Đaci međunarodne škole pomažu psima

0
Logo TCR
Logo TCR

U sklopu tradicionalnih dešavanja kojima se obilježava kraj školske godine, učenici starijih razreda međunarodne škole Knightsbridge Schools International Montenegro (KSI Montenegro) iz Tivta, osmislili su i pripremili sportski program humanitarne trke pod nazivom “Tivat Fun Run 2015 – trka za kotorski azil”.

Trka će se održati u subotu, 6. juna u Tivtu, sa početkom u 9 sati u organizaciji škole KSI Montenegro, u saradnji sa osnovnim školama “Branko Brinić”, “Drago Milović” i srednjom školom “Mladost” iz Tivta, a uz pokroviteljstvo kompanije “Adriatic Marinas – Porto Montenegro” i lokalnih firmi iz Tivta. Trku su podržali Opština Tivat i volonteri Crvenog Krsta.

Ovo sportsko nadmetanje otvoreno je za djecu i odrasle učesnike i predstavlja prvo takvo dešavanje humanitarnog karaktera u Tivtu. “Tivat Fun Run 2015” trčaće se sa ciljem prikupljanja sredstva za pomoć kotorskom Azilu za pse i napuštene životinje, u kojem trenutno boravi oko 150 napuštenih pasa.

Azil za pse Kavač
Azil za pse Kavač

Ovogodišnja humanitarna trka, u dužini od 4 kilometra, održaće se u na stazi od Upravne zgrade Adriatic Marinasa u Ulici Blaža Jovanovića, kroz Seljanovo i Donju Lastvu, marinu Porto Montenegro, a potom gradskim ulicama i kroz gradski park, do cilja na platou ispred škole KSI Montenegro u Ulici Omladinskih brigada.

Osim na dan trke, učesnici se mogu prijaviti u školi KSI Montenegro od prvog juna do dana održavanja trke. Minimalne donacije za učešće iznosiće od 1 eura za djecu i 5 eura za odrasle učesnike. Na platou ispred škole nakon završetka trke, biće održana i humanitarna lutrija.

Zanimljivost – Tere Moana kruzer sa 88 putnika u Kotoru

0
Tere Moana
Tere Moana

U kotorsku luku danas je uplovio kruzer „Tere Moana“ za koga je interesantno da može primti svega 88 putnika.

Ovaj kruzer proglašen je „Najboljim novim malim brodom“ i „Najbolji način razgledanja Grčkih ostrva“ od strane cruisereport.com.

Prostrane kabine, dva restorana L’Etoile i La Veranda, kao i luksuzni spa centar, predstavljaju najluksuznije atribute ovog kruzera.

Za vrijeme zimskog period Tere Moana plovi na području Kariba i Latinske Amerike,a tokom ljetnjih mjeseci kroz Evropu.

Tere Moana
Tere Moana

Foto – www.shipspotting.com

„Herceg Novi pod korom naranče“

0
Nostalgija plakat
Nostalgija plakat

„Herceg Novi pod korom naranče“ naziv je knjige autora Mila Perišića koja će u četvrtak, 28. maja biti predstavljena u Dvorani Park, H. Novi u 20 sati.

U okviru promocije biće održan i koncert pod nazivom „Nostalgija“ na kome će nastupiti VIS „Exodusi“, duo , Milo i Slobodan Perišić, Nikša Tomšić, ženska klapa Muzičke škole – „Fortuna”, koju vodi prof solo pjevanja, Jovana Ražnatović, Dragan Đorđević, Milica Kaluđerović, Deni Deranja, Guitar duo Providenca i Hat Trick Band

Biće to prilika da se kroz „muzički vremeplov” stariji Novljani prisjete evergreen kompozicija koje su „opjevale” Herceg Novi ’60-ih i ’70-ih godina prošlog vijeka, do onih zabavnih, novijeg datuma.

HN – Radionica škole pjevanja

0
Muzička škola HN
Muzička škola HN

z Muzičke škole Herceg – Novi najavljuju radionicu škole pevanja koja će održavati u školi od 4. juna.

