U sklopu svečane dodjele nagrada World Travel Awards 2024, koja se održala u Berlinu, Dubrovnik je osvojio visoko priznanje u kategoriji Vodeće europske destinacije za krstarenja 2024. (Europe‘s Leading Cruise Destination 2024: Dubrovnik, Croatia).
Nakon tri osvojene nagrade World Travel Awards u 2023. godini, Dubrovnik je tako iznova proglašen vodećom europskom kruzing destinacijom. Ovu nagradu naš grad prvi put je osvojio 2021. godine, a zatim i 2023. godine.
Dubrovnik je nagradu vodeće europske kruzing destinacije izborio u konkurenciji između još 10 gradova, a to su redom: Atena, Cannes, Kopenhagen, Edinburgh, Lisabon, Oslo, Venecija te tri turska grada – Bodrum, Izmir i Kuşadası. Glasovanje za europske kategorije dodjele nagrada World Travel Awards trajalo je do 4. februara 2024., a glasali su profesionalci u turizmu, mediji i turistički potrošači.
Podsjetimo, Dubrovnik je prošle godine u sklopu World Travel Awards osvojio tri nagrade; u rujnu je u Gruziji proglašen Vodećom europskom destinacijom za krstarenja te Vodećom obalnom gradskom destinacijom u Europi, dok je u prosincu na završnoj ceremoniji u Dubajiu proglašen vodećom svjetskom obalnom gradskom destinacijom.
World Travel Awards predstavlja prestižni program nagrađivanja u području putovanja i turizma, a pobjeda u ovoj kategoriji prepoznata je kao vrhunsko priznanje zlatnog standarda diljem svijeta. Ova nagrada predstavlja poticaj destinaciji i svim dionicima za nastavak strateških aktivnosti koje vode daljnjem učvršćivanju pozicije Dubrovnika kao globalno prepoznatog promotora odgovornog upravljanja destinacijom na putu prema trajnoj održivosti.
Nakon jutrošnjeg jačeg zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru uslijedila serija od 30-ak slabijih, saopštila je Milena Tomanović načelnica Sektora za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju na konferenciji za novinare.
Zemljotres jačine 5,4 stepena Rihterove skale zabilježen je jutros u 4.06 časova u Crnoj Gori.
Ovaj zemljotres se najjače osjetio oko Bileće sa intenziteztom šest stepeni, kazali su iz Zavoda.
Epicentar zemljotresa bio je pet kilometara jugozapadno od mjesta Čarađe, 30-ak kilometara od Nikšića, na granici sa Bosnom i Hercegovinom.
“Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 5,4 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 14 kilometara”, naveli su iz Seizmološkog zavoda.
Za sada nema izvještaja sa terena da li je bilo pričinjene veće mateijalne štete.
Tomanović je saopštila da živimo na trusnom području i dodala da se ne može predvidjeti da li Crnu Goru može pogoditi jači zemljotres.
“Ne možemo da predvidimo da li može da se ponovi ali imali smo 30 naknadnih zemljotresa”, kazala je Tomanović.
Naglasila je da je ovo pokazalo da je došlo do pobuđivanja seizmičnosti i poručila da će pratiti dalju situaciju.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) formiralo je novu tendersku komisiju za postupak davanja koncesije za korišćenje aerodroma Podgorica i Tivat, koju čini 13 članova.
– Predsjednik komisije je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, a među članovima su ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović i državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Pavle Tripković. Takođe, komisiju čine predstavnici Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Ministarstva finansija, Ministarstva prostornog
planiranja, urbanizma i državne imovine, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa, predstavnik Ministarstva odbrane, predstavnik Zajednice opština Crne Gore i savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku – precizirali su Danu iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
Vlada je formirala komisiju mjesec dana nakon što je dala saglasnost za nastavak pregovora između MSP i Međunarodne finansijske korporacije (IFC) u vezi nastavka druge faze tendera za davanje koncesije na aerodrome.
Tender za davanje aerodroma pod koncesiju raspisan je krajem 2019. godine, završen je pretkvalifikacioni postupak i u igri za davanje koncesije su ostale tri kompanije, tj. tri ponuđača. To su Corporacion America Airports, Incheon International Airport i francusko-turski konzor-cijum koji čine Aeroports de Paris (ADP) i TAV. Tenderom je predviđena uplata avansa od minimum 100 mil EUR, investicije od 200 miliona i 15% od profita oba aerodroma.
