U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodilo se 17 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a devet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se osam nezgoda dogodilo u Podgorici, a u Budvi, Bijelom Polju i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Kotoru i Mojkovcu.
Izdat je 111 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeta 16 prekršajna prijava.
Iz Ornitološkog društva Brkata sjenica iz Metković objavili su lošu vijest. Njihov predsjednik Bariša Ilić je nekoliko dana boravio na terenu u dolini Neretve i jedan od tih dana pronašao je malenu školjku. Nije mu palo na pamet da bi to što je pronašao mogla biti loša vijest – ponio ju je kući, znatiželjan da otkrije tko je bio njen stanovnik. Nikad prije, naime, nije vidio takvo što.
Nažalost, kaže, ono što je saznao uopšte nije dobro. Radi se o invazivnoj vrsti koja nosi ime Zebrasta dagnja ili Raznolika trokutnja Dreissena polymorpha. Školjka je to koja je autohtoni stanovnik Crnog mora i Kaspijskog jezera. Hrani se filtracijom vode, a smatra se da širi areol preko balastnih voda koje ispuštaju brodovi.
– Školjka je nađena u rijeci Neretvi, a koliko sam upoznat do sada je u Jadranskom slivu pronađeno samo nekoliko praznih ljuštura u Vranskom jezeru. Dakle ovo je prvi živi primjerak zabilježen na obali hrvatske. Rekao sam već da mi nije drago, ali evo život ide dalje, moramo pratiti stanje i po potrebi poduzeti mjere – ističe Ilić i dodaje kako je nalaz prijavljen Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a školjku će pokloniti Prirodoslovnom muzeju grada Metkovića.
/
Žena u 90-ima, zarobljena pet dana ispod ruševina nakon snažnog potresa u središnjem Japanu, spašena je unatoč svim očekivanjima. Očekuje se da će snijeg i oluje otežati spasilačke napore.
Najmanje 126 ljudi poginulo je u potresu magnitude 7,5 na Novu godinu i naknadnim potresima. Taj će broj zasigurno rasti, a 222 osobe i dalje se vode kao nestale.
U tom potresu i naknadnim podrhtavanjima srušene su zgrade, buknuo je veliki požar. Potres je izazvao i tsunami. Valovi su bili viši od metra.
Nada da će se pronaći preživjeli obično nestaje tri dana nakon razornog potresa.
No starica je pet dana provela ispod srušene kuće u gradu Suzu. Jučer je spašena.
Prevezena je u bolnicu i jasno je odgovarala na pitanja, javlja javna televizija NHK.
– Držite se!, spasioci su dovikivali ženi. Čulo se to na policijskim snimkama s mjesta događaja koje su objavili lokalni mediji.
– Bit ćete dobro!, vikali su. Tijekom spašavanja padala je kiša.
– Ostanite pozitivni!
Glasnogovornik tokijske policije potvrdio je za AFP da su spašavanje izveli policajci iz Tokija i Fukuoke, ali nije mogao iznijeti više detalja.
Mnoge zajednice na poluotoku Noto nakon potresa u ponedjeljak odsječene su zbog oštećenih cesta, a neka od, kako se procjenjuje, 1000 klizišta također blokiraju vozila s humanitarnom pomoći.
Predviđa se da će hladna kiša prijeći u snijeg do danas poslijepodne na poluotoku na strani Japanskog mora, na glavnom japanskom otoku Honshu.
Loše vrijeme dodatno će otežati misiju tisuća policajaca, vojnika i drugih spasilaca.
Također bi se od subote mogli pogoršati uvjeti za više od 30.000 ljudi u 366 vladinih skloništa jer pomoć sporo stiže na područja u kojima nema vode i struje.
Rezultati u turizmu u Hrvatskoj u prošloj su godini izjednačeni s onima iz rekordne, pretpandemijske 2019. Svi očekuju da će 2024. biti još bolja. Na poluotoku Pelješcu uvjereni su da im godine koje dolaze donose pravi turistički procvat i bolji život za sve njegove stanovnike.
Da Pelješac više nikad neće biti jednak, predviđalo se i prije grandioznog mosta zahvaljujući kojem je povećan turizam na cijelom poluotoku. Uoči ljeta 2023. ozbiljno su zasukali rukave. Renoviralo se, radilo na infrastrukturi i turističkoj ponudi, a brojevi su rasli – najviše u Orebiću.
– Tako je. Mi smo ove godine imali 130 hiljada dolazaka, što je 12 posto više nego lani. Imali smo skoro 950 hiljada noćenja, što nam je 2,3 posto bolje nego lani, a 4,3 bolje nego 2019. godine, kaže Mladen Đeldum, direktor TZ-a općine Orebić.