Za sve informacije obratite se na tel: +382 31 323-779 ili e – mail: muzicka.hn@t-com.me Ulica: Trg Mića Pavlovića bb 85340, Herceg Novi.

Otvaranje Pina uz žućenicu i Rozgicu

0
Otvaranje Pina uz žućenicu i Rozgicu
Tivat – Pine

Svačenost otvaranja novouređene gradske rive i šetališta Pine u Tivtu zakazana je za subotu 30.maj kada će se ujedno održati i čuveni gastro-šou „Pjat od žućenice“.

Svečano otvaranje počinje u 18.30 kada će u okviru Žućenica fest-a započeti XI “Pijat od žućenice”, gdje će biti poslužene jela od ove samonikle biljke.

Pjat od žućenice
Pjat od žućenice

Autor, idejni pokretač i osnivač festivala „Žućenica fest“ Mašo Čekić kazao je za naš portal da je sve spremno, “očekujemo rekordan broj učesnika na festivalu i pripemljenih delicija od žućenice. To će biti pravi bogati “Pjat od žućenice”, dođite” poručio je Čekić.

Mašo Čekić
Mašo Čekić

Biće priređen bogat zabavni program uz nastup Gradske muzike Tivat, VIS-a „Exodusi“, KUD “Boka” i Jelene Kažanegre.

Muzičkih zvijezda Jelena Rozga nastupiti će od 21 sat.

Jelena Rozga
Jelena Rozga

Novosel i Franca obećali autobusku stanicu do 2.jula

0
Na gradilištu autobuske stanice Tivat
Na gradilištu autobuske stanice Tivat

Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel i vlasnik kompanije „Mesopromet“ iz Bijelog Polja Hilmija Franca, obišli su juče gradilište kapitalnog objekta lokalne saobraćajne infrastrukture u Tivtu – autobuske stanice što je na Župi gradi „Mesopromet“ u partnerstvu sa Opštinom Tivat

Novosel i Franca izrazili su zadovoljstvo kavlitetom i dinamikom radova, naglašavajući da će objekat vrijedan oko 2,5 miliona eura, biti završen i stavljen u funkciju početkom jula.

Opština Tivat u ovaj posao uložila je plac površine 9.500 kvadrata i „Mesopromet“ oslobodila obaveze plaćanja komunalija, a bjelopoljska kompanija u prvoj fazi sagradiće objekat autobuske stanice sa osam perona i supermarket površine oko 3 hiljade kvadrata. Stanica će pripasti Opštini Tivat a trgovina „Mesoprometu“ koji će u drugoj fazi ovog projekta što počinje na jesen, na Župi sagraditi i manji hotel tanga 4 zvjezdice, ukupno uloživši u cijeli kompleks oko 5,5 miliona eura.

Mogu slobodno da kažem da će ovo biti najbolji objekat u regionu. Biće ovo autobuska stanica za ponos. U roku tri nedjelje biće sve završeno. Krajnji rok po ugovoru je 2. jul, ali će sigurno će radovi biti završeni prije roka.” – kazao je juče Hilmija Franca novinarima.

Novosel je kazao da je na gradlištu angažovano 100 radnika i da će sve niti završeno na vrijeme “što demantuje neke pesimističke tonove koji su se juče čuli u lokalnom parlamentu”.

Juče na gradilistu autobuske stanice Tivat
Juče na gradilistu autobuske stanice Tivat

On je dodao da već ima interesovanja za zakup autobuske stanice sa kojim su se dan ranije, na njegov predlog, saglasila i skupštinska DPS-SDP većina. Gradonačelnik je prethodno kazao da lokalna uprava nije spremna da sama ili kroz postojeće ili novo opštinsko preduzeće, preuzme gazdovanje i upravljanje nad tim objektim, iako je on ugovor sa Francom potpisao još u septembru prošle godine, a autobusku stanicu Tivat inače, čeka već decenijama.

