarima”, a i Balzac u romanu “Put u život”.

Pravi se od koštica i lišća višnje Maraske

 [/quote_box_right]

Fil:

8 bjelanaca, 4 deka šećera, 5 deka oljuštenih i samljevenih badema, kašičica prezle i 1 ili 2 kašike maraskina, a priprema se ovako:

Od svih sastojaka napravi se tijesto, voditi računa da bude mekano. Odvojiti jednu trećinu pripremljenog tijesta a ostatak razvući po modli za torte tako da tijestom budu pokrivene i stranice modle, otprilike do dvije trećine u visinu.

Bjelanca i šećer dobro umutiti pa u smjesu lagano dodavati samljevene bademe i prezlu. Pažljivo sjediniti sastojke i dodati maraskino. Napravljeni fil sipati preko tijesta.

Od ostatka tijesta, od one izdvojene trećine, napraviti trake koje treba složiti preko fila u vidu mrežice i peći oko 40 do 50 minuta na temperaturi, u početku oko 220 stepeni, potom smanjiti. Pečenu tortu posutu sitnim šećerom. Najbolje je da se torta ispeče dan ili dva prije posluženja..

A ako nijeste raspoloženi za pravljenje ove poslastice, možete je probati u kotorskom kafeu “Forza” na Pjaci od Sata. Tamo je prave po starom dobrotskom receptu.