Srpska pravoslavna crkvena opština kotorska i Srpsko pjevačko društvo (SPD) „Jedinstvo (1839) Kotor obavještavaju o programu Svetosavskih svečanosti 2024. godine.
Na Svetosavskoj akademiji u crkvi Sv. Nikole u kotorskom Starom gradu, danas (četvrtak 25. januar), besjediće prof. dr Drago Perović sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Početak je u 19 sati.
U petak 26. januara u 18 sati u crkvi Sv. Nikole je svečano večernje.
U subotu 27. januara, na Savindan, u 8 sati je jutrenje, a u 10 Sveta liturgija sa rezanjem slavskog kolača.
U 11 i 30 ispred crkve biće priređen doček Gradske muzike Kotor.
U crkvi Sv. Petra Cetinjskog u 16 sati služiće se večernje, nakon kojeg će biti priređena Dječija akademija.
Dječija akademija u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ u Starom gradu, uz predstavu „Najmudriji princ“ polaznika kotorske škole vjeronauke, počeće u 18 sati.
Slava SPD „Jedinstvo“ je u Riznici SPCO Kotor u 20 sati.
Austrijski nacionalni zrakoplovni prijevoznik Austrian Airlines (OS/AUA), član globalnog udruženja zrakoplovnih prijevoznika Star Alliance, počet će s prometom na ljetnim sezonskim linijama u Hrvatskoj već u drugoj polovici marta. Iako će predstojeći ljetni red letenja biti na snazi službeno od 31. marta, Austrian Airlines na linijama iz Beča za Dubrovnik i Split počet će s prometom sedmicu ranije.
Obje linije su planirane s početkom prometa istovremeno, od subote 23. marta. Za Dubrovnik je u ponudi 5 dodatnih letova, srijedom, petkom, subotom i nedjeljom, dok su za Split planirana četiri dodatna leta, i to srijedom, subotom i nedjeljom.
Opozicioni saborski zastupnici upozorili su u srijedu da zbog loših politika hrvatski otoci i priobalje ostaju bez ribara i ribarstva kao tradicionalne gospodarske djelatnosti, dok vladajući odgovaraju da je ograničavanje izlova ribe poljoprivredna politika Evropske unije.
”Prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju bilo je otprilike 25 hiljada ribara na otocima i u priobalju, a sada ih je samo oko 3500, od kojih je aktivno njih 40 posto”, upozorila je zastupnica SDP-a Boška Ban Vlahek tijekom rasprave o izmjenama Zakona o morskom ribarstvu i Zakona o akvakulturi.
Ostali ribari su, dodala je ‘poluaktivni’ ili ne ribare jer im se ne isplati, s obzirom da prema pravilnicima imaju pravo uloviti samo pet kilograma ribe za prodaju.
”Doveli smo se u situaciju da gotovo više nemamo ribara koji bi mogli svojim ribarskim tradicijskim alatima, mrežama i parangalima, loviti za vlastitu prehranu i legalnu prodaju te tako popuniti obiteljski budžet”, ustvrdila je zastupnica, predloživši vraćanje dozvola za mali obalni ribolov.
Zastupnik Mosta Marin Miletić smatra da uskoro neće imati tko loviti ribe zbog sve manje ribarske flote. Hrvatska je, dodao je, 2013. imala ukupno 2005 koća i plivarica, a 2020. taj se broj smanjio na 1552.
Miletić (Most): Dobio sam osjećaj da sve ide prema gašenju hrvatskog ribarstva
”U razgovoru s ribarima i ljudima na otocima dobio sam osjećaj da sve ide prema gašenju hrvatskog ribarstva. Možda ćemo imati dvije ili tri velike firme kojima će netko pogodovati. I tako će netko okretati milijune na tuni, a vi mali ribari, prošlo je vrijeme za vas”, izjavio je zastupnik Mosta.
