Vaterpolo reprezentacija Crne Gore (U16) igraće meč za bronzanu medalju na Svjetskom prvenstvu koje se održava u Argentini.
Crna Gora je u polufinalu izgubila od Srbije 13:9 (6:0, 2:2, 1:3, 4:4), a rival u borbi za treće mjesto, večeras u 23 sata, biće Italija, koja je u drugom polufinalnom duelu poražena od Mađarske 18:15.
Mlade „ajkule“ su utakmicu sa Srbijom počele veoma loše, a prvi gol postigle su tek sredinom druge četvrtine.
Toliki zaostatak na početku u nastavku nije bilo moguće nadoknaditi.
Strahinja Gojković je postigao šest golova, Srđan Janović dva, a Ivan Marković jedan za našu selekciju.
Najmanje 36 osoba poginulo je u masovnom ruskom raketnom napadu na nekoliko ukrajinskih gradova.
Glavni cilj napada bio je Kijev, gdje je jedan projektil pogodio i dječju bolnicu. Rusija je odbacila ukrajinske optužbe o namjernom napadu na civile, tvrdeći da je bolnicu pogodila raketa protuzračne obrane.
Roditelji: Nismo mogli disati
Roditelji koji su držali bebe hodali su ulicom ispred bolnice, omamljeni i jecajući nakon rijetkog zračnog napada po danu. Prozori su bili razbijeni, a ploče otkinute, a stotine stanovnika Kijeva pomagalo je u raščišćavanju ruševina.
– Bilo je strašno. Nisam mogla disati, pokušavala sam pokriti (svoje dijete). Pokušavala sam ga pokriti ovom tkaninom kako bi mogao disati, rekla je Svitlana Kravchenko (33) za Reuters.
Protuzračna obrana oborila je 30 od 38 nadolazećih projektila, priopćile su zračne snage. Pedeset civilnih zgrada, uključujući stambene zgrade, poslovni centar i dvije medicinske ustanove, oštećeno je u Kijevu, središnjim gradovima Kryvyi Rih i Dnipro i dva istočna grada, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Internetski video do kojeg je došao Reuters, a čija je lokacija potvrđena korištenjem zgrada na snimci, prikazuje projektil koji pada s neba prema dječjoj bolnici nakon čega je uslijedila velika eksplozija.
Služba sigurnosti Ukrajine identificirala je projektil kao krstareći projektil Kh-101.
Dvadeset jedna osoba je ubijena u Kijevu, a još 65 je ranjeno u glavnom ispaljivanju projektila i drugom napadu koji je uslijedio dva sata kasnije, priopćile su hitne službe. Krhotine potonjeg projektila pogodile su drugu kijevsku bolnicu, ubivši sedam ljudi, rekli su.
Potvrđeno je da je jedanaest mrtvih u Krivom Rihu i 47 ranjeno, priopćila je hitna služba. Tri su osobe poginule u istočnom gradu Pokrovsku gdje su projektili pogodili industrijsko postrojenje, rekao je regionalni guverner. Jedna osoba je također ubijena u gradu Dnjepru, rekli su dužnosnici.
Tri hrvatske zračne luke, Split, Dubrovnik i Zadar, u junu ove godine prihvatile su i otpremile više od 1.2 miliona putnika. Radi se o značajnom porastu broja putnika u svakoj od spomenutih zračnih luka u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Pet hrvatskih zračnih luka, Osijek, Pula, Zadar, Split i Dubrovnik, objavilo je svoju mjesečnu statistiku za jun. Izuzev Osijeka u kojem je zabilježen blagi pad, u svim drugim spomenutim zračnim lukama zabilježen je značajan rast broja putnika!
Dubrovačka zračna luka također bilježi porast broja putnika. Kroz nju je u junu prošlo 431.771 putnika, čak 87 tisuća putnika više u odnosu na prošlogodišnji jun. I u ovoj je zračnoj luci ovogodišnji jun bio najbolji u povijesti, a već sada kroz dubrovačku je zračnu luku prošlo preko milion putnika!
