Iz Uprave policije saopštili su da je identifikovana još jedna maloljetna osoba osumnjičena za lažno prijavljivanje za postavljenu eksplozivnu napravu u školi u Tivtu.
“U nastavku aktivnosti u odnosu na rasvjetljavanje lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama u obrazovnim ustanovama na primorju, službenici Sektora za borbu protiv kriminala zaduženi za suzbijanje visokotehnološkog kriminala su zajedno sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti ”Jug”, uz koordinaciju sa nadležnim državnim tužilaštvom, identifikovali drugo maloljetno lice staro 17 godina, koje je putem mejla uputilo poruku prijeteće sadržine na adresu srednje mješovite škole “Mladost” u Tivtu”, saopšteno je iz UP.
Pripadnici policije su, kako navode, u odnosu na navedeno lice, podnijeli krivičnu prijavu nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, zbog sumnje da je izvršilo krivično djelo lažno prijavljivanje.
“Ovo lice je, kako se sumnja, 29. februara uputilo mejl prijeteće sadržine na adresu Srednje mješovite škole “Mladost” u Tivtu, čiji sadržaj se odnosio na navodno postavljenu eksplozivnu napravu u toj ustanovi. Službenici Uprave policije će u kontinuitetu nastaviti rad na predmetima ovog tipa i istraživanje ovakvih kriminalnih aktivnosti sa posebnom pažnjom, u cilju zaštite najranjivijih društvenih kategorija”, saopšteno je iz UP.
Oni su apelovali na roditelje da povećaju nadzor djece u sajber prostoru.
“Naglašavamo i ukazujemo maloljetnim licima, ali i cjelokupnoj javnosti da aktivnosti koje se preduzimaju u sajber prostoru podrazumijevaju i odgovorno ponašanje svih korisnika informacionih tehnologija, a odgovornost je na svakom pojedincu koji eventualno krši pozitivno pravne propise. Istovremeno apelujemo na roditelje ali i na prosvjetne radnike da povećaju pozornost i nadzor djece u sajber prostoru u cilju njihove zaštite i zaštite cjelokupnog društva”, zaključeno je u saopštenju UP.
Ministarstvo trgovine i turizma RS je u postupku petogodišnje revizije o proglašenju turističkog mjesta donijela rješenje kojim se grad Trebinje na osnovu utvrđenih i ispunjenih kriterijuma proglašava turističkim mjestom, shodno Zakonu o turizmu Republike Srpske.
Komisija za proglašenje turističkog mjesta, imenovana rješenjem ministra trgovine i turizma, utvrdila je ispunjenost navedenih kriterijuma i to kako slijedi:
U odnosu na 170 bodova koje je Grad Trebinje imao 2018. godine, ostvaren je značajan pomak u broju prikupljenih bodova što je rezultat strateškog opredjeljenja Gradske uprave prema razvoju turizma kao jedne od tri noseće grane privrednog razvoja, uz energetiku i poljoprivredu, saopšteno je iz Grada Trebinja.
Treba naglasiti da je značajno premašena i granica od minimalnih 85 bodova potrebnih za proglašenje jedne JLS turističkim mjestom, te da je to zasluga koliko gradske uprave i Turističke organizacije toliko i svih onih koji se bave turizmom, direktno ili indirektno.
– Ovaj rezultat obavezuje svakog Trebinjca da i u budućnosti odgovorno pristupa razvoju turizma kao perspektivne grane privrede, ali i da dokažemo i pokažemo da je naš Grad ogledalo svih nas i da sve ljude dobre volje srdačno dočekamo i ispratimo uz želju da nas posjećuju češće i duže u budućnosti – navodi se u saopštenju.
Teretni brod sa đubrivom koji je potonuo u Crvenom moru posle napada jemenskih Huti pobunjenika predstavlja rizik za životnu sredinu, upozorila je američka Centralna vojna komanda (Centcom).
Huti su 19. februara preuzeli odgovornost za napad na brod “Rubimar” (Ruymar), koji je prevozio đubrivo, plovio je pod zastavom Beliza, a njim je upravljala libanska kompanija.
Vlada Jemena je 2. marta objavila da je brod potonuo.
Američka centralna komanda (Centcom) potvrdila je 2. marta uveče da je brod potonuo u Crvenom moru pošto je bio pogođen protivbrodskom balističkom raketom prethodnog meseca.
“Oko 21.000 tona đubriva na bazi fosfata i sulfata amonijuma, koji je prevozio brod, predstavlja ekološki rizik u Crvenom moru”, saopštio je Centcom.
