Veliko interesovanje za Crnu Goru rezultiralo potražnjom za većim brojem direktnih letova

0
Veliko interesovanje za Crnu Goru rezultiralo potražnjom za većim brojem direktnih letova
NTO-Riga

Nacionalna turistička organizacija (NTO) predstavila je turističku ponudu Crne Gore na sajmu turizma Balttour u Rigi, koji je trajao od petka do nedjelje.

Iz NTO-a je saopšteno da je taj sajam od velikog značaja za predstavljanje Crne Gore kao cjelogodišnje turističke destinacije na tržištu Letonije, Litvanije i Estonije, jer okupi oko 900 izlagača iz 30 svjetskih destinacija, pet hiljada profesionalaca iz oblasti turizma iz baltičkih zemalja, kao i oko 30 hiljada posjetilaca.

“Poslovni sastanci i B2B događaj koji je organizovan u sklopu prvog dana sajma je okupio rekordno veliki broj turoperatora i privrednika iz baltičkih zemalja. Ovo je bila prilika za umrežavanje, kao i predstavljanje novina kada je u pitanju crnogorska turistička ponuda”, navodi se u saopštenju.

Počasna konzulka Crne Gore u Letoniji, Helena Ruduša, prisustvovala je B2B događaju i poručila da se uvjerila da vlada izuzetno veliko interesovanje za Crnu Goru.

Posjetioci su bli oduševljeni mogućnošću da probaju hranu i piće crnogorske kuhinje, koje je obezbijedila kompanija Plantaže, kao i da osvoje neke od vrijednih nagrada, za koje su se pobrinuli Budvanska rivijera, Portonovi i turistička agencija Gold Travel, kao i NTO.

Menadžer za emitivna tržišta u Turističkoj organizaciji (TO) Herceg Novi, Miloš Kovačević, kazao je da oni prvi put nastupaju na tom sajmu i da su izuzetno zadovoljni posjetom, kao i interesovanjem publike, ali i privrede.

“Posjetiocima smo predstavili našu sveobuhvatnu ponudu, ljetnjeg i zimskog turizma, prednosti koje naš grad nudi, kao i nezaobilazne kulturne i istorijske atrakcije i manifestacije koje krase naš grad. Zemlje Baltika su definitivno u našem fokusu kao značajno emitivno tržište, ostvarili smo dobre kontakte tokom sajma i očekujemo da ćemo u narednom periodu vidjeti rezultate naše posjete kroz veći broj turista sa ovog tržišta”, rekao je Kovačević.

Baltičke zemlje su redovnim letovima povezane sa Crnom Gorom, što u velikoj mjeri utiče na odluku turista da tu provedu odmor. Zbog rasta interesovanja za ponudu Crne Gore sa baltičkih tržišta, kompanija Air Baltic će nastaviti sa letovima od 1. maja do 29. oktobra, dva puta sedmično, srijedom i nedjeljom, na relaciji Riga-Tivat.

Suvlasnik agencije Gold Travel, Enis Cikotić, kazao je da su se, kao i prošle, i ove godine predstavili na sajmu u Rigi.

“Evidentno je da je Baltik veoma interesantan za nas i postaje strateško područje koje šalje sve veći broj turista. Ove godine smo na sastancima primijetili da je interesovanje značajno veće, da mnogo bolje poznaju ponudu Crne Gore i da postoje upiti za povećanje broja letova kompanije Air Baltic prema našoj zemlji. Javilo nam se nekoliko agencija zainteresovanih za dugoročna partnerstva, te vjerujem da ćemo i dalje raditi na razvoju ovog tržišta i dovođenju sve većeg broja turista iz Letonije, Litvanije i Estonije u Crnu Goru”, rekao je Cikotić.

Interesovanje za dolazak u Crnu Goru bilo je evidentno po gužvi na štandu, a i turistički radnici su potvrdili da su ove godine rezervacije počele već u januaru.

“Posjetila sam vašu zemlju i svima je preporučujem. Već pravimo rezervacije za ljetnju sezonu i svima naglasim da ne propuste da obiđu Boku i Budvu. Ja ću sigurno opet posjetiti Crnu Goru”, istakla je predstavnica turističke agencije Orhideja, Liene Karklina.

Ona je potvrdila da je na Baltiku, Crna Gora sve traženija destinacija za odmor.

Rast interesovanja dijelom je rezultat dobrih iskustava koje su prenijeli predstavnici medija i turistički radnici koje je NTO ugostio tokom studijske posjete.

