Tradicionalne zimske kotorske karnevalske fešte 2024. godine nastavljaju se ovog vikenda “Pašticadom” na Prčanju u Domu Slobode, subota 10. februara od 19 sati.
Nekada su nakon spaljivanja karnevala na prčanjskom mulu, svečanu večeru uz paštu i njoke mještani su pripremali jedan kod drugoga, po kućama, a u novije doba, to je preraslo u zajedničku zabavu u Domu Slobode.
Stari običaj su obnovili članovi KUD „Napredak” 1975. godine, koji se nastavio do današnjih dana, sa jednom pauzom ratne 1991.godine.
Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji na našim prostorima, koja se održava više od šest decenija i kojoj prisustvuju prčanjski domaćini i brojni gosti.
Pašticada je dio tradicije mjesta, a ovaj običaj iz Venecije, koja je bila centar karnevalskih svečanosti, donijeli su pomorski kapetani.
Crna Gora se polako, ali sigurno pozicionira na svjetskoj gejming mapi, a takvom napretku u velikoj mjeri doprinosi Savez elektronskih sportova Crne Gore koji već deceniju predano radi na razvoju gejminga i elektronskih sportova u našoj državi.
Savez je značajnim uspjesima i projektima priveo prošlu godinu kraju, a još ambicioznije su započeli 2024. godinu. Januar mjesec je obilježio prvi Global Game Jam u organizaciji SESCG i Turističke organizacije (TO) Bar.
“Game Jam je globalni turnir u pravljenju igrica i iskreno veliko iznenađenje za nas u Crnoj Gori. Mi smo očekivali četiri do pet timova, a na kraju je bilo blizu 30 timova koji su se prijavili i blizu 100 takmičara. Naravno takmičili su se ljudi koji žive u Crnoj Gori, a osim Crnogoraca tu su bili Rusi, Ukrajicni, Turci. Veliki broj igrica je nastao od 27 prijavljenih timova, završeno je nekih 14 projekata. O tome koliko je veliki Game Jam projekat na globalnom nivou govori da je učestvovalo preko 35.000 takmičara na 793 virtuelne lokacije i napravljeno je preko 6.000 različitih igrica u ta dva dana,” objasnio je predsjednik Saveza elektronskih sportova Crne Gore, Filip Šoć.
Značajna prekretnica za e-sportove i predane i talentovane crnogorske gejmere nedavno je napravljena kada je prvi put u istoriji crnogorskog sporta za nagradu Sportista godine kandidovan e-sportista, Pavle Bošković.
“Iskreno, to je veliki značaj, prvo za Savez elektronskih sportova Crne Gore, a onda i za cijeli Adria region, Evropsku i Svjetsku federaciju jer je COK drugi Olimpijski komitet u svijetu koji je nominovao e-sportistu za Sportistu godine. Pavle to i zaslužuju za svu njegovu popularnost i karijeru,” kazao je Šoć.
Ipak, potrebno je napraviti još više koraka kako bi se šira javnost upoznala sa svim potencijalima crnogorske gejming indistrije i mogućnostima da se upravo kroz turnire u e-sportu i konvencije za izradu video igara da veći doprinos crnogorskoj ekonomiji i turizmu.
“To mislim da Bar trenutno najbolje radi. Rade na tome da se targetiraju kao IT gejming grad. Crna Gora ima veliki značaj kao bootcamp destinacija. Fenomenalna turistička sezona u Crnoj Gori traje nekih dva mjeseca, a mi možemo da je sigurno produžimo na šest, sedam mjeseci. Mimo toga, ona je odlična kao festivalska destinacija gdje se mogu održavati različiti turniri. U martu bi Crnu Goru trebao da posjeti direktor BLAST-a, jednog od najvećih Counter-Strike turnira i u planu je da Crna Gora iduće godine bude domaćin BLAST-a,” najavio je predsjednik SESCG.
Za ovu godinu SESCG će sprovesti četiri velika projekta, jednan je bio Game Jam koji je završen, u maju će biti održan E-fudbal turnir i European Gaming Summit gdje će biti govornici iz cijelog svijeta, u oktobru će biti upriličena dva turnira, a za decembar najavljuju OGM.
