Na ovogodišnjem, 57. Izdanju Hercegnovskog likovnog zimskog salona prvu nagradu osvojio je podgorički slikar Tomo Pavićević za sliku „Jagnje”.
Tomo Pavićević je rođen 1952. godine u Titogradu. Završio je Višu pedagošku školu u Nikšiću. Član je ULUCG-a od 1978. Živi i radi u Podgorici. Dobitnik je niza nagrada i priznanja, od kojih je najznačajnija Trinaestojulska, koja mu je uručena 2021. godine.
Druga nagrada pripala je Tijani Gordić za rad „Malo iznad horizonta”, dok je treću nagradu osvojio Marko Crnobrnja za „Sugestiju”.
Tijana Gordić Malo iznad horizonta
Treća nagrada pripala je Marku Crnobrnji za rad “ Sugestija”
Marko Crnobrnja – rad Sugestija
Žiri 57. Hercegnovskog zimskog salona radio je u sastavu: predsjednik dr Vladislav Šćepanović i članice Milica Bezmarević Radulović i mr Anita Šimić, saopšteno je iz JU Galerija „Josip Bepo Benković”.
Salon je ove godine okupio 39 autora iz Crne Gore i regiona. Posjetioci će na zidovima najprestižnije gradske Galerije imati uvid u radove značajnih crnogorskih umjetnika kao što su Vojo Stanić i nagrađeni Tomo Pavićević.
U okviru programa kontinuiranog poboljšanja lokalne putne mreže, završeno je asfaltiranje ulica u Baošićima, u Norveškom naselju i Palih boraca u zaseoku Lug. Kako pojašnjavaju iz Agencije za izgradnju i razvoj grada, asflatom je presvučeno 3.075 kvadrata puta, a investicija je vrijedna 90.000 eura.
Iz Mjesne zajednice Baošići iskazali su zadovoljstvo obavljenim poslom koji će doprinijeti kvalitetnijim uslovima života mještana i gostiju.
Riječ je o projektu koji se realizuje po ugovoru koji je Opština Herceg Novi potpisala sa izvođačem „Asfalt beton gradnja“ iz Podgorice i koji, uz ovu, obuhvata sanaciju još deset dionica na području grada i zaleđa. Planirano je da posao, koji je ukupne vrijednosti 284. 000 eura, bude završen u narednih 15 dana.
Cilj lokalne samouprave je značajno poboljšanje lokalne putne infrastrukture kako u gradskom jezgru tako i u svim ostalim dijelovima opštine.
Podsjećamo, prošle godine je u tu svrhu iz Budžeta OHN izdvojeno preko 1,7 miliona eura, dok su za 2024. planirana još značajnija sredstva.
Svaka primorska opština će u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koja će se finansirati iz budžeta Morskog dobra, kazao je u emisiji “Link” na Radiju Crne Gore direktor tog Javnog preduzeća Mladen Mikijelj. Kazao je i da su u odnosu na 2021. prihodi Morskog dobra šest puta veći.
“Ako budemo sproveli sve kako smo zamislili ne da će biti ulaganja, nego će svaka primorska opština u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koje će se finansirati iz našeg budžeta”, kazao je Mikijelj i podsjetio da su u toku radovi na šetalištu u Sutomoru i najavio rekonstruciju šetališta “Pet Danica” u Herceg Novom.
Kada je riječ o novoj odluci Morskog dobra o zakupu plaža i uslovima konkursa, Mikijelj kaže da se crnogorska obala kao jedan od najvažnijih resursa Crne Gore mora valorizovati na drugačiji način.
“Nažalost, od obale država u prethodnih 30 godina nije imala prihod koji je trebalo da ima. Da su se odluke donosile u interesu građana i države, a ne u interesu privilegovanih pojedinaca i interesnih grupa ne bismo imali u 2023. rekordan prihod od svega osam miliona eura. Koliko je to nizak prihod pokazuje podatak da ćemo od trajektne linije imati prihod od oko osam miliona za godinu. Znači od jedne djelatnosti prihod kao od čitave obale, ja mislim da to nije prihvatljivo”, kazao je Mikijelj.
Do sada su, kako kaže, uslovi tendera za zakup plaža bili takvi da smo imali “građane prvog i drugor reda, zbog čega su i promijenjeni uslovi”. Pored toga, kako ističe Mikijelj, opravdan je i predlog za povećanjem cijena zakupa.
“Korigovanom odlukom djelom se prihvataju ulaganja bivših korisnika, ali se i novim korisnicima ostavlja mogućnost da kroz fer tender budu zakupci”, naveo je Mikijelj.
