“Magični svijet stripa“ u Pomorskom muzeju

0
“Magični svijet stripa“ u Pomorskom muzeju
Magični svijet stripa – Sbutega

Međunarodni festival KotorArt, u okviru likovnog segmenta,organizuje izložbu pod nazivom „Magični svijet stripa“, autora Antuna Sbutege, koja će biti otvorena u ponedjeljak, 8. jula u 21 sat, u Pomorskom muzeju u Kotoru.

Na izložbi će biti izloženo dvadesetak tabli stripa rađenih kombinovanom tehnikom – tuš, tempera, pastel, kao i pripremni crteži i studije za strip.

Radi se otablama stripa na brojne teme: vestern, astronauti, gusari, srednjovjekovni vitezovi, bitka kod Lepanta, pomorske i vazdušne bitke Drugog svjetskog rata, kao i temevezane za Boku: Bokeljska mornarica, vaterpolo, karneval, pobuna mornara u Boki1918. godine itd. Izložene table stripa nijesu djelovi crtanih romana, već suilustracije u tehnici stripa raznih tema koje su pobuđivale interesovanje i maštuautora, posebno u njegovom djetinjstvu, a koje su i važan dio kolektivne memorije.

Strip je imao ubrzan razvoj u toku proteklih sto godina i danas predstavlja jedan odvažnih oblika likovne umjetnosti (nazvan devetom umjetnošću; film je sedma, afotografija osma umjetnost) i komunikacije.

– Pored prepoznatljivih Don Brankovih dana muzike, Festival dugo godina njegujei vanmuzički sadržaj, te nudi književni, filozofski, pozorišni i likovni segment. Radujemo se što predsjednika Fondacije „Don Branko Sbutega“ dr Antuna Sbutegu možemo upoznati kroz njegov rad i kreativnost na više polja. Sjećamo seizuzetne noći „Dante 700“, gdje smo prisustvovali multimedijalnoj večeriposvećenoj stvaralaštvu Dantea kroz vizuru Antuna Sbutege, ali i prošlogodišnjeizložbe slika. Ovog puta, pozivamo sve da zavirimo u njegov magični svijet stripa -istakli su iz PR službe Festivala.

Antun Sbutega

Antun Sbutega završio je Gimnaziju u Kotoru a diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao.

Predavao je na Pomorskom fakultetu u Kotoru do 1991. godine, kada se s porodicom preselio u Rim. Radio je u Kongregaciji za evanđelizaciju naroda u Vatikanu.

Za prvog ambasadora Crne Gore pri Svetoj stolici i Malteškom redu imenovan je 1. januara 2007. godine, a potom je nastavio diplomatsku aktivnost u Rimu u svojstvu ambasadora pri Republici Italiji, Malti i San Marinu do penzionisanja 2016. godine. U periodu 2016–2023. bio je admiral Bokeljske mornarice Kotor. Predsjednik je Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega. Autor je brojnih monografija, naučnih i stručnih radova iz oblasti ekonomije, istorije, pomorstva, diplomatije i umjetnosti u Jugoslaviji, Crnoj Gori, Italiji, Hrvatskoj i Vatikanu. Od djetinjstva, bavi se umjetnošću, posebno slikarstvom.

Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva.

Vasilije Jakšić postavio rekord staze, Pljevljaci najbolji ekipno

0
Vasilije Jakšić postavio rekord staze, Pljevljaci najbolji ekipno
Vasilije-Jaksic – foto privatna arhiva

Član Auto moto sportskog kluba Kotor, Vasilije Jakšić, obilježio je treću brdsku auto trku u šampionatu Crne Gore, koja je danas vožena na stazi Jezerine – Vranjak, dužine 2,6 kilometara.

On je bio najbrži u generalnom poretku sa rekordom staze.

Trjumfovao je ispred starijeg brata Milana i Jovana Perunovića, člana kluba Podi iz Herceg Novog.

“Vozio sam unajmljeni Micubiši i nijesam pretjerano forsirao. Želio sam da pomognem klubu”, kazao je Vasilije Jakšić, prvak Evrope iz 2022. godine.

U ekipnoj konkurenciji ponovo su najuspješniji bili članovi AMSK AP Sport iz Pljevalja.

Pljevljaci su osvojili pet prvih mjesta po klasama.

Slavili su i na prve dvije trke u Šavniku i Kotoru.

Kao drugoplasirani završili su takmičari hercegnovskog kluba Podi, dok je treće mjesto zauzeo Kotor.

