Umjetnici iz Tivta i regiona na programima Tivat Music Festivala

0
Umjetnici iz Tivta i regiona na programima Tivat Music Festivala
Ana Mihaljevic

Jedan od strateških ciljeva Tivat Music Festivala jeste promovisanje, upoznavanje i edukovanje publike o jednom kompleksnom, sveobuhvatnom žanru koji spaja više umjetnosti u jedno, kao što je opera. Operski koncerti, resitali i priče kao jezgro programa su ono što karakteriše ovogodišnje izdanje Festivala. Tim povodom 23. jula u DTV “Partizan” od 21 h nastupiće mlada perspektivna crnogorska sopranistkinja Antonia Vučinović u pratnji Ane Mihaljević na klaviru, na koncertu pod nazivom „Tivtu s ljubavlju“, a zatim dan kasnije, 24. jula, na istoj lokaciji u isto vrijeme resital pod nazivom „Žensko pismo​” održaće izuzetna sopranistkinja Ljiljana Lišković uz klavirsku saradnju Oleksija Molčanova.

Opera, žanr koji je nastao krajem 16. vijeka, svojim razvojnim putem i bogatom istorijom, kao i uticajem koji je imala na kulturnoj sceni, zauzima izuzetno važno mjesto u muzičkoj umjetnosti. Imajući to na umu, svjesni trenutne situacije na crnogorskoj kulturnoj sceni u kojoj ovaj žanr još uvijek nije pronašao svoje stalno mjesto, smatrali smo da je neophodno dati priliku crnogorskoj publici da doživi i upozna se sa posebnim svijetom opere, jer ona zaista i jeste, svijet za sebe.-izjavili su iz PR službe Festivala.

Antonia Vucinovic

Antonia Vučinović rođena u Kotoru, a trenutno student treće godine jednog od najprestižnijih univerziteta na svijetu, Univerziteta za muziku i scenske umjetnosti u Beču, u klasi profesorice Laure Aikin, interesovanje za muziku i scenu pokazuje još od malih nogu. Iako mlada, iza sebe već ima brojne nagrade na takmičenjima, kao i nastupe i angažmane u sklopu različitih produkcija. Sa 18 godina imala je priliku da učestvuje u operi “Boemi” Đuzepe Verdija, sarađujući sa dirigentom Albertom Veronezijem i režiserom Andreom Tokiom. Decembra 2023. godine debitovala je u ulozi prve dame u Mocartovoj operi “Čarobna frula”, a potom i nastupila u ulozi Grofice u operi “Figarova ženidba” istog kompozitora. Na koncertu „Tivtu s ljubavlju“ izvešće odabrane arije i solo pjesame nekih od najvećih kompozitora muzičke istorije, kao što su Mocart, Pučini, Rosini, Šubert, Štraus, Dvoržak, Rahmanjinov i Ćilea. Raznovrsnost programa u Antonijinom izvođenju sprovešće publiku kroz spektar ljudskih emocija zasigurno doživljenih na jedinstven način svakog pojedinca ponaosob. U ulozi klavirske saradnice, na sceni će joj se pridružiti Ana Mihaljević, pijanistkinja koja je u svojoj karijeri dugoj skoro dvije decenije održala preko 100 koncerata kao solista i u kamernim sastavima, kako na domaćoj tako i na  internacionalnoj sceni, sarađujući sa najvećim evropskim i svjetskim izvođačima kao što su Janoš Balint, Peter-Lukas Graf, Dejan Gavrić, Feliks Rengli, Aleksandar Tasić i mnogi drugi. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji na Cetinju, a kao pedagog posvećeno radi kao profesor klavira u muzičkoj školi „Vida Matjan“ u Kotoru i klavirski saradnik u muzičkoj školi u Tivtu.

Sopranistkinja Ljiljana Lišković školovala se na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi prof. Vere Kovač Vitkai, sa trenutnim angažmanom docenta za glavni predmet na istoj instituciji, i na Univerzitetu za muziku i scenske umjetnosti u Beču u klasama Helene Lazarske, Margarite Lilove i Klaudije Viske, gdje je stekla diplomu magistra umjetnosti. Svoj dosadašnji kurikulum obogatila je i ispunila nagradama i učešćima na brojnim prestižnim takmičenjima. Prva iskustva na operskoj sceni stiče u Beču u produkcijama Univerziteta za muziku i scenske umjetnosti, a tokom dosadašnje karijere ostvarila je saradnju sa brojnim teatrima širom Italije i učestvovala na mnogim festivalima. Pored angažmana na Akademiji umetnosti u Novom Sadu takođe je predavač na projektu „Opera: Past, Present, Perfect!“ u okviru Programa Kreativne Evrope-Kultura, u organizaciji MOTO-a iz Beograda. Naziv tivatskog koncerta „Žensko pismo“ odaje nam pozadinu programa ovog događaja, a to je promocija ženskog stvaralaštva, pa će se tako na repertoaru naći djela Dore Pejačević, Jelisavete Popović, Ejmi Bič, Etel Smit i Sesil Šaminad. Zajedno sa Ljiljanom scenu će dijeliti Oleksij Molčanov, pijanista, koji će joj pružiti podršku klavirskom pratnjom. Završio je osnovne i magistarske studije klavira na Državnom konzervatorijumu u Kijevu, veoma je aktivan kao solista i kamerni izvođač. Nastupao je na turnejama po Libanu, Srbiji, Crnoj Gori, kao i Rusiji, Njemačkoj, Švajcarskoj, a redovne turneje održava po Ukrajini. Redovni je profesor i mentor na master studijama na Muzičkoj akademiji na Cetinju.