Zastupnik iz kluba Socijaldemokrata Nikša Vukas također je prozvao resorno ministarstvo da ne pomaže malim ribarima niti potiče mlade ljude koji žive na otocima da se bave ribarstvom ako bi to htjeli.
”Na Mljetu ste zabranili domicilnom stanovništvu da u zoni Nacionalnog parka može ribariti. Pa pustite im jednu, dvije mreže, kamo sreće da ti ljudi ostanu tu živjeti i da mogu raditi”, rekao je.
Vukas je kao dobar primjer istaknuo Italiju jer ”izbjegava Europsku uniju koliko god može”, dok Hrvatska odmah prihvaća sve što treba.
”Mi odmah sve dogovorimo, i elektronski očevidnik i raznu opremu, tako da bi naši brodovi trebali izgledati kao ‘space shuttle’. Ne znam tko će s njima ribariti”, naglasio je zastupnik Socijaldemokrata.
Jenkač (HDZ): Oporba prije tražila veća ograničenja izlova riba
HDZ-ov zastupnik Siniša Jenkač prigovorio je oporbenim zastupnicima da su u prijašnjim raspravama vezanim uz poljoprivredu tražili veću zaštitu okoliša i veća ograničena glede izlova riba, da bi sada izražavali bojazan da mali ribari neće više moći loviti ribu.
“Čitava poljoprivredna politika Europske unije ide prema tome da se ograniči izlovljavanje ribe, ali koliko čujem, ribe ima tako da nema straha za ribu. Ono o čemu bi trebalo razmisliti jest mogućnost nasljeđivanja ribarskih dozvola za te male ribare, tako da ova djelatnost ostane u obitelji, u tradiciji”, kazao je Jenkač.
Zakonom o morskom ribarstvu utvrđuju se ciljevi ribarstvene politike, način gospodarenja, zaštita obnovljivih bioloških bogatstava, uvjeti obavljanja ribolova, upravljanje ribarskom flotom i nadležna tijela za potpore u ribarstvu, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić.
Odbacio je navode iz redova oporbe o lošem stanju hrvatskog ribarstva, istaknuvši pozitivan trend u vanjskotrgovinskoj bilanci.
“U 2022. godini izvezeno je 66 tisuća tona ribe vrijedne 312 milija eura, a uvezeno je tri tisuće tona manje, no s daleko manjom financijskom vrijednošću. Dakle, izvozimo kvalitetniju ribu, iz većih cjenovnih kategorija”, naglasio je Pavić.
Nakon rasprave o ribarstvu, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg predstavio je izvješće o uredbi koju je Vlada donijela na temelju zakonske ovlasti, a kojom je dobna granica za umirovljenje vojnika i mornara podignuta s 45 na 50 godina.
Tradicionalno, u Kotoru će u subotu, 27. januara, u skladu sa vjekovnom tradicijom, pravoslavni i katolici, kao i brojni građani, obilježiti Savindan i početak Tripundanskih svečanosti.
Svečanost će početi u 11.30 ispred crkve Sv. Nikole, uz prisustvo građana i članova Bokeljske mornarice, zvuke kotorske Gradske muzike i svetosavsku himnu koju će izvesti članovi hora Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”.
Zatim će građani i vjernici sa Trga Svetog Nikole otići do Trga Svetog Tripuna, odakle će sa lođe bazilike-katedrale tradicionalne Lode, u 12 sati pohvale zaštitniku grada Kotora i Kotorske biskupije, izgovoriti mali admiral Bokeljske mornarice, Josip D. Vukašinović.
Lode će ove godine biti kazivane 1215. put. Uz taktove kola Bokeljske mornarice, koje će odsvirati Gradska muzika, biće podignuta Tripundanska zastava, čime će zvanično početi Tripundanske fešte koje se završavaju 11. februara.