“U narednom periodu prvo kreću kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo koje će se održati u Rijadu, poslije toga će biti kvalifikacije za drugo GEF Svjetko prvenstvo koje će se održati u Pekingu, trenutno je aktuelno FIFA Evropsko prvenstvo – EA Football 24 na kojem nas predstavlja Luka Manojlović, zatim će biti nacionalne kvalifikacije, nacionalni turniri, zatim ovaj EA Football koji će se održati u maju. Sigurno nas kao i svake godine očekuje raznolik program dešavanja. Biće par Game Jam-ova ove godine, biće tu i edukativni dio, tako da ćemo sigurno posjetiti šest do sedam gradova u Crnoj Gori gdje ćemo organizovati panel diskusije i edukaciju o programiranju, pravljenju igrica, o tome što je e-sport, što je gejming industrija i kako Crna Gora može da iskoristi sve te potencijale,” najavio je Šoć.
Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović kazao je da će zimska sezona biti značajno lošija u odnosu na prošlu godinu zbog vremenskih uslova. Zabrinjavajuće je, kaže, da iz godine u godinu imamo kašnjenje snijega, a da infrastrukturno nijesmo uradili ništa kako bi se skijališta pripremila za taj scenario.
– Zimska sezona je veoma loše krenula jer nismo imali vremenske uslove koji bi donijeli snijeg a samim tim i turiste u našim ski centrima – kazao je Golubović gostujući u “Dobro jutro Crna Goro” na TVCG.
Naglašava da mnogo gubimo zbog toga što nemamo sistem vještačkog osnježavanja, te da je crvena lampica odavno upaljenja povodom ovog probelma.
Podsjetio je na podatak da smo za period decembar i januar, ostvarili svega 20% prihoda u odnosu na prošlu godinu.
– Ono što je zabrinjavajuće je da iz godine u godinu imamo kašnjenje snijega, ali infrastrukturno nijesmo uradili ništa kako bi ta skijališta pripremili za ovaj scenario. Nismo pripremili sistem za vještačko osnježavanje – kazao je Golubović.
Da imamo sistem vještačkog osnježavanja imali bi, dodaje Golubović, veće prihode i nove kapacitete da ugostimo nove ljude u smješajima.
Naglasio je da je sistem vještačkog osnježavanja dugoročno isplativa investicija.
– Mnogo je veći gubitak kada nemate skijaša nego kada imate makar djelimično dio staza pripremljen. Nije neophodno kompletno skijalište da bude pokriveno sistemom vještačkog osnježavanja, već dvije, tri staze koje su glavne i da imate u tim u donjim djelovima staze gdje ima manje snijega generalno bolji ssitemosnježavanja – objašnjava Golubović.
– Staze u Kolašinu su jako dobre i atraktivne za turiste, ali situacija je sada takva da ne možemo da im pružimo ono što žele. Ne smijemo zanemariti situaciju početkom januara, a u pitanju je negativan PR koji je poslao poruku da nema snijega ali da je zato kačamak 30 eura – naglasio je Golubović.
Imali smo situaciju, podsjetio je Golubović, da su svi domaći i regionalni mediji brujali o tome kako je Kolašin skuplji nego da odete da skijate u švajcarskim Alpima.
– Ta informacija nam je nanijela mnogo štete jer kada nemate kontra PR službu ili službu koja će negativni PR da amortizuje na način što će izaći sa adekvatnim i objektivnim infomacijama – napomenuo je Golubović.
Desilo se to da se, kako kaže, cijena iz jednog ugostiteljskog objekta preslikala na cjelokupnu destinaciju i time je Kolašin mnogo izgubio.
Ukoliko bude snijega u narednom periodu, Golubović smatra da ima prostora da se koliko toliko ublaže posljedice loše zimske turističke sezone.
– Sezona će biti značajno lošija u odnosu na prošlu godinu, ali možda se neko nakon ovoga probudi i odradi ono što je neophodno – zaključio je Golubović.
Kolumbijski istraživački brod ARC Simon Bolivar krenuo je u siječnju iz Punta Arenasa, najjužnijega grada Čilea, u misiju na Antarktiku.
