Crnogorski rukometaši na startu Evropskog prvenstva izgubili su od ekipe koja nije pokazala da je kvalitetnija i sada moraju da se “vade” protiv prvog favorita grupe C – Islanda, šestoplasirane selekcije sa prethodnog kontinentalnog šampionata.
“Lavovi“ su protiv Mađarske propustili ogromnu šansu da uzmu makar bod jer su imali napad za remi. Prethodio mu je tajm-aut tokom kojeg je selektor Vlado Šola pozvao akciju sa dva pivota, zaboravivši da je ostao samo sa jednim nakon isključenja Vuka Lazovića.
Potom se konsultovao sa Brankom Vujovićem, koji je preuzeo odgovornost, ali mu je udarac odbranio Krištof Palašič – Mađarska je slavila 26:24 i dovela ,,crvene“ u situaciju da večeras od 18 sati u “Olimpijskoj dvorani“ u Minhenu igraju meč ,,biti ili ne biti“, utakmicu koja će pokazati od čega su satkani.
Poraz ostavlja Šolinu ekipu bez šansi za jedno od dva mjesta koja vode u glavnu rundu, dok bi remi produžio nadu pred okršaj sa Srbijom u utorak, ali ne bi zavisili samo od sebe.
U okviru programa proslave Dana hrvatskog naroda u subotu je u Tivtu održana je svečana Akademija i koncert, u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Ministar obrane RH, Ivan Anušić i ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman poručili su u Tivtu da Hrvatska podržava Crnu Goru na putu u EU i da hrvatska vlada pomaže Hrvate u toj zemlji te im želi uspješni suživot s Crnogorcima.
“Nama je stalo do proeuropske Crne Gore. Stalo nam je do susjeda. Hrvatska nema skrivenu agendu, mi želimo pomoci Crnoj Gori”, poručio je ministar Goran Grlić Radman.
Ministar Anušić rekao je, kao izaslanik premijera, da “nijedna vlada kao ova sadašnja nije pomagala Hrvate van Hrvatske. Stojimo uz vas i to ne deklarativno. Ruka je ispružena prema Crnoj Gori na njenom putu ka EU. Velika je kulturna baština Hrvata u Crnoj Gori. To je prosto nevjerojatno. To treba cijeniti i štititi. Neka Hrvati ovdje žive zajedno s Crnogorcima u prosperitetu”.
Svečana akademija – foto N. Dončić
Predsjednik HNV-a CG Zvonimir Deković rekao je na proslavi da se tim danom odaje priznanje autohtonosti hrvatskog naroda na ovim prostorima, njegovoj višestoljetnoj kulturi i tradiciji te njegovoj nepodijeljenoj pripadnosti Hrvata Katoličkoj Crkvi.
Predsjednik političke stranke Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović rekao je da su Hrvati u Crnoj Gori “činjenica koja se više nikom ne mora objašnjavati”.
“Nismo zarobljeni u prošlosti. Nekad je bilo nemoguće da se hrvatska zastava vijori u Tivtu i Kotoru zajedno sa crnogorskom zastavom. To je danas realnost.To nije palo sa neba, to smo postigli politički. A to je na korist i Hrvatima i Crnoj Gori. Danas imamo parlamentarni status. Ali ni prije ni sada nismo bili sami. Nijedna hrvatska vlada, kao aktualna, nije uradila više za hrvatski narod u Crnoj Gori. Ne samo da smo opstali nego smo se vratili na veliku scenu”, dodao je.
U muzičkom dijelu programa nastupili su duo Doris Deković i Dora Štampić, Tamburaški sastav Kvinta i Klapa Kaše.
U ovom trenutku u Podgorici je aktivno 16 ruta, a u Tivtu dvije
Aerodromi Crne Gore su tokom prošle godine poslovali bolje nego 2022, saopštio je izvršni direktor kompanije, Vladan Drašković, koji očekuje da će biti u plusu devet miliona EUR.
Aerodromi CG, ipak, ni prošle godine nijesu dostigli promet putnika iz 2019. godine.
“Za 11 mjeseci poslovanja bruto prihod je 42 miliona EUR, 35 odsto veći nego u istom period prethodne godine, što je efekat rasta broja prevezenih putnika. Očekujemo da će naš operativni rezultat u 2023. godini (EBITDA) preći 11 miliona EUR, dok će očekivana dobit biti oko devet miliona”, kazao je Drašković Pobjedi.
On je dodao da su oba aerodroma od 1. januara do 17. decembra prošle godine opslužila 2,45 miliona putnika, što je 31 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine i na nivou od 94 odsto u odnosu na 2019.
Aerodrom Podgorica je opslužio 1,6 miliona putnika, 32 odsto više nego prošle i 28 odsto više nego 2019. godine, a aerodrom Tivat 840 hiljada, što je 30 odsto više u odnosu na 2022. i 62 odsto od 2019. Drašković je da su oba aerodroma ljeti povezana sa 40 destinacija.
“U ovom trenutku u Podgorici je aktivno 16 ruta, a u Tivtu dvije”,rekao je Drašković i dodao da su preliminarne najave za ovogodišnju ljetnju sezonu ohrabrujuće i biće izvjesnije u martu, podsjećajući da odluke o rutama donose avio-kompanije.
On je naveo da ih u tome opredjeljuje niz faktora kao što su dostupan kapacitet, planirana dinamika servisa, ukupna atraktivnost destinacije, ukupna potrošnja putnika.
Odgovarajući na pitanje da li je zagovornik da država i dalje upravlja sa aerodromima ili da to radi koncesionar, Drašković je naveo da nije po automatizmu protivnik koncesije, ali i dodao da “moramo biti svjesni svih rizika takvog aranžmana”.
“Gubitak upravljačkog uticaja je cijena koju društvo mora da plati ulaskom u ovakav vid javno-privatnog partnerstva, dok je razvoj sporedni efekat funkcije maksimiziranja profita za korisnika koncesije”, rekao je Drašković.
On je dodao da je procjena svih faktora i odluka na temu šta je bolje (ili manje loše) u konačnom na vlasniku, odnosno Vladi.
“Lično smatram da državni monopol ne bi trebalo pretvarati u privatni, posebno u slučaju mogućnosti finansiranja sopstvenog razvoja zadovoljavajućom brzinom i uz menadžment koji će se rukovoditi isključivo profesionalnim standardima”, poručio je Drašković.
Ministar saobraćaja i pomorstva, Filip Radulović, je nedavno za Pobjedu ocijenio da renomirani koncesionar sa svojim značajnim međunarodnim iskustvom i primjenom znanja može donijeti aerodromima koristi. Radulović je podsjetio da su u zemljama regiona glavni aerodromi već pod koncesijama, a da su modeli i rezultati poslovanja različiti, kao i da u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku piše da Crna Gora treba da modernizuje aerodrome, te da bi se koncesijom riješila ograničena dostupnost naše zemlje.
Drašković je naveo da se višegodišnjim odlaganjem donošenja odluke o modelu budućeg razvoja, došlo u situaciju da “kapaciteti na oba aerodroma sve teže obezbjeđuju adekvatnu osnovu za kvalitetan način opsluživanja rastućeg obima saobraćaja”.
Drašković je naveo da je po osnovu ugovora o radu na neodređeno vrijeme na kraju novembra prošle godine u Aerodromima CG ima 811 zaposlenih, koji su, kako kaže, redovno primali zarade i za koje su uredno izmirivani porezi i doprinosi. On nije precizirao koliko je zaposlenih sa ugovorima na određeno ili sa drugim vrstama ugovora.
“U toku su pregovori sa sindikalnim organizacijama u okviru kojih nastojimo da, izmjenama kolektivnog ugovora, zajednički ojačamo ukupnu stabilnost našeg poslovnog sistema”, dodao je Drašković.
On nije odgovorio na pitanja kolika je prosječna plata u kompaniji, hoće li ove godine doći od uvećanja plata, te da li ima viška zaposlenih.
Protesti u Izraelu Foto: Alexandre Meneghini / REUTERS
Nekoliko hiljada prosvjednika u Tel Avivu pozvalo je na ostavku premijera Benjamina Netanyahua, optužujući njegovu vladu da ne čini dovoljno kako bi vratila kući taoce koje Hamas još drži u Pojasu Gaze.
Protest je održan uoči obilježavanja 100 dana od početka rata u Gazi, izazvanog najgorim masakrom u povijesti Izraela koji su 7. oktobra izveli Hamas i druge ekstremističke skupine.
Ubili su oko 1200 ljudi u izraelskim kibucima u blizini Gaze i oteli oko 240 ljudi.
Izrael je odgovorio zračnim napadima na Gazu i kopnenom ofenzivom. Tijekom prekida vatre u studenome, 105 talaca je oslobođeno u zamjenu za 240 palestinskih zatvorenika, ali od tada je bilo malo znakova nade za obitelji onih koji su zatočeni.
Blizu 24.000 Palestinaca ubijeno je u izraelskoj kampanji u svrhu eliminacije Hamasa iz Gaze, prema zdravstvenim vlastima koje kontrolira Hamas.
Netanyahuova popularnost je pala nakon masakra 7. oktobra, a izraelska javnost ga je optužila da nije dovoljno pripremio snage sigurnosti za takav napad.
Ljudi su također izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv Netanyahua i u drugim izraelskim gradovima u subotu navečer, među kojima u Haifi i Caesareai, prema izvješćima izraelskih medija.
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan - foto Mediabiro
1 od 8
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Kotor - Winter fest- Koncert Goce Tržan
Ristić: Kotorski koncerti i manifestacije okupile oko 100.000 posjetilaca za vrijeme praznika
Nakon uspješno organizovanih novogodišnjih koncerta kada su u Kotoru nastupile regionalne zvijezde Severina i Dino Merlin, praznična euoforija u ovom gradu se nastavlja. Sinoć je na prazničnom pazaru na Gradskoj rivi nastupila Goca Tržan sa svojim bendom i uveselila veliki broj posjetilaca. Brojni stari hitovi kao i oni nešto noviji pjevali su se u Kotoru uz kuvano vino, i brojnu gastronomsku ponudu koja se mogla naći na prazničnim kućicama ispred Starog grada.
Prema riječima direktora Turističke organizacije (TO) Kotora Jovana Ristića jako su zadovoljni kako je protekla proslava Nove godine u Kotoru, a kako je kazao Kotorske zimske fešte, dvomjesečna manifestacija, okupila je veliki broj turista ali i uveselila lokalno stanovništvo svojim raznovrsnim sadržajem.
“Kada govorimo o koncertima i manifestacijama koje smo organizovali, prema našim informacijama na istima je prisustvovalo oko 100.000 posjetilaca, što je negdje u skladu sa onim što smo planirali”, kazao je on i dodao da će krajem januara uraditi presjek noćenja koji je realizovan u toku praznika.
Kotor – Winter fest- Koncert Goce Tržan
Uvijek energična i zabavna Goca Tran kazala je da je nakon dužeg vremena Novu godinu proslavila u krugu prijatelja, neradno.
“Imam puno prijatelja u Kotoru i generalno u Crnoj Gori, tako da ja sam “ođe kao svoj na svome”. Sinoć smo imali divan koncert u Podgorici, ljudi generalno dolaze na moje koncerte jer znaju da su to mjesta gdje mogu očekivati dobru energiju, dobro zezanje i opuštenu atmosferu”, istakla je ona.
Kotor – Winter fest
Kako se pored pjevanja oprobala i u novinarskom poslu, Goca je kazala da je to nešto o čemu je oduvijek maštala. Dodala je da su joj svi sagovornici do sada podjednako dragi i zanimljivi na svoj način.
“Bilo mi je zanimljivo da jednom ja podijelim svoje stavove, i da u svojoj emisiji pričam bez ograničenja. Uvijek se očekuje da se u emisijama priča o nekim aktuelnim događajima, a za mene je život uvijek aktuelan. Živimo u svijetu koji je negdje pun informacija, a sve su manje više dezinformacije”- rekla je ona.
Kotor – Winter fest- Koncert Goce Tržan
Goca Tržan je svojim nastupom u Kotoru još jednom dokazala da je majstor za dobre zabave, raspjevane nastupe koji uvijek okupe publiku različite dobi kao što je to bio slučaj sinoć u Kotoru. Ni jako niske temperature nisu spriječile brojnu publiku da pjeva u glas hitove iz doba Tap 011 kao i Gocine novije numere.
Ovo nije kraj Kotorskih zimskih fešti, poručio je Jovan Ristić.
“Danas jedan veliki dio naših sunarodnika proslavlja Novu godinu po Julijanskom kalendaru,a ovo je jedan jako značajan datum za Kotor, kada su mošti Svetog Tripuna donešene u naš grad prije tačno 1.215 godina. Opet je Kotor grad zbližavanja i susreta i naravno, grad dobrog provoda. Sledećeg vikenda nastupa Milan Nikić, zatim koncert grupe Toć, dok će Adi Šoše nastupiti 3. februara. Zimske fešte će se produžiti, tako da će 10. februara nastupiti Stela Rade”, kazao je on.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, digitalne tehnologije, istorije i knjiga za djecu.
Vjerovatno nijedna knjiga u XX vijeku nije podstakla toliko polemika i pokazala toliko različitij lica kao Knjiga nespokoja Fernanda Pesoe. Zbog svoje fragmentarnosti ovo djelo se neprestano slaže i preslaže, pokazujući uvijek neku drugu dušu, a zanimljivo je da se to događa upravo sa knjigom autora toliko želio da se približi sveopštoj različitosti Kosmosa. Pesoa je ovu knjigu koncipirao kao svoje životno djelo. Ona se, kako je sam autor tvrdio, usmjerava na autobiografiju bez činjenica, na društveni život modernog razlučenog subjekta koji zbog svoje univerzalnosti iskustva može biti i svačiji i ničiji. Izdavač je Dereta.
Nastanak još jednog holivudskog remek-dela proslavljenog glumca Tom Henksa roman je o snimanju višemilionskog superherojskog akcionog filma sa velikim zvijezdama i stripovima koji su ga inspirisali. Komično, dirljivo i inspirativno napisana knjiga koja nam istovremno govori o promjenama u Americi i američkoj kulturi od Drugog svjetskog rata do današnjih dana. Po povratku iz rata 1947. godine umorni vojnik upoznaje svog 5-godišnjeg nećaka. Godine 1970, taj isti nećak crta andergroud stripove. Dugo godina nakon toga te stripove će otkriti komercijalno uspješan režiser i ideja za film je rođena. Izdavač je Laguna.
Knjiga Veličanstveni Poskokovi Ante Tomića nije nastavak Čuda izPoskokove Drage, kako se na prvi pogled čini, ali Poskokovi su ponovo glavni junaci priče, i to onaj dio familije koji se davno odselio u Zagreb. Ante Tomić filmski razvija priču o bogatim ali zlim muškarcima koji su moćnici i koji ne prezaju ni od čega da ostvare snove o apsolutnoj moći. U svom stilu, precizno i cinično i skidajući sloj po sloj on otkriva prozaične, mizerne živote novokomponovanih džet-set ekipa, a u stvari, najobičnijih provincijalaca i mediokriteta kamufliranim trenutnom slavom i osjećajem nadmoći. Izdavač je Rende.
Zbornik radova Miloša Miloševića knjiga je kojom se obilježava 10-godišnjica od smrti uglednog istoričara, naučnog i kulturnog radnika Miloša Miloševića. U ovom zborniku čitamo o prilozima za monografiju Vicka Bujovića, o prilozima trgovačkim vezama bokeljskih pomoraca sa mletačkim tržištem, o razvoju pomorstva Dobrote i Ljute s početka 18. vijeka, o nosiocima privrede Perasta, Dobrote i Kotora u 18. vijeku, o pomorskoj privredi Stoliva, o bratovštini Sv. Duha u Kotoru, i mnogo toga još.
Digitalni rubikon Olivera Subotića knjiga je koja na pregledan i svima razumljiv način opisuje nastanak, razvoj i opasnosti vještačke inteligencije. Autor ističe da nije glavni problem na koji ćemo način u tehničkom smislu izvesti opservaciju vještačke inteligencije, koliko pitanje da li smo uopšte spremni da nešto konkretno uradimo na tom polju. Osnovna nedoumica nije, dakle, u kojoj mjeri je čovjek sposoban da uoči razmjere ovih tendencija već da li je spreman da učini napor kako bi ih oblikovao. Veliko je pitanje da li savremeni čovjek ima odlučnosti da pobijedi u onome što ga neminovno očekuje. Izdavač je Biblio.
Grci – Celokupna istorija je sjajno djelo višedecenijskog istraživanja istoričara R. Bitona. Nastankom Atine i Sparte položen je temelj onoga što danas zovemo naukom, umjetnošću, politikom i pravom. Istorija duža od tri milenijuma prati Mikenjane bronzanog doba, koji su gradili moćne tvrđave kod kuće i razgranate trgovinske puteve u inostranstvu, zatim osnivanja grčkih polisa, dramatična evroazijska osvajanja Aleksandra Velikog i pobožne Vizantince, sve do današnje grčke dijaspore koja cvjeta na pet kontinenata. Izdavač je Laguna.