Mikijelj: Plaže se više neće izdavati za 500 ili 600 eura
Na najave Morskog dobra da će donijeti novi cjenovnik početnih nakdnada i pravilnik o zakupu kupališta za ljetnju turističku sezonu u Udruženju zakupaca kupališta Crne Gore strahuju da će to dovesti do duplog povećanja cijena zakupa kupališta. Poručuju da zakupnina nije njihov jedini trošak, već da plaćaju visoke naknade za odvoz smeća, obaveze na promet usluga, struju, vodu i angažovanje radne snage kao i da imaju mnogo manje radnih dana od ostalih ugostiteljskih djelatnosti.
Zakupci strahuju da se iza svega krije moguće favorizovanje stranih investitora, ukazuju da Morsko dobro od početka davanja u zakupu kupališta nije uložilo u infrastrukturu i poslovni ambijent već su, kako tvrde, savjesni zakupci uložili sopstvena materijalna sredstva za prilazne puteve, parkinge i drugu potrebnu infrastrukturu.
“Treba da bude uskoro tender, a mi smo obaviješteni da će biti ukidanje bodova. Mi ćemo apsolutno biti protiv toga i tu ćemo da se zaštitimo, naše interese i naše bodove. Bodovi su naša ulaganja, svake godine. Ima nas koji smo rušili brda, kopali tunele, parkinge radili, destinacije napravili i brendove napravili od naših lokala. Sada treba da dođe neko da nam to uzme. Takođe, imamo obaviještenja da se oko Morskog dobra stalno okupljaju Rusi, Turci i Ukrajinci i da su zainteresovani za naše plaže, tako da mi to nećemo dati”, kazao je za Polis predstavnik zakupaca Ilija Armenko.
Armenko ističe da nije problem samo podizanje cijena zakupa, jer bi određeni iznos zakupci mogli da podnesu, ali mu se čini da državi nije stalo do onih koji pune njen budžet.
“Mi radimo najkraće, 40 dana i mi smo najugroženiji. Takođe, mi redovno izmirujemo svoje obaveze i nismo imali negativni zapisnik. Mi smo na osnovu toga dobijali bodove. Sad neko hoće to da ukine. Ponavljam, mi to nećemo dozvoliti i samo molimo državu i Morsko dobro da nam pomognu da ne ostanemo bez naših prihoda jer mi od toga živimo. Naglašavam, nije nam đedovina, ali je veća đedovina nama nego Rusima, Ukrajincima i Turcima”, kazao je on.
Ako im se ne izađe u susret zakupci najavljuju protest, naglasio je Armenko.
“Ako to ne bude bilo u našu korist, mi ćemo preduzeti nešto. Blokiraćemo ulice i ići ćemo svim pravnim sredstvima”, dodao je on.
Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj ranije je kazao da su cijene zakupa iz 2019. godine bile veoma niske i zato crnogorska obala kao jedan od najznačajnih resursa i prostor na kome se odvija 50 odsto ekonomske aktivnosti mora biti valorizovana kako dolikuje. U toku rekordne sezone 2023. godine prihod je bio oko osam miliona eura što je ekvivalentno prihodima od trajaktne linije i on smatra da to nije prihvatljivo. Upravo iz tog razloga, kako je kazao, donijet je novi pravilnik i cjenovnik. Cjenovnik predviđa veće cijene zakupa, a pravilnik će omogućiti zakupcima da na pravilan način i tržišnu utakmicu učestvuju na tenderima za zakup lokacije i kupališta u zoni Morskog dobra. Suština je da svi imaju mogućnost da učestvuju, a trenutnim pravilnikom dosadašnji zakupci bili su u startu favorizovani što je neprihvatljivo. Nigdje u svijetu nije dozvoljeno da zakupoprimac određuje cijenu zakupa, pa neće moći ni kod nas. Plaže se više neće moći izdavati za 500 ili 600 eura, već će se sada malo raditi za državu, kazao je Mikijelj.
Oko 60 migranata spašeno je danas iz malog čamca kod Kipra, među njima i troje djece i više ljudi koji su pronađeni bez svijesti na plovilu, saopštile su kiparske vlasti.