Na njemu su se okupili znanstvenici i istraživači iz raznih zemalja svijeta koji surađuju na projektima vezanim uz antarktičke ekspedicije. Ove inicijative uključuju analizu trenutnog stanja antarktičkog mora, proučavanje atmosferskog tlaka i praćenje vrsta koje nastanjuju ovu regiju. Između ostalog, proučavat će morske sisavce s posebnim naglaskom na grbave kitove.
– Ako se led na Antarktici i dalje bude topio, more će se podići 10 metara, a to znači da će mnogi obalni gradovi u svijetu, uključujući one u Kolumbiji, biti u opasnosti, ako ne uspijemo zaustaviti ovu klimatsku krizu – izjavio je kolumbijski predsjednik Gustavo Petro koji podupire ovu ekspediciju.
Iz BIG Shopping Centers-a naglasili su da su spremni i za početak radova u Radanovićima i Nikšiću
BIG Shopping Centers će novim investicijama stvoriti više radnih mjesta u Podgorici, Budvi i Nikšiću, saopšteno je na sastanku delegacije te kompanije i premijera Milojka Spajića, ministra prostornog planiranja i urbanizma Janka Odovića i gradonačelnice Podgorice Olivera Injac.
Delegaciju BIG Shopping Centers predvodio je predsjednik kompanije Eitan Bar Zev.
Iz Spajićevog kabineta rekli su da je tokom sastanka prezentovan plan rekonstrukcije BIG Fashion tržnog centra u Podgorici.
„Spajanjem dva postojeća objekta i dogradnjom stvoriće se dodatnih, preko 17 hiljada kvadratnih metara korisnog prostora, što znači veći broj objekata i radnih mjesta u tržnom centru“, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, razgovarano je i o rješavanju problema parkinga, a planirana je izgradnja velike podzemne garaže na više nivoa.
Dodaje se da se razgovaralo i o daljim koracima, koji će dovesti do početka radova.
„Istaknuto je da rekonstrukcija neće, na bilo koji način, ugroziti rad tržnog centra, i da će on biti otvoren cijelim tokom trajanja radova“, navodi se u saopštenju.
Iz BIG Shopping Centers-a naglasili su da su spremni i za početak radova u Nikšiću i Radanovićima.
Ulaganja od 40 miliona EUR otvoriće i više stotina radnih mjesta.
„Zaključeno je da je neophodno administrativne procedure riješiti najefikasnije moguće, kako bi radovi mogli da počnu tokom godine“, kaže se u saopštenju.
Gradska galerija „Josip Bepo Benković“ – Herceg Novi, otvorila je sinoć vrata za 57. Hercegnovski zimski salon, najstariju likovnu manifestaciju u regionu čiju postavku čine djela 39 umjetnika iz Crne Gore i regiona.
Kroz koncept Salona „Život je detalj“ selektora Nikole Markovića, vješto je skrenuta pažnja na moć umjetnosti da u malim stvarima i trenucima prepozna veličinu života.
Herceg Novi je ponosan na svoje jubileje i višedecenijsku tradiciju niza kulturnih manifestacija što potvrđuje i 57 godina trajanja Hercegnovskog zimskog salona koji je, od postanka do danas, prošao prilično dug put promjena, ali je ostao vjeran umjetnosti i stvaranju, istakao je na otvaranju predsjednik Opštine Stevan Katić.
„Uspio je i da pređe regionalne granice i da u svojoj postavci sadrži djela umjetnika koji stvaraju na drugim kontinentima, a sve to donijelo je novu dimenziju Salonu i potvrdilo njegov dugogodišnji kvalitet. Često ističemo kako smo ponosni na sve tekovine našeg grada, a posebno na one koji sa puno ljubavi, entuzijazma i znanja rade na polju razvoja kulture. Siguran sam da je to pravi put kojim treba da ide cijela naša zajednica”, kazao je Katić i dodao da je to ujedno i vizija lokalne samouprave koja je snažna podrška institucijama kulture i kulturnim manifestacijama u Herceg Novom.
Uz čestitku selektoru Markoviću na izuzetno kvalitetnom odabiru i ocjenu da je HZS uspješno organizovan, predsjednik Katić je istakao da je posebno zadovoljstvo što je u ovogodišnjoj postavci i djelo istaknutog slikara i vajara Voja Stanića.