On kaže i da se bivšim zakupcima ne osporava mogućnost da se ponovo prijave na tender. Kako pojašnjava svi zakupci su znali da potpisuju ugovore na pet godina i znaju kako mogu ponovo da se prijave.
Tivat – plaža – foto Boka News
“Ne možemo da stvaramo uslove na način da se zadovoljava interes određene grupe, a da se zanemaruje interes države” kazao je Mikijelj i dodao da se moraju donositi odluke u interesu svih građana Crne Gore.
Pojasnio je i da bivši zakupci, ako ne pobijede na tenderu, mogu svoje privremene objekte da prodaju eventualno novim zakupcima.
“Cilje je da se kroz fer tender Morsko dobro razvija i da se povećavaju prihodi”, poručio je Mikijelj.
Mikijelj podsjeća da je prihod Morskog dobra 2021. godine bio 4,5 miliona eura, a da je za ovu godinu projektovana na preko 25 miliona eura.
“Tih 20 miliona razlike u prihodima je iznos koji je država gubila zbog odluka koje su u kontinuitetu bile u interesu privilegovanih pojedinaca, a ne građana”, kazao je Mikijelj uz uvjerenje da će planove Morskog dobra Vlada usvojiti.
Kazao je i da su svi trajekti na liniji Kamenari – Lepetane u funkciju, kao i “30. avgust”.
Trajekt – foto Boka News
“Trajekt “30. avgust” ne da je u funkciji nego će ove sezone donijeti još bolje rezultate. “30. avgust” ići će na redovan servis i mi sada imamo dovoljno trajekata za zimski period”, kazao je Mikijelj.
On poručuje da sada Morsko dobro ima skoru duplo veću flotu nego ranije i kako dodaje, bolju uslugu.
“I nećemo se zaustaviti na tome, radimo na online kupovini karata, na poboljšanju uslova za građane. Iz dana u dan iz godine u godinu biće bolje stanje na trajek liniji”, zaključio je Mikijelj.
Svaka primorska opština će u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koja će se finansirati iz budžeta Morskog dobra, kazao je u emisiji “Link” na Radiju Crne Gore direktor tog Javnog preduzeća Mladen Mikijelj. Kazao je i da su u odnosu na 2021. prihodi Morskog dobra šest puta veći.
“Ako budemo sproveli sve kako smo zamislili ne da će biti ulaganja, nego će svaka primorska opština u kontinuitetu imati jedno ili dva gradilišta koje će se finansirati iz našeg budžeta”, kazao je Mikijelj i podsjetio da su u toku radovi na šetalištu u Sutomoru i najavio rekonstruciju šetališta “Pet Danica” u Herceg Novom.
Kada je riječ o novoj odluci Morskog dobra o zakupu plaža i uslovima konkursa, Mikijelj kaže da se crnogorska obala kao jedan od najvažnijih resursa Crne Gore mora valorizovati na drugačiji način.
“Nažalost, od obale država u prethodnih 30 godina nije imala prihod koji je trebalo da ima. Da su se odluke donosile u interesu građana i države, a ne u interesu privilegovanih pojedinaca i interesnih grupa ne bismo imali u 2023. rekordan prihod od svega osam miliona eura. Koliko je to nizak prihod pokazuje podatak da ćemo od trajektne linije imati prihod od oko osam miliona za godinu. Znači od jedne djelatnosti prihod kao od čitave obale, ja mislim da to nije prihvatljivo”, kazao je Mikijelj.
Do sada su, kako kaže, uslovi tendera za zakup plaža bili takvi da smo imali “građane prvog i drugor reda, zbog čega su i promijenjeni uslovi”. Pored toga, kako ističe Mikijelj, opravdan je i predlog za povećanjem cijena zakupa.
“Korigovanom odlukom djelom se prihvataju ulaganja bivših korisnika, ali se i novim korisnicima ostavlja mogućnost da kroz fer tender budu zakupci”, naveo je Mikijelj.
On kaže i da se bivšim zakupcima ne osporava mogućnost da se ponovo prijave na tender. Kako pojašnjava svi zakupci su znali da potpisuju ugovore na pet godina i znaju kako mogu ponovo da se prijave.
“Ne možemo da stvaramo uslove na način da se zadovoljava interes određene grupe, a da se zanemaruje interes države” kazao je Mikijelj i dodao da se moraju donositi odluke u interesu svih građana Crne Gore.
Pojasnio je i da bivši zakupci, ako ne pobijede na tenderu, mogu svoje privremene objekte da prodaju eventualno novim zakupcima.