Magični svet dečjeg šaha Branislava Francuskog, Milutina Matijaševića i Irene Dubak knjiga je čiji sam naslov govori o dvije najveće ljubavi autora, ljubavi prema djeci i prema šahu. Ulazeći u najsitnije metodološke detalje i bazirajući je na ličnom iskustvu sa predškolcima, autori stalno podsjećaju na razumijevanje, strpljenje i sistematičnost. Pred nama je dragocjen priručnik koja nudi pedagoško znanje, praktično iskustvo i vještinu obučavanja. Izdavač je Čigoja.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Svečana Akademija Bokeljske mornarice - foto M.D. P. Boka News
1 od 12
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
Izlaganje Slavka Dabinovića
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
Sa svečane akademije
Zbor Sv. Tripuna pjevao Himnu
Mali admiral recitovao Ode
Zbor Sv. Tripuna
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
Sa svečane akademije
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
Mali admiral - Vukašinović
Održavanjem svečane akademijeu Crkvi sv. Duha i potpisivanjem Sporazuma o saradnji Bokeljske mornarice Kotor sa podružnicama Tivat i Herceg Novi i sa hrvatskim bratovštinama Bokeljske mornarice 809 iz Splita, Rijeke, Pule i Zagreba, nakon 78 godina 13. januar ponovo dobija značaj koji, kao važan istorijski datum i zaslužuje u novijoj istoriji Bokeljske mornarice. To je dan, kada su, po predanju, u Kotor iz Male Azije pristigle mošti Sv. Tripuna, zaštitnika Grada.
-Osobito nam je zadovoljstvo biti danas u Kotoru danas, 13. siječnja, na Dan Karika, kada se prenose moći Sv. Tripuna. U gradu smo, na mjestu koje je izvorište ove tradicije, koja je neraskidivo povezana s Katoličkom crkvom i koju su naši preci prenijeli u Republiku Hrvatsku, gdje se zadržala više od 150 godina.
Ova akademija je posebno svečana za nas sve zajedno, jer je potpisan Sporazum o suradnji između hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice i kotorskih podružnica. Okrenuli smo novi list u povijesti ove 12-vjekovne tradicije. Pun sam emocija, dužni smo zajedno čuvati, njegovati, prenijeti ovu tradiciju koja je prepoznata i kao važna za Svjetsku baštinu. Vjerujem da ćemo ubuduće u što više trenutaka koji nam dopuštaju, s obzirom i na naše proslave u Republici Hrvatskoj i ovdje, biti zajedno potopra jedni drugima i čuvati bit ove tradicije, a to je proslava Tripundanskih svečanosti, da ćemo svjedočiti o slavnoj prošlosti Bokeljske mornarice. Važno je da zajedno ustrajemo u očuvanju ove tradicije, da budemo tu na ponos naših predaka i naših potomaka, kazao je za Boka News Luka Perković, predstavnik Splitske bratovštine Bokeljske mornarice. Pored njega, Sporazum o saradnji sa kotorskom matičnom organizacijom i sa njenim podružnicama u Tivtu i Herceg Novom, kao i Protokol o nastupima, potpisali su Mladen Schubert, predstavnik bratovštine u Rijeci, Vladimir Vanja Pasković iz Pule i Timor Šatara, predsjednik bratovštine Bokeljske mornarice 809 u Zagrebu.
Izlaganje Slavka Dabinovića
Razmatrajući status Bokeljske mornarice u kontekstu značaja 13. januara i Tripundanskih svečanosti, a Denis Vukašinović, predsjednik Bokeljske mornarice Kotor ističe da je ovo ključni datum u povjesti Kotora i Boke, označavajući dolazak moći Sv. Tripuna i utemeljenje njegove zaštitničke uloge Grada. Naglasio je da su kroz vjekove građani Kotora, crkovne i svjetovne vlasti uz Bratovštinu kotorskih mornara, te u XIX stoljeću, promjenom naziva (Bokeljska mornarica), svečano obilježavali ovaj datum, zajedno sa 3. februarom, Danom mučeništva Sv. Tripuna, kao svoje najvažnije blagdane i svečanosti. Osvrnuo se na brojne zapise istoričara poput Miloša Miloševića, Antuna Dabinovića, Slavka Mijuškovića, Antuna Sbutege i drugih, koji zaključuju da je Mornarica zasigurnona ovom prostoru bila prisutna i prije 809. godine.
Vukašinović se osvrnuo na istorijski period nastanka Bratovštine, istakao njene privilegije u doba Mletačke republike, promjene nastale tokom austrijske vladavine i privremene ruske vlasti u Boki, kada je dekretom ruskog cara 1811. godine Bratovština bokeljskih mornara bila ugašena, te potsjetio na održavanje tradicije i u vrijeme privremene uprave dviju vlada – Boke i Crne Gore (1813/14. godine). Tokom Druge austrijske vladavine Mornarica se formalno obnavlja, zatim je ukidaju, pa opet obnavljaju donošenjem novog Statuta 1859. godine, kada ona gubi vojnu ulogu i funkcioniše kao memorijalna organizacija pod imenom „Plemenito tijelo Bokeljske mornarice“.