O. Molcanov

Riječ, muzika, ples, gluma, sve su to segmenti koji zajedno predstavljaju neizostavni dio opere. Shvatajući složenost i delikatnost takve forme, za publiku Tivat Music Festivala osmišljen je serijal pod nazivom Priče o operama. Koncept ovog serijala je kreiran sa ciljem približavanja operskih djela publici u svedenijoj, intimnijoj verziji, uz naraciju o radnji opere i izvođenje najljepših i najvažnijih numera. Na ovaj način publici se, kroz dva programa na Festivalu,  omogućava bolje razumijevanje operskog žanra. Marija Cvijić, sopran, Branislav Cvijić, tenor i Ivan Nikolić, bariton, uz klavirsku saradnju Marine Mikić predstaviće opere Ljubavni napitak Gaetana Donicetija, 18. jula na gradskom šetalištu Pine od 21.30 h, i  Travijata Đuzepea Verdija, 22. jula u DTV “Partizan”od 21 h.

 Prvo izdanje Tivat Music Festivala održava se na više lokacije u Tivtu i bokokotorskom zalivu, od 18. juna do 12. avgusta, u partnerstvu sa Centrom za kulturu Tivat, kao i uz podršku Luštice Bay, Porto Montenegra, Regenta Porto Montenegro, Montenegro Sotheby’s Realty, Henley & Partners i drugih značajnih sponzora, a sa širokom mrežom programskih partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o aktivnostima Festivala mogu se pronaći na internet stranici www.tivatmusicfestival.com i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na @tivatmusicfestival, odnosno #tivatmusicfestival.

Luštica Bay tim kreirao prvo vatrogasno tehničko vozilo  sa opremom za spasavanja iz ruševina

0
Luštica Bay tim kreirao prvo vatrogasno tehničko vozilo  sa opremom za spasavanja iz ruševina
Vatrogasno vozilo

Vatrogasno tehničko vozilo sa opremom spasavanja iz ruševina, je projektovano od strane stručnog tima za hitne intervencije kompanije Luštica Development, a proizvedeno je od strane crnogorske kompanije Wir Metaloprerada d.o.o. – ovo vozilo je u službi  multifunkcionalne operative na destinaciji Luštica Bay, ali zasigurno i podrška lokalnoj zajednici u eventualnim vanrednim situacijama.

Vozilo je namijenjeno za spasavanja iz ruševina, za spasavanja sa visina i dubina, evakuaciju  uz pomoć evakuacionog jastuka, posjeduje i branu za sprječavanje poplava, reflektore velikog kapaciteta, kamere za spasavanje, dron sa termovizijom i niz druge opreme, ističe Zoran Barbić, menadžer za hitne intervencije u kompaniji Luštica Development, koji je ujedno i idejni tvorac i projektant prvog ovakvog vozila konstruisanog u Crnoj Gori.

Bezbjednost svih vlasnika nekretnina i gostiju na destinaciji Luštica Bay je prioritet i menadžment kompanije ulaže značajne finasijske, infrastrukturne i operativne resurse za istu, koja je ujedno i podrška u slučaju potrebe za sinergijskim djelovanjem u svim vanrednim situacijama u lokalnoj zajednici Tivta i Boke Kotorske, akcentuje Barbić.

Sam koncepcijski tok izrade ovakvog vozila se odvijao u okviru kompanije Luštica Development, gdje je izrađeno idejno rješenje kao i sam projekat vozila. Ovo je prvo vatrogasno vozilo projektovano i izrađeno u Crnoj Gori koje je dobilo sertifikat Mašinskog fakulteta, kao najvisočija institucija u ovom segmentu djelovanja u Crnoj Gori. Takođe, vozilo je opremljeno savremenim alatima iz oblasti zaštite i spasavanja, od kojih su neki alati jedine te vrste u Crnoj Gori.