„Cijela godina povodom proslave njegovog 100. rođendana biće ispunjena različitim događajima u Herceg Novom i državi, kako bi ukazali na veličinu njegovog djela, a svi mi imamo čast da smo u ovom trenutku pred jednom od njegovih umjetničkih slika”, kazao je Katić i izrazio nadu da će se za slavu novske likovne svetkovine čuti još dalje te da će zajedničkim pregalaštvom podizati kvalitet HZS.
Laureat 57. Hercegnovskog likovnog zimskog salona je podgorički slikar Tomo Pavićević za sliku „Jagnje”, odluka je žirija u kojem su bili dr Vladislav Šćepanović, predsjednik i članice Milica Bezmarević Radulović i mr Anita Šimić. Druga nagrada pripala je Tijani Gordić za rad „Malo iznad horizonta”, dok je treću nagradu osvojio Marko Crnobrnja za „Sugestiju”.
Selektor Nikola Marković, doktor umjetnosti i arhitekture, pojasnio je da se za koncept „Život je detalj“ opredijelio jer je želio da svojevrsnom poetikom malih stvari, učini vidljivom osjetljiviju stranu života koju zbog dinamike ritma savremenog doba, čovjek često zapostavlja.
„Zbog toga je postavka ovogodišnjeg salona posvećena upravo naglašavanju samostalne cjelovitosti i značaja koji detalj kao kreativno doživljena cjelina može i treba da posjeduje u jeziku svake iskreno stvarane umjetnosti”, kazao je Marković.
Otvaranje 57. Hercegnovskog zimskog salona
Kako je istakao, hercegnovska publika je takođe dio zajedničkog poduhvata kakav je HZS.
„Izuzetno značajan motiv su vaši aspekti osjećanja, reagovanja i utisaka koje nosite sa ove postavke, a koji će na određen način obezbijediti da se likovna scena i to što može da pokaže hercegnovski prostor, orjentiše na mnogo širi i značajniji parametar nego što je sada. Koncept salona smo sagledavali i istraživali kao mogućnost poetskog i kreativnog koji će, na adekvatan način, privući odgovor najrecentnijih crnogorskih umjetnika i pokazati presjek crnogorskog likovnog stvaralaštva, a ne samo koncept postavke kako je u početku bilo zamišljeno”, pojasnio je Marković.
Podjednako je duga tradicija postojanja Gradske galerije i Hercegnovskog zimskog salona koji je za 57 godina stekao zrelost da pozitivno odgovori različitim izazovima vremena i istraje, kazala je direktorica JU Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković, Gordana Krunić.
Tomo Pavićević – slika Jagnje
„Otvarao je svoje đardine kada su se mnogi drugi zatvarali. Hvatao sunčeve zrake vjerujući da oni donose njegovo veličanstvo ŽIVOT. Znao je da je ŽIVOT DETALj, a da bez detalja nema cjeline”, kazala je Krunić i dodala da je upravo ta tema spojila na HZS umjetnike različitih podneblja, kultura, shvatanja i pogleda.
Nastao na temeljima Hercegnovske umjetničke škole, Salon nastavlja tradiciju njegovanja umjetnosti i čini vrelo iz kojeg neprestano izviru novi umjetnici, kazala je Krunić.
„Kada neko ima dobre temelje, temelje prve Umjetničke škole, tradiciju dugu 57 godina, nikada i ničim prekinutu, kada ima svoju vjernu publiku i duh umjetnosti kojim Herceg Novi diše 365 dana u godini, zna za koga to čini i kome sve to ostavlja”, istakla je Krunić.
U pripremi važne i uticajne likovne manifestacije, uz pomoć dr Markovića, nabavljena je nova rasvjeta u Gradskoj galeriji kojom, kako je kazala Krunić, dodaju višedimenzionalnost ljepoti izloženih djela.
Svečanom otvaranju je prisustvovao i potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur.
Pokrovitelj 57. Hercegnovskog likovnog salona je Opština Herceg Novi, organizator JU Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković, a postavka će biti pred publikom do 11. marta.
Roman “Bastadur” spisateljice Jasenke Lalović biće predstavljen tivatskoj publici u subotu 10. februara od 19 sati u Velikoj sali CZK. Književno veče priređuje JU Gradska biblioteka i najavljuje učešće autorke romana i glumice Dubravke Drakić, pozivajući ljubitelje lijepe riječi da se pridruže.
