Kotorska Crkva 13. januara slavi dan prijenosa relikvija Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor. Svečanu svetu misu, prema viševjekovnom običaju, služit će opat Svetog Jurja, peraški župnik u subotu 13. januara u 18 sati u kotorskoj katedrali.
Ssvečana akademija Bokeljske mornarice Kotor biće održana u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” (Crkvi Sv. Duha), u subotu, 13. januara sa početkom u 13 sati.
Davne 809. godine u Kotor su stigle moći svetog Tripuna, zaštitnika Grada. Brod je u kotorski zaliv dopratio je opat Svetog Jurja. Upravo zbog toga u prvoj knjizi biskupskog arhiva, iz 1431. navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini sv. misu služi opat Svetog Jurja.
U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike, koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti. Od XV vijeka na Dan karika bira se mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Svetom Tripunu 27. januara. To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
Karike 2017. – sarkofag Saracenis
U arheološkim istraživanjima krajem 1840 pronađen je sarkofag s latinskim natpisom AndreeSaracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći Svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX. vijeka.
Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. vijeka na kojoj je latinski natpis, koji pominje biskupa Ivana i navodi datum, mjesec i godinu – 13. I. 809. koji i faktički potvrđuje datum prenosa moći zaštinika grada Kotora, Svetog Tripuna.
Sveti Tripun je rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).
Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.
Posada razarača HMS Diamond Foto: UK Ministry of Defence / Reuters
SAD i Velika Britanija krenuli su s napadima na hutiste u Jemenu, reklo je četvero američkih dužnosnika Reutersu.
Hutisti su jemenski militanti koje podržava Iran, a koji posljednjih tjedana u Crvenom moru napadaju brodove povezane s Izraelom. U večernjim satima po lokalnom vremenu očekuje se obraćanje američkog predsjednika Joea Bidena naciji.
Hutski dužnosnik: Napadnuto više gradova
Dužnosnik hutista Abdul Qader al-Mortada objavio je na društvenoj mreži X da su u ranim jutarnjim satima u petak izvedeni napadi na više jemenskih gradova.
Naveo je da su u “američko-cionističko-britanskoj agresiji protiv Jemena”, među ostalim, napadnuti glavni grad Sanaa, guvernat Hodeidah, Saada i Dhamar.
Napadi zrakoplovima, brodovima i podmornicom
Američki dužnosnik rekao je Reutersu da se napadi na hutiste izvode iz zraka i s mora – brodovima i podmornicom.
Sezona kruzera u Zadru ove će godine početi 30. marta, a završit će nikad kasnije – 4. decembra. Takve je najave dobio ZIPO, koncesionar putničkog terminala u Gaženici.
Prema informacijama generalne menadžericeRebeke V. Pevec, sezona će biti rekordna zbog 118 dolazaka velikih putničkih brodova na kružnim putovanjima, po broju putnika, kao i dužini trajanja, prenosi 057info.
Agenti kruzerskih kompanija najavili su 240 tisuća putnika i 94 tisuće članova posade koji će u ovoj sezoni proći kroz Gaženicu. Unutar tog rasporeda, crvenim flomasterom označana su četiri datuma s najvećim brojem putnika i brodova, među kojim bi trebao biti oboren kruzerski rekord.
U jednom danu, a to će biti 6. septembra, u „invaziji na Gaženicu” trebalo bi sudjelovati 7 hiljada putnika.
Takve su najave sezone koju će otvoriti brod Spirit of Discovery. Nije prvi put da taj brod dolazi u Zadar, ali mu je naziv simbolizira obilježje sezone u kojoj će rekordni broj putnika otkriti Zadar.
Prema podacima kojima raspolaže Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Zadar za komercijalne poslove, Zadar će biti luka za 230 dolazaka brodova. U odnosu na 118 uplovljavanja u Gaženicu, ostali će se vezati u Gradskoj luci, na Istarskoj obali, dok će možda poneki ostati na sidru u kanalu, gdje plaćaju upola manju lučku pristojbu.
Bit će to manji brodovi, pa bi ukupan broj putnika, prema podacima kojima raspolaže LUZ, ove sezone trebao biti 276 tisuća. Crta će se podvući krajem 2024. godine jer uvijek postoji mogućnost otkazivanja kao i iznenadnih dolazaka.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas petak 12. januar u Zagrebu sa Italijom četvrtfinalni meč Evropskog prvenstva.
Italija je kao drugoplasirana u B grupi izborila direktan plasman u četvrtfinale, nakon pobjeda protiv Grčke i Gruzije i poraza od Mađarske.
Izabranici selektora Vladimira Gojkovića nakon boljeg izvođenja peteraca slavili su protiv Francuske i Hrvatske, a jedini poraz doživjeli su od Španije.