“Crna Gora je predivno mjesto, sa netaknutom prirodom i sjajnim lokacijama. Kada smo prošle godine posjetili vašu zemlju, između ostalog smo imali sreću da prisustvujemo jednom karnevalu u Budvi, da vidimo nestvarni kanjon Tare i uživamo u raftingu i prelijepim predjelima. Ipak, moram naglasiti da koliko god su lokacije bile divne, gostoljubivost je ono što najviše pamtimo. U Crnoj Gori svako može da pronađe idealne omjere odmora i razonode, uz nezaobilazne gastro delicije, domaću hranu i vina”, utisci su Dace Pumpure i Inite Sveide, predstavnica turoperatora iz turističke agencije AP SAULI.

Veliko interesovanje za Crnu Goru potvrđuje i statistika koja pokazuje da je tokom prvih sedam mjeseci prošle godine posjetilo 20,29 hiljada turista iz Letonije, Litvanije i Estonije, što predstavlja povećanje od 77 odsto u odnosu na 2022. godinu. Ovi turisti su ostvarili 111,79 hiljada noćenja, što je porast od 76 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Kada je u pitanju kolektivni smještaj za prvih 11 mjeseci prošle godine, zabilježeno je skoro 27 hiljada turista, što je povećanje od 103 odsto u odnosu na 2022. godinu.

Osim NTO, ponudu su predstavile hotelske grupe Budvanska rivijera i Montenegro Stars, te turističke agencije Gold, New Port i Prometheus, kao i lokalna turistička organizacija Herceg Novog.

Nedelja u Hrvatskoj ostaje neradna

0
Nedelja u Hrvatskoj ostaje neradna
supermarket

Ustavni sud Hrvatske  danas je odbio predloge koji su osporavali ustavnost Zakona o izbornim jedinicama, kao i Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tokom godine neradna.

Izmjene Zakona o trgovini osporavali su mali trgovci, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. jula prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tokom kojih bi radili.

Šestero ranjenih u napadu kod suda u Istanbulu, napadači ubijeni

0
Šestero ranjenih u napadu kod suda u Istanbulu, napadači ubijeni
Istanbul
Foto: Murad Sezer / Reuters

Šestero ljudi uključujući trojicu policajaca ranjeno je u utorak u pokušaju terorističkog napada ispred suda u Istanbulu, objavile su vlasti, dodajući da je dvoje napadača ubijeno.

Napadači, žena i muškarac bili su, po vlastima, pripadnici ljevičarske militantne skupine DHKP-C, objavio je turski ministar unutarnjih poslova Ali Yerlikaya na platformi X, bivšem Twitteru.

Zapucali su na policijsku kontrolnu točku ispred suda.

– Danas je izveden pokušaj terorističkog napada na kontrolnu točku ispred suda Caglayan, objavio je Yerlikaya.

– Utvrđeno je da su dvoje izdajnika – imenovani kao E.Y. i P.B. – koji su neutralizirani bili članovi terorističke organizacije DHKP/C.

Snimke s mjesta događaja pokazuju jake policijske snage ispred ulaza u sud kojem je pristup blokiran.

Ministar pravosuđa Yilmaz Tunc rekao je da su tužitelji otvorili istragu o napadu.

Prošli mjesec maskirani napadači Islamske države ubili su jednu osobu u crkvi u Istanbulu za vrijeme nedjeljne mise. Vlasti su uhitile nekoliko ljudi pod sumnjom da su povezani s tom skupinom ili napadom.

Predstavnici NVO Grbalj i Jaz traže prijem kod najviših državnih organa zbog neprihvatanja izgradnje bulevara

0
Predstavnici NVO Grbalj i Jaz traže prijem kod najviših državnih organa zbog neprihvatanja izgradnje bulevara
Izgradnja bulevara Tivat – Jaz

NVO Grbalj – Bulevar i NVO Jaz – Mrčevo polje uputili su zahtjev za prijem delegacije kod najviših državnih organa, Predsjednika CG, predsjednika Skupštine CG, predsjednika Vlade CG, zbog neprihvatanja izgradnje bulevara Tivat – Jaz.

Iz ovih NVO ukazuju da je dana 29. januara 2024 god. održan zbor građana Grblja  na kojem je donesena odluka da je ovakav projekat neadekvatan i neprihvatljiv za građane Grblja i tražimo hitan sastanak sa predstavnicima nadležnih i odgovornih državnih institucija.