Američka komanda je dodala da potonuli brod predstavlja rizik i zbog toga što bi drugi brodovi mogli da ga zakače pod vodom.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu, prevoz kontejnera preko Crvenog mora pao je za trećinu ove godine zbog nastavka napada jemenskih Huti pobunjenika.
Pokret Huti od početka rata Izraela i palestinskog pokreta Hamas u Pojasu Gaze u znak podrške Palestincima napada brodove u Crvenom moru, a ovo je prvi kojeg su uspeli da unište.
Mnogi brodovi ne koriste uobičajene rute, a potonuće broda za rasuti teret “Rubimar” (Rubymar) nosivosti 40.000 tona bi moglo da dovede do daljeg zastoja u saobraćaju, što bi potencijalno moglo da poveća cene robe u svetu i utiče na isporuke pomoći Bliskom Istoku.
Rubimar je napustio Ujedinjene Arapske Emirate i krenuo ka bugarskoj luci Varni kada je pogođen sa dve rakete. Njegova posada je napustila brod i evakuisana je na bezbedno mesto.
Još nekoliko organizacija izrazilo je zabrinutost za ekološku pretnju koju predstavlja potonuli brod.
Satelitski snimci pokazuju da se nafta širi iz potonulog broda.
Prema bezbednosnoj pomorskoj agenciji UKMTO kojom upravlja britanska mornarica, brod se nalazio 35 nautičkih milja (65 kilometara ) od jemenske luke Moka, na jugozapadu kada je napadnut.
Izraelska vojska ponovo je otvorila vatru na Palestince koji su čekali humanitarnu pomoć na jugu Gaze, pri čemu je poginula jedna, a ranjeno 26 osoba, prenosi Anadolu.
Izraelski vojnici napali su sinoć Palestince koji su čekali pomoć u blizini raskrsnice Nablusi, u ulici Rashid po drugi put u posljednjih 48 sati, objavila je palestinska agencija WAFA.
Navedeno je kako je u napadu poginula najmanje jedna, a ranjeno 26 osoba.
U napadu izraelske vojske na Palestince koji čekaju pomoć u gradu Gazi u četvrtak, ubijeno je 118, a ranjeno 760 osoba.
Izrael blokira pristup kopnene pomoći Gazi, posebno na sjeveru. Zbog toga su Egipat, Jordan, a nedavno i Sjedinjene Američke Države, humanitarnu pomoć u Gazu dostavljali zračnim putem.
Wine & Dine - Conte Perast 2024. - foto Roko Stjepčević Boka News
1 od 16
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Wine & Dine - Conte Perast 2024
Hotel i restoran Conte, u ambijentu očuvane barokne arhitekture u srcu Perasta, ovog vikenda bili su domaćini pete po redu „Wine & Dine“ večeri. Autentični doživljaj Boke Kotorske i posebna hedonistička energija koju su mogli osjetititi gosti i njihovi domaćini, probuđeni su kroz gastronomsko-muzički hepening kakav mogu pružiti jedino ugledni i renomirani ugostitelji kojima Conte već dugi niz godina pripada.
Tradicionalni recepti pripremljeni na savremeni i kreativan način, sa bogatom dekoracijom raznovrsnih jela, plijenili su mediteranskim okusom, što je uz vino i muziku bio dovoljan razlog za dobro raspoloženje i uživanje svih čula.
Večeru koja se sastojala od sedam sljedova gastronomskih specijaliteta, spremao je poznati kuvar, prijatelj restorana Conte, gastropisac i istraživač zaboravljenih okusa i mirisa dalmatinsko-mediteranske kuhinje, „chef“ Zlatko Marinović iz Splita.
Da se u dobrom raspoloženju gostiju potvrdi izreka „in vino veritas“, potrudili su se partneri domaćina, vinarija „Dalvina“ iz Makedonije, a veče su muzički obojili, na opšte oduševljenje prisutnih, „Syntesis“ bend iz Makedonije i klapa Cambi iz Hrvatske.
Malo koji „chef“ na Jadranu tako dobro poznaje bogatstvo podmorja i koristi ga u svojoj kuhinji na način kako to čini Zlatko Marinović, koji nas je podsjetio da je prijatelj sa porodicom Kasalica i restoranom Conte još od osnivanja i zato se uvijek rado vraća u Perast.