U osmini finala bili su ubjedljivi protiv Njemačke.
“Primarni cilj je ostvaren, plasirali smo se na Svjetsko prvenstvoi u Dohi i među osam najboljih u Evropi”, kazao je ljevoruki crnogorski reprezentativac Đuro Radović.
On je kazao da dobro poznaju Italiju, navodeći da su sa tom selekcijom igrali na Sardinija kupu.
“Nijesmo bili kompletni ni mi ni oni. Na kraju smo izgubili na peterce, ali mislim da to nije prava slika. Najbitnije je da zustavimo njihov indivindualni kvalitet, kontre i od starta da uđemo jako i agresivno u meč i bez respekta”, rekao je Radović.
On smatra da je Italija neočekivano poražena od oslabljene Mađarske.
“Malo nas je iznenadio taj poraz, dobro ih znamo. Očekujem jak i težak meč. Italijani nas ne mogu iznenaditi. Spremni smo i idemo na pobjedu”, rekao je Radović.
Centar Vladan Spaić, koji se vraća u tim nakon isključenja i meča suspenzije, kazao je da su igrači maksimalno fokusirani i da od četvrtfinala “kreće ono pravo”.
“Podigli smo nivo igre iz utakmice u utakmicu. Spremni smo za okršaj sa Italijanima, koji će nositi puno toga, prije svega borbu za medalju”, rekao je Spaić.
Zračne luke u novembru 2023. su uslužile 357 hiljada putnika ili 10,2 posto više nego u studenom 2022., pri čemu su sve najveće u Hrvatskoj unatoč smanjenju broja letova s početkom zimske sezone ostvarile poraste broja putnika, kojih je i na razini prvih 11 mjeseci bilo 15,3 posto više, podaci su DZS-a.
Kraj turističke sezone i ljetnog reda letenja s mnogim sezonskim letovima zračnim lukama donosi znatno manje operacija zrakoplova nego u ljetnim mjesecima, odnosno bilo ih je malo više od 5.200, što je oko 4,4 posto od ukupnih za prvih 11 mjeseci, ali i 5,3 posto više nego u novembru 2022.
Po podacima DZS-a (Državnog zavoda za statistiku), operacija zrakoplova u 11 mjeseci 2023. bilo je u svim zračnim lukama nešto više od 119,2 tisuće ili pet posto više nego u istom razdoblju 2022., dok je porast prometa putnika od 15,3 posto ostvaren s njih gotovo 11 milijuna.
Promet tereta je i u novembru i u 11 mjeseci 2023. bio manji nego 2022. – u novembru za 10,4 posto sa 734 tone, a u 11 mjeseci za 6,7 posto manji sa 8.351 tonom.
Među zračnim lukama ističe se u studenom Zagreb sa 273,8 tisuća putnika ili 9 posto više nego u studenom 2022., a slijede Split i Dubrovnik sa znatno manje putnika, 39,5 tisuća i gotovo 38 tisuća, čime su na mjesečnoj razini u plusu za 6,6 posto odnosno čak 24,5 posto.
Najveći porast u studenom 2023. od 43,4 posto zabilježila je zračna luka Zadar, na maloj bazi od oko dvije tisuće putnika, slično kao i zračna luka Pula, koja je imala 32 posto više putnika ili njih oko 1800.
Zračne luke Osijek i Rijeka su s brojem putnika bile u minusu od 0,8 odnosno 34,5 posto u odnosu na novembar 2022. godine.
Na jugu, pretežno sunčano, ali vjetrovito. Sjeverni vjetar umjeren do jak, na udare i veoma jak. Temperatura do 13 stepeni.
Na sjeveru uglavnom oblačno i hladno. Samo će na planinama biti provijavanja snijega. Vjetar u centralnim predjelima i na planinama umjeren do jak, sjeverni. Sjutra ponegdje ledeni dan. Najtoplije će biti na zapadu, s temperaturom do 4 stepena.
More mirno do malo talasasto, na istoku uzburkano. Bura umjerena do jaka, na udare i veoma jaka, i do 30 čvorova. Temperatura mora oko 14 stepeni.
Narednih dana, na sjeveru, u subotu promjenljivo oblačno, popodne više sunca. Vjetar u smirivanju već u jutarnjim satima. U nedjelju uglavnom vedro, od sredine dana povećanje oblačnosti.
Na planinama krajem dana postepeno jačanje južnog vjetra. Dnevna temperatura u nedjelju u blagom porastu.
Na jugu, u subotu sunčano. U prijepodnevnim satima očekuje se smirivanje vjetra. U nedjelju prijepodne pretežno sunčano, poslijepodne više oblaka. Vjetar krajem dana južni, ali i dalje slab. U noći na ponedjeljak slaba kiša. Temperatura bez promjena.