Iz MSP-a su nam kazali da će jedan od zadataka komisije biti da definiše uslove za nastavak saradnje sa IFC-om, kao i da će biti u obavezi da pošalje zvanične zahtjeve kompanijama koje su kvalifikovane za koncesiju.
– U skladu sa tačkom 9.3 Koncesionog akta za davanje aerodroma Podgorica i Tivat, rok za dostavljanje ponuda kvalifikovanih ponuđača je 60 dana – precizirali su iz ministarstva.
IFC, konsultant tokom prve faze, dobio je od države 410.000 EUR. To se odnosi na period saradnje od februara 2018. do februara 2021. godine. Druga faza tendera, kako je ranije pojašnjeno iz MSP-a, podrazumijeva opis konteksta projekta, kriterijume koji će se koristiti radi ocjene ponuda, dokumentaciju koju ponuđači moraju da podnesu kao dokaz o ispunjavanju kriterijuma i dinamiku tenderskog postupka.
– Ponude dostavljene kao odgovor na poziv moraju da sadrže sve elemente definisane pozivom za sprovođenje aktivnosti koje su predmet koncesije. Ponude, takođe, moraju da sadrže obezbjeđenje ponude, u formi koja je prihvatljiva ministarstvu – navedeno je u informaciji u vezi sa nastavkom druge faze tendera za projekat koncesije koja je usvojena na sjednici Vlade krajem januara.
Tri ponuđača su krajem oktobra 2021. godine tadašnjim članovima vlade Zdravka Krivokapića predstavili planove u slučaju da dobiju koncesiju.
Uskoro izbor novog odbora direktora
Iz MSP-a su Danu kazali da se uskoro očekuje predlog za imenovanje novog Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.
– Na javni poziv za dva člana Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, koji je trajao do 1. februara, prijavio se 21 kandidat. Od tog broja njih 20 je iz Crne Gore, a jedan iz Srbije. U međuvremenu napravljen je uži izbor kandidata i očekuje se skoriji predlog za imenovanje novog odbora direktora – naveli su iz MSP-a.
Upitani su i da li koncesija omogućava kompaniji ToMontenegro da dobije bolje uslove ako dođe do izdavanja aerodroma u zakup.
– Ugovorom o koncesiji nije definisan status nacionalnog avioprevoznika. To znači da će za Air Montenegro važiti isti uslovi kao i za druge avioprevoznike – kazali su iz MSP-a.
Prema najavama za predstojeću sezonu, očekuje se rekordan broj putnika na aerodromu Podgorica.
– Pored nacionalnog avioprevoznika, koji je najavio nove rute za ljetnju sezonu (Podgorica-Minhen, Podgorica-Baku, Tivat-Izmir, i Ostravu), postoje najave i za dolazak novih aviokompanija – kazali su iz ministarstva.
Radnici ugostiteljskog sektora Instituta “Simo Milošević” od danas su u štrajku, dok ostali segmenti te zdravstvene institucije prekidaju rad od 25. marta.
Od toga datuma će, kako je Vijestima saopštila predsjednica Sindikata Instituta, Marija Obradović, biti prekinut prijem pacijenata na svim odjeljenjima, osim dječjeg.
Ona je objasnila da su zaposleni u toj zdravstvenoj ustanovi novembarsku platu dobili 25. decembra prošle godine, a to je ujedno i posljednja koju su primili, pa im kasni isplata tri zarade.
Ugostiteljski sektor Instituta je odluku o štrajku najavio proteklih dana, dok su ostali segmenti odluku predali u srijedu.
Obradović je naglasila da je odluka o štrajku donijeta na osnovu sastanka Izvršnog odbora Sindikata, koja je održana prije dva dana.
“Štrajk će stupiti na snagu deset dana od donošenja odluke, što je 25. mart. Od tog momenta će se raditi na nivou minimalnog procesa rada, a to će podrazumijevati prestanak prijema pacijenata, osim dječjeg odjeljenja, od 25. marta. Pacijenti koji se u momentu započinjanja štrajka zateknu u Institutu, dobiće u potpunosti sve terapije koje do tada budu imali”, rekla je Obradović i naglasila da se slično desilo i prošle godine, kada je kasnila isplata tri plate.