„Ja prvenstveno držim do namirnica. Ne postoje isti recepti. Mi mislimo da su recepti isti, ali oni to nikada nisu, nema dva ista pjata. Boka i Crna Gora su uvijek inspiracija! Večeras smo išli sa umakom od šipka, sirom iz mješine… Jedan od sljedova je bio i Papinski brudet. Dakle, vraćamo se u 1177. godinu kada se Papa oduševio Komiškim ribarima i išao da ih posjeti. Ja sam rekonstrukciju brudeta koji se tada jeo, radio 2013. godine, prilikom ulaska Hrvatske u EU na papinskoj plaži gdje smo ugostili više od tisuću zvanica. Osim ribe, umjesto poma (rajčica) ubacio sam suvu smokvu jer u to vrijeme nije bilo rajčica. Stiže u Evropu tek oko 1570. godine…“ – ističe između ostalog Marinović, koji je u neposrednoj komunikaciji tokom večeri, gostima predstavljao svoje kulinarsko stvaralaštvo.
Wine & Dine – Conte Perast 2024. – Zlatko Marinović
Na početku gastronomske fešte „Wine & Dine“ večeri, poslužen je cvijet tikvice punjen skutom i jadranskim škampima, na podlozi od salse obogaćene bosiljkom, uz vino „Tamjanika“.
Slijedila je pašteta od morskog psa, krema od morske šparoge, umak od mandarine i šipka, zapečeni pinjoli, ikra solinske pastrmske, a sve upareno sa Dalvinovim vinom „Župljanka“.
Kao treći slijed, bila je hladna juha od kukuruza šećerca i „bisque“ od jadranskih rakova.
Wine & Dine – Conte Perast 2024
Posebno interesovanje brojnih gostiju i zvanica izazvao je četvrti slijed jela, Papinski brudet iz 1177. godine, uz koji se služilo vino „Elegija Rkaciteli“.
Za peti slijed poslužen je orzo na skradinski način, krema od sira iz mješine, uz vino „Synthesis cuvee barrique“.
Ništa manje privlačan i ukusan je bio šesti slijed, sa filetima jadranske ribe, kremom od kupusa, pireom obogaćenim kruškom, ribljim demiglacom, hrustom od orašastih plodova, uparen „Dioniz Surah barrique“ vinom.
Wine & Dine – Conte Perast 2024. – Klapa Cambi
Desert je do kraja upotpunio gastronomski užitak, a činili su ga parfe od suve smokve i badema, coulis višnja, igel menta, zemlja od rogača, sa Dalvinovim „Vrancem“ kasne berbe.
PR menadžerka hotela i restorana Conte, Sanela Pajazitović Bubanja, kazala nam je da je bila potrebna posvećenost cijelog tima da bi se organizovao jedan ovakav zahtjevan „event“ kao što je „Wine & Dine“.
Wine & Dine – Conte Perast 2024 – S. Pajazitović Bubanja
„Brend Wine & Dine iz godine u godinu raste. Nije čudo da se za ovakav događaj traži stolica više. Širimo svoja prijateljstva u svijetu i regionu, trudimo se da objedinimo ono što je najbolje, bez obzira odakle dolazi. Ovoga puta smo prepoznali vinariju Dalvin iz Makedonije kao sjajnog partnera.
Conte je brend koji se trudi da njeguje tradiciju, sprecifične ukuse, da nosi u sebi i svojoj ponudi sve ono što predstavlja Perast, a to su vrijednosti koje ne prolaze. Pozicionirani smo na apsolutni hedonizam, da se gosti u Conteu osjećaju dobro i ponesu samo najljepše uspomene.
Gosti iz cijelog svijeta su nas odabrali kao domaćina koji može da odgovori na njihove želje. Često organizujemo vjenčanja. Naši gosti su prepoznali da sa ovoga mjesta mogu ponijeti uspomenu najsavršenijeg dana u njihovom zajedničkom životu, dana koji obilježava neke nove početke.
Wine & Dine – Conte Perast 2024.
U nizu bisera koje ima Crna Gora svakako je i Conte na što smo ponosni jer želimo da gostima uvijek pružimo više od očekivanog, da pratimo visoke svjetske trendove, uvijek imajući u vidu da je ono što nudimo naše autentično…“ – sa ponosom ističe Pajazitović Bubanja.
Hotel restoran Conte raspolaže autentičnim apartmanima, sobama sa terasama, sa kojih se prostire jedinstveni pogled na peraška ostrva, more, gradski trg drevnog Perasta.
U kuhinji restorana Conte zatekli smo glavnog kuvara Aleksandra Nikolića koji nas je podsjetio da je u ovoj kompaniji još od 2007. godine.
Wine & Dine – Conte Perast 2024. Aleksandar Nikolić
„Ovo je posao koji volim, kroz koji možete iskazati svoju kreativnost. Pošto sam iz Herceg Novog moji favoriti su riba i specijaliteti iz mora koje spremamo na tradicionalni način, ali i upakovani u savremene trendove. Često se dešava da naši gosti traže informaciju više o gastro specijalitetima, pa im u direktnoj komunikaciji objasnim kako smo ih spremali, a ponekad podijelimo sa njima i poneki recept, što je u suštini veoma interesantno“ – kaže Nikolić.