U suprotnom bit ćemo prisiljeni da svim legalnim i radikalnim sredstvima obustavimo realizaciju ovako suludog projekta, kaže se u saopštenju.

Za vašu informaciju sledeći su naši razlozi za osporavanje projekta bulevara – brze ceste:

  1. Elaborat za zaštitu životne sredine, zdravlja i života ljudi je neprofesionalno-kancelarijski urađen i ne tretira štetan uticaj na buku, izduvne gasove iz vozila i mikročestice.
  2. Elaborat o bezbjednosti pješaka nije urađen sto je bila jedna od obaveza.

3.Elaborat za socijalni faktor nije urađen a bio je takođe u obavezi.

  1. Koliko znamo nigdje u svijetu a za dalje ne znamo ne pravi se brza i najprometnija državna saobraćajnica kroz naseljena mjesta.
  2. Jedino rješenje za gužve na Crnogorskom primorju je izgradnja saobraćajnice koja bi išla zaleđem primorja (Sozina – Verige).
  3. Jadranska magistrala koja je rađena 60-tih godina prošlog vijeka od Istre do Ulcinja  u Republici Hrvatskoj nigdje nije pretvorena u  brzu saobraćajnicu sa 4 i više traka već je rađena cesta na većim kotama.

Mi smo vjekovima na svojim ognjištima i nemamo alternativu i zato ne prihvatamo da nam se ugrožava zdravlje i život naših porodica.

U nadi da ćete uslišiti nas zahtjev za prijem naše delegacie kod vas na razgovor u sto skorije vrijeme, poručuju iz ovih NVO.

Ministar Radulović sa članovima Upravnog odbora Unije pomoraca

Ministar Radulović sa članovima Upravnog odbora Unije pomoraca
Ministar Radulović sa članovima Upravnog odbora Unije pomoraca

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović razgovarao je sa članovima Upravnog odbora Unije pomoraca Crne Gore, kao najbrojnijom i najznačajnijom NVO u ovom sektoru, koja okuplja više od 500 pomoraca.

Predstavnici Unije iskazali su očekivanja koja imaju od crnogorske pomorske administracije, posebno u dijelu otklanjanja određenih nedostataka utvrđenih nakon EMSA inspekcije.

Takođe, podsjetili su na značaj digitalizacije u Lučkim kapetanijama, kako bi se i administraciji i pomorcima olakšala komunikacija i saradnja, odnosno da bi se pojednostavili predmetni postupci.

Sagovornici su se usaglasil da je u dalje procese neophodno uključiti i Ministarstvo prosvjete, te će Ministarstvo saobraćaja i pomorstva inicirati, u najkraćem roku, zajednički sastanak sa kolegama nadležnim za prosvjetu.

Ministar Radulović je upoznao sagovornike da je počela procedura formiranja Koordinacionog tijela za pomorce koje će na interresornoj osnovi analizirati postojeće stanje i predložiti set razvojnih mjera koje će, sve zajedno, imati za cilj unapredjenje radno-pravnog statusa pomoraca.

Ministar je istakao zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Unijom pomoraca, te izrazio očekivanje da se dobra saradnja nastavi i u narednom periodu.

Dramska sekcija SMŠ “Mladost”: Predstava “Evo me” u srijedu 7. februara

0
Dramska sekcija SMŠ “Mladost”: Predstava “Evo me” u srijedu 7. februara
Plakat

Nakon 10 godina Dramska sekcija SMŠ “Mladost”, sa novim mladim glumcima, ponovo izvodi predstavu “Evo me”, autorski projekat prof. Ružice Lazarević.

Tema je interesantna, porodična i socijalna. Mladi ljudi odlaze na školovanje u inostranstvo ( i ostaju tamo). Roditelji nešto prihvataju, a sa nekim.odlukama se ne slažu….

Puno humora, malo ironije, uz entuzijazam srednjoškolaca da odglume što bolje.
Dođite u srijedu 7. februara u 17 sati u CZK Tivat.

Suđenje karnevalu nakon više od 60 godina u Budvi kao povratak mediteranskim korijenima

0
Budva karneval – foto NVO Feral

Suđenje karnevalu, koje je dio nekada omiljene fešte poklade, je tradicija koja je dugo bila zanemarena. Na Trgu pjesnika je priređen scenski igrokaz i suđenje karnevalu, a na Brijegu od Budve spaljena lutka koja simbolizuje sve loše što se dogodilo u prethodnoj godini.