Zahvaljujući idejnom rješenju i projektu kompanije Luštica Development, uz pomoć našeg stručno osposobljenog kadra, uspješno smo realizovali ovaj, sa inženjerske strane, vrlo izazovan ali interesatnan projekat, na koji smo jako ponosni. Za nas, kao kompaniju koja već 35 godina posluje u oblasti mašinske obrade metala, ovaj projekat je bio jedan inovativan projekat, kojI nam otvara nove mogućnosti poslovanja. Zahvalni smo kompaniji Luštica Development na ukazanom povjerenju i podršci tokom izrade ovog projekta, ističe direktor Wir Metaloprerada d.o.o, Darko Đondović.

Menadžment kompanije Luštica Development prepoznaje bitnost kvalitetne opreme i efikasne realizacije u djelovanju tima za hitne intervencije – ovo je čak  sedmo specijalno vozilo u sastavu tima Luštica Bay za hitne intervencije. Takođe, tim radi na unapređenju  inovativnih alatki u zaštiti od požara. Stalno usavršavanje i razmjena iskustava je a priori cilj, tako da se i  ove godine kompanija predstavlila na Stručnom savjetovanju vatrogasaca u Opatiji, sa dobro prihvaćenom temom vezano za požare u marinama.

ANIMA – povodom 9. maja

0
ANIMA – povodom 9. maja
ANIMA Kotor

Podsjećamo na jedan od najvažnijih evropskih datuma: 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. 9. maja 1945 Njemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju čime je čovječanstvo oslobađeno najmračnije ideologije koja je odnijela preko 50 miliona života. 9. maja 1950 Šumanovom deklaracijom postavljeni su temelji zajednici koja je trebalo da obezbijedi pozitivan i održiv mir i blagostanje na tlu Evrope.

Podsjećamo  da  fašizam  nažalost nije  završio 1945. godine  već se njegovo prilagođeno  lice savremenosti pojavljuje sve češće u realnom životu. Vizija mira u Evropi nije dokinuta samo ratom u Ukrajni već promicanjem politika da Evropa treba da se osloni na proizvodnju i prodaju naoružanja ne bi li podigla vlastitu ekonomsku i političku bezbjednost.

Podsjećamo da rat u Ukrajni i ostalim ratnim žarištima još traje. Razaranje i ubijanje u Palestini ne prestaje. Međunarodna politika ne zaustavlja militarizaciju svijeta.  Postoji opasnost da se susjedne države uključe u sukob sa nesagledivim posledicama po mir u svijetu.

Podsjećamo da je visok stepen uznemirenja i zabrinutosti u regiji podstaknut  nespremnošću političkih elita da utvrde odgovornost za rat i ratne zločine devedesetih. Širi se narativ tih nacionalističkih politika koje nas uvode u nove  sukobe, unutar država i preko  granica.  Revizionizam prošlosti je vidljiv kroz različite primjere: mijenjanje imena ulica u gradovima sa imenima ratnih zločinaca, dani Opština sekularnog karaktera dobijaju imena svetaca, antifašistički narativ se okupira i obesmišljava.

Podsjećamo da se ne naziru politike koje se temelje na odgovornosti za rat i zločine, kriminal i korupciju, kleronacionalizam i dehumanizaciju odnosa i života u Crnoj Gori. Ne naziru se politike ravnopravnosti i socijalne pravde.

Podsjećamo da je stanovništvo Crne Gore bez obzira na etničko porijeklo podržalo ratove devedesetih koje je vodila naša država u naše ime i najmanje što može sadašnja vlast u naše ime (bez obzira na etničko porijeklo) je da:

– prihvati odgovornost i uvaži zahtjeve žrtava (bez obzira na etničko porijeklo);

– prihvati odgovornost  za genocid usvajajući rezoluciju o  Srebrenici u UN;

– prihvati  sve druge akcije uvažavanja žrtava i kulture sjećanja;

Podsjećamo da je antifašizam vrijednost koja  traži mir i poštovanje različitih koji žele da žive u zajednici  a ne  isključivanje i crtanje lica neprijatelja u komšijama i drugačijima.

Cilj je da se spriječe novi sukobi u naše ime i spriječi obnova politika fašizma.
Antifašizam je donio Evropi i ovim prostorima mir. Antifašizam mora biti temeljna vrijednost  Crne Gore. Antifašizam je naš izbor.

Tim ANIME

Vladimir Putin Putin položio zakletvu za peti predsjednički mandat

0
Vladimir Putin Putin položio zakletvu za peti predsjednički mandat
Vladimir Putin prisegnuo na peti predsjednički mandat, Foto: Sputnik/Sergei Bobylev/Kremlin via Reuters

Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je položio zakletvu za novi šestogodišnji predsjednički mandat na ceremoniji koju su SAD i mnoge članice Evropske unije bojkotovale zbog rata u Ukrajini.