Vlada je na sjednici početkom februara donijela odluku o formiranju Komisije za rješavanje statusa Instituta, čiji je zadatak da prati i analizira stanje u ovoj ustanovi, predlaže i daje sugestije za aktivnosti.
Komisijom rukovodi potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Srđan Pavićević, a članovi su ministar zdravlja Vojislav Šimun, ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, prostornog planiranja Janko Odović, finansija Novica Vuković, turizma Vladimir Martinović, dok je sekretar komisije Nikolina Otašević iz Ministarstva zdravlja.
Komisija je za sada održala dva sastanka, jedan 22. februara, a drugi 8. marta.
Ova Komisija je u srijedu održala radni sastanak potpredsjednika Vlade i ministara sa premijerom Milojkom Spajićem, kako bi ga upoznali sa problemima u Insitutu. Sastanak je međutim, kako saznaju Vijesti, bio samo međukorak, dok se sjednica Komisije na kojoj će se finalizovati zaključci za tu zdravstvenu instituciju očekuje u narednim danima.
Izvršni direktor Instituta, Zoran Kovačević, kazao je Vijestima u srijedu da ne može detaljnije da govorio o štrajku i problemima, ali je naglasio da i oni trenutno čekaju odluku Vlade po zaključcima Komisije, te da će više informacija objaviti nakon toga.
Kovačević je podgoričkom listu ranije kazao da Institut ima oko 30 miliona EUR duga. Od toga je blizu deset miliona EUR dug prema Jugobanci u stečaju, a veliki dio duga se odnosi i na potraživanja prema državi i to za poreze i doprinose, a među njima i Elektroprivredi i Opštini Herceg Novi.
Institut Igalo je prije početka ove godine izgubio i pacijente iz Norveške, jer nije prošao na tenderu tamošnjeg Fonda zdravstva. Glavni razlog za to su problemi u kojoj se kompanija nalazila tokom prošle godine sa čestim blokadama računa, nemogućnostima da ulaže u poboljšanje ponude, kašnjenjem u isplatama zarada.
Norveški program je činio četvrtinu prihoda Instituta, koji ove godine ima i dodatne rashode zbog povećanja zarada oko 30 odsto, zbog izmjena kolektivnog ugovora.
Vlada je u februaru utvrdila uvećanje cijena usluga osiguranika Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore koji koriste usluge Instituta, i to deset odsto u odnosu na prošlu godinu.
Zemljotres jačine 5,4 stepena Rihterove skale pogodio je jutros u 4.06 časova u Crnoj Gori.
Epicentar zemljotresa bio je pet kilometara jugozapadno od mjesta Čarođe, u opštini Plužine, na granici sa Bosnom i Hercegovinom.
“Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 5,4 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 14 kilometara”, naveli su iz Seizmološkog zavoda.
Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati izvjesne materijalne štete u epicentralnom području.
Zemljotres je probuio i susjede. Kako prenose mediji, prilično snažno pomjeranje tla se osjetilo stotine kilometara dalje i probudilo je i uplašilo građane Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Na stranici EMSC na mreži X se takođe javljaju i iz Hrvatske i navode da su osjetili pomjeranje tla.
Kako prenose mediji potres je uznemirio i Beograđane, posebno one koji stanuju na višim spratovima.
Zemlje Europske unije planiraju bolju suradnju u kažnjavanju prometnih prekršaja – sada oko 40 posto prekršitelja ne plaća kaznu za prekršaje preko granice vlastite zemlje, objavio je Europski parlament (EP).
Predstavnici EP-a i država složili su se poboljšati postupke administrativne pomoći. Uredbu još trebaju ozvaničiti parlament i ministri zemalja članica, no to će biti formalnost.
Konkretno, zakon predviđa da će vlasti zemlje iz koje je, primjerice, vozač automobila, moći naplatiti kaznu koju je “zaradio” u drugoj članici Unije.
Preduvjet je da država u kojoj je počinjen prekršaj zahtijeva da kazna bude veća od 70 eura i da su iscrpljene sve druge pravne mogućnosti.
Osim toga, proširit će se popis prometnih prekršaja koji pokreću prekogranične postupke i mogu dovesti do kazni za opasnu vožnju.
