Iz Australije sa Svjetskog prvenstva u jedrenju stižu sjajne vijesti, Milivoj Dukić i Ilija Marković su nastavili su odličnim izdanjima na regatnom polju, pa uoči posljednjeg finalnog dana i posljednje regate, Crna Gora ima u rukama prvu vizu za Olimpijske igre u Parizu.
U Austriliji se dijeli sedam viza za Pariz, a uoči posljednje regate, Milivoj Dukić koji je nalazi na koti 21, ima vizu za Olimpijske igre u rukama, jer je u konkurenciji jedriličara koji nisu obezbjedili mjesto u Parizu na Svjetskom prvenstvu u Hagu, na drugom mjestu.
Najmlađi učesnik finalne grupe, Ilija Marković je trenutno 39, odnosno samo četiri mjesta ga dijele od mjesta koje vodi na Olimpijske igre.
ILCA 7 Mens World Championship 2024
Na osnovu pravila Međunarodnog olimpijskog komiteta i Svjetske jedriličarske federacije, na Igrama može da učestvuje samo jedan jedriličar iz svake države.
Ali, još nije sve gotovo. Dukić i Marković moraju da ostanu fokusirani na poslednju regatu, kada će se sve odlučiti. Posljednjeg dana, na programu su dvije regate. Prvo će 41 jedriličar zlatne grupe finalne serije još jednom odjedriti last race, 10 najboljeplasiranih koji se bore za medalje jedre medal race.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je danas i nagradio tivatske sportiste koji su tokom prethodne godine ostvarili zapažene sportske rezultate na brojnim takmičenjima različitih rangova.
„Čestitam na svemu što ste postigli. Ovaj prijem organizujemo sada, ali ono što ste ostvarili prije svega svojim trudom i ljubavlju prema sportu, nema rok trajanja. Tivatski sportisti imali su veliki broj nastupa na državnim, regionalnim, pa i svjetskim takmičenjima i to mi govori da se pokazala opravdanom inicijativa povećanja budžeta za sport“ – rekao je predsjednik opštine obraćajući se sportistima.
Među njima našli su se osvajači medalja na Svjetskom omladinskom prvenstvu u bućanju – Gracija Stjepčević (zlato i bronza), Ilija Belan (bronza) i Igor Petković (bronza). Zapažene rezultate tokom 2023. godine nizali su i tivatski džudisti: Stefan Kovinić koji je između ostalog osvojio i zlatnu medalju na Balkanskom juniorskom prvenstvu i Milana Stevanović šampionka države za kadete i osvajačica bronzane medalje na Balkanskom juniorskom prvenstvu.
Prijemu su prisustvovale i mlade košarkašice Valentina Vrcan, Katarina Radulović i Maša Praščević, koje su sa ženskom kadetskom reprezentacijom Crne Gore osvojile srebrnu medalju na Evropskom košarkaškom prvenstvu – B divizije, čime su obezbijedile učešće u višem rangu takmičenja. Sve čestitke i novčanu nagradu primila je i Marija Marković, triatlonka koja je u protekloj godini osvojila zlatnu medalju na Balkanskom prvenstvu u triatlonu. Prijemu kod predsjednika opštine prisustvovala je i članica plesnog kluba “Diamond” iz Tivta, Una Marija Kokot, koja je osvojila zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u plesu.
“Znam koliko ste napora uložili u ostvarenje ovih i ovakvih rezultata, budući da sam i sama sportista. Ono što mogu je ponuditi vam bezrezervnu podršku lokalne uprave na putu do ostvarenja još većih uspjeha” – istakla je sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Olivera Mišković Vidojević.
Predsjednik opštine naglasio je kako postojeća sportska infrastruktura u gradu nije na zavidnom nivou i ni izbliza ne odgovara sportskim uspjesima ovog ranga, ali i da je proces njenog jačanja otpočeo i da je već sada izgrađen manji kompleks sportskih terena u Donjoj Lastvi, a da će uskoro na raspolaganju tivatskim sportistima biti i balon-sala na terenu kod Doma zdravlja. “Imamo i podršku Vlade da krenemo u smjeru realizacije sportskog kompleksa na lokaciji preko puta Aerodroma Tivat”, kako bismo dobili dodatni prostor za nedostajuće sadržaje poput zatvorenog bazena” – rekao je Komnenović.
