Cijene smještaja u Crnoj Gori su na nivou prošlogodišnjih ili neznatno uvećane, a predsezona obećava, poručili su turistički poslenici.
Podaci da je predsezona popunjena ranije i bolje nego prošle godine, a da je sezona u velikoj mjeri već bukirana, kako poručuju turistički poslenici, govore da su cijene formirane na zadovoljstvo gostiju.
Cijene smještaja u Crnoj Gori ove godine neznatno su uvećane, tvrde hotelijeri. Ocjenjuju da to ne utiče na potražnju, jer je predsezona veoma dobra, ali i najave za špic sezone, prenosi portal RTCG.
Jelena Kaluđerović iz Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera, rekla je da su cijene simbolično više u odnosu na prošlu godinu, mogu reći onoliko koliko je inflacija zahvatila sve oblasti privrede.
“Možemo se pohvaliti da je april bio odličan i da smo zabilježili veći broj noćenja nego prošle godine, a prema najavama i maj će biti bolji”, kazala je Kaluđerović.
I izdavaoci privatnog smještaja imaju slično iskustvo. Kažu da cijene nijesu formirali na štetu gostiju.
“Prema našim podacima, cijene su zadržane na nivou prošlogodišnjih i to nas čini vrlo konkurentnom destinacijom. Podaci da je predsezona popunjena ranije i bolje nego prošle godine, da je sezona u velikoj mjeri već bukirana nam govore da su naši domaćini cijene formirali nazadovoljstvo gostiju”, navodi se u Udruženju izdavaoca.
A da li su cijene smještaja visoke odrediće gosti, poručuje turizmolog Miško Rađenović. Kaže da ih je najvažnije opravdati.
“Onaj koji se bavi svojim proizvodom koji ga unapređuje, taj sigurno može u jednom segmentu pratiti povećanje cijena. Rani buking je odličan za ovu godinu lokalni turističke organizacije, privrednici, hotelijeri su za to zaslužni”, kazao je Rađenović.
Tako, shodno platežnoj moći, turisti mogu rezervisati smještaj u Budvi od 20 do preko 1,5 hiljada EUR, a u Tivtu od 40 do 1,7 hiljada EUR.
Tivat – foto Miko Đuričić TO Tivat
S druge strane, u konkuretnoj Hrvatskoj cijene su znatno više. U Dubrovniku, Hvaru i Splitu, tokom špica sezone, najjeftiniji smještaj može se pronaći za 80 EUR, a cijene idu i preko dvije hiljade EUR.
Vlasnik agencije za iznajmljivanje smještaja u Hrvatskoj, Nino Dubretić, naveo je da prosječna cijena u Dubrovniku je 100 EUR po noćenju u privatnom smještaju.
“Što bi značilo da je top cijena između 140 do 180 EUR u srcu sezone, a za goste van sezone 60-ak EUR”, kazao je Dubretić.
Dubretić je poručio da izdavaoci smještaja u svakom trenutku mogu pokušati da podignu cijene, ali da će im tržište reći koliko vrijede.
“Cijena smještaja je živo tkivo, nije nešto što se zakuca, sve je stvar ponude i potražnje, ako ti je cijena dignuta, a ne ide ti onda ćeš je spustiti”, objasnio je Dubretić.
Nove linije letova na dubrovačkom aerodromu donose pozitivne vijesti i za Crnu Goru. Dubretić smatra da će dobar dio tih putnika posjetiti i našu državu.
Kapetan duge plovidbe iz Splita Marko Bekavac već je mjesecima zatvoren u turskom zatvoru u Ankari jer je na brodu kojim je zapovijedao pronađena droga. Kapetan Bekavac kaže da je nevin, tražio je bolje osiguranje, kao i kamere na brodu da se spriječi krijumčarenje droge, ali vlasnik broda to je odbio.
O ovoj situaciji u središnjem HTV-ovom Dnevniku govorio je predsjednik Zajednice hrvatskih udruga pomorskih kapetana, kapetan Sanjin Dumanić.
Kapetan Bekavac izražava sumnju da njegovi odvjetnici koji rade za turskog brodovlasnika ne nastupaju u njegovom interesu, da je turskoj kompaniji interes ne širiti previše istragu, nego upravo njega žrtvovati, baciti ga u zatvor.