Putin je u svom govoru na svečanosti Rusima poručio da će zajedno “pobijediti” i iz “ovog teškog razdoblja”, u jeku rata u Ukrajini, izaći još “snažniji”.

– Mi smo jedan veliki i ujedinjeni narod i zajedno ćemo premostiti sve prepreke (….) Zajedno ćemo pobijediti, rekao je Putin pred oko 2500 ljudi, uključujući političku elitu i borce koji sudjeluju na ratištu u Ukrajini.

– Dostojanstveno ćemo prebroditi ovo teško razdoblje i postat ćemo još snažniji, poručio je Putin i dodao da sa “samopouzdanjem gleda prema naprijed”.

Također je poručio da će Rusija sama odlučivati o svojoj sudbini.

– Sami ćemo odlučivati o sudbini Rusije, isključivo mi sami, za boljitak sadašnjih i budućih generacija, rekao je Putin u govoru koji su prenosile svi kanali državne televizije.

Ruski predsjednik je razgovor sa zapadom o “pitanjima sigurnosti i strateške stabilnosti” ocijenio kao “moguć”, ali “jedino na ravnopravnoj osnovi, poštujući obostrane interese”.

Zadaću da ponovo predvodi zemlju s više od 140 milijuna ljudi nazvao je “svetom”.

– Velika je to čast, odgovornost i sveta zadaća, rekao je Putin u govoru ispod pozlaćenih kupola dvorane Andrejevski u Kremlju prije odlaska u jednu od katedrala u blizini goleme palače.

Putin je premoćno pobijedio na predsjedničkim izborima u ožujku.

Dio zapadnih vlada izbore ne smatra pravim izrazom demokratske volje ruskih birača jer na njima nije bilo prave alternative Putinu.

Kremlj odbacuje te optužbe i tvrdi da Putin doista ima premoćnu podršku ruskog naroda.

Putin, na vlasti kao predsjednik ili premijer od 1999., započinje novi mandat više od dvije godine nakon što je poslao desetke tisuća vojnika u Ukrajinu, gdje su ruske snage ponovno preuzele inicijativu nakon niza preokreta i nastoje dalje napredovati.

Sa 71 godinom, Putin dominira domaćim političkim krajolikom. Na međunarodnoj pozornici, on je u sukobu sa zapadnim zemljama koje optužuje da koriste Ukrajinu kao sredstvo za komadanje Rusije.

– Za Rusiju, ovo je nastavak našeg puta, ovo je stabilnost – možete pitati bilo kojeg građanina na ulici, rekao je Sergej Čemezov, bliski Putinov saveznik, za Reuters prije ceremonije.

– Predsjednik Putin je ponovno izabran i nastavit će tim putem, iako se Zapadu to vjerojatno ne sviđa. Ali oni će shvatiti da je Putin stabilnost za Rusiju, a ne neka vrsta nove osobe koja je došla s novom politikom, rekao je.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je kako bi Putin u utorak mogao imenovati premijera koji će voditi njegovu vladu.

Prema ruskom ustavu vlada mora odstupiti na početku novog predsjedničkog mandata, nakon čega on imenuje novog premijera.

Aktualni premijer je Mihail Mišustin, a Putin bi ga mogao nominirati ponovno.

Kadirov: Nemamo drugog vođu; Navaljna: S njim naša zemlja neće imati mira

– Dokle god mu to zdravlje bude dopuštalo, on bi s pravom trebao biti predsjednik. Mi nemamo drugog vođu, kazao je čečenski vođa Ramzan Kadirov.

Udovica ruskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog rekla je da Putin gura Rusiju u izolaciju i pozvala njezine stanovnike da ne odustaju od borbe protiv Putinovog režima.

– S njim na vlasti naša zemlja neće imati mira, razvoja ni slobode. Temelj Putinova režima su laži i korupcija, ustvrdila je Julija Navaljna.

Ruski čelnik ustraje i na ratu protiv Ukrajine uz snažnu osudu Zapada, pa je ova inauguracija protekla bez predstavnika većine zapadnih zemalja.

Zatvoren Bosporski tjesnac, nasukan teretni brod iz Ukrajine

0
Zatvoren Bosporski tjesnac, nasukan teretni brod iz Ukrajine
Nasukan teretni brod iz Ukrajine
Foto: – / Pixabay

Bosporski tjesnac koji povezuje Crno more sa Sredozemljem zatvoren je za brodski promet nakon što se u utorak nasukao teretni brod iz Ukrajine, rekle su turske vlasti za dpa.

Brod nazvan Alexis prevozi prehrambene proizvode iz Ukrajine u Egipat. Dogodio se kvar na motoru prema izlazu iz plovnog puta, rekao je glasnogovornik uprave za obalnu sigurnost telefonom agenciji dpa.

Spasilački napori već su u tijeku, dodao je izvor.