Mirko Đurović direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru
Poslenici Instituta za biologiju mora su spremni i opremljeni da zajedno sa partnerima i sa naučnog stanovišta daju odgovore i stručno mišljenje na sve aspekte korišćenja morskog ekosistema, pa i u vezi uticaja kruzera na morski ekosistem Bokokotorskog zaliva, sa preporukama za održivo upravljanje u budućim godinama.
U razgovoru za Boka News, dr Mirko Đurović, direktor Instituta, ističe da ova i slična istraživanja moraju da se sprovode u kontinuitetu kroz višegodišnja istraživanja, kako bi kroz praćenje stanja svih aspekata morskog ekosistema mogli da daju objektivnu sliku uticaja kruzera na morski ekosistem.
Institut nije sprovodio istraživanja uticaja kruzera na morski ekosistem Bokokotorskog zaliva iz razloga što takva vrsta aktivnosti zahtijeva izuzetno velike materijalne troškove.
Institut za biologiju mora se u osnovi finansira kroz budžet Univerziteta Crne Gore, a za sve naučno- istraživačke radove na temu proučavanja i zaštite morskog ekosistema konkuriše na nacionalne i međunarodne projekte. Kako navodi Đurović, Institut je prije par godina imao inicijativu prema Luci Kotor za razmatranje sprovođenja Studije uticaja kruzinga na biodiverzitet Bokokotorskog zaliva, ali ona nije zaživjela.
Multidisciplinarni pristup
-Za izradu jedne ozbiljne studije neophodan je multi-disciplinaran pristup, imajući u vidu činjenicu da je uticaj na morsku sredinu više-dimenzioni: pored direktnog ili indirektnog uticaja na živi svijet podmorja koji mi u Institutu proučavamo, dodatan je negativan uticaj otpada, opasnih emisija (otpadni mulj, pepeo, ispuštanje zagađujućih materija u zrak), otpadnih voda, balastnih voda, biocida, zagađenja bukom, svjetlosnog zagađenja itd. Sve pomenute aspekte treba uzeti u obzir za definisanje nivoa uticaja kruzera i, što je još važnije, za definisanje kapaciteta nosivosti sredine, odnosno ograničenja broja kruzera u cilju adekvatnog upravljanja mogućim štetnim uticajima masovnog turizma, kaže Đurović.
Slaba cirkulacija vode i kanalizacioni ispusti
-Luka Kotor je posebno problematična jer se nalazi u dijelu zaliva sa vrlo slabom cirkulacijom vode, dok je pritisak uzrokovan zagađenjem zbog ispusta gradskih komunalnih otpadnih voda (koji još uvijek postoje u zalivu) i uplovljavanje brodova-kruzera u porastu. Stoga se svakako preporučuje definisanje prihvatnih kapaciteta morske sredine i strog režim dolaska i isplovljavanja brodova iz luke, objašnjava direktor IBM.
Aerozagađenja, buka, sidrenje na neoznačenim mjestima, podizanje morskog sedimenta…
-Svaka aktivnost čovjeka u morskom ekosistemu ima manji ili veći uticaj na biodiverzitet, pa tako i uplovljavanje velikog broja brodova u malom i veoma specifičnom morskom ekosistemu našeg zaliva. Prije svega, ono što se svakako može vidjeti golim okom je aerozagađenje koje je najvše izraženo tokom jutarnjih sati i posljedica je neprekidnog rada motora i/ili agregata kada kruzeri stoje na sidro. Dalje, veliki problem predstavlja buka u morskoj sredini koja svakako negativno utiče na sve organizme u prvom redu morske sisare i kornjače, zatim na sve vrste riba i rakova. Buku ne stvaraju samo kruzeri prolaskom kroz zaliv, već i veliki broj motornih čamaca i glisera koji u turističke svrhe prevoze turiste i čiji je broj svake godine sve veći. Sidrenje na neoznačenim mjestima je u ranijim godinama svakako imalo negativan uticaj, gdje se spuštanje i podizanje sidara negativno odrazilo po sve nepokretne organizme na tom području. Takođe, podizanje morskog sedimenta je izraženo na pojedinim lokacijama prilikom manevrisanja kruzera (vidljivo na poziciji ispred Instituta), čime se mnogobrojni sedentarni organizmi pokrivaju velikom količinom mulja i pijeska za duži vremenski period, upozorava Đurović.