Kipar je poslao spasilačke helikoptere i patrolne brodove nakon što je jedan trgovački brod prijavio da je video mali drveni ribarski čamac oko 30 nautičkih milja od rta Greko, najjugoistočnije tačke ostrva, prenosi Rojters.
Vlasti su saopštile da su svi migranti prebačeni u bolnicu, uključujući četvoricu koja su pronađena bez svijesti i trojicu koji su imali prelome donjih ekstremiteta.
Prema raspoloživim informacijama sumnja se da je brod isplovio iz Libana 18. januara.
“Alarm fon”, grupa volontera koja prikuplja pozive migranata i prosljeđuje ih nadležnih organima, izvijestila je u nedjelju da su ih zabrinuti rođaci kontaktirali, kada su izgubili kontakt sa brodom koji je prevozio između 50-60 ljudi i koji je napustio Liban 18. januara.
Nije još potvrđeno da li je u pitanju isti brod, navodi Rojters.
Kipar se nalazi oko 100-185 kilometara zapadno od Libana i Sirije.
Posljednjih mjeseci došlo je do povećanja broja dolazaka iz obje zemlje, zbog čega su u Nikoziji narasle zabrinutosti u vezi novog talasa migracije povezanih sa tenzijama na Bliskom istoku.
Svi putnici u vojnome zrakoplovu koji se srušio u Belgorodskoj oblasti poginuli su, rekao je tamošnji guverner Vjačeslav Gladkov, prenosi BBC, a državna novinska agencija RIA prenijela je priopćenje ministarstva obrane da je prevozio 65 ukrajinskih ratnih zarobljenika koji su trebali biti razmijenjeni za ruske zarobljenike.
– Vojni transportni zrakoplov srušio se u okrugu Koročanski. Pao je u polje nedaleko od sela. Svi putnici koji su se nalazili u zrakoplovu poginuli su, napisao je Gladkov na Telegramu.
Dodao je da je mjesto nesreće sada ograđeno i da je trenutačno u tijeku očevid.
Ranije je državna novinska agencija RIA objavila priopćenje ministarstva obrane prema kojemu se u srijedu blizu ukrajinske granice srušio vojni transportni zrakoplov Iljušin Il-76.
U njemu je bilo 65 ukrajinskih ratnih zarobljenika koji su trebali biti razmijenjeni za ruske zarobljenike.
U zrakoplovu su ukupno bile 74 osobe, među kojima šest članova posade i tri stražara, prenijela je RIA objavu ministarstva obrane. Nisu objavljene pojedinosti o uzroku pada.
Andrej Kartapolov, zastupnik u ruskom parlamentu i umirovljeni general, za vrijeme sjednice parlamenta rekao je da su zrakoplov oborile tri rakete, no nije naveo izvor svojih informacija.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je Ukrajina oborila vojni zrakoplov koji se srušio u ruskoj regiji Belgorod, nazvavši to “barbarskim” činom, izvijestila je državna novinska agencija TASS.
Reuters nije mogao odmah provjeriti detalje tko je bio u avionu, ali Rusija i Ukrajina redovito razmjenjuju ratne zarobljenike. Ukrajinsko ministarstvo obrane i zračne snage nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentarom.
Videosnimka koju je na Telegramu objavila Baza, kanal povezan s ruskim sigurnosnim službama, a potvrdio Reuters, prikazuje veliki zrakoplov kako pada u blizini sela Jablonovo u regiji Belgorod i nakon eksplozije pretvara se u golemu vatrenu kuglu.
Regija Belgorod, koja graniči s Ukrajinom, bila je pod čestim napadima Ukrajine posljednjih mjeseci, uključujući prosinački raketni napad u kojem je poginulo 25 ljudi.
Hod kroz istorijsku i kulturnu baštinu od Bogdašića do Tripovića sa grupom “60+”- foto M.D.P.