Najviše je bilo gostiju iz Poljske, Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a Hrvata kao nikad prije – 18 posto više nego lani. Gosti dolaze i u zimskim mjesecima.
– Skoro svaki vikend imamo goste. Organiziramo tu i degustacije za grupe, za individualce, čega do sada nije bilo. To je na Pelješcu bila totalna nepoznanica, kaže orebićki ugostitelj i vinar Antonio Mikulić.
– Za vrijeme Adventa imali smo preko 60 posto više nego lani. Bilo je 168 gostiju, tako da se predsezona produžila, kao i postsezona, kaže Đeldum.
Općina Janjina, na samoj sredini poluotoka, novi je mamac za investitore. Porasla je izgradnja i proširila se ugostiteljska ponuda. Povećao se i broj dnevnih posjetitelja.
– Imamo rast od 10 posto što se tiče dolazaka i 4 posto više noćenja. Također smo imali 15 posto više domaćih turista, što bi se moglo reći da je direktni utjecaj Pelješkog mosta, kaže Bjanka Jasprica, direktorica TZ-a općine Janjina.
Iako je Ston i prije rušio turističke rekorde, novost je da sve više gostiju i zimi šeće poznatim zidinama.
– Tako je u jednom danu broj posjetitelja na stonskim zidinama bio 180, što je iznimno velika brojka s obzirom na to da se radi o vansezoni, kaže Sanja Hladilo Bubalo iz TZ-a općine Ston.
Pelješčani zato već sada imaju pune ruke posla s pripremama za predsezonu.
– Jer smo vidjeli da svake godine dobivamo sve bolje i kvalitetnije goste i mislim da će to za ovu sezonu biti pun pogodak, kaže Mikulić.
Baš kao i Pelješki most, koji na početku još jedne nove godine pokazuje sve više svojih prednosti.
Muzejska djelatnost u Budvi svoje osnivanje vezuje za 1962. kada je i počela da se konstituiše arheološka zbirka i to na osnovu otkrivenog materijala prilikom iskopavanja antičkih nekropola (helenističke i rimske) u blizini Starog grada, sprovedenih 1957–1958. godine.
U to vrijeme zbirka arheoloških predmeta izlagana je u neuslovnim prostorima koji nisu odgovarali elementarnim muzejskim standardima.
Poslije neobično vrijednih i bogatih otkrića, koja su uslijedila nakon zemljotresa 1979, a koja broje više hiljada muzejskih predmeta iz budvanskih nekropola, stvorili su se uslovi za formiranje ozbiljne koncepcije muzejske djelatnosti sa odgovarajućim i specifičnim prostornim rješenjima.
Otvaranje prve adekvatne i savremene muzejske zgrade – Muzeja grada Budve 2003, u srcu starog gradskog jezgra od vanrednog je sveopšteg, kulturnog i naučnog interesa za Budvu, Crnu Goru i šire.
Godine 2005. u Londonu Muzej grada Budve odlikovan je nagradom „Zelena jabuka“ za očuvanje i razvoj autentičnih arhitektonskih i drugih kulturno-istorijskih vrijednosti.
Izložbeni prostor Muzeja obuhvata preko 400 m², raspoređenih u četiri nivoa.
Prva tri nivoa posvećena su arheologiji, dok je na četvrtom spratu prezentovana kulturna istorija novijeg perioda budvanskog područja.
Svi izloženi predmeti posjetiocu mogu da dočaraju bogatu istoriju grada.
Od prastanovnika Ilira, preko Grka, Rimljana, kulture slovenskih plemena do novije istorije, kada su u Budvi živjeli bogati trgovci, zanatlije, moreplovci, ribari – istorija duga preko 2500 godina.
Arheološka zbirka
Budva je prvi put, kao veliko arheološko nalazište, konstatovana 1938. godine.
Tada su otkriveni vrijedni predmeti, dragocjeni za upoznavanje kulturne istorije grada; manja arheološka iskopavanja vršena su tokom 1956/7 godine, a velika, sistematska, sprovedena su poslije razornog zemljotresa 1979. godine.
Tada je u cjelosti otkrivena velika nekropola iz helenističkog, rimskog i kasno antičkog perioda.
Nekropola je zahvatala prostor zapadno od glavne gradske kapije i pružala se prema obroncima brda Spas.
Materijal koji je tada otkriven prenijet je u Zavod za zaštitu spomenika kulture Crne Gore na Cetinju, gdje je sistematizovan i konzerviran.
Tokom ljeta 2003. godine vraćen je u Budvu i danas se čuva u Muzeju grada.