Zračna luka Split u junu ove godine prihvatila je i otpremila čak 537.326 putnika, čak 50 tisuća putnika više u odnosu na jun prošle godine! Statistički gledano, ovaj je lipanj bio najbolji u povijesti zračne luke, čak prije izbijanja globalne pandemije u lipnju nije bilo toliko putnika u splitskoj zračnoj luci! U prvih 6 mjeseci ove godine splitska je zračna luka prihvatila i otpremila gotovo 1.2 miliona putnika! Putnički terminal je pun, kao i parkirne pozicije za zrakoplove, nema sumnje u još jednu rekordnu godinu za ovu zračnu luku.
Velik rast i u Zadru! Kroz ovu je zračnu luku prošlog mjeseca prošlo 273.099 putnika, čak 62 hiljad putnika više u odnosu na prošlogodišnji lipanj. U prvih 6 mjeseci u Zadru je zabilježeno 574.403 putnika, što je blizu polovici cijelog prošlogodišnjeg prometa ove zračne luke. Baš kao što smo spomenuli kod Splita i Dubrovnika, i pred Zadrom je rekordna sezona odnosno godina!
WWF je izvijestio da je u blizini Zadra snimljena nekolicina sklatova, takozvanih anđeoskih morskih pasa nalik ražama, koji su bezopasni za ljude, a smatraju se kritično ugroženom vrstom, to je potvrda da sklat uistinu živi u zadarskom arhipelagu, što je dobro za bioraznolikost Jadrana.
Vijest da je ribar i ronilac Nikola Kosanović s Molata snimio nekolicinu sklatova, odjeknula je sektorom zaštite prirode i općenito među ljubiteljima podmorja u Hrvatskoj. “Ta snimka predstavlja jedno od najvrjednijih podvodnih dostignuća te je direktni pokazatelj nužnosti rada na daljnjoj zaštiti te kritično ugrožene vrste”, izvijestili su iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).
WWF i Institut za oceanografiju i ribarstvo pokrenuli su 2019. godine istraživanje koliko jedinki sklata obitava u Jadranskom moru moru. Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji obitava na Molatskom otočju.
Upravo je ta populacija bila zadnja nada za očuvanje vrste, koja je nekada bila široko i gusto rasprostranjena na cijelom Sredozemlju i istočnom Atlantiku.
“WWF već pet godina radi na istraživanjima i zaštiti sklatova kroz niz projekata. Snimke našeg suradnika Nikole Kosanovića potvrda su da sklat uistinu živi u zadarskom arhipelagu. Priča o zaštiti sklatova u Hrvatskoj polako postaje sinonim za borbu protiv gubitka bioraznolikosti Jadranskog mora, no ona nije samo priča o zaštiti jedne morske ribe. Sklatovi su nekada bili nedjeljivi dio identiteta lokalnih zajednica, a želimo da to i ostanu,“ rekao je Patrik Krstinić, voditelj programa za more u WWF Adriji.
Sklat izgledom podsjeća na ražu, zakopava se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a može narasti preko metar i pol. “Umjesto da se lovi i prodaje za ‘sitniš’, sklat bi mogao postati prepoznatljiv brend od kojeg bi otoci Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska županija, mogli imati značajnu korist jer ronioci plaćaju puno da ih vide. Sklat je vrlo skrovite prirode te svaka snimka ili fotografija predstavlja pravu poslasticu za ljubitelje podvodne fotografije”, navode iz WWF-a.
Pritom upozoravaju da je uznemiravanje te strogo zaštićene vrste kažnjivo zakonom.
Sa “Vjevericom” na Planinici – Durmitor - foto M.D.P.