Upitan koliko ovaj slučaj podsjeća na ono što se dogodilo dubrovačkom kapetanu Laptalu koji je nakon 15 mjeseci provedenih u grčkom zatvoru ipak oslobođen optužbi za krijumčarenje drogom, Dumanić je kazao:
“Oba kapetana su članovi Udruge pomorskih kapetana Split. To se događa, naši su ljudi, i mi smo profesionalno, po našem statutu dužni da pomognemo. Kod kapetana Laptala smo napravili koliko smo mogli, priložili smo neke dokumente, uspjeli smo dobiti nešto. Koliko smo tu pomogli ne znamo, ali baš smo bili moralna pomoć, a to isto želimo i kapetanu Bekavcu”, rekao je Dumanić za HRT.
“On je član udruge Split, a udruga Splita je zajednica Hrvatskih udruga pomorskih kapetana. Kroz istu smo članovi Europske zajednice pomorskih kapetana, a obavijestili smo ih da je kapetan Bekavac zatvoren u Turskoj, oni su izrazili svoju spremnost da pomognu”, nastavio je.
Dodao je da je zaštita koju je kapetan tražio “skoro nemoguće” dobiti.
“U Kolumbiji gdje vlada jedna takva atmosfera, sve izgleda vrlo službeno, sve izgleda vrlo dobro organizirano. Ja sam imao priliku u Kolumbiji krcati s jednim brodom ugljen. Na brodu je bilo dvadesetak uniformiranih ljudi. Njih dvadeset, ulijeva jednu sigurnost. Vi mislite pa mi smo mirni, sigurni, pa vidi koliko je tu njih (…). Međutim, dogodilo se meni da sam poslije nekoliko dana na moru otkrio uz pomoć moje posade jedan paket droge”, ispričao je.
Je li u krijumčarenje drogom uključen netko iz posade?
Kapetan također sumnja da je u krijumčarenje drogom bio uključen netko iz posade broda. Kapetan Dumanić kazao je da “novac sve kupuje” te da postoje članovi posade koji će takvu ponudu, nažalost, prihvatiti.
“Postoji mogućnost da je na brodu bila organizirana skupina koja je to radila. Jer po onom što imamo izvješće iz tiska, jer naravno nemamo još pravo izvješće, iz tiska kaže da je navodno ta droga bila u afterpiku. Afterpik je jedan krmeni tank koji služi za balast. Ulaz u njega je kroz strojarnicu ili kroz neki drugi prostor, ne može svatko baš ući tamo. On je osiguran s velikim metalnim limom koji ima 32 velike vide velike, znači mogao je netko od članova posade. Teško da bi neko sa strane to mogao ubaciti, a da nitko od posade ne vidi”, pojasnio je.
“To je više nacionalna posada, kapetan je izvan svega toga. Postoje svi mogući trikovi da se zapovjednika odvoji. Najjednostavnije je da vam priđe netko u nekakvoj uniformi i traži nekakvu potvrdu, gdje ste odložili zadnji put smeće, a njemu za vratom visi walkie talkie uključen, i tamo ga neki kriminalac s druge strane sluša i on kaže – sad ovaj priča s kapetanom, kapetan je zauzet, mi možemo raditi što hoćemo. Vrlo lako je kapetana izolirati”, zaključio je kapetan Dumanić.
Slučaj kapetana Marka Bekavca: Već sedam mjeseci u turskom zatvoru
Splitski kapetan Marko Bekavac već sedam mjeseci čeka pravdu u turskom zatvoru.
“Kako da ja znam kad se sve događalo dok sam ja spavao, od 22 do 6 ujutro. I 28.8. ja sam tražio od kompanije na sugestiju agenta, 28.8. tri dana prije nego što je počeo ukrcaj, da angažiraju privatne zaštitare i četiri kamere, da je tako bilo, droga se ne bi mogla ukrcati”, kazao je Marko Bekavac, kapetan duge plovidbe.
Za sada njegov je jedini posjetitelj veleposlanik u Ankari Hrvoje Cvitanović.
“On izgleda dobro, mi smo imali normalnu komunikaciju oba susreta i dali smo mu na znanje da smo zatražili i treći”, otkrio je hrvatski veleposlanik u Turskoj Hrvoje Cvitanović za HRT.
Problemi su počeli potkraj kolovoza u Kolumbiji. Kapetan Bekavac zapovijedao je brodom u vlasništvu turske kompanije pod panamskom zastavom. Zadatak je bio preuzeti teret koji je utovaren u vrećama u Kolumbiji i prevesti ga u Tursku.
“Prvi slučaj u Barakiliju u Kolumbiji, tu je pronađena droga, 450 kg, onda su kolumbijske vlasti s turskim brodarom i ambasadom dogovorili da se brod pusti”, pojasnio je Jozo Bekavac, brat kapetana Marka Bekavca.
Zbog opasnosti od krijumčarenja droge kapetan je još prije dolaska u Kolumbiju zatražio od kompanije da pojača mjere opreza kamerama i zaštitarima, ali kompanija je to odbila.
“Oni sad optužuju njega da on nije poduzeo mjere kao kapetan po zapovjednoj odogvornosti, a riječ je o istoj drogi”, ispričao je brat kapetana Bekavca.
Nakon dolaska u tursku luku uhićeno je 10 pomoraca, a prema riječima svjedoka – većina njih, kao i kapetan Bekavac, nije sudjelovala u ukrcaju tereta.
“Za nas je ovo tipičan slučaj kriminalizacije pomoraca. Optužuje ih se za nešto na što nemaju utjecaja. Taj teret je mogao ubaciti bilo tko jer teško je kontrolirati što se u svakoj vreći nalaza”, kazao je Neven Melvan, sindikat pomoraca Hrvatske.
Sve su pravne mjere poduzete, angažirana su međunarodna udruženja pomoraca. Ministarstvo vanjskih poslova u stalnom je kontaktu s turskim kolegama.
“Ključni detalj je to da je prva rasprava najavljena za 10. lipnja. Tražili smo također da predstavnici veleposlanstva RH u Ankari budu nazočni na raspravi, tako da iz prve ruke možemo vidjeti što se događa i da budemo uz rame gospodinu Bekavcu”, kazao je hrvatski veleposlanik Hrvoje Cvitanović.
Za kapetana Marka Bekavca, i kolege i kompanije u kojima je radio imaju samo riječi hvale. Kažu, u 30 godina plovidbe mrlje u njegovoj karijeri – nije bilo.
U Akvarijumu Boka u toku obilježavanja jubileja 50. godina Univerziteta Crne Gore uživalo je preko 3.500 posjetilaca
Institut za biologiju mora je proslavio 50 godina Univerziteta Crne Gore otvaranjem vrata Akvarijuma Boka i omogućavanjem besplatnog ulaza posjetiocima.
“U periodu od 24. do 29. aprila otvorili smo vrata našeg Akvarijuma Boka svim posjetiocima, pružajući im priliku da se upoznaju sa živim svijetom Jadranskog mora.
Sa preko 3.500 posjetilaca koji su uživali u ljepotama Akvarijuma Boka, osjećamo se počastvovano što smo mogli podijeliti ovaj poseban trenutak sa vama, hvala vam što ste bili dio našeg jubileja”, poručuju iz Instituta za bilogiju mora.
Akvarijum Boka
Akvarijum Boka je jedini javni akvarijum u Crnoj Gori. Akvarijum izgrađuje javnu svijest i djelovanje za zaštitu vrsta i staništa Jadranskog mora, aktivno doprinosi raznim rješenjima za očuvanje i služi kao uzor.
Akvarijum Boka
Akvarijum Boka ima 18 tankova podijeljenih u četiri izložbene cjeline: (1) Svjetsko more i Mediteransko more, (2) Jadransko more i Južni Jadran, (3) Bokokotorski zaliv i (4) tropska mora.
Radno vrijeme Akvarijuma Boka je od srijede do nedjelje od 10 do 17 sati.
Prosvjedi na sveučilištima Foto: Mike Segar / Reuters
Policija je u subotu uhapsila najmanje 25 propalestinskih prosvjednika i raščistila kamp na Sveučilištu u Virginiji, navodi se u saopštenju sveučilišta, dok su se američki kampusi pripremali za nove nemire tokom proslave diplome.
Napetosti su se rasplamsale u kampusu UVA-e u Charlottesvilleu, gdje su protesti uglavnom bili mirni do subote ujutro, kada su policajci u opremi za razbijanje nereda viđeni na videosnimci kako se kreću kampom na travnjaku kampusa, stavljajući neke prosvjednike na lisice s vezicama i koristeći ono što se činilo biti hemijski sprej.
Sveučilište Virginije je u priopćenju za javnost objavilo da su prosvjednici prekršili nekoliko sveučilišnih pravila, uključujući postavljanje šatora u petak navečer i korištenje pojačanog zvuka.
Jim Ryan, predsjednik UVA-e, napisao je u poruci da su dužnosnici saznali da su se “pojedinci nepovezani sa sveučilištem” koji su izrazili “neke sigurnosne probleme” pridružili prosvjednicima u kampusu.
Nije odmah jasno koliko je među uhapšenima bilo studenata UVA.
Grupa pod nazivom UVA logor za Gazu koja je ranije ove sedmce rekla da je postavila kamp osudila je u objavi na Instagramu odluku sveučilišta da pozove policiju.
Deseci ljudi uhićeni su zbog kriminalnog upada ispred Umjetničkog instituta u Chicagu tijekom prosvjeda u subotu nakon što je institut pozvao policiju da ukloni prosvjednike za koje je rekla da su nezakonito zauzeli njegovu imovinu, saopštila je čikaška policijska uprava na X.
Drugdje, sukobi nisu eskalirali u uhićenja. U Ann Arboru, propalestinski prosvjednici nakratko su prekinuli ceremoniju početka na Sveučilištu u Michiganu.
Videozapisi podijeljeni na društvenim mrežama prikazuju desetke studenata koji nose tradicionalna pokrivala za glavu i maturalne kape i mašu palestinskim zastavama dok hodaju središnjim prolazom stadiona Michigan uz ovacije i zviždanje tisuće tisuća ljudi.
Ceremonija se nastavila i policija kampusa ispratila je prosvjednike prema stražnjem dijelu stadiona, ali nitko nije uhićen, prema Colleen Mastony, glasnogovornici sveučilišta.
Suprotstavljena stajališta o izraelskom ratu u Gazi izbila su, ponekad nasilno, diljem američkih kampusa tokom posljednjih nekoliko tjedana.
Mnoge škole, uključujući Sveučilište Columbia u New Yorku, pozvale su policiju da uguši proteste.
Policija je dosad uhapsila više od 2000 prosvjednika na fakultetima diljem zemlje.
Sveučilište u Michiganu jedno je od mnogih sveučilišta koja su promijenila svoje sigurnosne protokole za ceremonije dodjele diploma.
Crnogorski vaterpolisti, igrači do 17 godina, pobijedili su danas Italiju, nakon boljeg izvođenja peteraca, 17:16 i Uskršnji turnir u Budvi završili na trećem mjestu.
Utakmica je u rehulranom toku završena neriješeno 13:13.
Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bio je Andrej Durutović sa tri gola, po dva postigli su Stefan Roganović, Stefan Vraneš i Pavle Dabić, a po jedan Luka Todorović, Stefan Kruta, Marko Milinić i Danilo Savović.
Crna Gora je turnir završila sa tri pobjede i dva poraza.
Prva takmičarskog dana izabranici selektora Nenada Vukanića poraženi su od Španije i Srbije, dok su juče slavili protiv Hrvatske i Holandije.
Španija je osvojila trofej sa četiri pobjede i porazom.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 676.84 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 27. aprila do 3. maja iznosio 62,92 hiljade.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo je ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Pravoslavni vjernici proslavljaju danas najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih i koji predstavlja suštinu hrišćanske vjere.
Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici prvo počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.
Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja kucanje šarenim vaskršnjim jajima.
Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa – rađanja života.
Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”.
Tito u Igalu – foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina
Na današnji dan prije 44 godine, u Ljubljani je preminuo doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josip Broz Tito.
Josip Broz Tito je preminuo 4. maja 1980. godine, u 15.05, u Kliničkom centru u Ljubljani.
Kovčeg sa Titovim posmrtnim ostacima stigao je sjutradan Plavim vozom iz Ljubljane, preko Zagreba, u Beograd.
Tri dana kasnije, na sahranu je došlo 700.000 ljudi. Prisutno je bilo 209 državnih delegacija iz 128 zemalja svijeta. Bio je to najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku, podsjeća RTS.
Posljednju poštu osnivaču Pokreta nesvrstanih odali su 31 predsjednik države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika nacionalnih parlamenata. Iz Hladnim ratom podijeljenog svijeta, u Beograd su doputovali državnici iz oba tabora.
Na sahrani su bili i Margaret Tačer, potpredsednik SAD Volter Mondejl, Indira Gandi, Hosni Mubarak, Sadam Husein, Leonid Brežnjev, Nikolaj Čaušesku, švedski kralj Karl XVI Gustav.
Tito je sahranjen u Kući cvijeća na Dedinju, gdje od 2013. godine pored njega počiva i supruga Jovanka. Njegov grob je, uz obližnji Muzej Jugoslavije, i dalje odredište brojnih turista, posjetilaca i poštovalaca iz bivših jugoslovenskih republika i cijelog svijeta.