U prizemlju Muzeja smješten je lapidarijum. Vašu pažnju će sigurno privući različiti tipovi kamenih urni iz rimskog perioda.
Rimljani su grobove obilježavali nadgrobnim spomenikom – kupastim cipusom, pločom – stelom ili masivnim kamenim spomenikom (žrtvenikom) – arom.
Prilikom sanacije zgrade poslije zemljotresa otkriven je rimski pločnik – ulica.
Načinjen je od velikih kamenih ploča i one nam jasno govore da je stambeni dio antičke Budve bio na prostoru gdje je današnji Stari grad.
Na prvom spratu izložene su glinene posude, različitih oblika i namjene, iz helenističkog perioda (IV – II vijek prije nove ere).
Sve posude su imale primjenu u svakodnevnom životu, a kasnije su polagane u grob pored pokojnika kao grobni prilog.
Pripadaju jednoj od glavnih grupa helenističke keramike – Gnathia grupa, nazvane po mjestu gdje su prvi put otkrivene (Gnathia centar – južna Italija).
Predmeti od bronze zauzimaju važno mjesto pri proučavanju grčke materijalne kulture i umjetnosti. Pri izradi ovih predmeta postignut je visoki zanatski domet u tehnologiji i obradi.
O tome nam svjedoči ilirsko-grčki šlem sa paragnatidama (dio šlema za zaštitu obraza). Činio je sastavni dio opreme domaćeg ilirskog ratnika.
Neophodni pribor koji je svaki Grk morao da ima pri ulasku u javno kupatilo ili vježbaonicu je spužva, posuda za ulje i instrument za skidanje znoja – strigil.
Ovaj instrument se sastoji od drške i lučno savijenog strugača. Ivice strugača su precizno obrađene kako se koža ne bi oštetila.
Bronzano posuđe sa dekorativnim elementima, patere, pehari, masivne drške sa lavljim glavama, situle (vedro sa pokretnim drškama), simpulumi (male kutlače kojima se sipalo vino u žrtvenu šolju pri religioznim obredima) svjedoče nam o bogatstvu antičkih žitelja.
Posebnim kopčama – fibulama pridržavana je tkanina – odjeća koja se obavijala oko tijela. Pored svoje upotrebne vrijednosti fibule su predstavljale i dio nakita.
Naše fibule napravljene su od srebra u tehnici filigrana i dodatno su ukrašene poludragim kamenom.
Veliko bogatstvo našeg Muzeja čini kolekcija helenističkog zlatnog nakita. Izloženi nakit, na prvi pogled, pokazuje stilsko jedinstvo i visok tehnološki nivo izrade, te nas upućuje na zaključak da su proizvod majstora iz poznatih antičkih zlatarskih radionica u južnoj Italiji.
Rađen je u tehnici filigrana, granulacije, iskucavanja i graviranja.
Najizrazitiji helenistički motiv predstavlja umetanje u zlatnu nit ukrasa od poludragog kamena (ćilibar, granit, staklena pasta), čineći na taj način dopunski ukras nakitu.
Ukrasi od poludragog kamena, ponekad, upućuju na složeno – simboličko helenističko stvaralaštvo.
U našoj zbirci to su naušnice ukrašene zoomorfnim glavama, lanac od zlatne niti koji se završava negroidnim glavama, masivno zlatno prstenje sa ukrasom od ćilibara sa urezanim predstavama.
Istaknuto mjesto naše kolekcije zauzimaju masivne zlatne naušnice i broš na kojima se jasno vidi predstava orla koji u kandžama drži dječaka.
Ova predstava dovodi se u vezu sa mitom o Zevsu i Ganimedu.
Male statuete napravljene od pečene gline nose zajedničko ime – terakote.
Gracioznost nagog ženskog tijela, obrada draperije i kose, bogatstvo predstava nose glavna obilježja helenističkog perioda.
Po antičkim gradovima i velikim svetilištima redovno su nalaženi sunčanici. Takav je slučaj i sa Budvom.
Naš sunčanik je djelimično sačuvan, bez gnomona (igle koja baca sjenku) sa neprecizno urezanim linijama sjenki za časovni sistem različit od našeg, za korisnike nekog sasvim drugačijeg osjećanja za vrijeme.
Najbrojniji prilozi su staklene bočice. Bogatstvo oblika i boja staklenih bočica ukazuje nam da su antički staklari bili pravi umjetnici, prefinjenog ukusa.
Maleni lakrimari, amforiskosi, balsamariji, čaše, pehari, krčazi sa naknadno dodatom trakastom drškom, zdjele samo su dio naše bogate kolekcije.
Staklene bočice su korišćene u razne svrhe.