“Cilje je da se kroz fer tender Morsko dobro razvija i da se povećavaju prihodi”, poručio je Mikijelj.
Mikijelj podsjeća da je prihod Morskog dobra 2021. godine bio 4,5 miliona eura, a da je za ovu godinu projektovana na preko 25 miliona eura.
“Tih 20 miliona razlike u prihodima je iznos koji je država gubila zbog odluka koje su u kontinuitetu bile u interesu privilegovanih pojedinaca, a ne građana”, kazao je Mikijelj uz uvjerenje da će planove Morskog dobra Vlada usvojiti.
Kazao je i da su svi trajekti na liniji Kamenari – Lepetane u funkciju, kao i “30. avgust”.
“Trajekt “30. avgust” ne da je u funkciji nego će ove sezone donijeti još bolje rezultate. “30. avgust” ići će na redovan servis i mi sada imamo dovoljno trajekata za zimski period”, kazao je Mikijelj.
On poručuje da sada Morsko dobro ima skoru duplo veću flotu nego ranije i kako dodaje, bolju uslugu.
“I nećemo se zaustaviti na tome, radimo na online kupovini karata, na poboljšanju uslova za građane. Iz dana u dan iz godine u godinu biće bolje stanje na trajek liniji”, zaključio je Mikijelj.
Monteput d.o.o. je raspisao javni poziv za izradu idejnih rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, prelazak preko Bokokotorskog zaliva.
Svrha izrade tehničke dokumentacije je ispitivanje alternativnih koridora brze saobraćajnice i njenog povezivanja sa ostalim djelovima glavne putne mreže. Početak brze saobraćajnice je u zoni Debelog brijega, zatim preko zaleđa Herceg Novog dolazi do Tivta ili Kotora, i vezuje se na dionicu čiji je koridor jedinstven od zone Bratešiča ka Budvi.
S obzirom na ograničenja koja se odnose na područje grada Kotora, projektant ima zadatak da analizira sve potencijalne varijante povezivanja primorskih gradova, preko Bokokotorskog zaliva.
Potrebno je da se sagleda prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora kako bi se očuvala njegova izuzetna univerzalna vrijednost u skladu sa svjetskom baštinom.
U prethodnom periodu urađena je tehnička dokumentacija koja se bavila samo pojedinim varijantama navedenih koridora brze saobraćajnice, pa je potrebno uraditi idejna rješenja i za one potencijalne varijante za koje tehnička dokumentacija ne postoji. Do sada urađena dokumentacija predstavljaju polaznu osnovu na osnovu koje će se raditi idejna rješenja, a koju će investitor dostaviti izabranom projektantu.
Potrebno je da projekatant analizira širu oblast. Važno je voditi računa o vezama magistralnog puta sa brzom saobraćajnicom, odnosno povezanosti sa aerodromom Tivat, kao i gradom Kotorom.
Ova dokumentacija bi trebalo da posluži kao osnov za konačno opredjeljenje položaja ovog koridora u Predlogu Prostornog plana Crne Gore, kao i za buduće odluke Vlade Crne Gore za dalji plan ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu.
Pri izradi idejnih rješenja mora se voditi računa o prostorno-planskim aspektima u smislu izbora optimalne trase, lokacije i koncepcije denivelisanih raskrsnica, naplatnih rampi, lokacije pratećih i funkcionalnih sadržaja, ekološkim aspektima, postojećoj infrastrukturi, postojećim kulturnim dobrima, vjerskim objektima i svim ostalim objektima koji mogu biti relevantni za donošenje konačne odluke o poziciji trase.
Projekat izrade idejnih rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve predstavlja važan korak ka modernizaciji saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sprovodi informativnu kampanju povodom početka implementacije IPARD III programa. Pozivaju se sva zainteresovana lica da prisustvuju sastanku koji će se u Kotoru održati 09. februara 2024. godine u 14 sati u skupštinskoj sali Opštine Kotor – Palati Bizanti.
Prvi IPARD javni poziv za Mjeru 7: DIVERZIFIKACIJA GAZDINSTAVA I RAZVOJ POSLOVANJA, PODMJERA 7.1 Podrška investicijama za razvoj ruralnog turizma biće objavljen krajem februara mjeseca 2024. godine i trajaće 60 dana.
Korisnici ove mjere su fizička lica, kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva u skladu sa važećim Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju, upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava najkasnije do dana objave javnog poziva i pravno lice – mikro i malo preduzeće, u skladu sa važećim Zakonom o računovodstvu osnovano ili koje posluje u ruralnim područjima, kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva u skladu sa važećim Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju, upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava najkasnije do dana objave javnog poziva.