Potpisivanje Sporazuma o saradnji
-13. januar je svakako u fokusu, jer brojni dokumenti potvrđuju održavanje Skupštine Bokeljske mornarice na pomenuti dan i trajali su do 1946. godine. Pored izbora Malog admirala, danas nakon 78 godina, privrženi osnovnim načelima i tradiciji, novoizabrano rukovodstvo Bokeljske mornarice Kotor dodatno revitalizuje značaj 13. januara time što vrši izbor časnika i dočasnika Bokeljske mornarice, što do sada nije bio slučaj. Pridajući značaj 13. januaru, najznačajnijem danu za Bokeljsku mornaricu, odlučilo smo se da baš na ovaj dan sa podružnicama Tivat i Herceg Novi potpišemo Sporazum o saradnji, te da nakon toga svi zajedno potpišemo Sporazum o saradnji sa hrvatskim bratovštinama Bokeljske mornarice 809 iz Splita, Rijeke, Pule i Zagreba, koje su do raspada države SFRJ takođe bile podružnice. Ovo je važan istorijski dan za Mornaricu, čestitam svim predsjednicima podružnica i bratovština na postignutom uspjehu, te se nadam da ćemo ubuduće graditi knstruktivnu, stabilnu i plodonosnu saradnju, gdje će nam jedini interes biti očuvanje tradicije Bokeljske mornarice i napredak u radu naših organizacija.
Mali admiral recitovao Ode
U proteklom periodu Bokeljska mornarica je održavala svečanu akademinju 25. juna, dan uoči Dana Bokeljske mornarice (26. jun), ali je Skupština Mornarice u septembru prošle godine donijela odluku o održavanju svečane akademije 13.januara.
Stara slava ovoga datuma vraćena je nakon 1215 godina od donošenja moći Sv. Tripuna u Kotor i nakon 561 godine od donošenja prvog Statuta Bratovštine Bokeljskih mornara (1463. godine), uz Himnu i Kolo Bokeljske mornarice, koje je pod upravom dirigentkinje Anđele Homen, horski izveo Zbor Svetoga Tripuna. Mali admiral Josip Vukašinović odrecitovao je „Odu“ koju je 1924. godine spjevao Krsto Marković, član BM. Knjižničar Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Slavko Dabinović izložio je istorijski osvrt pod naslovom „Vojna uloga Bokeljkske mornarice tokom povijesti“, koji je muzikom „začinila“ pijanistkinja Vladana Kostić.
Zbor Sv. Tripuna
Zahvalnost pojedincima i zajednici
Predsjednik Denis Vukašinović uručio je povelje – zahvalnice: počasnom kapetanu Srećku Pilastru, dugogodišnjem sekretaru Antonu Vukićeviću, jednom od najboljih kolovođa Zlatku Mračeviću, Vladimiru Jokiću, predsjedniku Opštine (Nebojši Ševaljeviću, potpredsjedniku), Maji Mršulji ispred Skupštine Opštine, don Robertu Tonsatiju ispred Kotorske Biskupije, Jovanu Ristiću ispred Turističke organizacije, Ljubu Radoviću, predstavniku Luke Kotor, te Jošku Katelanu, arhivisti Državnog arhiva Kotora.
U Veloj Luci na Korčuli u petak je otvoren pomorsko-putnički terminal vrijedan 14,8 milijuna eura, u sklopu kojeg je uređeno 515 metara obalne trase i izgrađena četiri nova trajektna veza.
Terminal je izgrađen na području bivše tvornice Jadranka i omogućuje privez većim brodovima te zadovoljava potrebe povećanog prometa. Radovi su obuhvaćali premještanje luke iz centra Vela Luke u novi pomorsko-putnički terminal s ciljem povećanja kapaciteta i smanjenja zakrčenosti luke.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da je projekt izgradnje terminala dio velikog ciklusa ulaganja u lučku infrastrukturu diljem Jadrana, gdje je do danas ugovoreno ukupno 25 projekata sufinanciranih europskim sredstvima. U sklopu terminala su izgrađena četiri trajektna veza, jedan 150 metara, dva od 70 metara s rampama i jedan od 40 metara. Putnicima je na raspolaganju čekalište za ukrcaj osobnih vozila, ukupno za njih 350, stajalište za tri autobusa i četiri taksi vozila, kao i parking za 20 osobnih vozila. Pristanište je sa 10,2 milijuna eura sufinancirano bespovratnim sredstvima EU.