Osim prebrze vožnje ili vožnje u pijanom stanju, na popisu će se naći, primjerice, opasno parkiranje i pretjecanje, te napuštanje mjesta nesreće u kojoj je i sam sudjelovao.
Nikola Milić, osnivač i vlasnik hotelske grupacije Casa del Mare i Casa Hospitality Management kompanije, dobitnik je prestižne nagrade Asocijacije Menadžera Crne Gore, za Menadžera godine u malim preduzećima za 2023.godinu.
Godišnja nagrada Asocijacije Menadžera Crne Gore predstvalja jednu od najprestižnijih poslovnih nagrada na nacionalnom nivou koju dodeljuje asocijacija uspješnih profesionalaca, lidera, menadžera i preduzetnika koji su, dijeleći znanje, iskustvo i ekspertizu, podrška poslovnoj zajednici i društvu.
„Ova nagrada nije samo velika stvar za mene lično, već prije svega za kompaniju na čijem sam čelu, i koju zajedno sa svojom porodicom i saradnicima gradim već 15 godina. Predanost i posvećenost svemu što kao kompanija gradimo, učinila je da moje ime stoji uz ovu nagradu, koja pored afirmacije postignutih rezultata, nosi dodatni značaj imajući u vidu da dolazi upravo od udruženja samih menadžera. Ovo je veliki podstrek za nas, ne samo da nastavimo ovim putem, već da iz godine u godinu podižemo standarde i budemo sve bolji.“ rekao je Nikola Milić, osnivač hotelske grupacije Casa del Mare.
Casa del Mare ugostila Michelin star chef-a
Hotelska grupacija će ovoga ljeta proslaviti 15 godina od osnivanja i otvaranja svog prvog Casa del Mare hotela u Kamenarima, dok u sklopu grupacije trenutno posluje pet boutique hotela, kao i Bocasa i Limoneto restorani u Bokokotorskom zalivu. Tokom ove godine planirano je otvaranje hotela “Wulfenia” na sjeveru Crne Gore, prvog hotela pod rukovodstvom Casa Hospitality Management-a, renomirane crnogorske kompanije u oblasti upravljanja u hotelijerstvu, kao i prvog boutique hotela pod Casa del Mare brendom u Budvanskoj opštini.
Nikola Milić je takođe dobitnik prestižne nagrade Privredne komore Crne Gore za unaprijeđenje menadžmenta u 2022.godini, dok je Casa del Mare osvojila je brojne nagrade za izvrsnost: dvije prestižne crnogorske nagrade Wild Beauty Award, 2010. i 2018. godine, nagrade za najbolji mali hotel i najbolji brend hotelskog menadžmenta; u 2019. godini uslijedila je Nagrada za brend lidera za najbolju kompaniju u jugoistočnoj Evropi za autentičnu i sofisticiranu ponudu malog hotela; od 2015. do 2019. dobijala je kontinuirano Trip Advisor-ovu potvrdu o izvrsnosti, a 2014. je dobila Trip Advisor-ov Travellers Choice, koji označava najbolje iz oblasti turizma u smislu zadovoljstva klijenata, ponude, i drugih kategorija.
U četvrtak, 14. marta u 20:00 u velikoj sali Centra za kulturu Tivat gostuje pozorišna predstava “Tesla – prilagođavanje anđela”.
Predstava je po tekstu Stevana Pešića nastala kao koprodukcija KaBine sa Teatrom Erato i KIC-om Zagreb.
-Kroz ovaj pop-artistički triler pratimo događaj koji se odvio u posljednjem satu Teslinog boravka na zemlji.
Demon koji se predstavlja kao novinar pokušava otkriti tajnu o pomicanju zvjezdanih putanja u cilju postizanja čovjekove besmrtnosti.
Kroz ovu borbu dobra i zla ispričana je priča o Nikoli-čovjeku. Nikolinoj duši. Njegovom odnosu sa Ajnštajnom, Edisonom, Marconijem, Rendgenom…
Opustošenom čovjeku koji je ostao vječni optimist. Njegovom odnosu prema novcu, kocki, ženama, alkoholu, strahovima i ljubavi.
“Čitavu noć čuli su se glasovi, ali niko nije ulazio niti izlazio iz sobe” izjavila je sobarica hotela New Yorker.
