“Ka zlatnom gusaru” naziv je zbirke poezije Nedeljka Simanića koju će predstaviti u srijedu 27. decembra u DTV Partizan od 19 sati.
Nedeljko Simanić je svoj roman “Succubus” predstavljao u organizaciji JU Gradska biblioteka Tivat tokom Novembarskih dana, a sada će se publici predstaviti svojom zbirkom pjesama “Ka zlatnom gusaru”. Štampanje knjge pomogla je Opština Tivat.
Pored autora, o knjizi će govoriti Natalija Đaletić.
Uz nastavak preusmjeravanja na Crvenom moru od strane brodarskih kompanija, uključujući Maersk, usred rizika od napada Hutija, globalni logistički menadžeri suočeni su s rastom cijena oceanskog i zračnog prijevoza i samog tereta, javlja CNBC, a prenosi Seebiz.
Taj se rast vidi kao prijetnja globalnom opskrbnom lancu nakon tri burne godine inflatornih pritisaka i odgoda uzrokovanih pandemijom Covid-19, za koje se nedavno činilo da su konačno pobijeđeni.
Gornja granica cijena prekooceanskog prijevoza skočila je u četvrtak za nekoliko sati kao rezultat većeg broja brodova koji su skrenuli svoju rutu s Crvenog mora. CNBC je doznao da su menadžeri logistike citirali prekooceansku vozarinu od 10.000 USD po kontejneru od 40 stopa od Šangaja do Ujedinjenog Kraljevstva. Prošlog tjedna cijene su bile 1.900 USD za kontejner od 20 stopa, do 2.400 USD za kontejner od 40 stopa. Cijene kamiona na Bliskom istoku koje se sada navode više su nego dvostruko veće.
Alan Baer, glavni izvršni direktor OL USA, kaže za CNBC da dok se cijene brzo prilagođavaju i prekooceanski prijevoznici rade na nadoknadi dodatnih troškova preusmjeravanja svojih brodova, ove goleme skokove u stopama treba razjasniti jer brodarska zajednica uvoznika i izvoznika, zajedno s državnim regulatorima nastoje bolje razumjeti sveukupne pokretače ovih velikih povećanja.
“Tijekom Covida imali smo sporiji rast cijena prijevoza zbog utjecaja pandemije na globalni lanac opskrbe”, rekao je Baer. “Ovdje doživljavamo da brodovi preusmjeravaju svoje rute, no, bez obzira na to, u određenim trgovačkim pravcima vidite da vozarine rastu između 100 i 300 posto. Čini se da ovo nije u potpunosti potaknuto promjenama u ponudi i potražnji.”
Od četvrtka ujutro, 158 brodova se preusmjerava iz Crvenog mora prevozeći više od 2,1 milijuna teretnih kontejnera, rekao je Kuehne + Nagel za CNBC. Vrijednost ovog tereta na temelju procjena MDS Transmodal od 50.000 USD po kontejneru iznosi 105 milijardi USD.
Napadima se ne nazire skori kraj.
IKEA je među tvrtkama koje su navele da će preusmjeravanje trgovine utjecati na dostupnost proizvoda. Za CNBC je rečeno da, iako ne posjeduje nikakve kontejnerske brodove, surađuje s transportnim partnerima na upravljanju pošiljkama i osiguravanju sigurnosti ljudi koji rade u lancu vrijednosti IKEA-e, navodi SEEbiz.
“Ono što za sada možemo podijeliti jest da će situacija u Sueskom kanalu rezultirati kašnjenjima i može uzrokovati ograničenja dostupnosti određenih IKEA proizvoda”, rekao je glasnogovornik IKEA-e. “Ovo je naš glavni prioritet. U međuvremenu procjenjujemo druge opcije opskrbe kako bismo osigurali dostupnost naših proizvoda i nastavljamo pomno pratiti situaciju u budućnosti.”
Francuska tvrtka za proizvodnju mliječnih i biljnih proizvoda Danone osporava izvješća o utjecajima na njegov opskrbni lanac, a glasnogovornik je CNBC-u poslao e-poruku: “Nije zabilježen značajan kratkoročni utjecaj na aktivnost Danonea. Pomno pratimo situaciju u odnosu s našim dobavljačima i partnerima. Nećemo davati daljnje komentare.”
Plovila se kreću globalnim vodenim rutama, a kontejneri iz cijelog svijeta mogu biti na jednom plovilu kao rezultat različitih luka koje će plovilo posjetiti na svojoj ruti. Stoga, kada brod kasni zbog promjene rute, to znači da su svi pošiljatelji iz mnoštva zemalja koji imaju teret na tom brodu ili čekaju da brod preuzme njihove kontejnere suočeni s kašnjenjima, ističe SEEbiz.
Iako upravitelji logistike nemaju kontrolu nad kontejnerima koji se trenutno nalaze na preusmjerenim brodovima, oni imaju kontrolu nad kontejnerima koji se ne preuzimaju u europskim ili bliskoistočnim lukama i uvoznim kontejnerima u Aziji koji se spremaju za utovar na brodove.
Papa Franjo uputit će svoju tradicionalnu božićnu poruku s balkona bazilike sv. Petra u Vatikanu u podne nakon božićne mise. Poglavar Katoličke crkve podijelit će blagoslov “Urbi et Orbi”, gradu i svijetu.
Očekuje se da će Papa govoriti protiv ratova i nasilja, jer su ovogodišnje božićne proslave posebno obilježene krvavim borbama u Ukrajini i Gazi.
Božić se ove godine u Svetoj zemlji slavi vrlo tiho zbog rata u Gazi između izraelskih snaga i palestinskih militantnih skupina. U Betlehemu na Zapadnoj obali pod izraelskom okupacijom, rodnom mjestu Isusa Krista, zbog strogih kontrola izraelskih snaga gotovo nema hodočasnika ni turista. Kršćanski su poglavari zbog rata odlučili odreći se božićnih ukrasa u Svetoj zemlji.
U crnogorskoj prijestonici turizma sve je već uveliko spremno za proslavu novogdišnjih praznika. Danas je u Budvi upaljeno 20.000 led lampica na jelki od 12m , koja će krasiti trg ispred Starog grada na radost mnogobrojnih posjetilaca, turista ali i lokalnog stanovništva. Svečani događaj organizovala je Turistička organizacija Budve u saradnji sa Opštinom Budva, a kako bi praznična čarolija bila što ljepša potrudio se Dječiji gradski hor iz Budve, kojim rukovode Renata Perazić i Milica Radoman, kao i gudački kvartet “Allegria” iz Podgorice.
“Sam čin paljenja lampica predstavlja jednu lijepu uvertiru za sledeću godinu. Želimo puno sjaja svakom pojedincu, kao i uspješnu turističku godinu za sve”, kazala je predstavnica Turističke organizacije Budve Tamara Marković i ujedno čestitala katolički Božić svim sugrađanima ali i brojnim posetiocima koji se trenutno nalaze u budvanskim hotelima.
Poznate novogodišnje melodije odzvanjale su na platou ispred starog grada, a jedan od najmlađih članova dječijeg gradskog hora, Luka Adrović kazao je da se marljivo spremao za ovaj nastup i da ga je novogodišnja jelka jako usrećila.
“Pjevali smo dvije pjesme, “Zvončići” i “Preko brda preko brega”. Dobro se zavabavljam ovdje sa svojim prijateljima”, kazao je on.
Profesorica muzike, Milica Radoman pohvalila je raznovrsan muzički program, posebno tokom trajanja manifestacije “Budi u Budvi” i naglasila da su se u okviru iste organizovali i brojni koncerti klasične muzike.
“Organizovali smo koncerte klasične muzike kao i džez nastupe, tako smo i došli na ideju da upravo večeras nastupi kvartet “Allegria”, a sudeći po reakcijama publike, to je bio odličan potez”, poručila je ona.
Brojni građani i posjetioci uživali su u prazničnoj čaroliji, a čini se da je u Budvi sve već spremno za ispraćaj stare i doček nove 2024 godine. Turista iz Perua nije krio oduševljenjem ukrašenom novogodišnjom jelkom, kaže da je u Budvu doputovao sa suprugom te da je oduševljen performansom na platou ispred Starog grada.
“Ovo je prvi put da smo u Crnoj Gori i oduševljen sam ljepotom ove zemlje, posebno Budvom. Jako sam srećan što sam ovdje, želim svima da čestitam predstojeće praznike”, kazao je on.
Jake snage srbijanske policije intervenirale su u nedjelju navečer ispred državnih i gradskih institucija u Beogradu, razbijajući postizborne prosvjede na koje je prije tjedan dana pozvala oporbena koalicija lijevog centra, optužujući vlast za krađu izbora.
Nekoliko stotina pripadnika interventne brigade policije i žandarmerije, opremljenih za razbijanje demonstracija, rastjeralo je prosvjednike ispred Skupštine Beograda, u koju je ranije večeras pokušalo ući nekoliko čelnika oporbe, razbijajući staklo na ulaznim vratima.
Beogradski mediji javljaju da je više ljudi, među kojima i nekoliko studenata, uhićeno, ali o tome zasad nema službenih potvrda. Desetine policijskih vozila blokirale su u međuvremenu zgradu beogradske Skupštine, a kordoni policije nalaze se i ispred ureda predsjednika Aleksandra Vučića na Andrićevom vencu u središtu grada.
Tisuće ljudi okupile su se ranije u nedjelju navečer na sedmom prosvjedu poslije izbora održanih 17. decembra za koje oporba tvrdi da su pokradeni i traži poništavanje.
Srbijanski predsjednik Vučić je ranije danas odbacio prigovore i optužbe da su izbori bili neregularni, nazivajući oporbu “lažljivcima” i najavio konstituiranje parlamenta do kraja siječnja, a nove vlade u veljači, ali nije isključio mogućnost ponavljanja izbora u Beogradu.
Večerašnji prosvjed počeo je ispred sjedišta državnog izbornog povjerenstva, a potom se mnoštvo preselilo ispred skupštine Beograda. Pri pokušaju ulaska u zgradu razbijeno je staklo na ulaznim vratima te dva bočna prozora.
Vučićeva vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) u izbornoj je noći proglasila apsolutnu pobjedu, a državno izborno povjerenstvo (RIK) potvrdilo je u ponedjeljak da je SNS osvojio 46,84 posto glasova.
Oporbena koalicija lijevog centra „Srbija protiv nasilja“ (SPN) osvojila je 23,38 posto. Na izborima paralelno održanim u Beogradu SNS ima oko 38 posto, a SPN oko 35 posto glasova.
Ta koalicija, koja je pozvala na prosvjede, tvrdi da je volja građana pokradena brojnim zlouporabama, ponajprije u prijestolnici. Primjedbe su imali i međunarodni promatrači, ocijenivši da je kampanju za izbore, premda nije bio kandidat, obilježila dominacija Vučića, što je, uz nepravednu konkurenciju, pristrane medije, dovođenje birača iz Republike Srpske, migraciju glasača te brojne druge nepravilnosti, pridonijelo neujednačenim izbornim uvjetima.
U Kotorskoj biskupiji vjernici su na ponoćkama ispratili Badnju večer i dočekali Božić.
Zvona kotorske katedrale Svetog Tripuna i drugih crkava Kotorske biskupije označila su okupljanje vjernika.
Posebno je svečano bilo u katedrali Svetog Tripuna, gdje je misu predvodio kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati, koji je u nadahnutoj propovjedi pozvao na mir, na ljubav, prekid rata u svijetu.
“Da budemo više ljudi koji će Boga slaviti svojim životom nego svojim riječima. Da se naučimo praštati ali i tražiti oprost, da budemo skromni, da se ne izgubimo u ovoj objesti koja vlada… Neka vam Božić bude blagoslovljen, sretan, neka vam bude ispunjen radošću, milošču ali i opraštanjem i smislom” – poručio je don Tonsati.
Ponoćki u katedrali prisustvovali su predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednica SO Kotor Maja Mršulja, potpredsjenik Opštine Kotor Siniša Kovačević, direktor TO Kotor Jovan Ristić, kojima se don Robert Tonsati posebno zahvalio na prisustvu.
Misno slavlje uveličao je svojim nastupom Katedralni zbor.
Božić je blagdan kada kršćani slave rođenje Bogočovjeka Isusa Krista, a riječ Božić, kao “mali Bog”, u kršćanstvu ima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog – Bog dostupan i pristupačan čovjeku.
Kršćanski svijet slavi rođenje Isusa Krista od davnina, a dan Isusova rođenja smatrali su i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenoga Zapadnoga Rimskog Carstva gotovo u cijeloj Europi početak nove godine bio je na Božić.
Kršćanski filozof Aurelije Augustin (4./5. stoljeće) smatrao je kako se u Božiću “Bog počovječio da se čovjek može pobožanstveniti”.
Dan Isusova rođenja smatrao se početkom nove godine
Hrvatska božićna pjesma “Narodi nam se kralj nebeski” sa stihom “Na tom mladom letu veselimo se” upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Crkva je tek 1691. prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.