Prema odluci Novosela i njegove DPS-SDP vladajuće koalicije, Opština će raspisati tender za izbor zakupca autobuske stanice kojem će je ponuditi na rok od godinu dana i sa početnom cijenom zakupa od 5 eura za kvadrat zatvorenog dijela objekta od ukupno 1.002 kvadrata metra, te 2,5 eura po kvadratu za perone i parking za autobuse ukupne površine 906 kvadrata. Gradonačelnik je izveo računicu da minimalna početna cijena zakupa autobuske stanice sa PDV-om košta 8.657 eura, izrazivši uvjerenje da će uprkos tome što Opština izdaje neoptremljen objekat i na rok od samo godinu dana, naći zakupca.

Novoselu turistička sezona počinje u julu ?!

“Ima interesovanja za gazdovanje autobuskom stanicm. Nama predstoji raspisivanje tendera i javnog poziva. Ja sam tu optimista da ćemo dobiti jednog dobrog zakupca koji će upravljati autobuskom i ostalim prostorima i sadržjajima koji su u vlasništvu Opštine. Za godinu dana steći ćemo pravu sliku i o kvalitetu objekta i funkcionalnosti i da ćemo onda donijeti trajnu odluku u kom pravcu ćemo ići kad je autobuska u pitanju.”- kazao je juče gradonačelnik “crnogorskog Monte Karla”, dodajući da “radovi idu planiranom dinamikom, i biće završeni prije roka, prije sezone.”

U toku pripremni radovi projekta na Plavim Horizontima

0
Plavi Horizonti
Plavi Horizonti

Ministar finansija dr Radoje Žugić sa saradnicima danas je razgovarao sa izvršnim direktorom kompanije Qatari Diar, Gregom Bankhurstom, o dinamici realizacije projekta izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na lokaciji Plavi horizonti.

Nakon izgradnje telekomunikacione mreže na projektnoj lokaciji, uslijediti će pripremni radovi šireg obima koji uključuju saobraćajnu infrastrukturu i komunalno opremanje terena, kako bi se stvorile pretpostavke da se, na jesen otpočne sa izgradnjom informatičkog centra, a do kraja godine i luksuznog hotela kazao je Bankhurst.

Ističući značaj realizacije pomenutog projekta koji će imati multiplikativne efekte na crnogorsku ekonomiju, prvenstveno u pogledu povećanja zaposlenosti i privlačenja novih investitora, ministar Žugić je još jednom izrazio zadovoljstvo saradnjom sa Qatar Diar-om, sa kojima Vlada Crne Gore dijeli zajednički javni interes, a koji se ogleda u stvaranju većeg nivoa vrijednosti i ekonomskog rasta.

Radoje Žugić i Greg Bankhurst
Radoje Žugić i Greg Bankhurst

Imajući u vidu da je otvaranje pomenutog turističkog kompleksa predviđeno za 2018. godinu, sagovornici su se, takođe, usaglasili da je uloga sudova, u smislu ažurnosti i efikasnog sprovođenja zakonskih procedura, što je i bio slučaj u dosadašnjem postupanju, od krucijalne važnosti.

Bankhurst se zahvalio timu Ministra finansija na prepoznavanju važnosti ovog kapitalnog projekta, i najavio da će se, u bliskoj budućnosti, objelodaniti naziv hotelskog operatera koji će upravljati ovim kompleksom.

Stigla jahta sa podmornicom

NAIA uplovljava u Tivat
NAIA uplovljava u Tivat

U marinu Porto Montebegro stigle su danas još dvije velike jahte – 73,5 metara duga „Flying Fox“ i pola metra duža „Naia“ koja je jedan od najinteresantnijih brodova što su se do sada vezali uz gatove tivatskog nautičkog centra.

„Naia“ važi za jednu od najvećih privatnih tzv. istraživačkih jahti na svijetu jer je ovaj brod od 2.059 bruto-tona, prije četiri godine u Španiji namjenski izgrađen za jednog bogataša- velikog zaljubljenika u morske dubine i ronjenje. Stoga je njegova jahta pored ostaloga, bila opremljena čak i laboratorijom za morsku biologiju jer je vlasniki često na svoja krstarenja kao goste pozivao i naučnike koji se bave istraživanjem mora.