Predstavnik vinarije “Dalvina”, Slobodan Petrovski, rekao nam je da je ta vinarija jedna od najmodernijih u Makedoniji.
Wine & Dine – Conte Perast 2024
„Godišnje proizvedemo oko šest miliona litara vina, iz sopstvenih zasada. Imamo 400 hektara zasada vinove loze. To je izuzetno kvalitetno grožđe i vino s obzirom da imamo godišnje 265 sunčanih dana. Proizvodimo bijela i crvena vina, a mnoga su nagrađena. Jedno od naših crvenih vina dobilo je zlatnu medalju u Njemačkoj i proglašeno je za jedno od najboljih od 60 baznih vina na svijetu, za 2019. godinu. Na tržištu Crne Gore smo tri godine, a sa Conteom sarađujemo od početka. Želimo našu saradnju podići na viši nivo jer ovdje dolaze gosti iz cijelog svijeta što je dobro kako za restoran tako i za nas kao proizvođače. Conte je promoter naših vina…“ – poručio je Petrovski.
Sveta dužnost pčelara je da sačuva prirodni sastav pčelinjih proizvoda i da ga kao takvog, nepromijenjenog iz košnica, prenese i ponudi potrošačima, kaže Miodrag Ivanović
Trebalo bi kontrolisati crnogorske pijace, uzimati uzorke i spriječiti prodaju meda sumnjivoga kvaliteta i porijekla, jer se na našim putevima i pijacama prodaju proizvodi koji nijesu odavde, koji nemaju deklaraciju i iza kojih ne stoji odgovornost prodavca, kaže Miodrag Mio Ivanović, pčelar iz Cetinja, koji već 15 godina subotom na kotorskoj pjaci redovno izlaže svoje proizvode. Ističe da je bolje kupovati med „iz prve ruke“ od samih proizvođača, nego iz marketa, te da kroz sopstveno iskustvo naučimo kako da prepoznamo pravi med.
-Od direktnog proizvođača sigurno je bolje kupovati med, u njih treba da imate više povjerenja jer se radi o pčelaru koji to radi profesionalno, posvećeno, savjesno prema sebi, porodici i prema kupcima. Velika je zagonetka kako prepoznati pravi med, jer ima dosta falsifikovanoga meda, kažu do 80 posto na tržištu širom Balkana. To je teško prepoznati, s obzirom da dodaju industrijski šećer, doliva se kradimice da bi se uvećala količina meda. Jedan od načina da na pijaci provjerite radi li se o pravom medu, je da okrenete teglu naopačke i ako se lagano formira „klobuk“, da zbog gustine meda sporo izlazi mjehur, onda je u pitanju pravi med, što je gušći, to je kvalitetniji.
Pčelinjak u Tomićima
Mi, pčelari ovog podneblja, trudimo se da kvalitetom formiramo brend „Crnogorski med“, pri čemu nam je veliki izazov da se izborimo sa sivom ekonomijiom u ovoj oblasti. Pčelarstvo je za mene mnogo toga: opsesija, hobi, razonoda, druženje, biznis, kao osnovna djelatnost i glavni izvor prihoda, ali kad je zanimanje pčelara u pitanju, prednost ispred komercijale za mene uvijek ima humanost, ističe iskusni pčelar.
Nadogradili porodičnu tradiciju
Katunski prirodni livadski-planinski med iz eko-pčelinjaka Miodraga Mija Ivanovića u selu Tomići -Bjelice, ”popraćen je” od cvijeta do tegle na tradicionalan način sa ekološkog kraškog okruženja, sakupljen od najaromatičnijih ljekovitih biljaka sa stacionarnog pčelinjaka, udaljenog 25 kilometara sjeverno od Cetinja. Pčelinjak sa oko 150 košnica okružen je krševitom vegetracijom sa planinskih vrhova – Stavor, Čelinac (1300mnv), Lovćen na 1749mnv.
U rad na porodičnom gazdinstvu u selu Tomići uključeni su još i supruga Mirjana, sin Dušan i ćerka Tijana. Ljubitelji zdrave hrane već prepoznaju Ivanoviće kao odgovorneg i profesionalne proizvođače meda i prerađevina od meda, kao što su perga, propolis, organski vosak, med u saću, med sa maslom, a takođe i ljekovitih napitaka – orahovača i orahov medni liker, medovača, pa i domaći sok od drenjina, lozovaču i vino. Sve ovo su nadogradili na porodičnu tradiciju, jer su se Ivanovići od davnina bavili pčelama, imali su uvijek po 50-60 košnica.