Boka Kotorska – foto Boka News
Opasnost od balastnih voda
-Balastne vode koje se koriste za stabilitet brodova su poseban primjer štetnog djelovanja na morske organizme ukoliko dođe do njihovog ispuštanja na mjestima gdje to nije predviđeno. Posledice mogu biti nesagledive, posebno po riblji fond (unos bakterija, patogena, invazivnih vrsta, poremećaj u reprodukcionom ciklusu riba, itd) ali i druge vrste morskih organizama koje su uslijed prelova ili fizičkog uništavanja staništa, unosa invazivnih ili stranih vrsta, postojećeg zagađenja i drugih negativnih uticaja pod visokim rizikom, ističe dr Đurović, te potsjeća da su naučnici Instituta unazad više godina objavili niz istaživačkih radova na temu ugroženosti morske flore i faune.
Loše stanje biodiverziteta posljedica građevinskih intervencija, prekomjernog ribolova, intenzivne akvakulture…
-Svi koji prate rad Instituta za biologiju mora upoznati su sa našim proaktivnim pristupom u dijelu zaštite morskog ekosistema i predlozima za poboljšanje svakog dijela pojedinačno. Kroz razne naučne projekte, koje realizujemo kako sa nacionalnim institucijama, tako i sa međunarodnim, trudimo se da primijenimo najbolje prakse u istraživanju i zaštiti i da damo preporuke nadležnim tijelima, koja kao donosioci odluka imaju i najveću odgovornost u donošenju zakona i podzakonskih akata u procesu zaštite naše obale.
Ono što je evidentno, ne samo u nasem dijelu Jadrana, već i na cijelom Meditreanu, jeste da je stanje biodiverziteta lošije u odnosu na prethodnih 5, 10 ili 20 godina. Ovo je posljedica je velikog antropogenog pritiska na sve dijelove obale, počevši od građevinskih intervencija u zoni obalnog pojasa, prekomjernog ribolova, intenzivne akvakulture, preko nepostojanja savremenih sistema za prečišćavanje otpadnih voda duž obale, unošenja otpada u morsku sredinu (namjerno ili slučajno, do raznih drugih aktivnosti za koje smo mi kao zajednica odgovorni za takvo trenutno stanje.
Neophodna strategija održivog upravljanja biodiverzitetom našeg dijela Jadrana
-Da li možemo da ostanemo u ovom statusu i čak da ga poboljšamo u pozitivnom smjeru – pitanje je ne samo za Institut za biologiju mora već i za sve institucije koje imaju nadležnosti u ovoj oblasti. Potreban je jedan cjeloviti multisektorski pristup koji bi se ogledao u donošenju strategije upravljanja morskim ekosistemom sa jasnim smjernicama i ciljevima koji bi nas vodili ka održivom upravljanju biodiverzitetom našeg dijela Jadrana, uzimajući u obzir sve trenutne i buduće planove razvoja obale i obalnog turizma, poručuje Đurović.
Obalni resursi osjetljivi na prekomjerno korišćenje, degradaciju i klimatske promjene, opasnost od obalne erozije i porasta nivoa mora
Institut je u samo par prethodnih godina izradio neke od najznačajnijih dokumenata koji ukazuju na stanje morskog ekositema, ali i plansko i održivo korišćenje resursa mora. Izdvojiću dokument „Početna procjena stanja morskog ekosistema (2021)“ koji sadrži izuzetno vrijedne podatke i rezultate dugogodišnjih istraživanja Instituta, na osnovu kojih su date preporuke za očuvanje, unaprjeđenje i zaštitu morskog ekosistema Crnogorskog primorja.
Drugi važan dokument – „Planiranje područja mora u Crnoj Gori: koncept i predlozi planskih rješenja (2021)“ je od suštinskog značaja za buduće planiranje namjene mora i obale. Obalni resursi su ograničeni i osjetljivi na prekomjerno korišćenje, degradaciju i, što je još važnije, klimatske promjene. Dodatno, postojeća obalna erozija i porast nivoa mora čine sprovođenje mjera i ekosistemskog pristupa veoma izazovnim. Dokument „Stanje i pritisci na morsku sredinu u Crnoj Gori (2021)“ je takođe vrlo detaljan dokument koji obuhvata kompilaciju brojnih istraživanja, analiza i preporuka crnogorskih Institucija koje se bave istraživanjem i analizama morskog ekosistema.