Jasenka Lalović je rođena u Baru 1965. godine. Osnovnu školu završila je u Petrovcu, pohađala gimnaziju u Baru, potom je upisala studije sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Oduvijek se bavila pisanjem, ali se tek u pedesetim godinama osmjelila da objavi svoj prvi roman. Radila je na Radio-televiziji Srbije. Živi i radi u Beogradu, udata i majka troje djece. Napisala je sljedeće romane: “S one strane moje gore“ – prvi dio trilogije Brda od pelina (2022, Laguna); “S ove bande moje gore“ – drugi dio trilogije (2022, Laguna); “Kastigulja“ – treći dio trilogije (2022, Laguna); “Bastadur“ (2023, Laguna).
Objavljen je intervju koji je ruski predsjednik Vladimir Putin dao američkom voditelju Tuckeru Carlsonu, prvi Putinov intervju sa zapadnim medijima otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.
Carlsona, koji je često kritizirao američku podršku Ukrajini, nazivao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “ukrajinskim makroom” i uspoređivao ga sa štakorom, bio je manje agresivan u intervjuu s Putinom. Ruskog predsjednika oslovljavao je s “gospodine predsjedniče”.
Putin je proveo više od 30 minuta govoreći o povijesti Rusije, Litve, Poljske i Ukrajine, u monologu koji se protezao od vladavine kijevskog kneza Olega Mudrog u devetom stoljeću do kritike Lenjinove vanjske politike.
Kad je razgovor konačno došao do 21. stoljeća, Putin je optužio SAD i druge zapadne zemlje za produljivanje rata u Ukrajini.
Mirovni pregovori s Ukrajinom bili su “skoro finalizirani”, rekao je Putin, ali tada je Ukrajina “odbacila sve te sporazume i poslušala upute zapadnih zemalja, europskih zemalja i Sjedinjenih Država da se bori protiv Rusije do samog kraja”.
Putin je kao krivca posebno istaknuo Borisa Johnsona, bivšeg britanskog premijera koji je bio prisiljen napustiti britanski parlament u lipnju 2023. godine. Putin je tvrdio da je kao premijer odvratio Zelenskog od potpisivanja mirovnog sporazuma u ranoj fazi sukoba.
“Činjenica da se oni (Ukrajina) pokoravaju zahtjevu ili uvjeravanju gospodina Johnsona, bivšeg premijera Velike Britanije, čini se smiješnom”, rekao je Putin.
U videu objavljenom prije intervjua Carlson je rekao da je bio ponukan na razgovor s Putinom, dijelom zato što američka javnost “nema pojma zašto je Putin napao Ukrajinu ili koji su mu sada ciljevi”. Nije jasno hoće li Amerikancima bilo što od toga sada biti jasnije.
U prosincu je Kremlj rekao da je uključivanje u mirovne pregovore s Ukrajinom “nerealno”, dok je Ukrajina rekla da je uvjet za mir potpuno povlačenje s teritorija koji je Rusija okupirala. U intervjuu je Putin rekao Carlsonu da Rusija i SAD još uvijek razgovaraju “preko raznih agencija” o okončanju rata.
Ruska poruka SAD-u, rekao je Putin, jest:
“Ako stvarno želite prestati s borbama, trebate prestati isporučivati oružje. Sve će biti gotovo za nekoliko tjedana.”
Putin je rekao da je posljednji put razgovarao s Joeom Bidenom prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.
“Rekao sam mu, dakle, da vjerujem da činite pogrešku povijesnih razmjera podupirući sve što se događa tamo, u Ukrajini, pritišćući Rusiju”, rekao je Putin.
“Do sada se čulo urlanje o nanošenju strateškog poraza Rusiji na bojnom polju. Ali sada očito shvaćaju da je to teško postići, ako je uopće moguće. Po mom mišljenju, to je nemoguće po definiciji. To se nikad neće dogoditi. Čini mi se da su sada to shvatili i oni koji su na vlasti na Zapadu”, rekao je Putin.