Zavirite kroz ključaonicu i prisustvujte borbi koja se iz noći u noć odvija bezmalo 90 godina. Saznajte da li je Nikola otkrio tajnu-navode iz tivatske ustanove culture.
U ulozi Nikole Tesle pojaviće se Vladimir Posavec – Tušek, pozorišni, televizijski i filmski glumac, dok je uloga tajanstvenog gospodina Smitha povjerena Momčilu Otaševiću, višestruko nagrađivanom pozorišnom, filmskom i televizijskom glumcu te jednom od najboljih mladih glumaca u regionu.
Režiju i adaptaciju teksta potpisuje Vladimir Posavec – Tušek, kostimografiju Marita Ćopo, a scenografiju Miljenko Sekulić u saradnji sa državnim prvakom u robotici, MihaelomSmrčekom.
Za svjetla zadužen je Milan Kovačević, autor muzike je Stanislav Kovačić, dizajn vizuala uradila je Tijana Čvorak, a producent je Lidija Ivanda.
Ulaznice po cijeni od sedam eura mogu se kupiti na blagajni Centra za kulturu Tivat od 10:00 –13:00, dva sata prije predstave i putem fakture u dogovoru sa službenicom blagajne pozivom na broj +382 69 342 799.
Predstavnici tivatskih sportskih klubova potpisali su danas sa predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem ugovore o sufinansiranju njihovih programa rada za 2024. godinu.
Na ovaj način, a na osnovu Odluke o sufinasiranju programa rada sportskih organiazcija, Opština Tivat podržala je rad 38 sportskih klubova sa iznosom od 760.000€. Budžetom Opštine Tivat, za podršku sportu ove godine opredjeljeno je 800.000€. Neraspodjeljenih 40.000€ predstavlja „rezervu za sport“.
„Naša odluka da povećamo izdvajanja za sport pokazala se vrlo dobrom, imajući u vidu da je 2023. bila jedna od najuspješnijih u tivatskom sportu“ – istakao je predsjednik opštine zahvaljujući predstavnicima sportskih klubova na izvanrednom radu i dobrim rezultatima. „Opština Tivat je tokom prethodne godine u sport uložila više od 1,3 miliona eura, što kroz redovno finansiranje, što kroz infrastrukturne projekte i manifestacije“, rekao je Komnenović i najavio dalja ulaganja u sportske objekte: izgradnju multifunkcionalne balon sale kod Doma zdravlja, razvoja projekta sportskog kompleksa kod Aerodroma i nastavak uređenja preostalih dječjih igrališta i terena.
Opština Tivat podržala sportske klubove
„Uspješnost, rang takmičenja, dužina postojanja sportske organizacije, masovnost, tradicionalnost i društveno-kulturološki značaj, samo su neki od kriterijuma raspodjele sredstava“ – naglasila je sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević. „Jako nam je bitno da kroz rad vaših organizacije uvrstite što više djece kako bismo im omogućili kvalitetne sadržaje u slobodno vrijeme. Veoma važno je i uključivanje žena u sport, kako bismo radili na suzbijanju rodnih stereotipa u sportu“ – poručila je Mišković Vidojević i pozvala sportske djelatnike da se uključe u izradu Lokalne strategije za sport kako bi ovaj dokument bio što kvalitetniji.
Shodno opštinskoj Odluci o finansiranju sporta, 60% ukupnog iznosa usmjereno je na sportske klubove u vlasništvu Opštine, pa će tako FK „Arsenal“ biti isplaćeno 375.000€, a KK „Teodo“ 105.000€. Odlukom Komisije za raspodjelu sredstava, a po osnovu vrjednovanja prijava koje su pristigle tokom trajanja Javnog konkursa, sredstva su raspodijeljena na sljedeći način: RK „Partizan 1949“ 61.500€, Jedriličarski klub „Delfin“ 43.000€, ŽRK „Tivat“ 38.000€, KK „Probasket“ 17.500€, ŽKK „Sea stars“ 18.000€, Kik boks klub „Rebel“ 10.000€, Omladinski karate klub „Mawashi 2015“ 4.000€, Džudo klub „Tivat“ 6000€, Džudo klub „Monte tatami“ 7.500€, Bućarski klub „Palma 1972“ 6.200€…
Odluka o raspodjeli sredstava sa obrazloženjem, dostupna je na ovom linku.