Podržavaće se investicija čija ukupna vrijednost prihvatljivih troškova iznosi od 10.000 € do 200.000 € (nije uključen PDV).
PRIHVATLJIVE INVESTICIJE: izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje komplementarnih ugostiteljskih objekata za pružanje usluga smještaja; izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje objekata za pripremanje hrane i pića, uređenje turističke infrastrukture; investicije i tretman otpada i prečišćavanje otpadnih voda i investicije u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije.
Studentski parlament Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Kancelarijom za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore organizuje šesnaesti Sajam sezonskog zapošljavanja pod nazivom Summer job 2024.
Na Sajmu će se svim prisutnima predstaviti veliki broj renomiranih poslodavaca iz cijele Crne Gore iz oblasti turizma i srodnih djelatnosti, koji otvaraju vrata mladima i pružaju priliku za sticanje prvog radnog iskustva.
Projekat ima za cilj zapošljavanje mladih ljudi iz Crne Gore u toku ljetnje turističke sezone i prilika je za sve zainteresovane da se na najjednostavniji način informišu o opcijama za zaposlenje u domaćim kompanijama. Imajući u vidu značaj sezonskih poslova za privredu Crne Gore i veliko učešće strane radne snage tokom sezone, projekat doprinosi upravo povećanju učešća mladih radnika iz Crne Gore koji pokazuju veliko interesovanje za rad na sezonskim poslovima u našoj zemlji.
Sajam sezonskog zapošljavanja održaće se 6. marta u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru od 10-16h, a svoj nastavak će imati i sledećeg dana, 7. marta, u Kotoru, na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo UCG, u istom periodu.
Do sada je kroz Summer job 2024 svoje prvo radno iskustvo steklo preko 10.000 maturanata i studenata, a svake godine sezonske poslove ponudi oko 50-70 poslodavaca koji nude skoro 1000 otvorenih pozicija za sezonsko zaposlenje, čime je ovaj projekat prepoznat kao najveći događaj ovakvog karaktera na kojem učestvuju predstavnici privrednog sektora.
Za sve dodatne informacije o ovogodišnjem Summer job-u stojimo na raspolaganju, te nas možete kontaktirati putem e-mail adresa: summerjob@ucg.ac.me i razvojkarijere@ucg.ac.meili pozivom na broj telefona koordinatora: 020 414244.
U nedjelju, 4. februara, dogodila se nesreća u kojoj je život izgubio istaknuti peljar iz Turske udruge peljara koji je pao s peljarskih ljestava dok se pokušavao ukrcati na brod. Preminuo je nakon što je hitno prebačen u bolnicu, piše FleetMon.
Tursko ministarstvo prometa i infrastrukture izvijestilo je da je peljar, po imenu Oguz Kok, poginuo dok se pokušavao ukrcati na brod New Siham. Nesreća se dogodila u području južno od Bospora.
Radi se o iskusnom peljaru koji je završio pomorsku školu “ITU Maritime Deck Department” kao kadet palube još 1983. godine.
Iskazi svjedoka navode da se penjao peljarskim ljestvama kada je izgubio ravnotežu i pao u more. Drugi član posade skočio je za njim kako bi ga spasio i uspio ga izvući, navodi FleetMon.
Kok je bio bez svijesti i hitno je prebačen u bolnicu, gdje je nažalost preminuo. Kao uzrok smrti je navedena hipotermija uslijed izlaganja hladnoj vodi.
Dana 5. veljače održana je komemoracija za preminulog, na kojoj su istaknuli njegovu karijeru i iskustvo u poslu. Predsjednik Upravnog odbora Turske udruge peljara, kapetan Muhammer Arslanturk, ispričao je herojski događaj iz prošlosti Ogiza Koka, kada je spriječio brod Genmar Star da se sudari s bokom palače Dolmabahçe, još 2006. godine. Brod je bio natovaren sa 160.000 metričkih tona kerozina i pretrpio je kvar na kormilu, a Kok je u pravo vrijeme spustio sidra kako bi izbjegli sudar.
New Siham od 31.000 DWT dugačak je 176 metara, te plovi pod zastavom Cookovih otoka i klasificiran je prema ClassNK. Tijekom posljednje inspekcije ovog broda pronađeni su samo manji problemi, prema FleetMonu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu vođama židovske zajednice u Rusiji da je Moskva postigla “konkretne rezultate” u diplomatskim naporima da se oslobode taoci u Gazi, izvijestile su ruske novinske agencije.