Spektar nepatvorenih pčelinjih proizvoda
Nebeska rosa krilatih farmaceuta
-Možda je najljepšu izreku o medu dao grčki filozof Aristotel: “Med je destilovana rosa koja pada sa zvijezda”. S obzirom da je med tečno zlato prirode, božanska „nebeska rosa“, te je zato hrana koja liječi i lijek koji hrani, onda je sveta dužnost pčelara da sačuva prirodni sastav pčelinjih proizvoda i da ga kao takvog nepromijenjenog iz košnica prenese i ponudi potrošačima. Preporučujem ljudima da med koriste više kao hranu- kao preventivu, a manje kao lijek, jer su pčele krilati farmaceuti i njihov proizvod je prirodni izvor životne snage. Taj dar prirode i pčela čini čudotvorno savršenstvo hrane i lijeka za zdravlje i dug život.
Opredijelio sam se za tip košnice Dadan-Blatov, gdje u medištima imamo ramove sa saćem u kojima nije izvođeno pčelinje leglo. Ta činjenica je višestruko korisna, jer dobijeni med zadržava prirodnu boju i ukusi brže sazrijeva. Samim tim je izvanrednog kvaliteta pošto se cijedi-vrca iz „djevičanskog“ saća, objašnjava Ivanović.
Pčelinjak u Tomićima
Selo nudi mogućnosti za samostalni rad, perspektiva za mlade
Miodrag Ivanović do pčelinjaka u Tomićima putuje autom, od Cetinja do sela i nazad prelazi 25 kilometara svaki dan, od aprila do oktobra. Puno je posla, mnogo odricanja, treba znanja, iskustva, ali i ljubavi i entuzijazma. Sve do sada ulagao sopstvena sredstva za razvoj pčelarstva, jer nije imao mogućnosti da aplicira na konkurse Ministarstva poljoprivrede, gdje je trebalo da učestvuje sa svojim sredstvima od 10.000 eura. Udruženje pčelara Cetinja pruža mu povoljnu nabavku matica, ali Opština Cetinje nije imala programe podrške poljoprivrednim proizvođačima, iako je poljoprivredna proizvodnja kompatibilna sa turizmom, a zdrava hrana je svima potrebna.
– Uključuju se i mladi, naša djeca – ćerka je diplomirala Kriminalistiku, a sin- na Poljoprivrednom fakultetu. Nisu zaposleni, pa nam pomažu oko pčela. Moja supruga i ja smo ostali bez posla u nekadašnjem „Obodu“ prije 20 godina, a pčelarstvom se bavimo u kontinuitetu, tako da nam je ova djelatnost sada veliki oslonac. Samostalni rad ima i prednosti, jer si sam svoj gazda, udaljen si od grada u prirodi, niko vam ne smeta, pčele zuje i radi se oko njih, čist je vazduh i proizvodiš zdravu hranu i lijek, kako za sebe tako i za druge ljude. Uopšteno, mladi teško mogu da se vrate selu, s obzirom na zapuštenost ruralnog područja, mali su podsticaji države, nije profitabilan rad na selu, jer je aktuelna „siva ekonomija“- uvoz lošije robe nauštrb domaćeg proizvođača koji radi savršeno i čisto na stari, tradicionalni način
Bilo bi dobro da se selo i turizam na cijelom Primorju povežu na nivou ministarstvara i Države, da turistima plasiramo domaću hranu, kao i da se podstakne razvoj seoskog tuirizma. Kada bismo imali sredstava, mogli bismo da pripremimo proizvode, organizujemo ture, dočekamo goste, a za to je potreban i adekvatan smještaj za njih. Nažalost, sredstava nemamo, iako Evropska unija novčano podržava ovakve projekte u Crnoj Gori, poručuje Ivanović.
Sa preko 600 karnevalista, uz više hiljada posjetilaca i počasnih delegacija, presudu karnevalu i vanvremenske hitove legendarnog Prljavog kazališta, spuštena je zastava jubilarnog 55. Praznika mimoze u Herceg Novom. „Za sve gušte”, kako je glasio moto ovogodišnje velike fešte, nizalo se oko 70 zabavnih, kulturnih, gastro i sportskih programa od 15. februara do 3. marta.
„Crno bijeli svijet”, „Ne zovi mama doktora”, „Tu noć kad si se udavala”, samo su neki od hitova koje je publika pjevala u glas sa fantastičnim Prljavim kazalištem. Muzičke legende znale su da užare atmosferu i donesu podjednako dobru energiju kao i svih prethodnih skoro pet decenija trajanja na sceni.