NAIA pred Porto Montenegrom
NAIA pred Porto Montenegrom

Jahta koja je nedavno generalno remontovana, nakon prodaje aktuelnom vlasniku dobila je i novo ime „Naia“ i „izgubila“ je lanboratoriju, ali je zadržala jedistvenu osobinu koja je i danas čini veoma interesantnom – „Naia“ naime, pored niza manjih glisera, skutera i sličnih plovila, na sebi i danas nosi mini-podmornicu VAS 525/60. Italijanska podmornica na električni pogon koja pored dva pilota, može ukrcati i 4 putnika, ima domet od 25 milja, kreće se brzinom do 6 čvorova, a može zaroniti do maksimalne dubine od 165 metara na kojoj njeni pitnici kroz prozore i pod svjetlima reflektora sa podmornice, mogu posmatrati živi svijet podmorja. Jahta „Naia“ koja plovi pod zastavom britanskog dominiona – Ostva Man, inače, izdaje se u čarter po cijeni od 525 hiljada eura sedmično, plus svi ostali troškovi.

VAS podmornica
VAS podmornica

U Porto Montenegro stigao je i „posljednji modni krik“ jahting industrije kada je u pitanju opsluživanje super-jahti. Riječ je o tzv. brzom snabdjevačkom brodu (shadow boat) tipa „Sea Axe“, brodu jedinstvenog oblika trupa po kome je i čitava ta klasa dobila svoje ime – „Morska sjekira“. Brod nazvan „Oscar Fox“, vije zastavu Maršalskih ostrva, izgrađen je prošle godine u „Amels“ brodogradilištu u Holandiji i drugi je u klasi „Sea Axe“ koje je razvio i gradi partner Porto Montenegra u poslu zakupovinu brodogradilišta Bijela – komapnija „Damen“ iz Holandije.

OSCAR FOX danas u Porto Montenegru
OSCAR FOX danas u Porto Montenegru

Ovaj 67 metara dug i 11 metara širok brod na sebi nosi zalihe goriva, vode i hrane koje po potrebi dostavlja superjahti koju prati i opslužuje, kao i čitav niz glisera, vodenih skutera, jedrilica i drugih sličnih plovila za zabavu gostiju koji plove na jahti što je „Oscar Fox“ prati. Brod ima i helikoptersku platformu za slijetanje srednje teških helikoptera, a njegova posebnost je i potpuno opremljen najsavremeniji ronilački centar sa dvije velike dekompresione komore.

NATO neće graditi baze u Boki Kotorskoj

0
Predavanje o NATO-u HN
Predavanje o NATO-u HN

Na seminaru, koji su danas organizovali, Uprava za kadrove i vladin Komunikaconi tim za NATO, za službenike i odbornike Hercegnovske opštine, ambasador Velike Britanije Jan Viting kazao je da je njegova država „sto odsto uz Crnu Goru na njenom evroatlanskom putu. Mi želimo da vidimo bezbjednost stabilnost i prosperitet u zemljama istočnog Balkana.“

”Ja ne mogu da kažem da li ćete dobiti pozivnicu ove godine, to je na vama da stvorite uslove da se to i ostvari, ali mogu reći da Crna Gora ima stoprocentnu podršku Velike Britanije na putu ka članstvu u NATO. ”, kazao je Viting.

Pukovnik Mehmedin Tahirović je kazao je da nijesu tačni navodi da će NATO graditi baze u Boki Kotorskoj i istakao da članstvo u NATO nikako ne znači i izgradnju vojnih baza. On kaže da Crna Gora može da računa na poršku Velike Britanije ne samo političku već i praktičnu.

”Mnogi govore NATO će graditi baze u Boki. NATO nema baze i neće postavljati baze. NATO funkcioniše po principu zajedničke vojne infrastrukture, kroz koju je recimo Hrvatska od 2009. godine ostvarila 140 miliona eura prihoda”, kazao je između ostalog Tahirović.

Predavanje o NATO-u HN
Predavanje o NATO-u HN

On je takođe podsjetio da članstvo u Alijansi znači i dodatna sigurnost od sve rasprostanjenijeg terorizma i ilegalne migracije.