Josip Broz Tito je rođen u Kumrovcu u tadašnjoj Austrougarskoj 7. maja 1892. godine. Postao je u to vrijeme najmlađi vodnik austrougarske vojske, a za vrijeme Prvog svjetskog rata su ga ranili i zarobili Rusi, pa je završio u radnim logorima u Rusiji.
Nakon Oktobarske revolucije, 1920. godine vratio se u novoosnovanu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i u Zagrebu se učlanio u Komunističku partiju.
Po izbijanju Drugog svjetskog rata, postao je vođa Partizanskog pokreta otpora, a nakon njegovog završetka lider Jugoslavije u kojoj je uspostavljen novi društveno-politički poredak.
Bio je predsjednik Vlade od 29. novembra 1945. godine, a poslije 1953. predsjednik Saveznog izvršnog vijeća i predsjednik Republike. Kada su godinu dana kasnije te dvije funkcije razdvojene, ostao je do kraja života predsjednik Republike, a od 1974. godine i predsjednik Predsjedništva SFRJ.
Imao je čin maršala Jugoslavije i položaj vrhovnog komandanta Jugoslovenske narodne armije. Jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih, čiji je jedno vrijeme bio i generalni sekretar.
Izuzetna godina za Hercegnovski strip festival(HSF) i njegov doprinos kvalitetnoj kulturnoj sceni Herceg Novog, Boke i Crne Gore se nastavlja. Nakon, po mnogima, najvećeg kulturnog događaja godine, gostovanja maestra Mila Manare na Devetom Strip vikendu, i izložbe njegovih originalnih radova koju su ljubitelji umjetnosti mogli vidjeti na oba sprata gradske galerije tokom marta i aprila, organizatorski tim HSF-a uspješno je predstavio svoj festival i svoj grad i zemlju na prestižnim Crtani Romani Šou u Zagrebu i Komikonu (Comicon) u Napulju.
Upravo u Napulju, na jednom od najvećih svjetskih okupljanja ljubitelja stripa i pop kulture, potvrđen je dogovor da na 18. Hercegnovskom strip festivalu koji će se održati od 6. do 11. septembra, 2024. godine, jedan od specijalnih gostiju bude i Tanino Liberatore, globalna legenda devete umjetnosti. Dolazak na Hercegnovski strip festival potvrdio je i Mark Simpson, poznatiji kao Džok (Jock), škotski umjetnik koji kao i Liberatore, pripada samoj eliti svjetskih strip umjetnika.
Tanino Liberatore jedan je od najznačajnijih italijanskih ilustratora i strip crtača svih vremena. Njegovu mladost obilježava druženje sa velikanima stripa Andreom Pacijencom i Stefanom Tamburinijem pod čijim uticajem i ulazi u strip i prve radove objavljuje upravo u njegovom magazinu Kanibal. Uz podršku njih dvojice, Liberatore stvara i „RanXerox“ njegov najpoznatiji i najdugovječniji strip. Objavljuje i u kultnim magazinima Il Male, Frižider, Eho Savane, Tranfert, Metal Hurlant, Nastaviće se, Šik, Hastler, Uvrnute priče, po scenarijima najpoznatijih svjetskih autora.
Tamburinijeva prerana smrt Liberatorea udaljava od stripa, te se posvećuje ilustraciji i radu na filmu. Crta omote za albume poznatih svjetskih bendova od kojih je svakako najpoznatiji onaj za „The Man from Utopia“ Frenka Zape na kojem je muzičar predstavljen kao RanXerox. U svijetu filma uspješan je i kao art direktor i kao kostimograf i kao scenograf.
Stripu se vraća s vremena na vrijeme oživljavajući svog najpoznatijeg heroja RanXeroxa, crtajući specijalne epizode Betmena za ediciju „Crno i bijelo“, kratke priče za legendarni magazin Heavy Metal te fenomenalni album „Lucy“ za francuskog izdavača Glenat.
liberatore per zappa
Rođen kao Mark Simpson, Džok (Jock) karijeru započinje u najvećoj britanskoj izdavačkoj kući 2000 AD crtajući poznate junake Sudiju Dreda, Tor Sajana i Leni Ziro, što ga preporučuje američkom gigantu DC Comics gdje dobija poslove na prestižnim naslovima Helblejzer, Gubitnici, Zelena strijela i Betmen. Upravo radom na Betmenu stiče status jedne od najvećih svjetskih zvijezda stripa. Ovog junaka crta u njegovom redovnom izdanju kao i u serijalima Detektivske priče, All Star Betmen, Betmen koji se smije, kao i mnogim pojedinačnim pričama.