Bospor je prometan kanal i služio je kao izlaz za ukrajinske žitarice na svjetska tržišta u jeku ruske invazije.

Gotovo 40.000 brodova prošlo je kroz Bospor 2023. godine, prema turskom ministarstvu prometa.

Saobraćajna nezgoda u Kumboru, tri osobe lakše povrijeđene

0
Saobraćajna nezgoda u Kumboru, tri osobe lakše povrijeđene
Policija

Saobraćajnoj nezgodi koja se večeras dogodila na Jadranskoj magistrali u Kumboru lakše su povrijeđena tri lica.

Kako saznaje RTHN, u nezgodi su učestvovala tri vozila, dva putnička i kamion.

Do nezgode je došlo kada je M. A. (1982. god.) koji je upravljao vozilom marke „audi“, krećući se iz pravca Zelenike prema Kamenarima došao u kontakt savozilom marke „pasat“, koji se kretao u suprotnom pravcu a kojim je upravljao B.A. (1977.)

Od siline udara „pasat“ je nastavio kretanje, došlo je do rotacije i kontakta sa teretnim motornim vozilomkojim je upravljaoP.S. (1982.) koji se kretao iz pravca Zelenike prema Kamenarima. Audi je nakon sudara sa pasatom udario u potporni zid.

U nezgodi su lakše povrijeđeni vozač audija i petogodišnje dijete kao i vozač pasata. Njima je ukazana medicinska pomoć u Opštoj bolnici Meljine.

Trajekt “30. avgust” odlazi na remont, vrijednost radova 420.000 eura

0
Trajekt “30. avgust” odlazi na remont, vrijednost radova 420.000 eura
Trajekt 30 avgust – foto Lj. 30. avgustVukotić RCG

Neophodni remont trajekta “30. avgust” biće obavljen u brodoremontu Punat na ostrvu Krk u Hrvatskoj, koje je izabrano na tenderu kao najpovoljniji ponuđač za ovaj posao. Vrijednost radova procjenjena je na oko pola miliona eura. Remont trajekta „30. avgust” trajaće oko 40 dana, a koštaće oko 420 hiljada eura.

Prema riječima koordinatora u JP Morsko dobro Saše Mrvaljevića, izradi tehničke dokumentacije za remont prethodio je izvještaj tehničke službe, koja se bavi nadzorom nad plovilima, a ključnu ulogu ima Uprava pomorske sigurnosti, prema čijim uputstvima će biti i odrađen planirani remont.

“Na ovom brodu je planirano da mijenjamo obje rampe, zajedno sa njima promijenićemo kompletan sistem hidraulike. Stari je bio vezan za komandni most, pa je kapetan morao, pored svega ostalog, da podiže i spušta rampe. To će se sada raditi kao na ostalim brodovima pored rampe. Velikih smo problema imali sa izduvnim sistemom, to ćemo kompletno mijenjati, pa će biti eliminisani problemi sa izduvom i izolacijom, a radimo i ostale rutinske, dokovske radnje”, navodi on.

Mrvaljević je istakao da je brod siguran i bezbjedan za prevoz putnika i tereta.

Trajekt je u značajno boljem stanju nego što je javnost mogla da stekne utisak iz medija, navodi poslovođa Aleksandar Crvenko.

“Već smo neki radovi završeni, ostale ćemo otkloniti sada u brodogradilištu. Brod je i do sada bio siguran za plovidbu, jedino je gornji dio bio u lošijem stanju, što se da srediti i to ćemo sada otkloniti”, najavio je on.

Crvenko je informisao da će usjeci na pristaništima biti prošireni, upravo zbog širine rampi na trajektu „30. avgust”, ali i da su za predstojeću sezonu određene pripreme već završene.

Inspekcije pojačanim kontrolama tokom minulih praznika napravile uvertiru u sezonske aktivnosti

0
Inspekcije pojačanim kontrolama tokom minulih praznika napravile uvertiru u sezonske aktivnosti
Turizam – ilustracija foto Boka News

Za vrijeme Praznika rada, tačnije 1. i 2. maja, tržišna inspekcija kontrolisala je poštovanje čl. 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini i tom prilikom zatvorila je 13 poslovnih objekata, pri čemu je izdato je 20 prekršajnih naloga u iznosu od 12.000 eura.

Od navedenih 13 objekata 5 je u Budvi, 4 u Baru, 3 u Kotoru i 1 u Ulcinju.

Takođe, tokom ova dva praznična dana inspekcija rada je izvršila 53 inspekcijska nadzora na teritoriji cijele Crne Gore. Konstatovano je 27 nepravilnosti, izdata su 33 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 29.200,00 eura, i podnijeto je 6 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnim sudovima. Najveći broj nepravilnosti zabilježen je u Ulcinju, a iste su se ticale propusta poslodavca da obavijesti inspekciju rada o radu za vrijeme praznika, rada bez ugovora o radu i prijave na obavezno socijalno osiguranje, neposjedovanja dozvole za privremeni boravak i rad stranaca koji su zatečeni na radu, itd.