Ruski predsjednik također je rekao da napad na Poljsku ili Latviju nije u interesu Rusije i dodao da bi to učinio samo ako bi bilo koja od tih zemalja napala Rusiju.
“Protivi se zdravom razumu uključiti se u neku vrstu globalnog rata, a globalni rat će cijelo čovječanstvo dovesti do ruba uništenja. To je očito”, rekao je.
Međutim, Putin je i u januaru 2022. rekao da ne planira napasti Ukrajinu, samo nekoliko dana prije nego što je poslao tenkove i trupe preko granice.
Carlson je bio nešto oštriji na jednom pitanju, onom o novinaru Wall Street Journala Evanu Gershkovichu, koji je u pritvoru u Rusiji od 23. marta zbog optužbi za špijunažu.
Putin je tvrdio da je Gershkovich (32) “uhvaćen na djelu dok je tajno dobivao povjerljive informacije” i tvrdio da je “radio za američke specijalne službe”.
Rusija je spremna razgovarati o puštanju Gershkovicha, rekao je Putin, ali je dodao: “Želimo da američke specijalne službe razmisle o tome kako mogu doprinijeti postizanju ciljeva kojima naše specijalne službe teže.”
Bijela kuća je u decembru rekla da je Rusija odbila prijedlog za oslobađanje Gershkovicha i Paula Whelana, bivšeg američkog marinca koji u Rusiji služi 16-godišnju kaznu zbog optužbi za špijunažu.
U videu objavljenom prije intervjua Carlson je tvrdio da vodi intervju jer su “mediji na engleskom jeziku korumpirani – lažu svojim čitateljima i gledateljima”.
“Očito postoje rizici za vođenje ovakvog intervjua pa smo o tome razmišljali mjesecima”, rekao je Carlson.
“Većina Amerikanaca nema pojma što se događa u ovoj regiji. Ovdje u Rusiji ili 600 milja dalje u Ukrajini. Ali trebali bi znati. Oni plaćaju velik dio toga”, rekao je.
Carlson je bio rani branitelj ruske invazije na Ukrajinu. Kad je sredinom februara 2022. Putin okupio do 190.000 vojnika na ukrajinskoj granici, Carlson je ponavljao Putinove teze tvrdeći da je rat koji se sprema običan “granični spor”.
U sedmici nakon napada ruski državni mediji puštali su isječke Carlsonovih izjava o Ukrajini i protiv američke vojne pomoći toj zemlji.
Intervju je emitiran na Tucker Carlson Tonight, streaming servisu koji je Carlson pokrenuo u decembru 2023. godine, nakon što je dobio otkaz u Fox Newsu.
Vaterpolisti Crne Gore oporavili su se od debakla u okršaju sa Srbijom jer su današnjom pobjedom protiv Japana – 13:11, u posljednjem kolu grupne faze, osigurali plasman u osminu finala Svjetskog prvenstva.
A lako nije bilo, iako su ,,ajkule” serijom 5:0 u posljednjih osam minuta ušle sa viškom od četiri gola prednosti (9:5). Prijetili su Japanci od druge četvrtine, koju su odigrali i najbolje, kada su serijom 3:0 (od kraja prve do trećeg minuta druge četvrtine) preokrenuli stvari u bazenu i došli do vođstva od 5:4. Mogli su igrači ove reprezentacije, koja je osigurala plasman na OI, da dođu do viška od dva gola, ali su prvo Averka, a zatim i Tešanović dobro odreagovali u odbrani.
I nakon ova dva besuspješna pokušaja kao da je splasnuo entuzijazam protivnika. Perković je iz kontranapada golom za 5:5 otvorio seriju koju je završio danas odlični Popadić za višak od četiri gola razlike. Utisak je bio da će igrači selektora Vladimira Gojkovića rutinski riješiti posljednjih osam minuta, ali na promjenu odbrane Japana, konkretno na zonski presing, slabo su odreagovali. Ponovo su igrači Japana prijetili i primakli se na dva gola zaostatka. Mogli su i da dođu do minusa od gola, ali je sa igračem manje Draško Brguljan uspio da ukrade loptu (ukupno četiri), a u narednom napadu Takata je napravio kontra faul. Kazna je od strane našeg tima stigla brzo, Matković, inače najefikasniji igrač meča sa četiri gola, bio je precizan za 11:8. Nakon ovog pogotka ponovo je Brguljan vješto ukrao loptu, nažalost nekoliko sekundi kasnije Nišimura je našem igraču odbranio šut iz peterca, a poslije gola Suzukia (11:9), Popadić sa igračem više i Matković bili su precizni za visokih 13:10 na 68 sekundi prije kraja.