1 od 14
Vrmac - Na stazi
Staza sa pogledom - grupa 60+
Crkva sv. Ane
Putokaz ka crkvama - Zaleđe - Vrmac
Na Ricostanu grupa 60+
Ljepota pejzaža iznad Tivta
Natpis uklesan u kamenu
Iznad crkve Sv. Antuna
Crkva Uzvišenja sv. Križa
Na Kuku
Grb porodice Rico
Gotika i barok ujedno
Čarobna priroda Vrmca
Crkva sv. Petke
Pješačka tura podno Vrmca sa tivatske strane prilika je da se upoznaju lijepi običaji starosjedelaca i divna ruralna i sakralna arhitektura
Na području Bogdašića, Kavča i Mrčevca od davnina se poštuje dobri hrišćanski običaj prilikom sahrana, a o tome svjedoče mnogi starosjedioci i njihovi potomci. Neki od njih su imali priliku da proteklog vikenda, u okviru grupe “60+”, hodajući stazama šumovitog Vrmca, zajedno sa prijateljima/cama iz Kotora i Tivta, duž 13-ak kilometara obiđu mjesta svog djetinjstva i prijsjete se tih običaja i lijepih trenutaka po kojima pamte svoje roditelje, bake, đedove. Te humane vrijednosti ugrađene vaspitanjem odmalena oni pronose i danas kao zrele ličnosti kroz svoj život. Oni koji su se prvi put našli na ovoj stazi, uživali su u otkrivanju sve te ljepote prirodnog i ruralnog ambijenta i pomalo zaboravljenog načina življenja.
Prva na planinarskoj ruti od raskrsnice poviše crkve Sv. Ivana u Kavču, našla se ljupka crkva Uzvišenja svetoga Križa, ušuškana u šumici sa pogledom na Tivatski zaliv.
-Kad neko od pravoslavnih umre, križ mu u povorci nosi mještanin katolik, isto tako, kad katolik umre, neko od pravoslavnih komšija mu nosi križ. Prije je sprovod polazio od kuće do groblja i to pješke, ali nisam sigurna da li je to i dalje zadržano, jer se danas do ispred crkve dolazi kolima. Kad bi prolazio sprovod zatvarale bi se škure, nije smio niko ispred kuće da bude, iz poštovanja prema pokojniku. Sjećam se toga kao dijete, priča Dijana Matković Francesković, koja je rođena u Gradiošnici (majka iz Kavča, pravoslavna, tata iz Mrčevca, katolik).
Crkva Uzvišenja sv. Križa
– Crkva sv. Križa u Kavču jedina je na ovom području gdje su se sahranjivanli i katolici i pravoslavci, sve do 1849. godine, kada je napravljena crkva Sv. Petke, gdje je formirano novo groblje za pravoslavne, objasnio je vodič Slobodan Drašković, koji je uz pomoć prijatelja Vanje Danilovića osmislio ovu turu.
Ruševna kapelica poviše crkve Sv. Petke, sa svojim gotičkim elementima, reljefom iznad ulaza, porodičnim grbom i natpisom iz 1676. godine, uklesanim u kamen pored ulaza, sa “kamenim šapama” ugrađenim u bočnim zidovima, bila je prijatno iznenađenje i otkriće za mnoge. Pripadala je porodici Rico (Riko), po kojoj je, kažu mještani, cijeli ovaj posjed nazvan Ricostan (Rikostan). Pored nje su i ostaci nekadašnje škole, a u blizini su i stare kuće koje svjedoče o seoskom životu.
Putokaz ka crkvama – Zaleđe – Vrmac
-Ti gotički elementi su vjerovatno skinuti sa neke od palata poslije velikog zemljotresa 1667. godine. Kapelica je pripadala porodici Rico. Grb koji se nalazi na pročelju kapelle nema svoju repliku u Pomorskom muzeju u Kotoru, ali se nalazi isto tako u antreu Kuće Bjeladinovića na Pjaci od oružja. Samo na ova dva mjesta ga ima. Izgleda da ovo mjesto nije zaštićeno kao spomenik kulture, jer bi inače bio postavljen znak, a bilo bi I sanirano. Ta popravka ne bi koštala puno, kaže Slobodan Drašković.