“Čestitam mojim klupskim drugivima, nastavili smo sjajne vožnje. Prvi sam bio u klasi 1400 grupa H.
Nastavljamo dalje, pokušaćemo da ponovo budemo najbolji i idućeg vikenda na trci na Njegušima”, rekao je Baćko Vujović iz AP Sporta.

Trku je revijalnom vožnjom kartinga otvorio četvorogodišnji Luka Jakšić iz Kotora.

Ucesnike je pozdravio i trku otvorio predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić, koja je uz Turističku organizaciju bila pokrovitelj manifestacije.

Učestvovala su 54 sportska vozača iz deset crnogorskih klubova, a takmičenje je proteklo bez incidenata.

Tivatska Bućarska olimpijada od 20. jula u Kalimanju

0
Tivatska Bućarska olimpijada od 20. jula u Kalimanju
Bućanje – foto Boka News

Tradicionalna sportska manifestacija koja doprinosi promociji bućarskog sporta i Olimpijade kao autohtonog proizvoda Tivta, tradicije i običaja, života i mediteranskog duha grada, biće održna od 20. jula na zogovima B.K. Kalimanjac.

Prvenstveno je prvobitno bilo namjenjeno lokalnom stanovništvu, ali iz godine u godinu privlači sve veći broj turista. Manifestacija koja daje jedan poseban pečat ovom gradu, jednu notu, uvijek rado pjevanu. Ona koja znači nogo više od same igre i pravila, srž samog događaja su zapravo, druženje, zabava, puna trpeza.

Ove godine Svečano otvaranje 68. Bućarske olimpijade biće organizovano u subotu 20. jula sa početkom u 21 sat.

Bućarsku olimpijadu će tradicionalno otvoriti Glazbeno prosvjetno društvo Tivat uz svoje neodoljive zvuke različitih instrumenata, a nakon toga biće upriličen i kocert grupe “Toć“ koji će se pobrinuti za sigurno dobru zabavu.

Ovogodišnji organizator Bućarske olimpijade je BK “Kalimanjac“, a prijave za ekipe za 68. po redu Olimpijadu biće otvorene do 19. jula.

 

U nacionalnim parkovima evidentirana 53 slučaja nelegalne gradnje

0
U nacionalnim parkovima evidentirana 53 slučaja nelegalne gradnje
Lovčen – foto NP Lovćen

Na prostoru pet nacionalnih parkova tokom 2023. godine registrovana su 53 slučaja nelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru, što je 75,71 odsto u odnosu na 2022. godinu, navodi se u Izvještaju o stanju uređenja prostora Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

– Svi evidentirani slučajevi bespravne gradnje ili drugih oblika devastacije prostora su procesuirani nadležnim institucijama na dalje postupanje i odlučivanje. U NP Lovćen evidentirana su dva slučaja nedozvoljenih promjena u prostoru. Na području NP Skadarsko jezero ukupno 26 slučajeva nelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru, a u NP Prokletije registrovano je 18 slučajeva nedozvoljene gradnje. U NP Biogradska gora evidentirana su tri slučaja nedozvoljene gradnje i na prostoru NP Durmitor tokom 2023. godine zabilježena su četiri slučaja nelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih aktivnosti u prostoru – navode u Izvještaju.

Kako dodaju, dozvola za privremene objekte izdato je najviše u NP Skadarsko jezero i NP Lovćen.

Lovćen – foto NP

Na prostoru NP Lovćen, shodno izmjenama i dopunama Programa objekata privremenog karaktera za period 2020-2024. godina, u 2023. godini izdato je pet urbanističko tehničkih uslova za privremene objekte koji se nalaze u vlasništvu nacionalnih parkova, a potpisano i pet aneksa ugovora za postavljanje privremenih objekata na zemljištu u državnoj svojini za lokacije koje su u prethodnim godinama date u zakup. Uglavnom su u pitanju privremeni ugostiteljski objekti, ali i avanturistički park, dječje igralište, prodavnica i prostor za “paintball”.

U NP Lovćen sprovođene su aktivnosti na uređenju pješačkih, edukativnih i planinarskih staza, kao i aktivnosti na uređenju parkovskog mobilijara.