”Za razliku od EU u NATO se prenosi dio suvereniteta države, pa stoga nije zakonski obavezno da se odluka o članstvu donosi referendumom, to je precizirano i našim Ustavom“ kazao je Tahirović.

 

Evropa samo u Neumu može legalno uživati u prstacima

0
Prstaci buzara
Prstaci buzara

Najaslađe je zabranjeno voće. Kažu to brojni ljubitelji prstaca, koji se ovom delicijom otkako je zabranjena u Hrvatskoj ali i ostalim zemljama Evropske unije jedino mogu zasladiti u Neumu.

Izlov prstaca zbog devastacije podmorja strogo je zabranjen i jedino je dopušten u bosanskohercegovčkom teritorijalno moru od Velikog škoja do Kleka. Stoga nije nikakvo čudo kada u Neumu uz magistralu ugledamo natpis prodaja ribe i prstaca ili pak na reklamnim panoima restorana uz janjetinu, odojak, ćevape stoje i prstaci na buzaru. Ipak, prstaci su za one dubljega džepa jer se kilogram prodaje za 100 konvertibilnih maraka ili četristotinjak kuna. Kupci su uglavnom iz Hrvatske ili drugih evropskih zemlja, koji na putovanju prema Dubrovniku zastanu i kupuju prstace.

Međutim, ovakva kupovina nosi veliki rizik na granici, jer ako carina i policija na Kleku i Bistini otkrije prstace, vlasnika će kazniti kao da ih je on sam ulovio. Predviđena novčana kazna za pravnu osobu je od 25.000 do 200.000 kuna, a od 7000 do 30.000 kuna za fizičku osobu, pa se često u policijskim biltenima može pročitati kako je policija oduzela prstace na graničnim prijelazima Kleku i Bistrini.

Prstaci
Prstaci

’Sve je regularno’

Tako je sigurnije, naravno ako imate novca, prstacima se osladiti u nekom od neumskih restorana gdje porcija od dvadeset do trideset deka košta oko 80 KM-a (320 kuna). Od milja ih zovu i “dalmatinski ćevapi“. Stoga ne začuđuje rezerviranost neumskih ugostitelja i trgovaca prema ovoj temi. Svi se oni pribojavaju javno progovoriti o lovu i prodaji prstaca premda je u njihovoj državi dopuštena.

Uvjeravaju nas kako su prstaci koje oni prodaju isključivo iz BH-mora, da nemaju veze s Hrvatskom…

– Evo, pogledajte, ovo su bosanski prstaci gdje piše da su hrvatski. U nas ih je dozvoljeno loviti. Regularno smo ih nabavili od naših školjkara i što je tu problem – rekla nam je prodavačica u jednom neumskom trgovačkom centru gdje se prstaci prodaju uz ostale plodove mora, kamenice, mušule, ribu.

Otkriva nam da su kupci u najvećem broju hrvatski državljani, a u sezoni znaju zastati i stranci. – Bosanci rijetko kupuju prstace, em što su im skupi, em što baš i ne vole školjke – reći će.

Da bi se ulovila ta mala smeđa školjka veličine tek kojih pet centimetara, mora se devastirati obala jer je glavni alat za prstace, koji žive u stijenama – čekić. Osim toga tu su i novi alati koji se posljednjih godina primjenjuju za vađenje prstaca pod morem, što uzrokuje još veću devastaciju bez mogućnosti oporavka. Lov na prstace mnogima je jedini izvor prihoda u vremenu krize i recesije, bez obzira što je riječ o “ilegalnom“ poslu.

– Već desetak godina lovim prstace, posebno u sezoni – rekao nam je jedan ribar iz neretvanskog priobalja, kazavši da ih distribuira po čitavoj Dalmaciji. Zbog svojih afrodizijačkih svojstava prstaci su izuzetno traženi.

Zabrana ih je učinila još poželjnijima a njihova konzumacija posljednjih godina postala je svojevrsni statusni simbol među gastronautima dubljega džepa.

 Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija