Našu nagradnu igru “Ulov mjeseca – ulov godine” priveli smo kraju za 2023 godinu, odabrali smo tri dobitnika za ULOV GODINE 2023. saopštone je iz kompanije UNA.
Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 150 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Petar Jovićević sa ulovljenim zubacem 8.1kg
Petar je zubaca ulovio na nesvakidašnji način i ostvario pravi podvig!
Zubatac je zagrizao malu udicu, ukrašenu đinđuvama i percetom, namjenjenu širunima i skušama.
Riba je ulovljena na udaljenosti od oko 4 milje od Bara na dubini od oko 70m.
„Bili smo na jednoj daljoj poziciji, tražili smo skuše ili širune. Na sonaru se prikazalo jato ribe i odmah sam spustio sabiki (niz od nekoliko malih udica, koje su ‘ukrašene’ da imitiraju račiće ili mlađ ribe).
Čim je sistem stigao do dna povukao sam na gore, ali se, kako se meni učinilo, zaglavio u pijesak. E taj pijesak je odjednom počeo da vuče.
Riba je krenula da munjevito izvlači strunu sa mašinice, pa smo odmah shvatili da se radi o kapitalcu.”
Oprema koja je korištena za ulov je sabiki niz najlon debljine 0.45mm. Osnova struna je bila debljine 0.18mm. Štap kojim je riba upecana je Sea Master 7’FT 2/6LB, a mašinica Penn.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 100 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je sa ulovljenom hamom od 26,5 kg.
Boško je hamu ulovio puškom na “čeku”, na 16 metara dubine u blizini Petrovca. U prvi mah je, kako kaže, pomislio da mu se približava veliki gof.
Kada je riba došla u domet, Boško je iskoristio pogodan ugao i povukao obarač, a tada je već bilo jasno da se radi o hami, rijetkoj vrsti u našim vodama.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dalibor Lečić sa ulovljenom tunom od 85 kg.
Trece mjesto 2023-DaliborLecic-tuna85 kg
Tuna je uhvaćena troling tehnikom na mrtvu kublu, u ranim jutarnjim časovima na ušću rijeke Bojane. Borba je trajala oko 25 minuta, a od opreme korišteni su štap Shimano TLD 50-80, mašinica Shimano Tiagra 50w, te struna Daiwa J-Braid 143lb.
Nagradna igra “Ulov mjeseca – ulov godine” se nastavlja i u 2024 godini.
Prijavite se i osvojite nagrade, poručuju iz kompanije UNA.
Turistička organizacija opštine Tivat predstaviće ponudu grada Tivta na sajmu turizma u Oslu u periodu od 12.01.-14.01.2024.godine. Zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, Lokalnom turističkom Bara i Herceg Novog, TO Tivat je za ovo tržište pripremila prigodan propagandni materijal kako bi na što bolji način predstavila predstojeću sezonu u Tivtu i Crnoj Gori.
Skandinavsko tržište je za nas veoma važno i uvijek imamo pozitivne utiske i veliku zainteresovanost za Crnu Goru, čemu u prilog ide dobra saobraćajna povezanost tokom ljetnje turističke sezone, odnosno let Tivat- Oslo koji će od juna mjeseca saobraćati tri puta sedmično.
Nakon sajma turizma u Oslu, TO Tivat će ponudu grada predstaviti i na sajmu turizma ,, Place to go” u Zagrebu gdje je za Hrvatsko tržište takođe pripremljen prigodan propagandni materijal. Sajam turizma u Zagrebu održaće se od 18.01.-20.01.2024.godine.
Za stanovnike pograničnog pojasa između Crne Gore i BiH omogućene su propusnice shodno sporazumu između dvije države
Na graničnim prelazima tokom praznika zabilježene su gužve, koje su uslovljene pojačanim tranzitom, ali i sve većim interesovanjem turista za dolazak u našu zemlju. Specifičnosti graničnog prelaza na Sitnici sa Bosnom i Hercegovinom ogledaju se i u čestim prelascima građana sa jedne i druge strane granice, piše RTHN.
Za stanovnike pograničnog pojasa između Crne Gore i BiH omogućene su propusnice shodno sporazumu između dvije države.