Rimljani su kovali novac od različitih vrsta materijala – bronze, srebra, zlata. Pored vladara i članovi porodice su imali pravo da kuju svoj novac.
Na aversu je, po pravilu, prikazivan portret vladara sa vladarskim obilježjima, oko portreta čitamo njegovo ime, titule (vjerske, vojne), a često i počasni nadimak.
Revers rimskog novca čini pravu hroniku, te se mogu koristiti kao neuništiva arhiva sa tačnim datumima.
Tokom III – IV vijeka Budvu zahvata ekonomska kriza, uvoz luksuzne robe prestaje.
Stanovništvo se polako osipa, napušta grad. Propadanje rimske Budve ubrzale su i administrativne promjene u Carstvu, kao i prodor varvarskih plemena.
Kasnoantički arheološki materijal je siromašan. U grobovima iz tog perioda pronađene su manje pređice za kaiševe, sitni bronzani predmeti i komadi keramičkih posuda.
Arheološki materijal koji je pronađen tokom sistematskih arheoloških iskopavanja u Starom gradu može, donekle, da dočara sliku života u Srednjem vijeku.
Zdjele, tanjiri rađeni od dobro prečišćene zemlje, ukrašene sgrafito spiralama, ukazuju na puteve importa sa juga.
Etnografska zbirka
Na posljednjem spratu Muzeja izloženi su eksponati koji predstavljaju dio tradicionalne kulture života na području budvanske opštine.
Eksponati etnografske zbirke, izloženi su u dvije tematske cjeline: gradska i seoska.
Na osnovu izloženih eksponata, možemo steći utisak kako se nekad živjelo i privređivalo u samom gradu i u njegovoj najbližoj okolini.
Pribor za ribolov, navigacioni instrumenti – barometar, oktant s kraja XVII i početka XVIII vijeka, log za mjerenje brzine broda i megafon iz XIX vijeka, brodski fenjer i maketa broda Obilić iz XIX vijeka, vlasništvo paštrovske porodice Medin, otkrivaju da su glavne privredne grane stanovnika Budve bile ribolov i pomorstvo.
Enterijer gradskih kuća govori o izuzetnom odnosu stanovnika ovog grada prema kulturi i umjetnosti.
Garnitura za sjedenje i ogledalo iz XIX vijeka sa elementima baroka, kuhinjski kredenac i komoda s kraja XIX vijeka, porcelansko posuđe s kraja XVIII i početka XIX vijeka, zidni sat iz XIX vijeka, mesingani mangal za grijanje i fjorentina – trorogi svijećnjak za osvjetljavanje prostorije iz XVIII vijeka, kao i fotoalbum, otkrivaju stil i kulturu gradskog načina života.
Predmeti izloženi u zasebnom dijelu s kraja XIX i početka XX vijeka otkrivaju sliku da se kultura života tradicionalnog seoskog domaćinstva značajno razlikovala od gradskog.
Upotreba predmeta kakvi su verige i kotao za kuvanje, trpijelj (sadžak), lopar, kalup za pravljenje obuće i samar, navode na zaključak da je seocko stanivništvo vodilo grub i težak život i da im je glavna grana privređivanja bilo stočarstvo.
Predmeti kao što su kandilo i ikona, triptih sa centralnom deizisnom predstavom iz XVI vijeka, drvene škrinje (mornarska, putnička i primorska), kompleti muške i ženske narodne nošnje i djelovi ženske paštrovske nošnje, kao i srebrni nakit bili su sastavni dio svakog domaćinstva i seoskog i gradskog.
Naravno, sa značajnim razlikama u izboru kvaliteta i skupojcenosti materijala i tehnike izrade.
Svaki muškarac, bio bogat ili ne nastojao je da ima što ljepše oružje.
Oružje iz XVIII i XIX vijeka, izuzetno bogate zanatske izrade, ukazuje na odnos koji su muškarci ovog perioda imali prema oružju kao sastavnom dijelu muške nošnje.
Duge puške tančice , kubure i nož okovani su srebrom i ukrašeni tehnikom livenja, iskucavanja, bogato ornamentisani floralnim motivima i pozlatom.
Oružje stečeno u borbi, odnosno zaplijenjeno od neprijatelja, nosilo se s posebnim ponosom.
Izloženi eksponati etnografske zbirke svjedoče o životu, stvaranju i borbi stanovnika ovog područja za opstanak i napredak tokom svih društvenih, ekonomskih i istorijskih nedaća s kojima su se suočavali.
Karakterističan način života, vjerovanja i običaji, enterijer i eksterijer kuća, izrazi i nazivi djelova narodne nošnje, nakit, specijaliteti kuhinje bespovratno iščezavaju pred nama.
Ovu specifičnu primorsku kulturu je potrebno sačuvati i njegovati za buduće generacije.
Najveći značaj koji ova etnografske zbirka ima i može imati jeste čuvanje i afirmacija tradicije i kulture Budve i njenog područja.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je danas u Dubrovniku od Španije 14:12, u utakmici drugog kola A grupe Evropskog prvenstva u Hrvatskoj.
To je prvi poraz crnogorskih vaterpolista na šampionatu, nakon startnog trijumfa protiv Francuske, nakon boljeg izvođenja peteraca, 20:19.
Izabranici selektora Vladimira Gojkovića nijesu razočarali, odigrali su hrabro i imali dobrih perioda, a početkom posljednje četvrtine i izjednačili na 10:10.
Španija, koja je potvrdila da je ozbiljan kandidat za zlatnu medalju, sa dva vezana gola došla je do prednosti prednosti (12:10), povisila je na tri razlike i riješila pitanje pobjednika.
Najzaslužniji za trijumf bio je Alvaros Granados Ortega sa pet, dok je Felipe Perone meč završio sa tri gola.
U crnogorskoj sečlekciji po tri puta upisali su se
Marko Mršić, Aleksa Ukropina i Stefan Vidović, a po jednom Đuro Radović, Vasilije Radović i Jovan Vujović.
U drugom meču te grupe, u 20 sati i 15 minuta, sastaće se Hrvatska i Francuska.
Crna Gora će u posljednjem kolu, u ponedjeljak, igrati sa Hrvatskom.
U porti crkve Svetog Nikole u Kotoru sinoć su naloženi dječiji badnjaci. Nalaganju badnjaka prethodio je nastup dječijeg hora SPD Jedinstvo u crkvi Svetog Nikole, kojim je dirigovala Ivana Krivokapić.
Bogosluženje je predvodio kotorski paroh, sveštenik Nemanja Krivokapić.
Više u našem videozapisu.
Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve sinoć su prisustvovali tradicionalnom nalaganju badnjaka na trgu ispred crkve Svetog Petra Cetinjskog u Kotoru.
Badnjak je donio Velimir Perović, sin Damjana Perovića, koji je svojevremeno prvi naložio badnjak Crnogorske pravoslavne crkve u Kotoru.
Nakon nalaganja badnjaka crkveni obred je predvodio vladika Crnogorske pravoslavne crkve, Arhiepiskop Cetinjski i Mitropolit Crnogorski, Mihailo.
Prisutnima se obratio predsednik Crnogorske pravoslavne crkvene opštine Kotor Milovan Jakšić.
Uz čestitke, vino, rakiju i priganice, djeci su podijeljeni Božićni pokloni.
Pravoslavni vernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Božić – rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.
Redakcija Boka News-a čestita praznik, Hristos se rodi.
Osim Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve, Božić se po julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalimskoj patrijaršiji, a obeležavaju ga i Kopti.
Policija je identifikovala tri osobe osumnjičene da su na magistralnom putu u mjestu Zelenika napale državljane Albanije.
Iz Uprave policije je saopšteno da je prema za sada raspoloživim informacijama, povod za incident bio događaj u saobraćaju.
“Danas je u popodnevnim časovima dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi telefonskim putem prijavljeno da je, na magistralnom putu u mjestu Zelenika, došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane više nepoznatih lica. Pripadnici policije su upućeni na lice mjesta gdje su zatekli tri lica, svi albanski državljani, koji su imali vidne povrede, a koji su zatim upućeni na ukazivanje ljekarske pomoći. Policijski službenici su preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja svih okolnosti pod kojima je došlo do povrjeđivanja pomenutih lica, te rasvjetljavanja događaja. Izuzeti su video snimci nadzornih kamera sa objekata u blizini događaja”, piše u saopštenju.
Dodaje se da su pripadnici policije identifikovali tri osobe iz Herceg Novog, kao vinovnike fizičkog napada, a čiji je identitet naknadno utvrđen.
“Sa događajem je upoznat nadležni tužilac koji će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji nakon preduzimanja dalje naloženih mjera i radnji u odnosu na ova lica, ali i na identifikaciju eventualnih ostalih počinilaca, a o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena. Napominjemo, napadnuta lica su se u kritičnom periodu nalazili u vozilu koje nije imalo registarske oznake Republike Albanije i prema do sada prikupljenim obavještenjima, odnosno, prema za sada raspoloživim informacijama, povod incidenta je bio situacioni događaj u saobraćaju”, piše u saopštenju policije.
© BokaNews, 2021