Drugo po redu Zimsko izdanje, zajednički projekat vodećih regionalnih filmskih festivala okupljenih u Mreži festivala Jadranske regije: Festivala autorskog filma Beograd, Filmskog festivala Herceg Novi, Ljubljanskog međunarodog Film Festivala, Sarajevo Film Festivala i Zagreb Film Festivala, od 20. do 29. januara na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba donosi pet najnovijih uspjeha u kojima će publika moći uživati besplatno.
U programu su četiri hvaljena dugometražna prvijenaca regionalnih autora: film Stric Andrije Mardešića i Davida Kapca, Garbura Josipa Žuvana, Da li ste videli ovu ženu? Dušana Zorića i Matije Gluščevića i Jahači Dominika Menceja, te dokumentarac Muzej revolucije Srđana Keče.
Kao svojevrsno zagrijavanje za online program uoči početka Zimskog izdanja članovi Mreže organizovaće besplatne kino projekcije u svojim gradovima. ZFF će tako u petak 19. januara u 19 časova u MSU prikazati glumački tour de force Ksenije Marinković, film Da li ste videli ovu ženu?, koji od premijere na Tjednu kritike u Veneciji ne prestaje oduševljavati publiku i kritiku.
Da li ste videli ovu ženu? nadrealistična je psihodrama fokusirana na temu identiteta, preciznije, na temu ženskog multiverzuma koji se želi osloboditi. To raslojavanje prati se kroz tri metamorfoze jedne žene (sve u izvođenju Ksenije Marinković) koja luta Beogradom i njegovim mračnim sokacima u potrazi za načinom da iskoči iz svoje kože. Filmska forma je slijedi, i sama se preoblikujući. Film je premijerno prikazan na Tjednu kritike u Veneciji.
Radnja filma Stric, intrigantnog trilera s Mikijem Manojlovićem, Ivanom Roščić, Goranom Bogdanom, Rokom Sikavicom i Kajom Šišmanović naizgled se odvija u Jugoslaviji, kasnih 1980-ih. Voljeni stric se vraća kući za praznike. Ponovo na okupu, porodica je usred božićnog ručka. Radosno druženje iznenada prekida poziv mobilnog telefona. Ipak nisu 1980-e, a čini se da nije ni Božić. Ubrzo postaje jasno da se za prepunom prazničnom trpezom, osim ćurke, nožem može rezati i napetost.
Potraga za slobodom u fokusu je filma Jahači o dvojici seoskih mladića koji se, nakon gledanja filma Easy Rider, prerađenim motorima upute na životnu avanturu prema Splitu. Jahači su istovremeno film sazrijevanja i film ceste, zanimljiv mozaik scena koje proizlaze iz svjetova dva najbolja prijatelja, ali i posveta određenom (bez)vremenu i prostoru. Uloge u filmu tumače Timon Šturbej, Petja Labovič, Anja Novak i Nikola Kojo.
Junaci filma Garbura, dvanaestogodišnjaci Nikola i Antonio najbolji su prijatelji koji žive u susjednim kućama. Zabavljaju se paljenjem karabita, a svoje nepromišljene poduhvate snimaju i objavljuju na Youtubeu, nadajući se milijonskim pregledima. Porodice su im već godinama zavađene i protive se njihovom prijateljstvu. Kada dođe vrijeme praznika, svađa između porodica će eskalirati i preliti se u odnos dvojice prijatelja. Uloge u filmu ostvarili su Franko Floigl, Mauro Ercegović Gracin, Ljubomir Bandović, Marija Škaričić, Ivana Roščić, Asja Jovanović i Zdenko Jelčić.
Muzej revolucije premijerno je prikazan na IDFA-i, obišao je brojne festivale te osvojio Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film. Od rađanja arhitektonske vizije Vjenceslava Richtera – muzeja posvećenog istoriji socijalističke revolucije prošlo je šezdeset godina. U ostacima napuštenog utopijskog projekta u Beogradu rađa se prijateljstvo između sedmogodišnje djevojčice i jedne starice. Kada grad započne brisanje svih tragova Muzeja revolucije, iz života djevojčice nestaju bezazlene igre i priče uz vatru.
Inspirisani uspješnim izdanjima Proljetnog izdanja, članovi Mreže festivala Jadranske regije pokrenuli su Zimsko izdanje sa željom da uz pomoć regionalne filmske platforme doprinesu uspjehu kvalitetnih domaćih ostvarenja i to u zimskom periodu kad svi više vremena provodimo ispred malih i velikih ekrana.
Filmovi će biti dostupni gledaocima iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore uz prethodnu registraciju na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba.