Analitičar Letica o ratu u Ukrajini: Idemo prema eskalaciji, mir je daleko

0
Analitičar Letica o ratu u Ukrajini: Idemo prema eskalaciji, mir je daleko
Ante Letica, stručnjak za sigurnost – Foto: HRT / HTV

Rusko napredovanje na istoku Ukrajine u regiji Doneck se nastavlja – osvojen je strateški grad Časiv Jar. Ukrajinci su prisiljeni na povlačenje koje ne pamte od početka ruske agresije, odnosno od prije dvije godine kada je počela invazija.

Istodobno se postavljaju pitanja koliki su gubici ruske vojske te kakav je moral i opremljenost ukrajinske vojske koja je mjesecima čekala zapadnu pomoć. Ante Letica, stručnjak za sigurnosne politike, izjavio je za HTV-ov Studio 4 kako je zabrinjavajuće što ruske snage napreduju.

– Pomalo napreduju na svim bojišnicama, na cijeloj crti bojišnice i to je ono što zabrinjava. Ne može se to riječima opisati, to je klaonica – tisuće mrtvih. Rusi za to svoje napredovanje plaćaju ogromnu cijenu, ogromnim žrtvama, ali i gubicima u tehnici i drugim sredstvima. Dakle, dolazi do sve jače i jače eskalacije. Rusi pomalo napreduju, unatoč pomoći, organizaciji, novcima, oružju, streljivu koje Ukrajina dobija, kazao je.

– I jedni i drugi imaju strašne gubitke, i jedni i drugi skrivaju svoje gubitke što je sasvim normalno. Procienjujemo negdje da je preko 500.000 ljudi izbačeno iz stroja, što mrtvih, što trajno onesposobljenih za daljnje služenje vojske, dodaje Letica.

Smatra da je pomoć koju je dobila Ukrajina došla, možda, kasno. Pitanje je i sposobnosti Ukrajinaca, kaže, kako će raspolagati i kako će upotrebljavati tu pomoć, to je također nešto o čemu treba voditi računa.

– Idemo prema eskalaciji i mir je još daleko, daleko, daleko, istaknuo je Letica.

Karatisti iz Kotora uspješni na Mostar Kupu 2024.

0
Karatisti iz Kotora uspješni na Mostar Kupu 2024.
Kartaisti Kotora sa trenerom Mikulićem

Na juče održanom karate turniru pod nazivom “Mostar Kup 2024.” karatisti Kotora bili su u jakoj konkurenciji veoma uspješni. Osvojeno je 6 Zlatnih 4 srebra i 4 bronzane medalje.

Učestvovalo je 417 takmičara iz 34 kluba zemalja regiona.

Zlato

Mia Krivokapić za uzrast 8-9 god -28 kg, Boris Bubanja za uzrast 8-9 god -26 kg, Nikola Mazalica za uzrast 8-9god -30 kg, Pavle Kašćelan za uzrast 10 god -30k i Aleksa Bjelanović 2 Zlata za uzraste 8-9 god -34kg i 10 god -35kg

Srebro

Aleksa Branković za uzrast 8-9 god -38 kg Nađa Čavor za uzrast 8-9 god -28 kg, Jovan Kašćelan za uzrast 8-9 god -26 kg, Nikola Mazalica za uzrast 10 god -34kg

Bronze

Nađa Čavor za uzrast 10 god -30kg, Aleksa Branković za uzrast 10 god -40kg, Pavle Kašćelan za uzrast 11 god -35kg, Boris Bubanja za uzrast 10 god -30kg

Kostanjički “limunćelo” – kroz mirise i ukuse rodnoga  kraja čuvaju uspomenu na majku

Tri sestre – Ana, Željka i Blaženka, ćerke Eugenije- Đene i Krešimira Tomića iz Kostanjice u Boki Kotorskoj, brižno njeguju stari recept svoje majke, čuvajući tako kroz aromu i ukus limuna i lijepu uspomenu na nju. Iako svaka od njih sada ima svoju porodicu – dvije žive u Italiji, jedna u Srbiji – svaka na svoj način održava vezu sa rodnim krajem, ne samo dolazeći redovno ljeti na odmor u rodnu Kostanjicu, nego i praveći “Limunćelo”(italijanski: Limoncello) – liker od domaćeg limuna, ubranog u roditeljskoj bašti.

A bašta je prepuna prelijepoga cvijeća, naviše ima kamelija, koje je sadila njihova majka, te, opet i na taj način, bokori egzotičnih grmova ponovo potsjećaju na ispunjeni, samorealizirani život njihove majke, koja je preminula 2022. godine.

Eugenija je od NVO „Kamelija“ dobila nagradu za najljepšu baštu s kamelijama u okviru Fešte kamelija 2016. godine, a novinarka Boka Newsa, koja je tada radila za dnevne novine „Dan“, napisala je o tome reportažu, koju su Tomići uredno uramili i postavili na počasno mjesto u verandi. Pokazujući nam taj štampani tekst, Krešimir- Krešo Tomić nas poslužuje ledenim „limunćelom“, upravo donešenim iz zamrzivača. Evociramo uspomenu na Đenu, njegovu suprugu, koju je novinarka BN imala sreće da upozna, a koja je taj aromatični napitak pravila posljednjih 30 godina. Recept je, kaže Krešo, dobila iz Italije od svoje sestre Dragice, koja decenijama živi u Rimu. Krešimir Tomić je starosjedilac i bio je brodomašinac cijelog radnog vijeka na brodovima „Jugooceanije“. Pošto recept nije znao precizno, uputio nas je na ćerku Anu Vasiljević, koja živi u Beogradu, gdje je nastavila tradiciju pravljenja „limunćela“ i zna recept napamet. Krešo kod Ane i zeta boravi tokom zime.

-Počela sam da pravim limunćelo prije dvije godine, kada se majka upokojila – do tada sam računala na onaj koji je ona pravila nekih 30 godina dok je bila živa i to od domaćeg limuna iz vrta u Kostanjici. Ona je uvijek pravila dosta toga, da ima za sve nas i za sve goste koji nam dođu u kuću. Prošle godine nam je tata donio limun iz Kostanjice u Beograd i ja sam napravila više tura limunćela, priča Ana Vasiljević, kćer Đene i Krešimira Tomića, koja je nakon studija u Beogradu, ostala tamo da radi i osnovala svoju porodicu. Ona je podijelila ovaj porodični recept za pratioce Boka News-a.

 Anina mlađa sestra Željka udata je u Rimu, a najmlađa- Blaženka osnovala je porodicu u Milanu, gdje odgaja i svoju ćerku Eugeniju- Đenicu, koja je dobila ime po svojoj baki iz Kostanjice.

Ana i njen suprug imaju ćerku Mariju i dva sina- blizanca, Luku i Petra, koji su pošli đedovim stopama – obojica su pomorci, oficiri palube na prekookeanskim brodovima, tako da se porodična tradicija i sa muške i sa ženske strane nastavlja.

Tri sestre svake godine nastoje da uklope svoje termine za ljetovanje, kako bi odmor provele zajedno u rodnom domu, sada samo sa svojim ocem. Ovih dana tamo boravi Blaženka, koja nam je napravila i poslala fotografije, a krajem avgusta u domu Tomića naći će se sve tri sestre.  Iz svog porodičnog albuma podijelile su i jednu zajedničku iz 2014. godine.

Limunćelo

Đenin recept za “Limunćelo”- iz Aninog zapisa

Za ovaj recept koriste se domaći limuni: 10 većih limuna oprati i oguliti nožićem za krompir (samo kora bez bijelog dijela). Korice staviti u teglu sa dobrim poklopcem i preliti sa litrom alkohola od 96%. Ta jačina alkohola je potrebna kako bi se iz limuna mogla izvući sva esencijalna ulja i kako bi napitak bio lijepe žute boje, sa pravim ukusom limuna. Ostaviti na tamnom mijestu 7-8 dana. Procijediti i odstraniti korice. Prokuvati 1 litru vode sa 1kg šećera, pa kad se ohladi, spojiti sa procijeđenim alkoholom.

Sipati u flaše (ispadnu oko 3 flaše od 0,7l).

U zamrzivaču držati samo onu flašu koju pijete. Pošto mislim da je prilično jak, možete koristiti i slabiji alkohol (75%), ili umjesto 1 litre vode staviti 1,2l. Limunćelo se pije ledeno hladan, te ako procenat alkohola nije visok, mogli bi se stvoriti kristali leda.

Isto tako, koristim i sok od limuna – oguljeni limun iscijedim, sok sipam u posude za led, pa ODMAH zamrznem, (da ne postane gorak), tako da možete da pravite limunadu  kad god poželite. Živjeli!, zapisala je i poručila nam u svom receptu Ana Vasiljević. Ona je 20 godina bila suvlasnica ortačke firme u centru Beograda, jedna od prvih koje su se bavile kuvanjem i distribucijom gotovih jela za potrebe ekspres-restorana.

/M.D.P./

MAKETE BRODOVA – U Muzeju betinske drvene brodogradnje otvorena izložba ‘Stogodišnjaci iz našega mula‘

0
MAKETE BRODOVA – U Muzeju betinske drvene brodogradnje otvorena izložba ‘Stogodišnjaci iz našega mula‘
Foto Muzej betinske drvene brodogradnje

U Muzeju betinske drvene brodogradnje otvorena je izložba “Stogodišnjaci iz našega mula” autora Nenada Bojmića.

Uz zanimljive diorame koju uprizoruju svakodnevni život uz more kraja 19. i početka 20. stoljeća, izloženo je 12 panoa s nizom nacrta i crteža tradicijskih brodova od kaića preko leuta do logera.

Izložbom je obuhvaćena raznolikost drvenih brodova karakterističnih za malu obalnu plovidbu kroz povijest – od najmanje pasare od 4 metra do veličanstvenog logera od 22 metra. Ovi brodovi izrađeni su po strogim pravilima tradicijske brodogradnje, prema nacrtima. Riječima samog autora – nacrti su važni i za pohranu informacija o drvenim brodovima, od kojih neke još viđamo na regatama, što su možda posljednje smotre brodova s dušom. Posjetitelji će imati priliku vidjeti brodove koji su nekada bili srce obalnog života i trgovine, a danas predstavljaju dragocjenu kulturnu baštinu.

Izložba je uvod u vrijednu i bogatu knjigu istoimenog naziva koja izlazi iz tiska sredinom mjeseca, a izdaje je muzej u sunakladništvu s Hrvatskiim pomorskim muzejom Split.

Izložba se može pogledati do 31. jula u radnom vremenu muzeja – svakim danom od 9 do 21h.

Istra: Podbacio turistički jun

0
Istra: Podbacio turistički jun
Kamp – Istra

Očekivano, posljednji predsezonski jun u Istri prošao je lošije nego što je to bilo lani.
Dobar dio smještajnih kapaciteta ostao je prazan, što znači da se nakon dobrih turističkih godina nakon pandemije Istra, kao najturističkija regija u Hrvatskoj, vraća u stare tijekove.

Oni znače ponovno suočavanje s lipanjskom rupom, odnosno razdobljem manje popunjenosti kapaciteta između školskih praznika za Duhove te ljetnih praznika. A to je ove godine rezultiralo minusom od 12 posto u noćenjima u lipnju, kada je ostvareno 4,1 milijun noćenja te padom od 4 posto u dolascima – ostvareno je 757 hiljada dolazaka. Podaci su to Hrvatske turističke zajednice.

Bilo je vidljivo i na ulicama istarskih turističkih središta, posebno tjedan dana nakon Duhova, kako je turista značajno manje. Turistički znalci objasnili su kao i uvijek, da je to bilo očekivano, jer su Duhovi ove godine padali ranije, druge će kasnije, pa će lipanj biti bolji. A to znači da Istra i dalje većinski ovisi o obiteljima s djecom te njemačkom emitivnom tržištu.

A gosti iz Njemačke očekivano su u lipnju ostali kod kuće – em su praznici bili prije, em je kod njih Europsko nogometno prvenstvo, em su se otvorile neke nove destinacije gdje prije zbog korone ili drugih čimbenika nisu letjeli, em im je Hrvatska postala skupa.

– Ništa bitno nije se promijenilo u istarskom turizmu, jer se nije ni moglo promijeniti. Kad je riječ o lipnju, ne mislim da se dogodila neka katastrofa. Nepovoljan raspored školskih raspusta napravio je svoje, kao i normalizacija tržišta. U godinama prije 2023., imali smo situacije koje su nam išle na ruku, no o njima nitko nije glasno govorio. Mislili smo da smo super te kako gosti dolaze zato što smo super. Mi jesmo super, ali ne u toj mjeri. Svijet se otvorio jer nema migrantskih kriza, pandemija je stala, ljudi nemaju ograničenja putovanja. Počeli su konzumirati putovanja koja su odgađali sve to vrijeme. Tursku muči inflacija gdje vrijedi turizam više, a i mi smo značajno poskupjeli. Postali smo u izvanpansionskoj ponudi skuplji od Italije i Španjolske. A gosti idu tamo gdje dobiju više za svoj novac, kaže Jutarnjem listu istarski turistički stručnjak Jasmin Šabić.