1 od 7
Zajedno na vrhu - PK Vjeverica
Stazama kroz Donju i Gornju Ališnicu
PK Vjeverica - Bilje za milje- Ališnica
Pored Zminjeg jezera
Sa Ališnice gornje
Pogled sa Planinice
Na Crnom jezeru
Smaragdnozelene “oči” jezera na dnu, gledane sa vrha kao da namiguju posmatraču, pružajući mu jedinstveni osjećaj zahvalnosti za ovaj Božji dar
Svoje odlično poznavanje durmitorskih staza i vještinu planinarenja prošlog vikenda je sa grupom zaljubljenika u prirodne ljepote iz PK “Vjeverica” podijelio Vuk Krgović iz Tivta, koji je bio vodič prelijepe ture od Crnog jezera (1416 m) do vrha Planinica (2330 m). Za oko devet sati 22 učesnika prešli su ukupno oko 24 kilometara, krenuvši sa obale Crnog jezera u kome se ogleda Međed (vrh od 2287 m), a u čijoj su se osvježavajućoj vodi okupali vrativši se istom stazom nazad, što je bio “šlagvort na torti” nakon napornog i znojavog hoda.
Ljepote koliko ti srce želi- kontrastne okomite stijene i pitomo zelenilo bora i listopadno drveće, zaobljene karstne stijene izbrazdane kanalićima vjekovnih vodotokova kišnice i otopljenog snijega, gromadno kamenje koje štrči u zelenom pašnjaku, cvjetići encijana grupisani pored staze, procvjetale “glavice” divlje čuvarkuće, bokori bogorodičine trave, opojni mirisi majčine dušice i divljeg origana i svakojakih endemskih vrsta koje krase durmitorske zaravni na prelasku ka stjenovitom kršu… Ostaci okućnica drevnih kamenih katuna, susret sa ergelom konja, koji pitomo prilaze prolaznicima… Vrtača sa barom koja polako isparava i nestaje, vjetrić koji pirka na svakom uzvišenju i daje snagu za korak dalje… Surovi vrhovi koji štrče ka nebu i puštaju posmatračevoj mašti na volju da odredi šta je to Stvoritelj izvajao…Smaragdnozelene “oči” jezera na dnu, gledane sa vrha kao da namiguju posmatraču, pružajući mu jedinstveni osjećaj zahvalnosti za ovaj Božji dar.
PK Vjeverica – Bilje za milje- Ališnica
-Danas smo napravili jednu predivnu turu, dosta zahtjevnu, ali predjeli kojima se ide su fantastični. Od Crnog jezera došli smo do Zminjeg jezera (1520 m), koje smo nakratko obišli, onda smo preko Poljanka (Poljanak) prešli jedan dio koji se zove Surdup i došli na Crepulj-poljanu (1716 m), a odatle se popeli na Donju Ališnicu, Gornju Ališnicu (2091m) sa koje smo došli na Planinicu. Ovaj vrh je na 2330 metara, te je dosta velika visinska razlika od startne pozicije. Ališnica je predio pašnjaka, gdje su nekada bilo dosta katuna, ljudi su izgonili stoku, koje sada nema, jer se ljudi više bave turizmom. Predivan je pogled na cijelu dolinu Ališnice, mnogo toga se može vidjeti i odatle a i sa vrha Planinice: predivan pogled na impresivnu stijenu SOU NEBESKU i na vrhove koji je čine, najviši vrhovi Durmitora – Bezimeni Vrh, Bobotov Kuk i Đevojka, a ispod njih 800 metara niže- na prelijepu dolinu Škrčkih jezera- na Veliko i Malo škrčko jezero. Naspram tih jezera je Prutaš, predivan vrh, koji se nadam da ćemo u avgustu odraditi. Takođe, odavde se vide i Šareni pasovi, Obla glava, zatim Arbatina, Šljeme, Minin Bogaz…puno vrhova. Dan je bio prelijep, društvo fantastično, a kupanje u Crnom jezeru najljepše, kaže Krgović za Boka News.