Džok se ističe i radom za Marvel na naslovima X-men i Vulverin, te za najvećeg nezavisnog izdavača Image Comics naslovom Vještice, sa legendarnim scenaristom Skotom Snajderom. Svojim autentičnim stilom iskazao se i kao jedan od najboljih crtača naslovnica, te njegove kreacije krase neka od kultnih izdanja Betmena, Supermena, Derdevila, Čudovišta iz močvare, Hulka, Američkog vampira, Venoma, Skalpiranih… Dobitnik je velikog broja međunarodnih nagrada za svoj rad. Ovaj izuzetni umjetnik se iskazao i kao zvijezda filmske produkcije dajući ključni doprinos holivudskim blokbasterima kao što su Henkok, Bojni brod, Potomci (Children of Men), Dred, Betmen početak, X-men: Dani buduće prošlosti, Ex Machina.
Uz već najavljenu prvu specijalnu gošću, Džil Tompson, ovogodišnje osamnaesto izdanje Hercegnovskog strip festivala obećava da bude jedno od najimpozantnijih okupljanja strip umjetnika na svijetu. U predstojećim danima stiže i predstavljanje preostalih devet velikana devete umjetnosti koji su ovogodišnji specijalni gosti ovog fantastičnog festivala, ali slijede i najave sjajnog muzičkog programa kakav zaslužuje jedan grad kulture i umjetnosti.
Među različitim načinima promocije turističkih potencijala Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja svoje mjesto sve više zauzimaju i specijalizirane mobilne aplikacije. Jedna od njih, “Vikendholičari” predstavljena je na nedavnom Sarajevo Destination Festivalu.
Kreator aplikacije, Mario Slaviček ističe da su “Vikendholičari” prva mobilna aplikacija u regiji koja se bavi vikend izletima, vikend destinacijama, pokušavajući na vrlo jednostavan način omogućiti ljudima da sami organiziraju svoj slobodan vikend.
– Osnovna ideja aplikacije je da odabirom kategorije, uključujući posebne parametre kao što su primjerice da idete na putovanje s djecom ili da vodite kućnog ljubimca, dobijete konkretne ponude gdje i kako otići. Mi smo počeli komunikaciju prema turističkim organizacijama, malim poduzetnicima u turizmu. Već smo jako prepoznati na društvenim mrežama, jer smo to pokrenuli prije mobilne aplikacije. Ljudi nas prepoznaju i zovu da ih posjetimo i promoviramo na različite načine. Rado se odazivamo, jer želimo predstaviti atraktivne destinacije za korisnike aplikacije i one na društvenim mrežama – kaže Slaviček.
On kaže da je Vikendoličarima na početku fokus bio na Hrvatskoj, ali da se sve više usmjeravaju i na ponudu zemalja u susjedstvu, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
– BiH nam je relativno malo pokrivena, ali to ne znači da nismo putovali i da nismo uvrstili neke zanimljive destinacije u našu aplikaciju. I naše sudjelovanje na Sarajevo Destination Festivalu govori da nam je BiH itekako zanimljiva. U idućih nekoliko mjeseci ćemo se “raspršiti” po BiH i sigurno predstaviti puno lijepih odredišta za vikend turiste – najavljuje Slaviček.
Aplikacija “Vikendholičari” pokriva prostor koji se može obići i posjetiti u dva do četiri dana automobilom. Slaviček ističe da je turistička ponuda za takvu vrstu putovanja prilično dobra, a vjeruje da će i ova aplikacija omogućiti da mnoga mjesta u BiH budu turistički posjećenija.
– Prirodnih ljepota je jako puno, ugostiteljskih i turističkih poduzetnika je sve više i doista se ima gdje ugodno iskoristiti vrijeme. Mi pokrivamo tridesetak kategorija, od pješačenja, bicikliranja, planinarenja i stvarno je ponuda raznolika i bogata. Ono što je kod nas specifično je da turističke točke, turistička odredišta koja predstavljamo, zapravo obrađuju i predlažu sami turisti za druge turiste. Iznose vlastita turistička iskustva i impresije i to je sigurno vrlo korisno. Filtriranje omogućava korisnicima da biraju ono što ih zanima i što je njima konkretno bitno – zaključuje Slaviček.