Novinske agencije objavile su da je Putin to rekao na sastanku s glavnim ruskim rabinom Berlom Lazarom i čelnikom Federacije židovskih zajednica Aleksandrom Borodom. Putin je rekao da je Rusija iskoristila svoje kontakte s političkim krilom Hamasa.
Izrael je započeo svoju vojnu ofenzivu nakon što su militanti iz Gaze, kojom upravlja Hamas, upali na jug Izraela 7. oktobra te ubili 1200 ljudi i oteli 253 talaca.
– Znate, otkako je situacija postala napetija na Bliskom istoku, Rusija čini sve kako bi pomogla taocima, citirali su ruski mediji Putina.
– Kao što je poznato, naše ministarstvo vanjskih poslova radilo je preko političkog krila Hamasa i, u globalu, bilo je konkretnih rezultata, dodao je ruski predsjednik, ali nije iznio pojedinosti.
Rusija, koja se približila Iranu nakon invazije na Ukrajinu prije gotovo dvije godine, ponovila je svoju potporu palestinskoj državnosti i kritizirala izraelsku ofenzivu u Pojasu Gaze.
Moskva je navela i da je nasilje na Bliskom istoku odraz neuspjeha američke politike u toj regiji.
Putin je rekao da su napori Moskve usmjereni na pomoć ruskim državljanima, ali i “starijim osobama i njihovim članovima obitelji koji su preživjeli holokaust”.
Putinovo spominjanje preživjelih u holokaustu uslijedilo je dan nakon što je rusko ministarstvo vanjskih poslova kritiziralo izraelsku veleposlanicu Simonu Halperin zbog njezinih “neprimjerenih izjava” za ruski list Kommersant.
Halperin je rekla u intervjuu da je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov umanjio značaj holokausta i da je Rusija previše prijateljski nastrojena prema Hamasu.
Komedija “Što dalje, to bolje” u produkciji Teatra 303 iz Kotora, po scenariju i u režiji Dragana Buzdovana, biće izvedena u petak, 9. februara, u SD “Crvena komuna” u Petrovcu sa početkom u 19 sati i ulaz će biti slobodan.
-“Što dalje, to bolje” je osvrt na dešavanja u poslijeratnom periodu i pogled na našu tranziciju od doba komunizma do ovog današnjeg pluralizma.
Priča je isprepletena događajima koji su bili značajni za našu sredinu i isti su obrađeni sa puno doze humora i satire.
Ima elemente stand up komedije, pozorišta improvizacije i interakcije sa publikom-najavio je Buzdovan.
Izvođenje ove predstave u Petrovcu, koja je do sada igrana više od 80 puta u Crnoj Gori i regionu, organizuje Turistička organizacija opštine Budva.
Na današnji dan prije 40 godina u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, otvorene su 14. zimske olimpijske igre, javlja Anadolu.
Sarajevo je od 8. do 14. februara 1984. godine bilo centar svijeta, a cijela bivša Jugoslavija učestvovala je u organizaciji Olimpijade.
Na izgradnji objekata bila su angažovana preduzeća iz Bosne i Hercegovine, ali i cijele Jugoslavije. Istovremeno svaka od RTV kuća iz republika bivše Jugoslavije, od Ljubljane do Skoplja imala je po jedno borilište koje je pokrivala.
Sarajevo je tada proživljavalo razvoj u svim sferama i stvorena je pozitivna društvena klima.
Ono po čemu će Olimpijske igre u Sarajevu ostati zapamćene je snijeg koji je pao noć pred svečano otvaranje. Učenici Prve i Druge gimnazije rukama su tada skidali snijeg sa stolica na stadionu Koševo, kako bi se otvorenje odvijalo bez problema.
Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu ukupno su koštale 141.647.000 dolara, a završene su sa suficitom od 12.000.000 dolara. To su bile prve Olimpijske igre završene sa suficitom. Sve prethodne su imale dugove i mnogi gradovi su imali poteškoće da pokriju troškove.
Sarajevske igre su po mnogo čemu tada bile rekordne. To su bile prve igre na kojima nije bilo bojkota Sjevernoatlantskog niti Varšavskog pakta, a bile su rekordne po broju zemalja učesnika.
Njih je pratilo oko dvije i po milijarde gledalaca u svijetu, bilo je 49 nacionalnih reprezentacija, podijeljene su 222 medalje, učestvovao je 2.691 sportista i trener, prodato je 640.000 karata, a pratilo ih je 7.825 novinara iz 760 redakcija.
Najuspješnije države bile su tadašnje Istočna Njemačka (devet zlatnih, devet srebrenih i šest bronzanih medalja) i SSSR (šest zlatnih, deset srebrenih i devet bronzanih medalja).