On već dvadeset godina obilazi staze Durmitora, poznaje brojne staze ovog bisera Svjetske kulturne i prirodne baštine,a kao bivši profesor fizičkog vaspitanja i aktivni rekreativac, on ističe da je za ovu turu potrebna fizička spremnost. Iako je staza obilježena, njome ne može svako doći, potrebna je malo bolja kondicija “ali isplati se – ima se šta vidjeti” poručuje Vuk.
Pogled sa Planinice
Iako se radi o teritoriji Nacionalnog parka Durmitor, prilaz samoj Planinici pri vrhu bio je maltene neprohodan – staza je bila prekrivena korijenjem i granama bora, poleglog pod težinom snijega, te su planinari ovaj dio prešli puzeći – četvoronoške.
-Upućujemo jednu kritiku Turističkoj organizaciji Žabljaka, oni su odgovorni za prohodnost ovih staza, oni angažuju planinarska društva u vezi raskrčavanja- taj prilaz prema Planinici nije dobro odrađen, trebalo bi da se raščisti to zimzeleno rastinje, najmanje metar širine, kako bi se moglo prolaziti, a da se ne provlači, poručuje Krgović, koji je ovu turu vodio volonterski, kao član PK “Vjeverica”.
Pored Zminjeg jezera
Spavač na vodi
Ime Durmitor potiče od keltskih riječi koje znače “planina puna vode”, mada ima i onih koji ga povezuju sa značenjem latinske riječi “dormitorium” ≃ dormire, što znači spavati, odatle bi ovaj masiv bio “Spavač” (i to onaj vječiti).
Predjeli Durmitora proglašeni su Nacionalnim parkom 1952. godine. Park obuhvata osnovni masiv Durmitora s kanjonima Tare, Drage i Sušice i gornji dio kanjonske doline Komarnice, ukupne površine od 39 000 ha. U popisu Svjetske kulturne i prirodne baštine, odlukom Međunarodnog odbora za Svjetsku kulturnu i prirodnu baštinu, Durmitor se nalazi od 1980. godine, dok se rijeka Tara i njena kanjonska dolina od 1977. godine nalazi na UNESCO-ovoj Listi Čovjek i Biosfera kao Svjetski ekološki rezervat Biosfere.
Prošle nedjelje održan je prvi Game Changer Festival Montenegro powered by Crnogorski Telekom. Tokom tri festivalska dana postavljeni su temelji najvećem tehnološkom događaju na Mediteranu.
U jedinstvenom ambijentu amfiteatra na vrhu Lovćena, održano je uzbudljivo veče u čast tehnoloških dostignuća i vizionara – dodjela prvih Game Changer Montenegro nagrada – ceremony partner Philip Morris International za 2024. godinu!
Game Changer Awards Montenegro 2024. donio je sjaj i inspiraciju na domaću tehnološku scenu, ističući najprogresivnije tehnološke kompanije i pojedince koji su ključni za promociju novih tehnologija u Crnoj Gori.
U 16 uzbudljivih kategorija, nagrade se dodjeljuju kao priznanje za izvrsnost u različitim sektorima tehnološke industrije. Ipak, najveće oduševljenje je bila dodjela glavne nagrade START UP OF THE YEAR za najperspektivniju crnogorsku kompaniju sa globalnim potencijalom.
Game changer awards Montenegro
Ova izuzetna nagrada pripala je kompaniji Archangel Studios, koja stoji iza jednog od najuspješnijih lansiranja video igre – Bleak Faith, a čija su inovativnost i posvjećenost inspiracija svima nama! Video igra Bleak Faith Forsaken uskoro će steći globalnu popularnost zahvaljujući izdavaču Sony Interactive Entertainment, koji je odlučio podržati sjajan crnogorski tim, čiju okosnicu čine braća Rade i Mišo Vukčević.