Ove godine organizatori su odlučili da se sudi pohlepi, “tom opasnom virusu koji može da zarazi sva naša slavlja”.

Masku su osmislili Stjepan Mironov i Tamara Ćirović, učenici Srednje likovne škole “Petar Lubarda”, uz upute mentorke, profesorice vajanja Lade Perović, a u saradnji sa
Jelenom i Savom Papović.

U sklopu programa održana je i predstava u kojoj su igrali glumci Milica Majkić, Božo Zuber i Mića Jovano.

Budva karneval – foto NVO Feral

Nakon programa u restoranu “Mozzart” služila se budvanska pašticada, koju su spremale porodice Vučković, Ivanović i Zec, kao i budvanski ugostitelji.

Organizatori su takođe istakli da je Budva jedan od rijetkih gradova na Mediteranu, a jedini u staroj Boki, koji ne spaljuje Karnevala, te su u saradnji sa brojnim akterima iz naše lokalne zajednice odlučili da ožive autentični karnevalski duh, mir, ljubav, uzajamno poštovanje i saosjećanje, uz poruku da pohlepa koja je spaljena više nikada ne zakuca na budvanska vrat.

O obilježavanju poklada u Budvi pisao je Antun Kojović, a riječ je o igrokazima i predstavama na otvorenom, kojim su se kroz šalu upućivale važne poruke.

Poklade su se uvijek odvijale od Božića do početka Velikog posta, a ove godine u dogovoru sa pravoslavnim i katoličkim poglavarima dogovoreno je da fešta bude održana prije 14. februara.

Budva karneval – foto NVO Feral

Povodom obnove pučke svečanosti oglasili su se i iz budvanskih “Feštađuna”.

“Po tradiciji spaljen je Karneval, u liku pohlepe, a sa njome i sve loše što sobom nosi. Čestitamo Društvu “Feral” na uspješnoj realizaciji, uz želju da nastave organizaciju pučkih fešti.

Bilo nam je zadovoljstvo, kao i u uvijek, dati svoj doprinos učešćem”, kazali su iz “Feštađuna”.

Budva karneval – foto NVO Feral

Svjedoci smo da je uslijed nagle ekspanzije na svim nivoima Budva u protekle dvije decenije umnogom izgubila mediteranski duh, ali je očigledno da nužno dolazi vrijeme za povratak izvornom identitetu primorskog mjesta na Mediteranu i zaboravljenim feštama iz prošlih vremena koje su kroz igrokaze i dinamičnu, razdraganu formu stvarale duh zajedništva među građanstvom.

Ovogodišnja fešta održana je pod sloganom “Vrijeme od fešte za lake i teške”.

Reportaža – Pogled s visine sa Ilinice

0

Lijep je osjećaj kada staneš na kamen-međaš i jednom nogom si u Hrvatskoj, a drugom si u Crnoj Gori



Vrh Ilinica poviše Njivica, iznad sela Žvinje u Herceg Novom, jedno je od omiljenih izletišta Bokelja/ki, a sudeći po posjećenosti – i stranaca, posebno Rusa, Ukrajinaca i, naravno, onih iz susjedne Hrvatske. Razlog tome je ljepota predjela kroz koji se prolazi na stazi do cilja, istorijsko i kulturno naslijeđe kojim odiše, a ponajviše fantastična panorama ukrug na sve četiri strane svijeta, sa pogledom na Jadransko primorje – s jedne strane na Hrvatsko priobalje, a sa druge na Crnogorsko. Kamen- međaš postavljen u ogradi oko crkve Sv. Ilije označava granicu između dvije države, ali u neku ruku i poveznicu između njih, jer ljepota prirode nema granica. Ovdje je i spomenik francuskim vojnicima iz doba Napoleonove vladavine, a južno od crkve je i stećak-  mramorna nadgrobna ploča iz XV vijeka, koja, opet, nosi svoju priču.

-Zaista je lijep osjećaj kada staneš na taj kamen i jednom nogom si u Hrvatskoj, a drugom si u Crnoj Gori. Osjećam se ovdje kao ptica, opušteno i slobodno, kao da je čitav svijet moj, dišem punim plućima. Odavde se vidi Molunat, Vitaljina, tamo iza su Konavle, odakle su do prije 50-ak godina seljani krševitom stazom dolazili preko brda Ilinica u Herceg Novi, donoseći svoje proizvode na pijacu. Oni su išli ovom stazom ka Staroj banji, kojom smo mi došli. Nažalost, staza za hrvatske strane je sada zarasla, kaže Ifeta Ždrale, koja živi u Novom od 1979. godine, a pješači tek par godina i to iz zdravstvenih razloga.