Takođe, inspekcija rada je tokom praznika Vaskrsa 3. i 6. maja izvršila 35 inspekcijskih nadzora pri čemu je izdato 12 prekršajnih naloga u iznosu od 13.200,00 eura i podnijeto je 8 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Nepravilnosti koje su kontatovane odnosile su se na to da poslodavci nisu obavijestili inspekciju rada o radu za dane praznika.
Kontrolisane su različite vrste djelatnosti odnosno trgovina, ugostiteljstvo, zanatstvo, građevina.

Turistička inspekcija je 1. maja u saradnji sa predstavnikom Nacionalnog parka Skadarsko jezero vršila inspekcijski nadzor prevoza putnika u nautičkom turizmu, na lokaciji Virpazar – Skadarsko jezero.

Tom prilikom konstatovano 5 je nepravilnosti koje su se odnosile na neposjedovanje odobrenja za rad.

Subjektima nadzora su izdati prekršajni nalozi u iznosu od 2.000 eura i podnešen je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Na ovaj način inspektori Uprave za inspekcijske poslove su tokom prazničnih dana vršili pojačan nadzor u onim privrednim granama koje su to iziskivale pojačanim obimom rada i prilivom turista, te je na taj način napravljen dobar uvod u aktivnosti koje Uprava organizuje u ovom periodu godine.

Uprava sprovodi svoje redovne aktivnosti i planove insekcijskog nadzora ujednačeno u svim regijama i opštinama Crne Gore.

U narednim danima inspekcije će, pored redovnih insekcijskih nadzora, nastaviti sa nadzorima vodeći se načelom preventivnosti gdje je to moguće tj. ukazujući na nepravilnosti i na taj način uticati na privredne subjekte da što spremnije otpočnu ljetnju turistički sezonu te usklade svoje poslovanje sa zakonskim propisima.

Uz 30. godišnjicu Makedonsko-hrvatskog društva – Hrvatski kulturni centar »Marko Marulić« u Bitoli

0
Uz 30. godišnjicu Makedonsko-hrvatskog društva – Hrvatski kulturni centar »Marko Marulić« u Bitoli
Branko Maretić- Ispred zgrade gdje je prostor Udruge

Divno se osjećam u ovoj sredini gdje su ljudi ljubazni, prijatni, srdačni i nasmijani, bez obzira na etničko porijeklo i socijalni status, kaže Branko Maretić



“Gdje ti je obitelj, tamo ti je domovina, tamo ti je sve”, kaže Branko Maretić, predsjednik  Makedonsko-hrvatskog društva – Hrvatski kulturni centar »Marko Marulić« u Bitoli, koji je u ovom gradu na jugu Sjeverne Makedonije osnovao porodicu i u kome je, pored rodnog Splita, dobio svoju drugu domovinu.

U Splitu je završio osnovnu i srednju školu, a nakon što je stekao diplomu stomatologa na studijama u Beogradu i specijalizovao ortodonciju u Skoplju, jedno vrijeme je radio u Dalmaciji (Opuzen), da bi potom osnovao porodicu u Bitoli. Cijelo vrijeme života i rada u Makedoniji Branko aktivno radi na programima kulturne saradnje i povezivanja ljudi i gradova u Hrvatskoj i Makedoniji.  U tome mu svesrdno pomažu supruga i kćerka.

Predstavljajući Hrvate iz Makedonije uz podršku Hrvatske matice iseljenika, Branko i njegova supruga Zdravka Maretić (kustos-etnolog), su 2004. godine u Galeriji Ljetnjikovca Buća u Tivtu predstavili izložbu makedonskog kulturnog nasleđa. Domaćini su im bili članovi/ce Zavičajnog kulturnog društva „Napredak“ Gornja Lastva, sa predsjednicom Marijom Nikolić. Sarađivali su i sa Muzičkom školom „Vida Matjan“ u Kotoru, čiji su učenici i profesori održali koncert u Bitoli, a folkloraši iz Bitole nastupali su u Kotoru. U razgovoru za Boka News, Branko Maretić ističe lijepu saradnju sa Tripom Šubertom iz Hrvatskog građanskog društva u Kotoru, kao i sa g-đom Barbarom Pajić. Nedavno su u Bitoli imali izložbu paške čipke iz Etnografskog muzeja Splita…

DRUŽENJA UZ DOMJENAK (banket)

-Sale su uvijek pune kada se održavaju programi koje organizujemo, posjećuju nas obični građani, ali i visoki funkcioneri, članovi veleposlanstava, daju nam podršku. Družimo se uz domjenak, razmjenjujemo mišljenja, ideje. Godišnje održavamo pet-šest glavnih programa i već pripremamo program za iduću godinu. Preferiramo koncerte klapskog pjevanja, nastupe folklornih društava, zborove horskog pjevanja, izložbe likovnih umjetnika, kazališne predstave. Na svim poljima smo aktivni, nastojimo se povezati, uspostaviti kontakte, druženje sa ljudima je nešto najljepše. Divno se osjećam u ovoj sredini gdje su ljudi ljubazni, prijatni, srdačni i nasmijani, bez obzira na etničko porijeklo i socijalni status, kaže Maretić za Boka News.