Završni program Praznika mimoze i karnevalske svetkovine je suđenje krnevalu, a ovog puta sudsko vijeće Novske komunitadi, većinom glasova je proglasilo krivim i osudilo na spaljivanje krnevala Androsera Nikolaidesratisa zbog uvrijeda koje je nanio gradu i njegovim stanovnicima.
Suđenju i spaljivanju karnevala prethodio je VII Međunarodni karneval i defile 23 maškarane grupe iz Crne Gore i regiona sa više od 600 učesnika, koje su na trasi od Trga Nikole Đurkovića do Igala plesom i igrom pozvale posmatrače, sve goste i Novljane da se pridruže povorci na čijem čelu su bili predstavnici Evropske federacije karnevalskih gradova (FECC), Opštine Herceg Novi, pobratimskih i gradova prijatelja.
Predstavili su se: Veseli oldtajmeri (Rijeka), Siti i Pijani (Rijeka), Vještice (Banja Luka), Marširajući kraljevi (Banja Koviljača), Začarana šuma (Leskovac), Anubis (Šabac), Barbi (Tuzi), Čarobnjak iz Oza (Makedonija), Vatreni duo (individualni nastup, Crna Gora), Survakari (Pernik, Bugraska), Pobuna u carstvo žabe (Makedonija), Tarantela (Bela Crkva), Pink panteri (Rakovica), Vrnjački plesači (Vrnjačka Banja), Diano (Herceg Novi), Vatra (Budva), Harlekini (Budva), Štrumfovi (Tivat), Kosmopolitanke (Kotor), Ruže (Kotor), Mantock Samba (Kuba) i domaćini Maškare.
Karneval Herceg Novi 2024
Povorku su kod Kuće nobelovca Iva Andrića dočekali predstavnici Opštine Herceg Novi, FECC-a i brojnih gradova prijatelja, odakle su se zajedno zaputili ka Igalu.
Potpredsjednik Federacije Evropskih karnevalskih gradova, Ivan Peulić pozdravio je predstavnike karnevalskih grupa i istaknute goste, uključujući potpredsjednike Internacionalnog borda FECC-a, kao i članove borda Aleksandra Vasovića i Aleksandra Cicimova.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić pozdravio je i poželio dobrodošlicu delegacijama gradova: Rijeka, Novo Mesto, Valpovo, Neum, Banja Luka, Doboj, Jedrene, Pećinci, Leskovac, Osečina, a zatim i predstavnike karnevalskih grupa koje pripadaju zemljama članicama FECC-a: Rijeka, Rakovica, Šabac, Leskovac, Bela Crkva, Banja Koviljača, Vrnjačka Banja, Strumica, Tivat, Kotor, Budva, Tuzi i domaćini iz Herceg Novog.
Karneval Herceg Novi 2024
„Praznik slavi život, sve je više na ljestvici i postao je brend koji priziva da ove dane provedete u Herceg Novom, uz more i uz gušte. Slavimo mimozu, život i svako dobro u ljudima, a to je nemoguće bez prijatelja, zato vam želim dobru zabavu i sjećanja, koja će vas opet vratiti u naš grad“, poručio je Katić.
„Lijepo je vidjeti toliko predstavnika gradova, koje su članice Federacije evropskih karnevalskih gradova, što znači da je Herceg Novi jako bitno mjesto u koje svi rado dolaze. Kako se sjećam, vi ste članovi i prije nego što smo sami osnovani, tako da ste bitan član, zadovoljstvo nam je i lijepo sa vama“, poručio je predsjednik FECC-a Lars Algel (Švedska), nakon čega je predsjedniku Katiću predao medalju i Plaketu za sjećanje na međunarodni festival u Herceg Novom.
Prljavo kazalište koncert – Herceg
Na ceremoniji upriličenoj u dvorištu Kuće Iva Andrića, predsjednik Katić i potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević razmijenili su poklone sa gostima, a među prisutnima su bili i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, predsjednik SOHN Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, Glavni administrator Nenad Đorđević, sekretar SO Dejan Radonić, menadžer OHN Dušan Vukić, te predstavnici opštinskih službi i sekretarijata, JUK Herceg fest i Turističke organizacije Herceg Novi.
Plodovi gorke narandže su kapi gorčine, svaka kao dragulj koji čuva priču o strastvenom susretu sunca i zemlje. Nekada je na hercegnovskoj rivijeri bilo mnogo stabala ovog egzotičnog voća, a najpoznatiji nasadi bili su u parku bivšeg hotela Boka. Danas tek po koje stablo podsjeća na to vrijeme od prije i nakon Drugog svjetskog rata.