-Svi su planinari veseli, iskreni, prirodni, znaju da uživaju u svakom cvijetu, stablu masline, hrasta, u svakom kamenčiću, u prirodi se svi vraćamo svom izvorištu, a to je zdravo i za tijelo i za duh, poručuje Ifeta. S obzirom da često dolazi na Ilinicu, ona je ovog vikenda bila vodičkinja grupi prijatelja planinara iz Boke, koje je, nakon Ilinice, povela i u obilazak tvrđave Španjola.

Nekoliko je staza kojima se od Igala dolazi do vrha Ilinica, ali za ljubitelje pješačenja najljepša je ona strma, kamenita pješačka staza iz Stare banje u Igalu, kojom su se u davna vremena seljani spuštali u grad na tržnicu. Ova se staza danas kroz selo Žvinje ukršta sa kolskim putem, na nekim mjestima razrovanim velikim iskopima za novogradnju, koja drastično odudara od ambijentalne seoske arhitekture.

Uz dobru markaciju i uredno postavljene info-table, do vrha se lako stiže.  Kamenitom stazom se usput prolazi kroz poljoprivredna gazdinstva sa plastenicima za uzgoj povrća, suhomeđama i plodoredom raštana posađenog na otvorenom, sa jatom kokošaka takođe na otvorenom, kao i pored livada za ispašu malog stada ovaca, što je pravi doživljaj za ljude koji dolaze iz urbane sredine.

Put ka Ilinici dovešće vas i do Ranča “Aryen” u Žvinju, sa zoološkim vrtom i školom jahanja.

Nažalost, ni ovako lijepa mjesta nijesu pošteđena loših ljudskih navika- odlaganja smeća pored puta. Fotografijom smo zabilježili odbačeni šut i stvrdnuti beton, izbačen niz padinu, koji ružno odudara od tradicionalne gradnje i zelenog okoliša, sa pogledom na jadransku obalu.

Spomenik francuskim vojnicima

Spomenik Francuzima – Ilinica

Na Ilinici je spomenik francuskim vojnicima, poginulim 29. i 30. novembra 1806. godine, u borbama Napoleonovog generala Marmona koji je iz Dubrovnika krenuo da osvaja Boku. Istoričari pišu da je udruženim braniteljima – crnogorskim, ruskim i bokeljskim trupama, komandovao viceadmiral Ruske flote Dmitrij Nikolajevič Senjavin. Među poginulim francuskim vojnicima, koji su sahranjeni na Ilinici je i kapetan Gaje, ađutant generala Marmona. Prema predanju, mjesto njihovog počivališta je izabrano kako bi oni sa ove pozicije mogli  “da gledaju” prema svojoj domovini. Spomenik su podigli francuski solunski vojnici 126. Odreda koji su u Boku došli 1919. godine.

U prasak zore pogled seže do Pulje

Cijelo brdo dobilo je naziv po crkvi Sv. Ilije, koja pripada Eparhiji Zahumsko-hercegovačkoj i Primorskoj. Njena izgradnja je datirana 1600. godine, ali se pretpostavlja da je mnogo starija. Obnovljena je i živopisana, a na info-tabli se može pročitati dio zapisa popa Špira Lučića iz 1897. godine, o ljepoti pogleda sa ovog vrha na Jadransko more, Bokeljski zaliv, na Dubrovnik, Kotor, Bar, Lovćen. Posebno ističe da “kada je čisto ljetošnje jutro, u prasak zore može se sa Ilina-vrha sa durbinom viđeti i obala Pulje preko Jadranskoga mora”.

“Ko jednom dođe na Ilin-vrh jopet ga želja vuče da kod njega dođe da se nauživa lijepoga pogleda”, stoji u zapisu popa Lučića.

/M.D.P./

“Kompas” spaja Budvu i Dubrovnik

0
“Kompas” spaja Budvu i Dubrovnik
Budva – foto Mediabiro

Budva će ovog ljeta sa Dubrovnikom biti povezana pomorskim putem jer će biti uspostavljena brodarska linija između dva grada, kojom će upravljati kompanija “Kompas” iz Hrvatske.