Ove godine će u sklopu Udruženja u S. Makedoniji obilježiti 500 godina od smrti Marka Marulića, hrvatskog književnika, koji je pisao na narodnom jeziku (poznat po djelu „Judita“). Ranije su Hrvati u Bitoli imali svoj Konzulat, a sada je taj prostor u centru grada postao mjesto za druženje, održavanje raznih običaja, proslave rođendana, spomendana…

UPOZNAJU MAKEDONSKI NAROD SA HRVATSKOM KULTUROM

– Naša udruga osnovana je 1994. godine, te ove godine obilježavamo 30. obljetnicu našeg rada i postojanja, a takođe ćemo proslaviti i pet vjekova od rođenja Marka Marulića. Osnivači Makedonsko-hrvatskog društva su grupa Hrvata koji žive u Makedoniji – svi dolazimo iz „miješovitih brakova“ i otvoreni smo za sve ljude dobre volje, bez obzira ko je šta. Politika nas ne interesuje, mi smo nevladino, neprofitno amatersko društvo. Namjera nam je da kroz različite projekte sačuvamo svoj jezik, identitet, kulturu i tradiciju, da u komunikaciji sa lokalnom sredinom upoznamo makedonski narod sa hrvatskom kulturom, a isto tako da različiti umjetnici iz S. Makedonije idu u Hrvatsku i da tamo predstavljaju svoju kulturu. Na taj način dolazi do zbližavanja dvaju prijateljskih naroda, jer kultura je oblast u kojoj se ljudi najlakše zbližavaju, prenoseći svoju baštinu drugima, kaže Maretić.

Pored tradicionalnog obilježavanja Dana državnosti, Dana Sabora (Spomendan) Republike Hrvatske,  novogodišnjeg/božićnog koncerta, 5. aprila (travnja) je u Bitoli gostovala Državna glazbena škola iz Vukovara, a ugostio ih je kolektiv Muzičke škole – Bitola. Održali su zajednički koncert i potpisali memorandum o saradnji, te će učenici MŠ iz Vukovara nastupati sa svojim orkestrom za božićni/novogodišnji koncert.

Branko Maretić- Širokim sokakom u Bitoli

POVEZALI GRADOVE I LJUDE

-Mnoge gradove iz Makedonije smo povezali sa gradovima Hrvatske- grad Resen (pored Prespanskog jezera) povezali smo sa općinom Dugi Rat (pored Splita) i sa Kornat Murterom kod Šibenika, potpisana je saradanja između Rijeke i Bitole, a sad ćemo povezati zagrebačku županiju Kloštar Ivanić sa Makedonskim Brodom kod Skoplja. Sve ovo radimo sa ciljem da povežemo ljude i umjetnike u različitim oblastima na polju kulture, nauke, obrazovanja, a  sarađujući kroz projekte uz zajedničko učešće u evropskim  fondovima, objašnjava Maretić i dodaje da isto tako rado daju uputstva i privrednicima – gdje mogu da ulažu.

– U Makedoniji je jaka poljoprivredna proizvodnja, voćarstvo, povrtlarstvo, vinarstvo, proizvodnja duvana (Fabrika duvana u Rovinju već otkupljuje sirovi duvan iz Makedonije). Otvorene su mogućnosti za razvoj turizma- Makedonija je bogata crkvama i manastirima, arheološkim lokalitetima, istorijskim spomenicima, što je sve resurs za privlačenje gostiju iz inostranstva. Bitola je karakteristični trgovački centar, ali i sveučilišni centar sa 14 fakulteta. U hidrocentrali nedaleko od Bitole proizvodi se 80 posto struje, a žitnica „Pelagonija“ nekada je hranila skoro sve bivše republike SFRJ. More nam je odavde udaljeno oko dva ipo sata, u Grčkoj.