Vela Luka – terminal – foto Hina
“Ovo je veliki dan ne samo za Velu Luku već i za Korčulu i cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju. To je jedan od najvećih projekata koji je obilježio proteklu financijsku perspektivu. Osim ovoga terminala, za dva mjeseca dolazi i novi brod koji će se zvati Vela Luka. Puno je duži i sigurniji od postojeće Korčule, a prometovat će prema Splitu. Mi paralelno uz izgradnju infrastrukture idemo i u modernizaciju flote. Raspisali smo i natječaj za gradnju autoceste od Ploča do Dubrovnika, a uskoro nas očekuje i gradnja brze ceste tako da nastavljamo sa snažnim ulaganjima na jugu Hrvatske”, kazao je ministar Butković, najavivši ulaganja i u luku Perna i obilaznicu Orebić.
Upitan da komentira informaciju po kojoj su Rumunji zainteresirani za brodogradilišta 3. Maj i Uljanik, Butković je odgovorio da se Vlada opredijelila da brodogradnja u Rijeci i Puli opstane. Dodao je da je situacija u 3. Maju puno stabilnija, dok je u Uljaniku situacija složenija.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić prisjetio se kako su još prije 18 godina krenuli s realizacijom tog projekta, te kazao da otvaranjem tog terminala ne prestaje ulaganje, jer je u visokoj fazi realizacija na istočnom dijelu otoka, na lokaciji Polačište još jedne luke. Kazao je da im je u novoj omotnici osigurano 25 milijardi eura od čega će veliki dio novca ići u prometnu infrastrukturu.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić je rekao da je novootvoreni terminal samo jedan od projekata povezivanja te županije s obzirom da ne rade samo cestovno povezivanje već i povezivanje otoka. Naglasio je da su do sada završili projekt Donje Čelo na Koločepu, Trpanj, Drače, Dubu Pelješku te Dominče, a sada su još u realizaciji, odnosno pri kraju Cavtat, Ubli i Polačište.
“Pred nama su još preostale dvije luke i to Perna i Prigradica, čime ćemo zaokružiti te projekte na našim otocima. A što se cesta tiče, ide obilaznica Orebića, nastavak gradnje autoceste i još dosta toga. Želimo povezati našu županiju i građanima osigurati život, gospodarstvu funkcioniranje, a turistima da mogu brzo stići na sva odredišta”, poručio je Dobroslavić.
Nakon svečanosti otvaranja, na novootvoreni terminal je kao prvi trajekt uplovio Petar Hektorović.
Iako su maškare već zavladale i karnevalsko je ruho odjeveno u nekim mjestima na Kvarneru, daljnje mesopusno zahuktavanje očekuje se ovoga vikenda, a na Antonju, iduće srijede 17. januara, započet će i veliki Riječki karneval.
Maškare u Hrvatskom primorju i zaleđu tradicionalno preuzimaju vlast, vješa se pust, a maškarane povorke kreću prve subote nakon Sveta tri kralja ili na sam blagdan.
Riječki karneval i Međunarodna karnevalska povorka
U nekim krajevima mesopusna ludovanja kreću kasnije, pa će u Rijeci i dijelu riječkog prstena početi na Antonju ili spomendan Svetog Antona, uz zvuke Antonjskog roga.
Završit će na mesopusni utorak ili u srijedu na Pepelnicu, 14. februara, s kojom počinje korizmeno razdoblje.
Pustu, lutki okrivljenoj za sve društvene nepravde i nedaće, tada se sudi, a on će javnim spaljivanjem platiti za sve loše događaje u protekloj godini.
Veliki Riječki karneval ili riječko „peto godišnje doba“ i ove će godine početi na Antonju, podizanjem pusta i karnevalske zastave.
Slijedi izbor kraljice karnevala, na kojemu će maškare 19. januara birati najšarmantniju predstavnicu koja se mora istaknuti poznavanjem karnevalske tradicije, duhovitošću, plesnim i glazbenim umijećem.
Birat će se i nagrađivati najbolji scenski nastupi karnevalskih grupa, potom će gradonačelnik Rijeke predati „ključeve grada“ meštru karnevala, a maškare će zavladati gradom.
Sve veći i šareniji, Riječki karneval svake godine okupi na tisuće maškara, najviše tijekom središnjeg događanja, velike Međunarodne karnevalske povorke, koja će ove godine središtem grada proći 11. februara.