Obaveza Crne Gore u ovom poslu biće da obezbijedi sve uslove kako bi se prihvatanje i kontola putnika, uplovljavanje i isplovljavanje brodova iz ovog primorskog grada, obavljalo bez problema.

To su “Vijestima” zvanično kazali iz Mnistarstva saobraćaja i pomorstva (MSP) kojim rukovodi Filip Radulović.

Iz MSP-a su pojasnili da je riječ o komercijalnoj liniji, pokrenutoj na inicijativu hrvatske firme, pa država neće moći da utiče na cijenu karte na ovoj dionici. Linija će biti sezonskog tipa, odnosno u ljetnoj sezoni.

Prema sajtu kompanije, “Kompas” je međunarodna firma za putovanja koja je sa radom počela 1951. godine. Od 1991. posluje kao akcionarsko društvo i čini ga ukupno 16 kompanija, a bave se putovanjima širom Evrope, posebno u Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj, Austriji, Mađarskoj…

Iz MSP-a su kazali da je plan kompanije “Kompas” da ova linija bude sezonskog tipa i da bude aktivna od maja do oktobra. Naglasili su da projekat neće biti operativan u maju ove godine, jer je neophodno stvoriti odgovarajuće uslove na obje strane. “Vijesti” su prvobitno pitale i hoće li se za ovaj posao raspisivati tenderi ili koristiti trajekti Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, ali je pojašnjeno da se radi o privatnoj firmi koja će organizovati sve operativne aktivnosti, uključujući katamarane (manje do srednje veliličine dvotrupni brod) kojima će se putnici voziti.

Bez prevoza vozila

“Isključivo će se prevoziti putnici i njihovog prtljaga, ne i vozila. Tender se u ovom slučaju ne raspisuje jer je u pitanju međunarodna plovidba, koja je slobodna i ne podliježe režimu koncesije. Cijenimo da će i brodar nastojati da cijena bude atraktivna u mjeri u kojoj će garantovati adekvatan broj putnika, odnosno isplativost same linije”, istakli su iz MSP-a.

Prema sajtu za putovanja, jednodnevna karta jednim od brodova “Kompasa” od hrvatskog Poreča do Venecije košta 85 eura, dok je cijena za djecu 42,5 eura. Ova linija u komšijskoj Hrvatskoj je takođe sezonskog karakera, pa vožnje počinju krajem aprila.

Iz MSP su kazali da je na državi da obezbijedi normativno-pravne i tehničke uslove za prihvatanje i kontrolu putnika tokom saobraćanja ovih brodova u Luci Budva. Pojasnili su i da ne postoji potreba za značajnijom saradnjom Hrvatske i Crne Gore jer se ne radi o bilateralnom projektu, te da će “Kompas” odgovoriti na zahtjeve obje pomorske administracije.

Ako bude potrebe za saradnjom, iz MSP tvrde da će to i učiniti jer domaći pomorski sektor već ima dobru saradnju sa tom državom.

Među benefitima ove linije, naveli su da će se rasteretiti putna infrastruktura, biće brže granične kontrole tokom ljeta, promovisaće se pomorski saobraćaj kao ekološki prihvatljiviji vid transporta, uvećaće se prihodi od gostiju koji na ovaj način dođu u Budvu…

Iz MSP su pojasnili i da nije bilo potrebe za izradom ekonomske ili analize isplativosti jer država ne obavlja prevoz, a kompletan rizik isplativosti ove linije snosi brodar. Naglasili su da će država, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i Luka Budva, dobijati naknade od prevoza na ovoj liniji.

Naglasili su da je uspostavljanje brodarske linije razmatrali na inicijativu koju je pokrenuo “Kompas”. Zatim su, kako su naveli, sa Morskim dobrom i Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, preduzeli dalje administativne korake radi realizacije projekta.

Dovoljno radnika da ne bude gužve na granici

Iz MSP kažu da već rade na izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima koje moraju da ispunjavaju luke određene prema vrsti pomorskog saobraćaja i namjeni. Istakli su da se time stvara pravni osnov da se i u lukama nautičkog turizma može vršiti prihvat putničkih brodova, pod uslovom da su ispunjeni uslovi po Uredbi i propisanim zakonima.