Uskoro bi trebalo da počne i rekonstrukcija graničnog prelaza na Zupcima u BiH i da ujedno postane integrisana granica sa Crnom Gorom, podsjetio je komandir Stanice granične policije Herceg Novi Dragan Kontić:
-Te procedura Sporazuma između ministarstava dvije države su definisane tako da nemamo veliki broj zahtjeva za pograničnim propusnicama. Nešto je veći broj zahtjeva, koji se podnose, kolegama u Bosni i Hercegovini, odnosno, jedinici granične policije Trebinje. Za naše državljane nadležnost za izdavanje pograničnih propusnica je susjedna granična policija, a za državljane BiH kod nas, objašnjava Kontić.
Kontić očekuje da će u narednom periodu biti manji interes za pograničnim propusnicama:
– Ono što će biti trend smanjenja tih interesovanja u narednom periodu, to je da su sada već finalizovane inicijative za rekonstrukciju graničnog prelaza na Zupcima, koji je takođe, predviđen kao zajednički granični prelaz. Očekuje se odmah nakon praznika početak rekonstrukcije dijela tog prelaza u BiH, gdje se u ovoj godini stvaraju mogućnosti da i naša granična policija bude na tom prelazu. Sa otvaranjem zajedničkog graničnog prelaza biće i eliminisani uslovi za pogranične propusnice, jer naše prelazno mjesto na području Vrbanja, neće tada imati funkciju i direktno će ići na zvanični granični prelaz, koji će biti zajednički na Zupcima, očekuje Kontić.
Otvaranjem integrisanog graničnog prelaza, granica sa Sitnice trebalo bi tokom ove godine da bude preseljena na Zupce.
Završen je i projekta za rekonstrukciju graničnog prelaza sa Republikom Hrvatskom na Kobili:
– U fazi idejnog projekta i kasnije glavnog projekta sprovedene su aktivnosti u cilju rekonstrukcije graničnog prelaza Kobila. Očekujemo u narednom periodu tu rekonstrukciju, što ne zavisi od nas. Od nadležnih ministarstava i Vlade zavisi kada će doći do realizacije proširenja i rekonstrukcije tog graničnog prelaza. Taj granični prelaz nam posebno ljeti stvara usko grlo i zbog značajno boljeg i kvalitetnijeg graničnog prelaza na teritoriji Republike Hrvatske, njihovog graničnog prelaza Vitaljina. Imamo dodatne teškoće zbog naših loših kapaciteta za kontrolu na tom graničnom prelazu, ali nadamo se da će se i to popraviti, ocijenio je Kontić.
Otvaranjem zajedničkog graničnog prelaza sa BiH i rekonstrukcijom prelaza na Kobili, biće značajno smanjene gužve i omogućen brži protok saobraćaja, posebno, tokom turističke sezone.
žTrosrtuki učesnik Olimpijskih igara, jedriličar Milivoj Dukić, postigao je zapažen rezultat na Otvorenom prvenstvu Australije, koje je završeno prije dva dana.
Na međunarodnoj regati u Adeleidi koja je počela 3. januara Dukić je u konkurenciji 120 jedriličara zauzeo odlično 21. mjesto.
U Australiji je voženo ukupno 11 regata, dok tri nisu vožene zbog loših vremenskih uslova. Dukić je, nakon odličnog jedrenja u kvalifikacijama, ostvario plasman u Zlatnu grupu. Tokom 11 trka u Adeleidi Dukić je ostvario čak četiri plasmana među 10 najboljih, u dva navrata trke je završavao na drugom mjestu , ali je nekoliko trka završio na pozicijama između 25. i 35. mjesta, što mu je na kraju donijelo plasman na 21. mjesto. Pobjednik Otvorenog prvenstva Australije je domaći takmičaer Mat Vern, drugi je bio Novozelanđanin Tom Sanders, a treći Njemac Filip Buhl.
Ovo takmičenje je poslužilo kao priprema najboljim jedriličarima za Svjetsko prvenstvo koje će od 25. do 31. januara biti održano takođe u Australiji koje je kvalifikaciono za Olimpijske igre u Parizu. Na predstojećem mundijalu u Australiji dijeli se sedam viza za Olimpijske igre u Parizu.
Drugi predstavnik Crne Gore na Svjetskom prvenstvu je Tivćanin Ilija Marković, koji se sa selektorom Ilijom –Ilkom Klakorom danas priljučio Dukiću.
Podsjećamo da olimpijsku vizu može da izbori samo jedan jedriličar iz svake zemlje, što predstavlja još veći izazov za dva najbolja crnogorska jedriličara.
Dodatno je poskupjela obnova broda Galeb. Grad Rijeka objavio je obavijest o izmjeni ugovora za obnovu bivšeg Titova broda koja traje već petu godinu, prema kojem su nađeni novi nepredviđeni radovi, koji dodatno poskupljuju i odužuju cijeli posao.