Evidentno je bilo, posebno u unutrašnjosti Istre, da su mnoge kuće za odmor koje su se godinama prije odlično punile, bile prazne. Tako je, primjerice, na području Turističke zajednice središnje Istre, koja obuhvaća Pazinštinu, bilo čak 32 posto manje noćenja nego lani u istom razdoblju – 45.915 noćenja, dok je dolazaka bilo samo jedan posto manje – 7282.

– Ove godine primijetili smo da je buking kuća za odmor nešto kasnije nego inače, ali i kako gosti skraćuju svoj boravak. Prije pandemije taj je boravak iznosio 10,5 dana, a ove godine je to 8,4 dana. Razlog tome je inflacija i povećanje troškova života na emitivnim tržištima. Za nas to znači da moramo pronaći 20 posto više novih gostiju za te kuće. Ove su godine cijene kuća ostale kao i lani, a lani su se one u odnosu na godinu prije povećale 10-ak posto. No, cijene nisu problem. Imamo sve veći broj kuća za odmor te je pitanje kakve su kvalitete, a da ne govorimo o tome da se malo radi na razvoju sadržaja i promociji destinacije, zbog čega gosti i dolaze u Istru, kaže nam Igor Macan iz turističke agencije Istria Lux iz Svetvinčenta, koji ove godine u svojem portfelju imaju 220 kuća za odmor iz Istre.

Taj se broj u odnosu na lani povećao 50 posto. Očekuje da će skoro puna popunjenost smještaja biti od 20. srpnja do kraja kolovoza, kada počnu ljetni praznici u južnim njemačkim saveznim pokrajinama. Većinom kuće pune Nijemci i ostali autogosti u radijusu od 1000 kilometara od Istre – Austrijanci, Poljaci, Belgijci, Nizozemci, Mađari, Švicarci, Danci.

Ratovi ležaljkama: Grčka pokušava obuzdati haos na plažama

0
Ratovi ležaljkama: Grčka pokušava obuzdati haos na plažama
Grčka – Santorini

Valovi Egejskog mora nježno zapljuskuju stolove i stolice dvaju restorana na plaži na grčkom poluotoku Halkidiki. To je idilična scena, ali potpuno ilegalna.

Kao i mnogi drugi u Grčkoj, dva objekta na plaži Pefkohori nemaju dozvolu za postavljanje stolova tako blizu moru.

Ali nakon vala prosvjeda lokalnog stanovništva zbog toga što barovi i restorani ležaljkama i stolovima zauzimaju plaže, grčka država odlučila se s time uhvatiti u koštac i pritom se koristi dronovima i satelitskim snimkama.

Umirovljenica Evgenia Rapti, koja ima vikendicu u blizini plaže Pefkohori, jedna je od mnogih ogorčenih neprestanim rastom grčke turističke industrije.

– Cijela plaža je okupirana stolovima, stolicama i ležaljkama, rekla je 64-godišnja umirovljenica za AFP.

– Kada smo kupili kuću prije 40 godina, bilo je potpuno drugačije, pripovijeda sa sjetom.

– Plaža je bila prazna i bilo je lijepo ondje ležati.

Turistički sektor u Grčkoj snažno se oporavio od pandemije COVID-a, ali loša strana toga je prekomjerna posjećenost.

Prošle godine Grčku je posjetilo gotovo 33 milijuna ljudi, pet milijuna više nego 2022.

Iznajmljivanje dviju ležaljki i suncobrana za dan na plaži u Grčkoj obično košta između 20 i 40 eura (21-43 USD).

– Problem s plažama u Grčkoj su poduzetnici koji, bilo s dozvolom ili bez nje, pokrivaju dijelove obale ležaljkama, suncobranima, stolovima, pa čak i stalnim strukturama, rekao je aktivist George Teodoridis, koji je dio grupe Halkidika koja ima preko 12.000 članova na Facebooku.

Prema novim pravilima uvedenim u ožujku, suncobrani i ležaljke moraju biti na najmanje četiri metra od mora.

– Kada kažemo da će biti reda na obali, to i mislimo, rekao je ministar financija Kostis Hacidakis.

Njegovo ministarstvo očekuje da će ove godine dodijeliti više od 1200 novih ugovora o zakupu plaža u pokušaju da regulira situaciju, povrh 6500 koji već postoje.

Nova pravila dolaze nakon prošloljetne akcije koja je postala poznata kao “pokret ručnika za plažu”.

Počela je na egejskom otoku Parosu i proširila se nacionalno, s tisućama prosvjeda na nezakonito okupiranim plažama, što je prisililo vlasti da na to obrate pozornost.