Dobra avio-povezanost od krucijalnog je značaja za promociju Crne Gore kao turističke destinacije, ali insfastrukturni izazovi predstavljaju dominantnu poteškoću u razvoju turizma, saopštio je ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović.

On je dodao da je Crna Gora jedinstvena turistička destinacija, ali da je neophodno ozbiljno analizirati koje su realne pretpostavke za razvoj određenih vidova turizma koji su dovoljno konkurentni i autentični i kao takvi ostali njena komparativna prednost.

„Izazovi sa kojima se suočava naša destinacija uglavnom predstavljaju izazove na nivou globalnog turizma. Međutim, Crna Gora je i do sada imala šansu da se mnogo bolje pozicionira u turističkom smislu, a prije svega nakon pandemije, i to na visokoplatežnim tržištima“, kazao je Martinović za portal RTCG.

On smatra da u tom smislu treba intenzivirati aktivnosti i razvijati diverzifikovanu i visokokvalitetnu ponudu.

„Da bi se to desilo, neophodno je strateški riješti izazove koji se tiču instrastrukture i suprastrukture, što je preduslov daljeg razvoja destinacije“, objasnio je Martinović.

O je naveo da je posljednjih godina evidentan rastući trend potreba turista za pronalaženjem oaze mira i provođenja odmora u prirodi, kao i želja turista za ispunjavanjem specifičnih interesovanja.

„U tom smislu, ponuda u crnogorskim seoskim domaćinstvima, a koja se značajno razvila tokom prethodnih par godina, predstavlja pravi odgovor na savremene trendove u turističkoj tražnji. To je postao globalni turistički izazov koji Crna Gora primjenjuje u kreiranju ponude“, rekao je Martinović.

On je podsjetio da veliki broj turista, sa gotovo svih meridijana, boravi u seoskim domaćinstvima Crne Gore i uživa u zdravom načinu života, tradicionalnoj kuhinji, gostoprimstvu domaćina i neposredno se uključujući u njihove dnevne aktivnosti.

„Nerijetki su primjeri da domaćini, na osnovu interesovanja gostiju, prave aranžmane na dnevnoj osnovi, odnosno individualizaciju usluga. Na taj način, turisti stiču znanja o našim tradicionalnim običajima i kulturi, čime se čuva i širi identitet o načinu života u ruralnim područjima Crne Gore i stvara mogućnost promocije destinacije u tom smislu“, saopštio je Martinović.

On je kazao da se ponuda u seoskim domaćinstvima već uspješno razvija, ali da se nadam da će taj trend ići uzlaznom putanjom.

„U prilog činjenici da se naša ponuda u ovoj vrsti ugostiteljskih objekata i unapređuje, govori i podatak da je za samo četiri četiri poslednje godine broj registrovanih seoskih domaćinstava povećan sa oko 50 na 270. Sigurni smo da će u narodnom periodu ovaj broj biti i znatno veći“, naveo je Martinović.

On je rekao da navedeno povećanje broja seoskih domaćinstava nedvosmisleno govori o tome da se razvojem ruralnog turizma, podiže nivo standarda domicilnog stanovništva, zatim da mladi ostaju u svom zavičaju, kao i da se žene osnažuju u ulozi privrednika.

„Pozitivni efekti razvoja seoskih domaćinstava ogledaju se i u ukupnom razvoju lokalnih zajednica, koje šire posmatrano, stvaraju uslove za ugodan boravak turista, odnosno i svi ostali privrednici se uključuju u pružanje usluga turistima u okviru svojih djelatnosti. Dakle, ruralni turizam je velika šansa za originalni razvoj, brendiranje i promociju destinacije“, poručio je Martinović.

On smatra da je dobra aviopovezanost Crne Gore od krucijalnog značaja za promociju destinacije.

„Dakle, prikladno i efikasno avio-povezivanje naše destinacije je jedan od preduslova razvoja turizma. Benefite od toga nedvosmisleno imaju i građani Crne Gore u smislu povoljnijih putovanja. I ne smo to, avio-povezanost stimuliše ekonomski rast i zapošljavanja u sektoru turizma. To se odnosi na poslove u sektoru transporta, na aerodromima, u hotelima i drugim smještajnim i ugostiteljskim objektima i brojnim pratećim servisima“, saopštio je Martinović.

On je kazao da Ministarstvo ima kontinurianu komunikaciju sa avio-prevoznicima i da će, svjesni značaja njhovog prisustva na crnogorskom tržištu, nastaviti da stvaraju podsticajni ambijent za njihovo poslovanje.

„Međutim, komercijalne aranžmane sa avio-prevoznicima dogovaraju donosioci odluka u turističkoj privredi, na bazi tržišne ponude i tražnje“, rekao je Martinović.

On je dodao da zajedno sa investicionim i izazovima koji se tiču aviopovezanosti destinacije, insfastrukturni izazovi predstavljaju dominantnu poteškoću u razvoju crnogorskog turizma.

„Sve to je preduslov orjentacije ka visokoplatežnoim turističkim tržištima koja su perspektiva razvoja našeg turizma. Auto-put, jedan od najznačajnijih kapitalnih projekata, stvara brojne razvojne šanse za turizam. Napominjem da se pored turizma odnosi i na privlačenje investitora i u drugim privrednim granama, smanjenje regionalnog disbalansa i naglašene sezonalnosti, kreiranje novih radnih mjesta, promociju destinacije koja će biti prepoznata po ponudi ruralnog turizma“, saopštio je Martinović.

On je naveo da se, osim toga, stvaraju uslovi za razvoj poljoprivrede i nižih troškova distribucije proizvoda, razvoja preduzetništva i osnaživanja privatnog sektora, s obzirom da je turizam snažan u mjeri u kojoj je snažan ovaj sektor u ovoj strateškoj grani.

„Prema najnovijim podacima Monteputa, ukupan promet vozila na auto-putu u prošloj godini iznosio je 2,26 miliona vozila, što predstavlja značajan promet. Izgradnjom druge dionice, multiplikativni efekti autoputa će još više doći do izražaja“, rekao je Martinović.

U smislu smanjenja regionalnog disbalansa, prema njegovim riječima, može se konstatovati povezivanje ponude Centralnog i Sjevernog regiona.

„Izgradnja auto-puta predstavlja najveći infrastrukturni projekat koji se realizuje u Crnoj Gori, kao i ključan iskorak ka približavanju trans-evropskoj transportnoj mreži i regionalnim tržištima. Takođe, završetkom auto-puta Crna Gora će sa Lukom Bar predstavljati jedan od važnijih pravaca u tranzitnim saobraćajnim tokovima Balkana“, objasnio je Martinović.

On je poručio da nastavak izgradnje auto-puta Crnoj Gori otvara vrata ka Evropi, a s druge strane ogroman značaj ima za sjever države.