Na Kuku
Punktovi za odmor, razgledanje i uživanje u pogledu na suncem obasjanu zalivsku panoramu, poslije crkve Sv. Križa i crkve Sv. Petke, bila je crkva Sv. Ane, pozicija ispod crkve Sv.Vrača u Gornjim Bogdašićima, zatim i crkve Sv. Ane i Sv. Antuna u Peanima. Na stijeni nazvanoj Kuk između Pasiglava i G.Bogdašića učesnicima ture ostao je u pamćenju prelijep odmor uz marendu i pogled na Lovćen ka istoku i na Orjen ka zapadu. Tu im se pridružilo i jedan mali pas, koje je družinu pratilo sve do Tripovića i Tivta. Svi su se “pozdravili” i slikali sa magarcem koji se divno uklopio u seoski ambijent u Peanima.
Iako nije tako zamišljena, ispalo je da je tura “hodočasnička”, s obzirom da se ide od crkve do crkve.
-Moglo bi se reći i da je hodočasnička tura, u smislu da je to hod kroz našu bližu i dalju istorijsku, kulturnu i sociološku baštinu, kaže Drašković i dodaje da je ime Kavač nepravedno došlo na loš glas, te da “vjerovatno nijedan starosjedjelac nije tome pridonio”.
Zbraćeni braća i sestre
-Veoma me razveselio jedan članak iz Dubrovačkih novina od 8. maja 1898. godine o divnom suživotu katolika i pravoslavaca u Kavču. Evo vam samo jedne rečenice iz tog članka: “Srce nam se u grudima od miline topilo, gledajući zbraćenu braću dviju vjera. Nek i na dalje budu ko i doslije, ostalima na ugled, a sebi na čast!”, podijelio je svoje utiske Drašković.
Članovi naših plivačkih selekcija minulih sedam dana boravili su na mini pripremama u Trebinju, gdje su, kako je navela selektorka Danijela Franeta, maksimalno iskoristili sve uslove i vrijeme koje su proveli zajedno.
– Imali smo 14 treninga u vodi i osam na suvom. Treninzi u vodi trajali su po dva sata, svi su odlično reagovali i prilagodili se načinu rada. Svim plivačima i plivačicama ovi dani biće od velike koristi za dobar nastavak rada u matičnim klubovima – kazala je Franeta.
Na pripremama su bili Marija Terzić, Bjanka Bulajić, Jelena Marić, Lena Hinić, Tara Petrović, Danijel Adrović i Viktor Andrić (PVK Jadran), Mia Đurđić, Jovana Vučetić, Anja Popović i Dado Jaganjac (PVK Nikšić), Jasna Vučinić i Veljko Vučinić (PVK Budućnost), Jovana Kuljača, Jana Borović, Stanislava Petrović, Katarina Đurašković, Anđela Đurašković, Miloš Milenković i Ado Gargović (PVK Budva).
Održan je prvi radni sastanak posvećen organizaciji ovogodišnjeg 37. Hercegnovskog filmskog festivala – Montenegro Film Festival, saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.
Sastanku su prisustvovali ministarka kulture i medija, predstavnici Opštine Herceg Novi, Savjeta festivala, Filmskog centra Crne Gore i Udruženja filmskih producenata i reditelja.
-Razgovaralo se o vitalnim temama kao što su organizacija ovogodišnjeg festivala, unapređenje segmenata i strategije za pozicioniranje na svjetskoj festivalskoj sceni. Radujemo se uspješnom događaju koji će obogatiti kulturnu scenu i afirmisati filmsku umjetnost, saopšteno je iz ministarstva.