UVIJEK POSTOJALO MIJEŠANJE

-Hrvati su u Makedoniju dolazili iz raznih razloga još prije Drugog svjetskog rata, prvo su dolazili da rade poljoprivredu, zatim su razvijali trgovinu, a poslije rata je došla migracija intelektualaca koji u to vrijeme nisu bili „podobni“, te su ih slali u južne krajeve. Kasnije su ovdje učili škole i studirali, puno je liječnika ovdje radilo, uvijek je postojalo to miješanje.  Bitola je poznata i kao „Grad konzula“, u vrijeme turske imperije zvala se Pokrajina Rumelija i bila glavni politički, trgovački, vojni centar (tu ulogu kasnije preuzima Skoplje). U Bitoli je, pod uticajem francuskih profesora, srednju vojnu školu učio Kemal Ataturk, osnivač savremene države Turske. Bitola je multietnički, multireligijski konglomerat, sinergija raznih naroda, bukvalno „Evropa u malom“. Imamo i Poljaka, Čeha, Italijana, stranaca koji su ovdje živjeli i radili, ostajali ili odlazili iz raznih razloga, jer ovo je prava raskrsnica svih strana svijeta, kaže Maretić.

Tokom decenija su se hrvatski građani “stopili” sa domaćim stanovništvom, prihvatili su makedonski jezik i kulturu, a hrvatski jezik se danas uči „incidentno“ – vrlo mali broj je polaznika. Na Univerzitetu u Skoplju postoji Rektorat hrvatskog jezika, kao što u Zagrebu postoji Rektorat makedonskog jezika.

Branko objašnjava da Hrvata danas ima najviše u Skoplju, gdje djeluje Zajednica Hrvata, zatim u Štipu, Tetovu, nešto manje u Ohridu. Oni rade na osnivanju Saveza hrvatskih udruga, sa ciljem ostvarivanja zajedničkih aktivnosti i projekata. Imaju podršku Veleposlanstva, ponekad i od opština, kao i od Ministarstva kulture Sjeverne Makedonije, međutim glavne njihove projekte podržava Središnji državni ured za Hrvate Republike Hrvatske.

MAKEDONCIMA PROŠLE GODINE IZDATO 13 000 RADNIH DOZVOLA ZA RAD U HRVATSKOJ

-Kod njih vlada zakon biznisa i interesa, gdje nema ljubavi, pitanje je da li njima odgovara ovdašnja poslovna klima. Na 15 kilometara od Bitole je Evropa- susjedna Grčka. Imamo industrijsku zonu u koju su ušli Njemci (Kromberg…) koji zapošljavaju 6.000 ljudi u proizvodnji kablova za auto industriju u Njemačkoj. Sad treba da stignu neki investitori iz Turske. Još uvijek je ovdje, za njihov pojam, jeftina radna snaga, iako su radnici dobro plaćeni i situirani, te poslodavci nalaze svoj interes. Primjetili smo da, otkako je Hrvatska ušla u Evropsku uniju da su se javili razni ljudi iz Makedonije koji imaju porijeklo iz Hrvatske, tražeći lična dokumenta. Prošle godine Hrvatska je samo za Sjevernu Makedoniju izdala oko 13 000 radnih dozvola za rad u ugostiteljstvu, građevini u ljetnjim mjesecima, a ove godine očekuje se još veći broj istih, kaže Branko.

VIA IGNACIA I HERAKLEA

Kroz Bitolu prolazi „Put Via Ignacia“ od Rima do Istambula, a grad je poznat po antičkom lokalitetu Heraklea, kao i po spomeniku Filipu II Makedonskom. Pošto je ovo područje na tromeđi između sjevera i juga, istoka i zapada, tu se miješaju mnoge kulture, kršćanska i muslimanska religija. Prije II Svjetskog rata ovdje je bila snažna i jevrejska zajednica (tada je u Bitoli živjelo preko 4.000 Židova, koji su preko noći transportovani u logor Treblinka, iz koga se nikad nisu vratili). U novije doba dosta se stanovnika iselilo, to je trend migracija na cijelom ovom prostoru jugozapadnog Balkana, neki se vraćaju, a neki odlaze sa porodicama…

/M.D.P./

Primorac-Jadran drugi meč finalne serije 8. maja

0
Primorac-Jadran drugi meč finalne serije 8. maja
Vaterpolisti-Primorca – foto VPK Primorac

Vaterpolisti Primorca u drugom meču finalne serije za prvaka Crne Gore u Kotoru dočekuju Jadran.

Izabranici Vjekoslava Paskovića u prvom duelu u Herceg Novom pružili su sjajnu partiju i savladali velikog rivala sa 9-6.

​​​​Najefikasniji u kotorskom sastavu bili su Đorđije Stanojević i Nemanja Vico sa po 3 gola, Marko Mršić je postigao dva, a Nikola Marković 1 gol.

Golman Aleksandro Kralj imao je 10 odbrana.

Meč je prilika da bazen “Zoran Džimi Gopčević” bude pun i da publika uživa u još jednoj vrhunskoj predstavi, dva najbolja kluba u našoj zemlji.

Utakmica Primorac-Jadran igra se u srijedu 8. maja u 18 sati