Ukupna vrijednost novih radova iznosi 164.571,59 eura bez PDV-a, čime se ukupna vrijednost radova penje na 7.263.680,71 eura bez PDV-a, piše Novi list.
Koliko je to poskupjelo?
Time je ovaj posao riječku Gradsku upravu do sada došao skuplje za 16,79 % u odnosu na osnovno ugovoreni iznos od 7.099.109,12 eura bez PDV-a, kako je to bilo još 2019. godine, uoči 2020., godine u kojoj je Rijeka bila Europska prijestolnica kulture.
O kojim je dodatnim radovima ovoga puta riječ?
Prema objavljenoj obavijesti, izvođač, tvrtka Dalmont, utvrdio je potrebu za:
– izvođenjem dodatnih radova vezano uz nabavu i restauraciju postojećih rasvjetnih tijela sukladno zahtjevu Konzervatorskog odjela u Rijeci,
– nepredviđenim radom na sustavu klimatizacije i ventilacije, koji se odnosi na potrebu ventiliranja prostora, a time i ugradnju
drvenih i aluminijskih rešetki, vrata s rešetkama i ventilatora,
– dodatnim radom na preinaci vrata za prolaz osoba sa smanjenom pokretljivošću,
– nepredviđenim radom vezanim uz reprogramiranje požarne centrale nakon ugradnje sustava dojave požara,
– dodatnim radom na premještanju elektro-energetskog razvodnog ormarića,
– nepredviđenim radom na strukturi kod montaže vrata,
– dodatnim radom na izolaciji cjevovoda pitke vode dodatnim radom na ugradnji drvenih rešetki u muzejskom prostoru, a sukladno zahtjevu Konzervatorskog odjela,
– nepredviđenim radom vezanim uz pregled tankova i balastiranja vodom u cilju izdavanja odobrenja Hrvatskog registra brodova
Opet produženi rokovi
Time su produženi i predviđeni rokovi završetka ovog višegodišnjeg projekta, koji od samog početka izaziva kontroverze u javnosti.
Rok izvođenja radova produljuje se do 15. marta 2024. godine, a rok za izvršenje svih ugovornih obveza, odnosno predaju broda Gradu Rijeci do 15. jula 2024. godine.
Podsjetimo, riječ je o projektu prenamjene Galeba u brod-muzej, s pratećim ugostiteljsko-smještajnim sadržajem. U ovom drugom, ugostiteljskom dijelu, projekt je također naišao na poprilične probleme.
Hoće li pronaći zakupca?
Dosadašnji pokušaji da se dobije zakupac za komercijalni dio broda Galeb pokazali su se dosta jalovim. Gradska je namjera bila novi natječaj objaviti do kraja 2023. godine, ali to se još nije dogodilo, ističe Novi list.
Od trenutka kad se provede taj postupak i odabere budući zakupac, prema nekim procjenama, trebat će minimalno još barem četiri do pet mjeseci da se tih tisuću “kvadrata” prostora, namijenjenih ugostiteljsko-smještajnom sadržaju na brodu, uredi i privede svrsi.
Zasad se nije pronašao zakupac zainteresiran uhvatiti se tog posla, na brodu zaštićenom kao kulturno dobro Republike Hrvatske, premda su iz Grada slali optimistične najave uoči i tijekom raspisa prošlogodišnjeg propalog natječaja.
Vrijedi podsjetiti da se natječajem, koji je bio raspisan početkom srpnja 2023. godine, tražio zakupac za oko tisuću četvornih metara otvorenog i zatvorenog dijela gornje palube, gdje se planira ugostiteljski sadržaj, dok su drugi dio gornje i glavna paluba bili predviđeni za hostelsku ili hotelsku uslugu smještaja.
Jedinična cijena zakupnine bila je utvrđena na 11,02 eura po kvadratnom metru što je za konačnih 993 četvornih metara zatvorenog i otvorenog prostora budućem zakupcu značilo mjesečna davanja od 10.942 eura.
Radi se na muzejskom postavu
S obzirom na to da budući zakupac dobiva “goli” prostor, na račun ulaganja u natječaju je bilo predviđeno oslobađanje od plaćanja zakupnine na rok od pet godina, dok se cijeli taj prostor davao u zakup na rok od 30 godina, pri čemu budući zakupac mora ishoditi od Lučke uprave Rijeka i koncesiju za obavljanje gospodarske djelatnosti.