Protiv autsajdera ,,ajkule” su pokazale i neke dobre, ali i slabije stvari u igri. Kao nesnalaženje na presing igru, a čak sedam puta, do početka treće dionice, napad preko centara nije prolazio. Imao je naš tim i malo sreće u prvoj i drugoj četvrtini jer su Japanci tri puta pogodili prečku i stativu, a na sreću, ponovo je Petar Tešanović bio izuzetno raspoložen sa gola.
Prvi dio zadatka u posljednjem kolu crnogorska vaterpolo reprezentacija je završila, sada se čeka pomoć od Srbije koja od 15.30 sati igra sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ako ova reprezentacija pobijedi SAD, ,,ajkule” će sa druge pozicije u osminu finala i izvjesno će ih sačekati Rumunija. U suprotnom, loše se piše igračima selektora Gojkovića, jer će kao trećeplasirani na megdan drugoplasiranim Italijanima…
Tim Centra za održivi prostorni razvoj Expeditio je pripremio dokument (“policy paper”) pod nazivom “GRAĐANI/KE O UNAPREĐENJU JAVNOG PREVOZA NA TERITORIJI KOTORA – Predlog politika za poboljšanje javnog gradskog prevoza na području opštine Kotor”.
Dokument vraća u centar pažnje pitanje unapređenja javnog saobraćaja, istučući njegovu važnost u infrastrukturi svakog grada koji teži promociji održivih urbanih rješenja. Dokument obuhvata analizu postojećeg stanja i predloge politika za poboljšanje javnog gradskog prevoza u Kotoru.
Proces izrade dokumenta se zasnivao na online anketi koju je popunilo 640 aktivnih i potencijalnih korisnika/ca javnog prevoza, kao i na „desk“ istraživanju dostupnih studija i publikacija među kojima je najznačajnija „Studija javnog gradskog i prigradskog transporta putnika na teritorija grada Kotora“ (2016).
Rezultati istraživanja su ukazali na veliki stepen nezadovoljstva građana/ki postojećim uslovima javnog prevoza na teritoriji Kotora i hitnu potrebu za njegovim unapređenjem. Kao glavni problemi izdvajaju se: kašnjenje, gužve, nedovoljna frekventnost i loša pokrivenost linijama.
Među ključnim preporukama za poboljšanje postojećeg stanja su: povećanje frekvencije postojećih linija i uvođenje novih na osnovu procjene potreba građana/ki, razdvajanje školskog od gradskog prevoza, uključivanje noćnih linija, poboljšanje stanja postojećih autobuskih stajališta i uvođenje novih, informisanje putnika u „realnom vremenu“…
Poseban naglasak stavljen je na potrebu za inkluzivnošću voznog parka koji bi trebalo da bude prilagođen različitim kategorijama korisnika/ca (OSI, roditelji sa djecom, trudnice…), te rodni aspekt korišćenja javnog transporta, uzimajući u obzir da ga žene u većem stepenu koriste od muškaraca.
Otvoreno je i pitanje percepcije građana/ki o mogućoj korupciji u sektoru javnog prevoza što propituje nivo povjerenja javnosti u gradske vlasti i način njihovog upravljanja sistemom transporta.
Dokument se bavi i temom uvođenja morskog javnog prevoza, te unapređenjem povezanosti gradova i mjesta u Boki Kotorskoj.
Javni gradski prevoz je tema za koju interes šire zajednice sasvim sigurno neće opadati. Ona može samo dobijati na važnosti uzimajući u obzir izazove prekomjerne urbanizacije i rastuće saobraćajne probleme na teritoriji Kotora. U tom svjetlu,ovaj dokument apostrofira neophodnost uvođenja održivih oblika javnog transporta, koji svode na minimum negativan uticaj saobraćaja na životnu sredinu, promovišući ekonomsku i ekološku održivost, kao i socijalnu inkluziju.