U okviru devetog Strip vikenda, pod nazivom „Il nove della rosa“, u Herceg Novom će gostovati Milo Manara – italijanski umjetnik koji se smatra jednim od najvećih svjetskih strip autora. Izložba „Manara između stripa, književnosti i filma“ biće otvorena u petak u Galeriji Josip Bepo Benković, a program će biti nastavljen bogatim sadržajem koji su organizatori Hercegnovskog strip festivala pripremili za ovaj vikend.
Povodom održavanja Strip vikenda, danas je u foajeu Dvorane Park održana konferencija za novinare, na kojoj su se obratili predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i načelnik Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Petar Kovačević, te Jovan Subotić i Nebojša Mandić ispred Hercegnovskog strip festivala, jednog od najautentičnijih i najoriginalnijih manifestacija u našem regionu.
Opština Herceg Novi je podrška Hercegnovskom strip festivalu od osnivanja, kazao je predsjednik OHN, Stevan Katić i dodao da je ona rezultat prepoznavanja značaja ove manifestacije za razvoj kulture i bogatiju turističku ponudu grada.
„Strip vikend u Herceg Novom i dolazak najeminentnijih ličnosti iz svijeta stripa zaslužuju maksimalnu podršku svih nas. Želim da se zahvalim i pohvalim aktivizam i trud ljudi iz organizacije HSF-a koji su uložili puno odricanja i truda kako bi imali ovako kvalitetan program. Zahvaljujući prije svega njihovom ličnom angažovanju imamo priliku da ugostimo u Herceg Novom takvu ličnost kao što je Manara, što je meni posebno drago, a mislim i svim stanovnicima grada, ali i Crne Gore“, kazao je predsjednik Katić.
Dodao je da su za prethodnih 17 godina lokalna samuprava i HSF uspostavili pravu partnersku saradnju.
„Ove godine ulazimo u 18. izdanje, a to je priličan broj godina i mogu kazati da se radi o jednom od najkvalitetnijih festivala ne samo u regionu nego i u Evropi. HSF je posebno važan za Herceg Novi i sa aspekta bogatije turističke ponude, ne samo u septembru kada se održava, već i u ovom dijelu godine kada će naš grad posjetiti veći broj gostiju zbog kvalitetnih sadržaja i značajnih imena koja dolaze. Posebno me raduje što značaj festivala prepoznaju i resorna ministarstva, pridružuju se i pružaju podršku, a najavljen je i dolazak ministarki kulture i medija, kao i prosvjete. Znam da je HSF imao podršku i prethodnih godina, ali mislim da će od ove godine ona biti nedvosmislena, a imaće i podršku OHN da uđe u manifestacije od značaja za državu Crnu Goru“, kazao je predsjednik Katić.
Načelnik Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Petar Kovačević kazao je da je strip festival tretiraju kao jednu od najvažnijih aktivnosti u festivalskoj ponudi Crne Gore, koja ostvaruje izuzetan javni interes.
“Herceg Novi već godinama unazad je na kulturnoj mapi Evrope. Pozicionira nas u najsavremenije umjetničke tokove, kroz formu stripa kao multidisciplinarne umjetnosti”, naglasio je Kovaćević i dodao da je zadovoljstvo ove godine u gostima imati Mila Manaru, nekoga ko zaista personifikuje umjetnost na pravi način.
HSF
“Svojim životom i radom svjedoči vezi onoga što treba da bude jedan interdisciplinarni pristup od stvaralaštva likovne umjetnosti ka književnosti i filmu i saradnji sa velikim imenima kao što Felini, Enzo Biađi. Jedna brilijantna karijera kojoj imamo prilike da svjedočimo, njenom najljepšem izdanju koje je ostavilo ogroman trag u Italiji. Imaćemo i radionicu u okviru strip festivala na kojoj će učestvovati i ministarka kulture, događaj od posebnog značaja za crnogorsku kulturu, regionalno i šire”, kazao je Kovačević.
HSF ima posebno mjesto i značaj i Ministarstvo kulture će tako i nastaviti da ga tretira, posebno što njegov značaj nadilazi naš region.
Prema riječima jednog od članova HSF-a Jovana Subotića, u organizaciji su izuzetno zadovoljni i ponosni realizacijom nečega što su planirali tri, a sanjali preko 10 godina – dolaskom Mila Manare, trenutno najznačajnijeg i najvećeg strip crtača na svijetu.