POBJEDNICI GAME CHANGER AWARDS MONTENEGRO 2024. U KATEGORIJAMA:
NFT SPOTLIGHT AWARD Treasure of Montenegro – NFT – Partner kategorije Havas
GAMING RACKET OF THE YEAR 3 Hills – Partner kategorije Kit-Kat
STREAMER OF THE YEAR Ilija Gardašević Idžo – Partner kategorije Absolut
ECOTECH PROGRESS OF THE YEAR Zelena transformacija Crne Gore – partner kategorija Kotor Cable Car
LINKEDIN POWER CREATOR OF THE YEAR Darko Ivanovic – partner kategorije IQOS/kompanija Philip Morris International
E-COMMERCE TRANSFORMATION AWARD Crnogor.ski – Montenegro tourist service – partner kategorije CKB Banka
WOMAN EQUALITY AWARD Women 4 cyber Montenegro – partner kategorije Turistička organizacija Tivat
E.SPORTS GG AWARD Savez elektronskih sportova Crne Gore – partner kategorije Nikšićko pivo
FINTECH PROJECT OF THE YEAR Fleka – partner kategorije Game Changer
CYBERSECURITY PROJECT OF THE YEAR Logate – partner kategorije Game Changer
TRAVEL TECH OF THE YEAR BeBeep – partner kategorije Montenegro Sotheby’s International Realty
AI & BIG DATA INTEGRATED PROJECT OF THE YEAR Uhura solutions – partner kategorije Idea Crna Gora
BLOCKCHAIN SERVICES PROJECT OF THE YEAR Healchain project – partner kategorije Tikveš Winery
MEDTECH PROJECT OF THE YEAR Projekat AI Heal – Univerzitet – partner kategorije Game Changer
NAUTIC TECH PROJECT OF THE YEAR Water star group – partner kategorije Opština Tivat
START-UP OF THE YEAR Bleak Faith – partner kategorije Crnogorski Telekom
Game Changer Awards Montenegro 2024. bile su mnogo više od dodjeljivanja nagrada i proslavljanja dostignuća – bili su trenuci inspiracije i razmišljanja o budućnosti tehnologije u Crnoj Gori. Tokom svečane večeri, više od 240 uglednih gostiju uživalo je u ceremoniji koja je završena spektakularnim nastupom Dancing Queen ABBA tribute benda.
Istorijski grad Kotor bio je domaćin dvodnevne radionice s fokusom na prednosti ekoturizma, koja je održana 3. i 4. jula. Ova radionica, dio TOUR inicijative, okupila je međunarodne učesnike iz italijanskih pokrajina Martina Franka i Molize kao i albanskog grada Đirokaster, koji su diskutovali o održivim turističkim praksama i njihovom uticaju na kulturno nasljeđe i prirodne pejzaže.
Učesnici su tokom radionice imali priliku da učestvuju u diskusijama, prezentacijama i vođenim turama. Aktivnosti su obuhvatile posjetu Starom Gradu Kotoru, obilazak Akvarijuma Boka i Starog Grada Perasta. Ove aktivnosti su dizajnirane da podstaknu diskusije o prednostima ekoturizma, uticaju turizma na kulturno nasljeđe i budućim trendovima u turizmu.
Radionica je započela vožnjom žičarom od Kotora do gornje stanice Kuk, gdje su učesnici uživali u spektakularnom pogledu na Bokokotorski zaliv. Ovaj dio programa je omogućio učesnicima da iz prve ruke vide kako moderni infrastrukturni projekti poput Žičare Kotor mogu biti integrisani u ekoturističku ponudu.
Foto TO KO
Projekat Žičara Kotor realizuje konzorcijum uz vlasničko učešće Leitnera, jedne od vodećih svjetskih kompanija u oblasti proizvodnje “ropeway” sistema. Leitner, sa istorijom koja datira od 1888. godine, danas nudi najsavremenija rješenja u oblasti žičara, ističući se vrhunskim kvalitetom, funkcionalnošću i sofisticiranim dizajnom.