To nije kraj svim davanjima i obvezama jer je planirano da budući zakupac, proporcionalno površini brodskog prostora koje “drži” u zakupu, sudjeluje i u troškovima održavanja i ispitivanja svih tehničkih sustava broda, sa svim potrebnim servisima.
Za 993 četvorna metra od ukupno 5.549 četvornih metara brodskog prostora, kojim raspolaže Galeb, bio je predviđen udio od 17,9 posto, s koliko bi zakupac trebao participirati u spomenutim troškovima.
No, u Gradu su se zato uhvatili posla na uređenju muzejskog postava, temeljem projekta koji je izradila nagrađivana dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović. Otvaranje muzeja planirali su za sredinu 2024., što će se vjerojatno sada morati malo pomaknuti, kako su pomaknuti i rokovi završetka radova.
Vijeće sigurnosti UN-a u srijedu je zatražilo od jemenskih hutista da odmah prekinu napade na brodove u Crvenom moru i upozorilo na eskalaciju napetosti dok je implicitno podržavalo radnu jedinicu pod vodstvom SAD-a koja brani plovila.
Jedanaest članova Vijeća sigurnosti UN-a glasalo je za mjeru kojom se od Hutija zahtijeva da “odmah prekinu sve napade, koji ometaju globalnu trgovinu i prava i slobode plovidbe, kao i regionalni mir”. Četiri članice, uključujući Rusiju i Kinu s pravom veta, bile su suzdržane. Nitko nije glasao protiv.
U rezoluciji Vijeća sigurnosti, UN je također pozvao hutiste da oslobode Galaxy Leader, japanski brod kojim se prevoze vozila povezan s izraelskim biznismenom koji je skupina otela 19. studenog, kao i njegovu posadu od 25 ljudi.
Ključna odredba rezolucije, čiji su pokrovitelji SAD i Japan, istaknula je pravo država članica UN-a, u skladu s međunarodnim pravom, “da brane svoja plovila od napada, uključujući one koji potkopavaju prava i slobode plovidbe”.
Podrška operaciji Prosperity Guardian
Odredba predstavlja implicitnu podršku operaciji Prosperity Guardian, multinacionalne mornaričke operativne snage pod vodstvom SAD-a koja je branila komercijalne brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu od hutijevskih raketnih napada i napada dronovima.
– Prijetnja pravima i slobodama plovidbe u Crvenom moru globalni je izazov koji zahtijeva globalni odgovor, rekla je američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield pozivajući Vijeće da odobri rezoluciju.
Hutisti – grupa sklona Iranu koja je zauzela veći dio Jemena u građanskom ratu – obećali su da će napasti brodove povezane s Izraelom ili one koji plove prema izraelskim lukama kako bi iskazali potporu islamistima Hamasa koji se bore protiv izraelske ofenzive u Gazi. Međutim, mnogi od ciljanih brodova nisu imali veze s Izraelom.
SAD optužuje Iran za pružanje kritične potpore za napade Hutija, uključujući napredne projektile i bespilotne letjelice, čime se krše rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. Teheran odbacuje optužbe.
Glasnogovornik Hutija u Jemenu Mohammed Abdul Salam odbacio je rezoluciju UN-a kao “političku igru”, i rekao da su Sjedinjene Države te koje krše međunarodno pravo.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) predalo je optužnicu Višem sudu protiv okrivljenih Dragana Brkovića i njegovih sinova Bojana i Borisa Brkovića, kao i Milića Popovića, zbog sumnje u malverzacije u preduzeću Vektra Boka.
Njima se na teret stavlja produženo krivično djelo zloupotreba ovlašćenja u privredi i zloupotreba ovlašćenja u privredi putem pomaganja i krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja, prenosi portal Pobjede.
– U postupku koji je prethodio podizanju optužnice, na nivou osnovane sumnje je utvrđeno da su okrivljeni, u periodu od septembra 2017. do decembra 2019. godine, prilikom izvršenja plana reorganizacije hercegnovskog preduzeća Vektra Boka, kao odgovorna lica u preduzeću, zloupotrijebili svoja ovlašćenja u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za druga pravna lica i da su sredstva kojim je društvo raspolagalo u visini od 5,07 mil EUR koristili protivno njihovoj namjeni i tako grubo povrijedili ovlašćenja u pogledu upravljanja, raspolaganja i korišćenja imovinom – saopštio je portparol SDT-a, tužilac Vukas Radonjić.