Divlja naranča spominje se u starim zapisima od prije 2000 godina pronađenima u Kini, po kojima se još onda koristila kao začin i lijek za dezinfekciju upaljenih i gnojnih rana. Arapski trgovci su divlju naranču kao začin donijeli u Siriju, a odakle se raširila po Arabiji i sjevernoj Africi, odakle je donesena i u Evropu. I naziv narandža su u Evropu donijeli Turci i Arapi iz Persije.
Danas se divlja naranča uzgaja kao kultivar i možemo je naći na cijelom Mediteranu. Njezino stablo može narasti do 10 metara u visinu.
Gorka divlja naranča
Bilo je planova da se i u hercegnovskoj opštini formiraju plantaže divljih narandži. S obzirom da su na tržištu sve traženiji proizvodi za geografskim oznakama, prije desetak godina je iz Ministarstva poljoprivrede preporučeno osnivanje udruženja, u formi kooperative, koja bi bila usmjerena na afirmaciju, zaštitu uzgoja i prerade ploda divlje narandže. Zainteresovanim poljoprivrednicima je tada savjetovano da za sredstva konkurišu kod EU fondova. Dalje od ideje nije se otišlo. Tako danas divlja narandža u ovom dijelu Boke uspjeva tek sporadično i uglavnom je riječ o starim stablima.
Stablo gorke naranče, u različitim kulturama smatrano je simbolom plodnosti, bogatstva i blagostanja, a plod simbolom ljeta i sunca.
Divlja naranča
Ljekovitost divlje narandže
Gorka narandža je ljekovita biljka, koja se koristi kao prirodna alternativa za raznorazne tegobe koje se javljaju kod ljudi. Ima više vitamina C od limuna i zbog toga je izrazito korisna za imunološki sastav, a koncentracija antioksidansa je među najvećima u biljnom svijetu. Divlja narandža se u domaćoj medicine koristi za liječenje glavobolje, a dobra je i kod poremećaja srčanog ritma, a ima i jaka protugljivična i antibakterijska svojstva.
Listovi gorke naranče su izvrsni su za probavu, a cvjetovi smiruju upalne procese u probavnom traktu, a dobar je i diuretic.
U soku ove naranče nalazi se hesperidin, koji poboljšava funkcije krvnih žila te tako reguliše pritisak i ugruške, a neka istraživanja potvrđuju da rastvara kamen u bubregu. Također se smatra da divlja naranča uništava tumore.
Mnogi koriste ovaj plod kako bi poboljšali apsorpciju željeza i kako bi si pomogli olakšati simptome anemije.
Kora gorke naranče se može osušiti i tada se koristi u pripremi raznih sokova, sirupa, salata, kolača, keksa ili raznih drugih obroka.
Biljka ili plod koristi se i u kozmetičkoj industriji.
Destilacijom cvjetova gorke naranče dobiva se i neroli eterično ulje koje je česta baza ženskih parfema, a ime je dobilo u 17. stoljeću po grofu Neroliju čija je žena špricala svoje rukavice uljem ljute naranče kako bi lijepo mirisale.
Gorka divlja naranča
Dubrovački recept za džem od divljih narandži
Potrebno 1 kg naranača, 1 kg šećera i 500 ml vode za koštice:
Dobro operite naranče. Ogulite koru i natopite je vodom u posudi te ostavite 24 sata. Iz pulpa naranče izvadite koštice i skuhajte ih (oko pola sata) u pola litre vode te ostavite u staklenoj, pokrivenoj posudi u hladnjaku 24 sata. Pulpe razdvojite na kriške koje još prepolovite te im dodajte šećer i ostavite ih pokrivene u posudi 24 sata na sobnoj temperaturi.
Nakon 24 sata isperite koru i izrežite je na uske i sitne rezance. Koštice, skuhane u vodi, procijedite s pomoću cjediljke i isperite vodom, pa dopunite količinu od pola litre vode. Pomiješajte vodu od kuhanja koštica s prepolovljenim kriškama naranči pomiješanih sa šećerom, usitnjenom korom, pa kad sve zajedno provrije, kuhajte tridesetak minuta, uz povremeno miješanje.
Marmelada od naranči
Kad je džem kuhan, vruć ulijte u staklenke (prethodno zagrijane u pećnici). Staklenke čvrsto zatvorite poklopcima i okrenite naglavce, pa ostavite tako 15 minuta, kako bi se poklopac sterilizirao vrućim džemom.
Odigrani su mečevi zadnjeg kola ligaškog dijela Zimske bućarske lige.
U grupi A, čiji su mečevi odigrani u utorak, ekipa Palme je ubjedljivom pobjedom sa 12:0 pobijedila Omladinac iz Budve, dok su u derbiju kola ove grupe Meljine i Vrmac remizirali 6:6. Brdjanin je bio slobodan.