“Leitnerov doprinos ovom projektu garantuje bezbjednost, kvalitet i pouzdanost, što je od ključnog značaja za razvoj ekoturizma u regionu,” istakli su domaćini posjete žičari Kotor.
Kotor – Lovćen žičara
Učesnici su izrazili svoje zadovoljstvo posjetom žičari Kotor, ističući da će stečena iskustva i znanja značajno doprinijeti daljem unapređenju turističke ponude regije južnog Jadrana.
U Gornjoj Lastvi, u subotu, 13. jula ispred crkve održat će se koncert klape Kaše iz Dubrovnika. Početak je u 21 sat, a ulaz je slobodan. Organizovan je besplatni prijevoz za publiku. Kombi kreće u 20:40 h, s autobusne stanice u centru Tivta.
Sponzori: Dubrovačko- neretvanska županija, Općina Tivat, Turistička organizacija Tivat, Porto Montenegro.
Koncert G.Lastva
U nedjelju, 14. jula, ispred Doma kulture u Gornjoj Lastvi održat će koncert Kind of Blues, s početkom u 22 sata.
Ulaz je slobodan, a organizovan je besplatni prijevoz za publiku. Kombi kreće u 21:40 h, s autobusne stanice u centru Tivta.
Sponzori: Općina Tivat, Turistička organizacija Tivat, Porto Montenegro.
Tivatska policija uhapsila je ruskog državljanina V.D. (36) zbog sumnje da je na jedrenjaku kojim su plovili, oštećenoj, takođe ruskoj državljanki, upućujući prijetnje po život, zadao više udaraca u predjelu glave, nakon čega je ostavio zaključanu u kabini broda koji je kasnije polio benzinom u namjeri da ga zapali, saopštila je Uprava policije.
Kako navode, policija, koja je postupila po prijavi oštećene, izašli su zajedno sa Službom zaštite i spašavanja, službom Hitne pomoći i posadom Porto Montenegra, na lice mjesta, u blizini ponte u mjestu Seljanovo i spriječili navedeni događaj.
Policijski službenici su na licu mjesta zatekli više osoba od kojih su prikupljena obavještenja, nakon čega je V.D. uhapšen.
“On je, kako se sumnja, na jedrenjaku kojim su plovili, oštećenoj, takođe ruskoj državljanki, upućujući prijetnje po život, zadao više udaraca u predjelu glave, nakon čega je ostavio zaključanu u kabini broda koji je kasnije polio benzinom u namjeri da ga zapali”, istakli su u saopštenju i dodali da su otećenoj u ljekarskom izvještaju konstatovane povrede, dok je kod V.D. testiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu.
Protiv V.D. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
“On će biti priveden na dalju nadležnost Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru”, zaključili su u saopštenju.
Brojni korisnici usluga u CKB Tivat iz dana u dan nam se obraćaju kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo tretmanom koji im uposlenici ove filijale “pružaju”. Krajnja neljubaznost, nemar, javašluk, odsustvo bilo kakve empatije. I poštovanja pravila i reda, saopšteno je danas iz Bokeškog foruma.
Kulminacija je bila danas, gdje su na uštrb ljudi koji su strpljivo čekali u redu, primani strani državljani, naravno preko reda. Nije zalud ona da “para vrti gdje burgija neće“ ali se zaboravlja da ljudi koji se tretiraju na ovaj način ostaju u ovom gradu, dok stranci dolaze i odlaze.
Samo razum građana spriječio je danas fizičke incidente u ovoj filijali, koja je već dugo vremena na lošem glasu kod Tivćanki i Tivćana. Potpuno opravdano jer nas ostavljaju da se redovno pitamo: do kad će nas u našem gradu tretirati kao građane drugog reda? saopšteno je iz Bokeškog Foruma.