Kako je naveio, okrivljeni D.B, B.B. i B.B. se sumnjiče da su izvršili i pranje dijela novca, koji je pribavljen kao protivpravna imovinska korist zloupotrebom ovlašćenja.
Prva skupština Planinarskog kluba “Vjeverica” iz Kotora nakon njegove ponovne registracije, biće održana u četvrtak, 11. januara od 18 sati u kamernoj Muzičkoj sali na spratu Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
-Planinarski klub Vjeverica, nanovo osnovan, poziva sve sadašnje i buduće članove kao i simpatizere misije “Vjeverica” na druženje, obraćanje, upoznavanje sa planovima kluba, pričama o zdravim stilovima života, prirodi, planinarenju, na razgovore o novim idejama itd.
Dođite, osjetite energiju Vjeverice i provedite lijepih sat vremena sa nama, poručuju u svom pozivu stari članovi Kluba. Uz druženje najavljuju i degustaciju planinarskih delicija, sitnih kolača, lješnika i drugih zdravih grickalica, u poznatom “vjeveričjem stilu”.
Air Serbia će u saradnji sa Aerodromom Mostar od aprila do oktobra 2024. godine realizovati redovan putnički avio-saobraćaj između Beograda i Mostara.
Planirano je da se letovi obavljaju tri puta nedeljno, ponedeljkom, petkom i nedeljom, avionom tipa embraer E175.
„Air Serbia se krajem 2023. godine javila na Javni poziv za uspostavljanje redovnih letova za 2024. godinu koji je raspisao Aerodrom Mostar u vezi sa uvođenjem direktne avio-linije između Beograda i Mostara. Već u prvim danima januara doneta je odluka o prihvatanju naše ponude. Posle usaglašavanja tehničkih detalja i potpisivanja ugovora, avio-karte će biti puštene u prodaju, što nas očekuje u narednim nedeljama“, istakao je Boško Rupić, direktor za komercijalu i strategiju Air Srbije.
Uvođenjem direktne avio-linije između Beograda i Mostara, Air Serbia širi svoje prisustvo u Bosni i Hercegovini, ujedno doprinoseći jačanju privrednih, ekonomskih i svih drugih veza. Ti letovi povezaće dva grada, ali i omogućiti dobru povezanost Mostara, preko Beograda, sa brojnim gradovima u Zapadnoj i Severnoj Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Mostar spada među najpopularnije turističke destinacije u Bosni i Hercegovini. Čuveni Stari most, koji je svojevrsno obeležje grada, se zajedno sa Starim Gradom od 2005. godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO.
Uvođenjem Mostara u svoju mrežu destinacija, Air Serbia će leteti do čak 17 gradova u zemljama bivše Jugoslavije.
Više informacija o aktivnostima srpskog nacionalnog avio-prevoznika možete pronaći na stranici Medija centra Er Srbije.
Izvoz EU-a u Rusiju pao je od početka rata u Ukrajini za dvije trećine, ali proizvodi pod sankcijama pronalaze put na rusko tržište preko drugih zemalja, pokazala je analiza njemačkog ekonomskog Instituta ifo.
Obujam izvoza EU-a u Rusiju još je velik, između ostalog i zato što je samo 32 posto proizvoda obuhvaćeno sankcijama, objašnjava zamjenica direktora Centra za međunarodnu ekonomiju Instituta ifo Feodora Teti.
– Kada je u pitanju luksuzna roba, sankcioniran je izvoz šampanjca u Rusiju, ali ne i prosecca, navodi Teti.
Tome valja dodati i mogućnost izvoza preko trećih zemalja, napominje Institut ifo, pozivajući se na analizu baze podataka.
Kina je zauzela prvo mjesto na ljestvici dobavljača proizvoda pod sankcijama, s udjelom u uvozu od 61 posto. U 2021. iznosio je samo 35 posto. Udio Turske porastao je na 13 posto, sa samo tri posto u 2021., utvrdio je njemački institut.
Rusija trenutno nabavlja sankcionirane proizvode i iz Armenije, iako skromnih jedan posto. U istom je pak razdoblju izvoz EU-a u Armeniju udvostručen, primjećuje ifo.
Povećanje kineskog izvoza u Rusiju može se bar dijelom objasniti većom domaćom proizvodnjom, rekla je Teti, dok neočekivan i oštar skok turskog i armenskog izvoza u Rusiju navodi na zaključak o zaobilaženju sankcija, dodaje.