U povorci se, kao i svake godine, očekuje oko 10.000 domaćih i inozemnih maškara u tradicijskim i urbanim karnevalskim grupama te s brojnim alegorijskim kolima.
Vesela Dječja maškarana povorka najavljena je za 27. januara, kada će Korzom prošetati i zaplesati tisuće maškarica u šarenim i maštovitim opravicama.
Humanitarni karnevalski bal bit će 10. februara u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.
Riječki karneval obnovljen je 1982. godine, kada su riječkim Korzom prošetale tek tri maškarane skupine – Halubajski zvončari, Pehinarski feštari i grupa „Lako ćemo.“
Osim središnjih događanja, tijekom karnevala organiziraju se brojne zabave, manifestacije, humanitarne akcije, utrke, balovi, koncerti i predstave.
I u Opatiji će na blagdan Sv. Antona početi karneval, a u sklopu njega održat će se Dječji karnevalski korzo, Maškarani klapski maraton te Balinjerada, luda utrka vozila na „balinjerama“ tj. kugličnim ležajevima, u kojoj se maškare spuštaju niz cestu u neobičnim „karićima.“
Bogata mesopusna tradicija
Brojna su primorska naselja i gradovi u kojima se nastavlja bogata mesopusna tradicija, a pokladni običaji njeguju se i na otocima i u Gorskom kotaru.
Svaki kraj ima svoje posebnosti, jedinstvene, stare ili novije običaje, organiziraju se „pusni tanci“, spravljaju „pusna jela.”
Naročito su poznati tradicionalni ophodi zvončara po selima zaleđa, a održavaju ih Halubajski, Brgujski, Zvonejski, Rukavački i Žejanski zvončari, Grobnički dondolaši…
Halubajski zvončari obilaze sela na istočnoj Kastavštini, a trodnevni ophod počinje na Pusnu nedeju i traje do utorka prije Pepelnice, kada se u Viškovu spaljuje pust.
Zvončarski ophod povezan je s davnim ritualima prizivanja proljeća, novog života i tjeranja zime i zla, ali je na Kastavštini i važan dio društvenog života.
Zvončari ophod počinju u Halubju, zaustavljajući se u svakome selu na okrijepi i druženju. Obiđu više od 50 sela i zaselaka Kastavštine, na jugu do Pehlina u Rijeci te do grada Kastva na zapadu.
Odjeveni su u tradicionalnu odoru ili „monturu“, bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava, ogrnuti su ovčjom kožom, a na glavi imaju stilizirane maske – životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima. Oko pasa im je ovješeno zvono, u rukama nose stilizirani buzdovan – „balku“ ili „bačuku”, a sudjeluju na Riječkom i drugim karnevalima.
Karnevalske zabave počinju nešto ranije, no, jedinstveni mesopusni običaji u Novom Vinodolskom započinju u četvrtak tri tjedna prije Pepelnice.
Mesopustari „napovidaju“ ženidbu starih udovaca i udovica. „Ženidbu mlade Mesopustove” najavljuju stari svati, a svi sudionici su muškarci odjeveni u muške i ženske narodne nošnje.
Vrhunac običaja je izrada i krštenje mesopusta – lutke od slame koja će biti osuđena.
Posebna svečanost je Novljansko narodno kolo, koje se u novljanskoj ženskoj i muškoj nošnji, uz sopile i pjevače, pleše u nedjelju, ponedjeljak i utorak prije Pepelnice.
Karike – Dan Hrvata u CG – 2024. Anušić (desno) Foto Boka News
„Nisam se susreo danas sa ministrom obrane Crne Gore, Draganom Krapovićem zbog njegovih izjava proteklih dana, prije svega o školskom brodu „Jadran“, o izjavama oko spomen ploče u bivšem logoru Morinj.
Te izjave su u suprotnosti sa našim stavovima i za nas su potpuno neprihvatljive, i jasno su dali doznanja da nema smisla taj sastanak za sada održavati. Naše pozicije i stavovi o tim temama koje su veoma bitne za Hrvatsku su potpuno drugačije, naši stavovi se nisu mijenjali godinama ali je problem što su se mijenjali stavovi određenih dužnosnika iz Vlade CG.
Večeras sam ovdje na proslavi Dana Hrvata u Crnoj Gori da bi izrazio potporu, što je i bio moj cilj posjeti Crnoj Gori“ – kazao je za naš portal potpredsjednik Vlade RH, ministar obrane i izaslanik premijera, Ivan Anušić.