“Izmjene Uredbe imaju svoj razvojni karakter na način što omogućavaju i drugim lukama nautičkog turizma da investiraju u posebni dio luke namijenjen isključivo za putničke usluge, kako bi, u konačnom, ove luke mogle da zakonito prihvataju i opslužuju manje putničke brodove i kruzere. Dakle, postojeće luke nautičkog turizma će imati tu opciju, odnosno razvojnu mogućnost, ali ne i obavezu da pružaju putničke usluge”, istakli su iz MSP.

Na taj način će se, kako kažu, unaprijediti i turistička ponuda Crne Gore, povezati sa zemljama i van okruženja i stvoriti dodatni prihodi za budžet.

Upitani o kontrolama za putnike i carinjenju s obzirom da će biti prelazaka državnih granica, iz MSP su naveli da je Luka Budva, odlukom Vlade, već određena za luku otvorenu za međunarodni saobraćaj, što znači da ima granični prelaz.

Istakli su i da će radi povećanog prometa putnika nakon uspostavljanja linije do Dubrovnika, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, Upravom carina i Lučkom kapetanijom, obezbijediti dovoljan broj službenika kako ne bi došlo do zastoja tokom graničnih kontrola i sprovođenja procedura.

Dodali su i da će se kroz izmjene Uredbe napraviti prvi korak ka optimizaciji pomorskog saobraćaja u Bokokotorskom zalivu, jer s aspekta održivog razvoja preveliki broj brodova u tom zalivu potencijalno ima negativne efekte na određene djelove životne sredine, posebno na biodiverzitet mora.

/M.Kotlaš/

Val nezadovoljstva evropskih seljaka

0
Val nezadovoljstva evropskih seljaka
Traktorima u Rim
Foto: Yara Nardi / REUTERS

Talijanski poljoprivrednici koji prosvjeduju zbog pretjerane birokracije i jeftinog uvoza iz zemalja izvan EU-a krenuli su prema Rimu u konvojima traktora dok su seljaci prosvjednici na sjeveru Italije šetali kravu ulicama Milana.

Seljaci iz jakih poljoprivrednih regija poput Toskane krenuli su put juga prema glavnom gradu, noseći talijansku zastavu i rukom ispisane natpise upozoravajući da “bez seljaka nema hrane”.

Plan im je združiti se na periferiji Rima prije daljnjih prosvjeda planiranih kasnije tijekom tjedna.

– Zaputili smo se u Rim suočiti političare s našim problemima i riješiti ih, rekao je toskanski poljoprivrednik Davide Rosati.

Talijanski poljoprivrednici dijele mnoge boljke prosvjednih kolega u drugim dijelovima Europe koje su izrazili tijekom vala prosvjeda u proteklih nekoliko tjedana.

Žale se da su njihova proizvodnja potkopava jeftinijim uvozom iz područja izvan Europske unije kao što je sjeverna Afrika, rastućim cijenama goriva i posljedicama mjera EU-a namijenjenih zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.

Prosvjedi su u Francuskoj i Njemačkoj utišani, no nova se žarišta otvaraju u drugim dijelovima EU. Ljutiti seljaci u ponedjeljak su ponovno blokirali granični prijelaz nizozemsko-belgijske autoceste između Maastrichta i Ligea.

S kravom ulicama grada

U Milanu, financijskoj prijestolnici Italije, nevelika skupina seljaka povela je sa sobom kravu na prosvjed ispred ureda regionalne vlade Lombardije, stvorivši tako nesvakidašnji prizor u dijelu grada kojim dominiraju moderne visoke zgrade.

Talijanski poljoprivrednici također traže ponovno uspostavljanje mjere porezne olakšice na dohodak uvedene 2017. godine, koju je vlada izbacila iz zakona o proračunu za 2024. godinu.

Tijekom posjeta Japanu u ponedjeljak, premijerka Giorgia Meloni izjavila je da je Italija za podršku svojim poljoprivrednicima učinila više od nekih svojih susjeda u EU.

– Naravno, uvijek ima prostora za napredak i uvijek sam spremna poslušati zahtjeve naših ključnih radnika, rekla je.

Istaknula je da je njena vlada zadržala subvencije za gorivo za poljoprivrednike i povećala sredstva namijenjena poljoprivredi u planu oporavka nakon covida s pet na osam milijardi eura.

Prosvjede poljoprivrednika u Italiji predvode brojne pojedinačne skupine, a ne glavni talijanski poljoprivredni lobi, Coldiretti, koji je u bliskoj vezi s vladom.