Mrežu festivala Jadranske regije podržava Potprogram MEDIA Programa Kreativne Evrope i Ambasada Švajcarske u Bosni i Hercegovini.
Teretni brod Galaxy Leader Foto: Houthi Military Media / Reuters
Bilo kakav američki napad na jemenske pobunjenike Hutije neće proći bez odgovora, rekao je čelnik skupine Abdel Malek al-Huti u četvrtak.
Al-Huti je u govoru koji je emitirala televizija rekao da će taj odgovor biti ozbiljniji od nedavnog napada u kojem je bespilotnim letjelicama i projektilima napadnut američki brod u Crvenom moru.
– Bilo kakav američki napad neće ostati bez odgovora. Reakcija će biti jača od napada izvršenog brojnim raketama i s dvadeset dronova, kazao je.
Hutiji, koje podupire Iran, pojačali su napade na komercijalna plovila u Crvenom moru radi prosvjeda protiv izraelskog rata u Gazi. Razne pomorske linije su obustavile prometovanje te sada plove dužom rutom oko Afrike.
– Odlučniji smo gađati brodove povezane s Izraelom i nećemo uzmaknuti, poručio je al-Huti.
Crnogorska građanska akcija Kotor uputila je otvoreno pismo predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću povodom započetih radova na dionici puta u Škaljarima.
“Obraćamo Vam se povodom započetih radova na dionici puta u Škaljarima, od groblja do zimskog bazena.
Naime, imamo dva različita motiva zbog kojih tražimo Vašu posebnu pažnju:
Potok “Zvjerinjak” kao vrhunsko djelo arhitekture, mora biti zaštićen kao kulturno dobro. Sagrađen još u doba Austrougarske, odolijeva vremenu i nehatu građana koji vrlo malo brige i pažnje posvećuju ovom svojevrsnom remek-djelu. Naša inicijativa podrazumijeva da se adekvatno zaštiti potok “Zvjerinjak”, napravi program održavanja, kako samog potoka, tako i staze koja bi morala da preraste u izuzetno prijatno šetalište, koje bi se idealno uklopilo uz planirani park koji je u izgradnji u zoni donjeg toka potoka.
Ono na što posebno skrećemo pažnju je izgradnja gore pomenutog puta. Naime, od groblja u Škaljarima pa do gornje ograde stadiona “FK Bokelj”, put prolazi uz samu ivicu potoka. Korjenje odsječenih stabala je već, samo po sebi, opasnost za lijevi zid potoka u tom zahvatu. Prilikom čupanja korjenja, sasvim je izvijesna opasnost da se uruši zid potoka, a nakon toga, kada se počne sa izgradnjom puta, mašine će, sasvim izvjesno, rastresti kameni zid potoka i prouzrokovati oštećenja. Zato, prije bilo kakvih radova, zidove potoka je neophodno zaštititi adekvatnom barijerom od armiranog betona, sa spoljašnje strane, vodeći računa da se ne promijeni sadašnja arhitektura i sami izgled zida potoka”, kaže se u otvorenom pismu Crnogorske građanske akcije Kotor.
Hercegnovska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv šest osoba zbog napada na tri državljanina Albanije, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, službenici Odjeljenja bezbjednosti (OB) Herceg Novi su državnom tužiocu u hercegnovskom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli prijavu protiv B.V, S.D, K.D, F.V, V.T. i S.M, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu tri državljanina Albanije.
Iz policije su podsjetili da su u napadu dvojica albanskih državljana lakše povrijeđena.
„Operativnim radom na terenu, preduzetim istražnim mjerama i radnjama u saradnji sa postupajućim državnim tužiocem, pripadnici policije su identifikovali šest osoba iz Herceg Novog, kao vinovnike fizičkog napada na državaljane Albanije, a koji se dogodio 6. januara na magistralnom putu u mjestu Zelenika“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se sumnja da su osumnjičeni nakon incidenta koji se dogodio u saobraćaju, a u kojem su učestvovali kao pješaci, fizički napali tri državaljanina Albanije, koji su se nalazili u vozilu njemačkih registarskih oznaka.
„Nakon identifikacije osumnjičenih, pripadnici OB Herceg Novi su, postupajući po naredbama nadležnog suda, izvršili pretrese na šest lokacija u ovom gradu, a koje koriste osumnjičeni“, rekli su iz policije.
Kako su naveli, pretresom lokacije koju koristi F.V. policija je pronašla i oduzela pištolj marke „Zastava M57“ kalibra 7,62 milimetra u ilegalnom posjedu, tri okvira, 44 komada municije različite vrste i kalibra, kao i maskirni prsluk.
„Svi oduzeti predmeti su upućeni u Forenzički centar Uprave policije radi vještačenja“, dodali su iz policije.