„Riječ je o čovjeku koji je počeo da se bavi stripom 1969. godine, pa ove godine u Herceg Novom na neki način proslavljamo 55 godina bavljenja stripom ovog velikana svijeta i po mnogima danas najvećeg živog strip crtača, ali i mnogo toga više – radi se o legendi vizuelne umjetnosti, bavio se reklamnim spotovima i snimanjem filmova, adaptacijom filmskih scenarija, pa čak i dizajnom kacige Valentina Rosija, legende Moto GP-a. Manara je bio i lični prijatelj Federika Felinija, Umberta Eka, Adrijana Čelentana, Luča Gale, Huga Prata… Radi se o nekome ko je svojim imenom, likom i likovnim umijećem ostavio neizbrisiv trag u svjetskoj umjetnosti“, istakao je Subotić i dodao da će Manara biti gost HSF-a tri dana (od 15. do 17. marta), a izložba originalnih radova će biti priređena u Galeriji Josip Bepo Benković. Postavka će trajati narednih mjesec dana.
Izložba će, kako je Subotić pojasnio, sadržati originalne radove i table njegovih stripova, od najnovijeg i trenutno najpopularnije strip adaptacije romana „Ime ruže“ Umbera Eka, do onih starijih uradaka koji ilustruju sav talenat koji Manara ima.
„Strip festival će pratiti i cijela regionalna scena, imaćemo umjetnike iz cijele bivše Jugoslavije, takođe legende devete umjetnosti, ljude koji rade za mnogobrojne međunarodne izdavače – od američkog Marvela do italijanskog Bonelija, tako da će naša publika imati sve one propratne programe na koje su navikli“, kazao je Subotić.
On je naglasio i da HSF veliku zahvalnost duguje Opštini Herceg Novi i lično predsjedniku Stevanu Katiću, koji je tokom poslednjih 7-8 godina prepoznao entuzijazam kreatora festivala, ali i ono što HSF može da donese Herceg Novom, Boki Kotorskoj i cijeloj Crnoj Gori.
Konferencija za novinare je bila prilika i za podsjećanje da je Hercegnovski strip festival tokom prethodnih godina svoje programe proširio na Tivat i Kotor, a samo prošle godine u Crnoj Gori je niklo nekoliko novih strip festivala – u Baru, Podgorici, Nikšiću i Budvi, a sve uz podršku Udruženja ljubitelja stripova u Herceg Novom.
Iz HSF-a su posebno istakli zahvalnost i Ambasadi Republike Italije, prvom diplomatskom predstavništvu koje je prepoznalo potencijal festivala, što je uz nagradu „Karavađo“ iz 2017. godine otvorilo vrata saradnje sa ambasadama Francuske, Španije, Velike Britanije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, a povremeno i sa konzulatima Srbije i Hrvatske.
Naziv devetog Strip vikenda predstavlja igru riječi, pojasnio je jedan od organizatora HSF-a, Nebojša Mandić.
„Dio izložbe predstavljaju originalni radovi iz djela koje je jesenas završio Milo Manara, a riječ je o ilustrovanoj verziji knjige „Ime ruže“ Umberta Eka ili na italijanskom „Il nome della rosa“. Ovogodišnji strip vikend je deveti i mi smo se malo poigrali riječima pa otuda naziv „Il nove della rosa“, kazao je Mandić i detaljno obrazložio program koji očekuje sve zainteresovane tokom narednog vikenda.
Pored likovnog i klasičnog stripovskog programa, biće održana i radionica crtanja stripa i storyboardinga koju će za srednjoškolce voditi poznati svjetski umjetnik, dobitnik Emmy nagrada, ambasador HSF-a u svijetu, William Simpson.
Za subotu je planirana naučna interaktivna panel diskusija pod nazivom „Strip, literatura, film – budućnost kreativne industrije u Crnoj Gori”, na kojoj će učestvovati umjetnici Milo Manara i William Simpson, ministarka kulture i medija Tamara Vujović i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, te direktorica Filmskog Centra Crne Gore Aleksandra Božović, dekan FDU Cetinje Edin Jašarović i dekan FU UDG Nenad Vujadinović, kao i dramaturg Stevan Koprivica i režiser Ivan Marinović.