Palma je prva u ovoj grupi sa 7 osvojenih bodova, Meljine slijede sa 6, Vrmac je ovim remijem osvojio 5 bodova ukupno, Brdjanin je na predzadnjem mjestu sa 2 boda, dok je na začelju tabele Omladinac bez osvojenog boda. Palma kao prvoplasirana i Meljine kao drugi iz ove grupe su izborili učešće u polufinalnim mečevima.
Sinoć su u mečevima B grupe ekipe Vala i Kalimanjca, identičnim rezultatom 8:4, porazili ekipe Bacchusa i CBS-a.
Val je na kraju ligaškog dijela ove grupe sa 5 osvojenih bodova prvoplasirana ekipa, drugi je Bacchus sa 4 boda. Ove dvije ekipe su ujedno i izborile igranje u polufinalu.
Kalimanjac je treći sa 3 osvojena boda, dok je na začelju tabele mlada CBS ekipa bez boda.
U polufinalnim mečevima koji su na programu u utorak 05.03. sastaju se Palma – Bacchus i Meljine – Val.
Finale, kao i meč za treće mjesto se igraju u četvrtak 07.03., nakon čega ce Crnogorski bućarki savez kao organizator ovog takmičenja, podijeliti pehare za 3 prvoplasirane ekipe.
Svi mečevi se igraju u hali Kalimanj sa početkom od 17 sati.
Zbog svoje visoke cijene i popularnosti, maslinovo ulje često je predmet prevara. Među najraširenijim oblicima prijevare su miješanje maslinovog ulja s jeftinijim uljima, netočno označavanje izvornosti i krivotvorenje certifikata, upozoravaju iz Saveza potrošača Slovenije (ZPS).
Patvorenim drugim uljima jedan je od najraširenijih oblika prevare. Maslinovo ulje može se razrijediti ili miješati s jeftinijim uljima, poput suncokretovog, sojinog ili uljane repice, upozorio je ZPS u priopćenju.
Zemlje poput Italije, Grčke i Španjolske poznate su po proizvodnji visokokvalitetnog maslinovog ulja. Neki proizvođači stoga mogu prilagoditi podrijetlo ulja kako bi sugerirali priznatije zemljopisno podrijetlo ili višu kvalitetu proizvoda.
Na tržištu postoji i krivotvorenje oznaka ili korištenje lažnih certifikata. Ovime proizvođači žele proizvod prikazati autentičnijim i kvalitetnijim nego što on uistinu jest.
Pogrešno predstavljanje kvalitete također je čest oblik prijevare. Neki proizvođači svoje ulje mogu označiti kao ekstra djevičansko, iako ono ne zadovoljava tražene standarde kvalitete, napisali su u udruzi.
Proizvođači također mogu miješati ekstra djevičansko maslinovo ulje s maslinovim uljima niže kvalitete kako bi poboljšali okus i aromu.
Istodobno, ZPS je istaknuo nalaze Uprave za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije da na slovenskom tržištu postoji velik udio neusklađenosti, posebice na području kvalitete. i označavanje maslinovog ulja. Najčešće se djevičansko maslinovo ulje prodaje pod nazivom ekstra djevičansko.
“U navedenom slučaju nije nužno riječ o prijevari, jer se kvaliteta maslinovog ulja može promijeniti i nakon punjenja u boce, a teško je dokazati namjernost obmane”, objasnili su.
Kvaliteta maslinovog ulja može biti ugrožena i neadekvatnim uvjetima skladištenja i transporta. Lažne radnje također mogu uključivati svjesno izlaganje ulja svjetlu, toplini ili kisiku, što može pogoršati njegovu kvalitetu. Unatoč tome, ulje se na tržištu prodaje kao da je još uvijek kvalitetno, ističu.
Kako objašnjavaju u ZPS-u, kvalitetno maslinovo ulje ima voćni, gorkasti i pikantni miris. Svako otkrivanje pljesnivog, kiselog, metalnog ili sijena ukazuje na grešku.
Boja ulja je obično različitih nijansi, od zelene do zeleno-žute. Smeđe nijanse koje mogu ukazivati na oksidaciju su nepoželjne. To možete provjeriti tako da na bijeli tanjur stavite nekoliko kapi maslinovog ulja, pogledate ga na dobrom svjetlu, pomirišete i probate, savjetuju iz ZPS-a.
ZPS od prošle godine sudjeluje u evropskom projektu Watson kojim će se do 2026. godine nastojati osigurati izvornost i sljedivost različitih skupina hrane, uključujući i ekstra djevičansko maslinovo ulje s ciljem sprječavanja prijevara s hranom, pojasnili su.