Donosioci odluka da uvaže rezultate naučnih istraživanja
-Svi pomenuti dokumenti urađeni su u saradnji sa nadležnim Ministarstvom i međunarodnim partnerima, a koliko će njihova suština biti shvaćena i preporuke primjenjene, zavisi od ozbiljnosti i spremnosti donosioca odluka da shvate važnost i suštinsku vrijednost morskog ekosistema, poručuje Đurović.
Život i djelo hrvatskog znanstvenog velikana i svestranog intelektualca Ruđera Boškovića bili su tema konferencije održane u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Okrugli stol o Ruđer Boškoviću održan je na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije, a domaćin skupa bio je hrvatski zastupniku Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ/EPP).
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić je rekao da se Dubrovačani stalno pitaju jesu li se u dovoljnoj mjeri odužili Ruđeru Boškoviću, koji je pronio svijetom ime Dubrovnika i Hrvatske.Istaknuo je da je veliki iskorak napravljen kada je zračna luka u Dubrovniku nazvana po Ruđeru Boškoviću. Ruđer Josip Bošković, koji se rodio u Dubrovniku, 18. maja 1711. a umro u u Milanu 13. februara 1787. bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof. Bio je svećenik, pripadnik reda Družba Isusova, a najveći dio svog života proveo je u Italiji i Francuskoj.Bošković je bio i diplomat, koji se zauzimao za neutralnost Dubrovačke Republike.
O njegovu diplomatskom umijeću govorio je državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić.O njegovu znanstvenom opusu, pjesništvu i filozofiji govorili su znanstvenici i profesori Ivica Martinović i Stipe Kutleša, koji su dobar dio svojih karijera posvetili proučavanju ostavštine Ruđera Boškovića.O njegovu svećenstvu i pripadnosti isusovačkom redu govorio je pater Dalibor Renić, predsjednik Europske konferencije isusovačkih provincijala. U ime Instituta Ruđer Bošković govorio je predsjednik njegova upravnog vijeća, saborski zastupnik Marko Pavić.
Svi su se u svojim izlaganjima osvrnuli na neprestano srpsko posezanje i svojatanje Ruđera Boškovića
Kutleša tako kaže da Bošković nesumnjivo pripada i talijanskoj kulturi, u Italiji je proveo najveći dio svoga života, ali da ga Talijani ne svojataju. Isto tako ni Francuzi, čije je državljanstvo Bošković uzeo.
– Oni koji bi možda imali pravo svojatati ga, to ne čine, ali zato to rade u Srbiji, koja ne svojata samo Boškovića nego i cijelu hrvatsku književnost Dubrovačke Republike, rekao je Kutleša.Srbija je 2021. donijela Zakon o kulturnom nasljeđu u kojem se među stare srpske knjige ubrajaju izdanja dubrovačke književnost koja pripadaju srpskoj i hrvatskoj kulturi zaključno s 1867. godinom. U Srbiji je pokrenuta kampanja ponosni na svoje srpsko, a u Crnoj Gori prošle godine osvanuli su jumbo plakati na kojima su hrvatski velikani predstavljani kao Srbi, među njima i Ruđer Bošković, za kojeg oni tvrde da je bio Srbin katoličke vjere.
Župan Dobroslavić kaže da se velikosrpska politika, iako poražena u ratu, danas nastavlja pod imenom srpski svet. Oni svojataju dubrovačku književnost, čak i u zakonu. Dubrovnik nikada nije bio srpski, dubrovačka književnost nikada nije bila srpska, a Bošković nije bio Srbin, kaže Dobroslavić.Dodaje da se postavlja pitanje može li Srbija ući u EU s takvim falsifikatom o srpskom karakteru dubrovačke književnosti, što su stavili i u zakon.
Koncert sakralne glazbe „Laudate Dominum“ održat će se u četvrtak, 1. 2. u katedrali sv. Tripuna s početkom u 19 sati. Koncert se održava u okviru proslave Tripundanskih svečanosti.
Repertoar koncerta će povezati različite umjetničke epohe, od baroka do suvremenih skladatelja, te zemlje istoka i zapada Europe; a bit će izvedena djela J. S. Bacha, W. A. Mozarta, P. Mascagnia, N. Rote, S. Manjuška, J. Maklakeviča, A. Dargomižskog, N. Lisenka, Ch. Gounoda, G. Fauréa, C. Franca, C. Saint-Saënsa i drugih.
Veliki dio programa sastoji se od dueta, koje će izvoditi crnogorska sopranistica Sara Vujošević Jovanović i bariton Dmitrij Grinih. Već dvije godine oni daruju crnogorskoj publici duhovne muzičke programe u gradu Baru. Orguljsku pratnju pružit će orguljaš Antonio Pantalone iz Italije. Na koncertu će nastupiti i poznata crnogorska violinistica Tanja Bogdanović, trubač iz Rusije Stepan Gatilov i mladi umjetnik Arsenij Emšanov (diskant).
Tradicionalni prčanjski karneval biće održan u subotu, 3. februara. Karnevalska povorka krenuće u 15 sati glavnom saobraćajnicom od Osnovne škole “Ivo Visin”, a suđenje i spaljivanje ovogodišnjeg krivca za sve nedaće koje su zadesile mještane/ke u protekloj godini biće održano u centru mjesta, na tamošnjem mulu.
Nakon toga, u Domu slobode biće održan dječiji maskenbal. Za najbolje maske su i ove godine obezbijeđene nagrade.
Tradicionalna “Pašticada” je planirana za subotu, 10. februar, sa početkom u 19 sati, u Domu slobode – Prčanj.
Organizatori karnevalskih svečanosti na Prčanju su Mjesna zajednica i Nevladina organizacija “Bope”.
Nakon što je organizacija Green Destinations iz Holandije u oktobru prošle godine održala konferenciju u u Talinu u Estoniji, među kojima su se našle i destinacije iz Bosne Hercegovine, objavljen je i link putem kojeg možete glasati za svog favorita.
Tako su se na listi za prestižnu nagradu za okoliš našlo i Trebinje, a pored najjužnijeg grada Srpske iz BiH na slisti su još Bosanska Krupa, ali i dvije druge lokacije, a to su Spomenik prirode Skakavac te zaštićeno stanište Tišina, koje se nalazi pored Šamca.
Za najbolju „zelenu“ destinaciju možete glasati putemlinka, gdje možete izabrati jednu od ponuđenih destinacija.
Inače, organizacija Green Destinations ima za cilj promovisanje priča koje govore o inovativnim i efikasnim inicijativama i projektima destinacija koje rade na održivom razvoju i to na globalnom nivou.
Podsjećamo, nagrade će biti uručene na pozornici tokom svečanosti dodjele nagrada Green Destinations Story Awards na godišnjoj ITB konferenciji u Berlinu u martu ove godine.
Program Godine UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku predstavljen je u ponedjeljak u dubrovačkom Kneževom dvoru, a donosi više od sto različitih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih programa, uz centralnu proslavu krajem oktobra.
Tim će programom Grad Dubrovnik obilježiti 45 godina uvrštenja na UNESCO-ov popis svjetske baštine, petnaest godina od uvrštenja Feste svetog Vlaha na popis nematerijalne svjetske baštine, dok su u studenom prošle godine arhivski fondovi Dubrovačke Republike uvršteni na UNESCO-ov popis Sjećanja svijeta.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković izjavio je kako je UNESCO Dubrovniku oduvijek bio oslonac, spremno pružajući ruku pomoći u teškim vremenima.
“I nakon razornog potresa 1979. godine, kad smo postali dio UNESCO-ove obitelji, i u Domovinskom ratu, kada su promatrači UNESCO-ove misije Bruno Carnez i Colin Kaiser na kobni blagdan svetog Nikole 6. prosinca 1991. godine dijelili sudbinu s gradom, šaljući u svijet prva izvješća o razmjerima štete. Upravo se na slučaju Dubrovnika donijela prva u povijesti osuđujuća presuda zbog uništavanja spomeničke baštine”, podsjetio je Franković.
Dodao je kako se proglašenjem Godine UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku slavi bogato povijesno, kulturno i baštinsko naslijeđe.
Dubrovnik 2022. – foto Boka News
“To je naslijeđe univerzalno i doprinos je sveukupnoj baštini čovječanstva, ali je i hrvatsko i dubrovačko. To danas ističem jer smo posljednjih godina sve češće i izravnije podvrgnuti grubim pokušajima prisvajanja i svojatanja naših tradicijskih vrednota i identitetskih odrednica, a prekrajanje istine nikad nismo i nećemo dopustiti”, poručio je Franković.
Napomenuo je kako je Dubrovnik prvi hrvatski grad koji je izradio i provodi Plan upravljanja zaštićenom povijesnom baštinom, s naglaskom na očuvanju živog grada. “Grad bez ljudi nije grad. To su samo prazne palače. Koliko god bile veličanstvene, bez ljudi nikad neće biti istinski lijepe. Pokrenuli smo procese koji će omogućiti održiv život grada”, rekao je Franković.
Program Godine UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku otvara se 5. veljače u palači Sponza svečanim uručenjem povelje o uvrštenju arhivskih fondova Dubrovačke Republike na UNESCO-ov popis Sjećanja svijeta, dok će se središnja proslava održati krajem listopada, uz znanstvenu konferenciju “Planiranje i baština”.
Između ostaloga, u ožujku će se u Dubrovniku održati godišnja skupština Udruge povijesnih gradova, u travnju okrugli stol o ulozi humanistike u očuvanju povijesnog identiteta, a u svibnju će Dubrovnik sa Splitom biti domaćin međunarodne konferencije Svjetske organizacije povijesnih gradova.
U svibnju će se održati i središnja izložba Dubrovačkih muzeja “Dubrovnik i UNESCO”, u lipnju će se u Lazaretima održati UNESCO-ova konferencija o suzbijanju govora mržnje. Na 75. Dubrovačkim ljetnim igrama na Lovrijencu u srpnju izvest će se glazbena drama “Hekuba – kraljica Troje”.
Herceg Novi otvara vrata za 55. Praznik mimoze koji će biti održan od 15. februara do 3. marta. Pod sloganom „Za sve gušte”, ova jedinstvena manifestacija i karnevalska svetkovina u čast cvijeta, zabave i druženja, svečano će biti otvorena u petak, 16. februara povorkom kroz grad i koncertom jedne od najvećih regionalnih zvijezda, Halida Bešlića.
Dan ranije, 15. februara, Abrumaćemo od Igala pa duž cijele rivijere i na tradicionalan način pozvati sve na feštu. Dolazak povorke maškara u Park Boke označiće početak žurke uz koncert benda Trio gušti.
Svečano otvaranje u petak, 16. februara počeće podizanjem zastave Praznika mimoze na simbolu grada – Tori, a u 19.30 krenuće povorka Gradske muzike i Mjesne muzike Đenović, mažoretki i trombonjera od Trga Nikole Đurkovića do platoa ispred bivšeg hotela „Igalo“ gdje će biti upriličena ceremonija otvaranja i predaja ključeva grada Kapu Mimozinog karnevala. Do tada atmosferu će „ugrijati“ regionalno popularan bend Teška industrija čiji koncert u Igalu počinje u 18:30 časova, dok će koncert Halida Bešlića početi u 21.30 časova.
Decenijama unazad, najpopularniji program Praznika mimoze je pučka fešta uz more – Berba mimoze, koja okupi na desetine hiljada posjetilaca.
Program će u subotu, 17. februara, početi defileom novskih mažoretki, Gradske muzike, Mjesne muzike Đenović i trombonjera, od prostorija Mjesne zajednice Kumbor, kroz Đenoviće, do Doma kulture u Baošićima, uz kulturno-umjetnički i zabavni program u svakom mjestu. Tradicionalno, domaćice iz Đenovića i Baošića služiće posjetiocima ribu i vino na više punktova.
Istog dana, u večernjim časovima, u Institutu „Dr Simo Milošević“ biće organizovan maskenbal koji će nastupom otvoriti novske mažoretke i Gradska muzika. U salu će potom ući maske, a njih i goste zabavljaće lokalni bend Exodusi kao i Inspiracija bend. Za kreativne maske ulaz je besplatan, a za najbolje je obezbijeđen veoma bogat fond robnih i novčanih nagrada.
Praznik mimoze
Za sve one koji se te večeri odluče za žurku na otvorenom, u Parku Boka očekuje koncert Indire Levak (ex Colonia), uz klizalište, ledeni tobogan i ostale prateće sadržaje.
Praznik mimoze je nemoguće započeti bez tradicionalne Izložbe cvijeća koja će i ove godine trajati tri dana, od petka do nedelje (16-18. februar) u Prvoj fazi Instituta „Dr Simo Milošević“ i okupiti preko 40 izlagače iz zemlje i regiona. U petak i subotu, (16. i 17. februar) u Lazure hotel and marina biće upriličen Salon vina.
Nedelja, 18. februar, rezervisana je za prvi program posvećen prijateljima u okviru Dana Hercegovne, dok će Dani Beograda biti održani 28. i 29. februara, subota i nedelja.
Tokom prve sedmice 55. Praznika mimoze, očekuje nas koncert KUD Sloga sa prijateljima u ponedeljak, 19. februara, dok je pozorišna predstava „Bilo jednom na Brionima“ na repertoaru u srijedu, 21. februara.
Sve to je uvertira za drugi vikend najveće fešte na Jadranu koja u petak, 23. februara donosi program Otvorena ulica – fešta na Škveru uz ribu, vino i klapu Stari kapetan. Subotu, 24. februar otvara „Bokeško jutro“ u Parku Boka i prilika da se prikaže gastro ponuda Boke. Nastavljamo uz najveseliju i najslađu dječiju Cvijetnu povorku od platoa ispred zgrade Opštine HN u 14.00 časova do centralnog gradskog trga. Veče (24. februar) će donijeti koncert regionalne zvijezde Svetlane Cece Ražnatović na platou ispred bivšeg hotela Igalo od 21.00 čas.
Jedinstvena sportsko zabavna manifestacija u Crnoj Gori, koja privuče veliki broj učesnika je Karotrc, trka karića, a na programu je u nedelju, 25. februara od Rudnika do Škvera. Tog dana, u popodnevnim satima, biće priređen i dječiji maskenbal u Institutu „Dr Simo Milošević“.
Najmlađi će uživati u pozorišnoj predstavi Gradskog pozorišta Podgorica „Čarobnjak iz Oza“ u ponedeljak, 26. februara, a dan kasnije koncert će u Dvorani Park održati prof. Bosiljka Kulišić.
U samoj završnici 55. Praznika mimoze mještane i goste, ali i članove karnevalskih grupa iz gradova regiona i Evrope, očekuje Maskenbal na otvorenom u Parku Boka u petak, 1. marta. Koncert će održati grupa koja je povratkom na scenu donijela nevjerovatnu energiju i zabavu – Tap 011.
Praznik mimoze Herceg Novi
Subotu, 2. marta, započinjemo još jednom jedinstvenom i veoma atraktivnom manifestacijom – Turnir u piciginu u Portonovom. Istog dana u centru grada održaće se Fešta od narandže, a popodnevni sati donose karnevalski duh više desetina maskiranih grupa na VII Međunarodnom karnevalu. Povorka kreće sa glavnog gradskog trga u 18.00 časova ka platou u Igalu gdje će se predstaviti koreografijama. Uslijediće suđenje Karnevalu kojeg Novljani simbolično krive za sve nedaće u prethodnoj godini, a potom i spaljivanje na mulu u Igalu. Uz ceremoniju svečanog zatvaranja, na scenu će stupiti grupa koja decenijama traje i podjednako ostaje omiljena kod mlađe i starije publike – Prljavo kazalište. Nedelja donosi turnir u trešeti i briškuli kada će se odmjeriti najbolji timovi u igranju popularnih kartaških igara, opet tradicionalnih za područje Boke.
Park Boka biće i tokom 55. Praznika mimoze mjesto druženja, zabave, dobre muzike. Uz klizalište koje je svakodnevno dostupno od 10.00 do 22.00 časa, od 14. februara biće u funkciji i veliki ledeni tobogan. Za najmlađe posjetioce svake večeri će, od 14. do 23. februara, biti organizovan bogat zabavni program poput izbora najmaštovitijeg šešira, ledeni dan, najbrži spust, „most fanny face”……
Posjetioce 55. Praznika mimoze očekuje više od 50 muzičkih, gastro, kulturnih, dječijih i sportskih programa „Za sve gušte“ od 15. februara do 3. marta.
Organizatori su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture Herceg fest.
Nadograđena online platforma “Sistem 48” za prijavu komunalnih problema u opštini Tivat počela je sa radom proteklog vikenda, a transparentnost i praćenje puta prijave te tačno i precizno informisanje o njenom statusu u prvom su planu novog sistema.
Na sajtu tivat.sistem48.me, ažuriranom po prvi put od svog osnivanja 2016. godine, prijava korisnika može biti uspješno realizovana tek kada se dostavi adekvatan odgovor operatera o riješenom komunalnom problemu, uz prateću fotografiju koja to potvrđuje. Bez ovih uslova više nije moguće postavljanje statusa uspješno završene prijave, što je na staroj platformi kao manjkavost često izazivalo revolt građana i to je suštinska promjena sistema, ističu iz Sekretarijata za lokalnu upravu Opštine Tivat.
“Po prijemu, administrator iz Sekretarijata za lokalnu upravu otvara prijavu i tada ona postaje javna i vidljiva svima. Nadležni organ lokalne samouprave, ili preduzeće koje prepozna svoju nadležnost, zatim preuzima prijavu i kreće sa rješavanjem iste. Ukoliko se izlaskom na lice mjesta utvrdi nenadležnost ovog organa, novi sistem sada omogućava prenos prijave organu za koji se utvrdi da je nadležan. Sve ovo je podnosiocu prijave vidljivo, što do sada nije bio slučaj” – navode iz ovog Sekretarijata.
Platforma “Sistem 48” odnosi se na lokalne organe i službe zadužene za rješavanje komunalnih problema shodno nadležnostima. Ukoliko je prijavljeni komunalni problem u nadležnosti nekog od državnih organa, operateri su dužni da konkretne prijave proslijede nadležnom organu na dalje postupanje, a prema korisniku zatvore prijavu uz adekvatan odgovor o daljem putu iste.
Mapa geolokacija – Na naslovnoj strani novog “Sistema 48” nalazi se mapa Tivta na kojoj korisnici evidentiraju lokaciju i aktuelan komunalni problem. Na njoj građani mogu vidjeti da li su na istoj, ili obližnjoj lokaciji, već evidentirani komunalni problemi i klikom na oznaku lokacije mogu se informisati o istima. Mapa je interaktivnog karaktera i daje mogućnost novim korisnicima da šalju komentare na postojeću, ranije otvorenu prijavu, čime se izbjegava otvaranje istih prijava na istim lokacijama i “gušenje” sistema. Takođe, na ovaj način lociraju se “goruće” tačke u gradu kada su komunalni problemi u pitanju.
Automatsko prosljeđivanje prijava – Značajna promjena u odnosu na dosadašnji Sistem 48, a što doprinosi efikasnijem rješavanju komunalnih problema, jeste opcija da se određene kategorije prijava, kao što su buka, nepropisno parkiranje i psi lutalice, po automatizmu prosljeđuju na adresu dežurne službe. “To je najčešće Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor, čija će ovlašćena lica – komunalni policajci, po prijemu prijave reagovati odmah. Dakle, ovakve prijave građana neće kao do sada čekati na prvi radni dan nakon vikenda kako bi se procesuirale, već istog momenta stižu na adresu nadležnog organa” – objašnjavaju iz Sekretarijata za lokalnu upravu.
U cilju uspješnog i efikasnog rada, u prethodnom periodu održan je niz sastanaka i prezentacija ažuriranog Sistema 48. Obuku za operatere iz nadležnih organa vodio je Ivan Pajović, čija je firma eksterna softverska podrška opštini. Iz ovog opštinskog sekretarijata najavljuju i da će na kraju svakog mjeseca izvještavati o pristiglim prijavama.
Statistika Sistema 48 u 2023. godini
Tokom 2023. godine putem Sistema 48 Opštine Tivat zabilježena je 771 prijava građana. Najveći broj prijava odnosi se na oblasti: kućnog reda i održavanja stambenih zgrada (147), kontrolu izvođenja građevinskih radova (105), javnu rasvjetu (100), nepropisno parkiranje (98), rupe na ulicama i putevima (62), buku (58) i održavanje zelenih površina (41). Iz Sekretarijata za lokalnu upravu napominju da su bilježene prijave koje se odnose i na brojne druge probleme: nelegalno odlaganje otpada, čišćenje ulica, održavanje kišnih kanala i bujičnih potoka, fekalnu kanalizaciju…
Najveći broj prijava, preko 90, bilježen je u ljetnjim mjesecima, junu, julu i avgustu, dok je najmanji broj prijava karakterističan za sam početak godine, oko 30 prijava na mjesečnom nivou.