Na blagdan Božića od 5. stoljeća slave se tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica. Tijekom polnoćke i zornice čita se izvješće o događaju Božića s njegovim povijesnim određenjem. “I Riječ tijelom postade i nastani se među nama…”
Na zornici je naglasak na evanđeoskom izvješću o navještaju pastirima, a na poldanjici Proslov iz Evanđelja po Ivanu: “U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog…”
Nakon Božića slijede blagdani Svetoga Stjepana, Svetog Ivana, Nevina dječica ili Mladenci te Stara godina.
Kao kršćanski blagdan, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način kao dio njegove etnografske baštine.
Otajstvo Božića odražava se u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, osobito u spletu običaja i božićnim pjesmama. Pjesme su radosne i sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina.
Hrvatski božićni običaji
U južnohrvatskim krajevima za božićno doba karakterističan je bio običaj biranja kralja. Vremenski je smješten između Božića i Sveta Tri Kralja, osobito dva dana iza Božića, kada bi se birali kralj ili knez, koji je imao svoje oznake – štap i krunu.
Slično tomu bio je izbor seoskoga kralja – to je identični božićni i novogodišnji izbor kralja sa ‘znacima vlasti, pratnjom, čašćenjem’. Taj se dio tradicijske kulture, kako je zabilježio hrvatski etnolog Milovan Gavazzi, počeo gubiti u prvoj polovici 20. stoljeća.
Etnolozi smatraju da je izbor seoskoga kralja ostatak drevne hrvatske tradicije povezane sa sjećanjem na izbor narodnih vladara.
Advent ili došašće vrijeme je pripreme za rođenje Isusa, a sastoji se od četiri tjedna neposredno prije Božića koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta, do Kristova dolaska.
U novije vrijeme sve je prisutniji znak adventa adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, tako da nema početka ni kraja, što simbolizira vječnost.
U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom do Božića gore sve četiri.
Božićna pšenica, badnjak i slama…
Do danas se sačuvao običaj sijanja u posude božićne pšenice, kao simbola obnove života i plodnosti. Na blagdan Sv. Barbare ili Sv. Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika.
Do Božića pšenica naraste i ukrašava božićni stol, a tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Pšenica se ovija hrvatskom trobojnicom, a nakon Božića se daje pticama jer se ništa iz svetog doba ne smije baciti.
U selima su danas gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranja slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.
Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom zapale sve svijeće u kući.
Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično radio glavar kuće, označavao je službeni početak proslave Božića.
U Hrvatskoj se do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce, iako je taj običaj u njemačkim pokrajinama živ od 16. stoljeća.
Predsjednik i potpredsjednik Opštine Herceg-Novi, Stevan Katić i Miloš Konjević obišli su u petak prostor preduzeća “Čistoća”, koje je dodatno proširilo vozni park, a uveden je i novi uslužni servis – vulkanizer, koji će koristiti preduzeća čiji je osnivač Opština, ali i građani.
“Ono što je zaista važno je činjenica da je za poslednjih nešto više od godinu dana nabavljeno sedam vozila za odvoz otpada, bager i kombi za prevoz radnika. Vozni park preduzeća “Čistoća” je unaprijeđen, a to se može i vidjeti na novskim ulicama. Važno je da su građani zadovoljni sa radom preduzeća i zaista vidi se jedan odgovoran, posvećen i savjestan odnos radnika i direktora. Pored tog dijela koji se odnosi na vozila “Čistoće”, i građani će moći da obave vulaknizerske radnje, posebno kada je u pitanju teretni program. Znamo da je Herceg-Novi u prethodnom periodu imao nedostatak takve vrste djelatnosti i drago mi je da jedno preduzeće koje je u vlasništvu Opštine danas pokreće ovaj vid aktivnosti po prvi put. Ovo je dokaz da ovakve stvari mogu dalje da se odvijaju i da rade kao da je u pitanju privatno preduzeće, ako se radi domaćinski i odgovorno”, naglasio je predsjednik Katić.
On je istakao i da su za sledeću budžetsku godinu predviđeni izdaci po pitanju nastavka nabavke nove opreme, kao i da će lokalna samouprava u saradnji sa menadžmentom “Čistoće” unaprijeđivati vozni park i sve ono što je neophodno kako bi Herceg-Novi zadržao epitet jednog od najčistijih gradova na ovom dijelu crnogorskog primorja.
Prema riječima direktora “Čistoće”, Aleksandra Škobalja, ove godine je nabavljeno ukupno devet vozila (8 kupljenih i jedna donacija), od kojih je jedno bager koji će služiti za čišćenje plaža i nelegalnih deponija, što je u prethodnom periodu predstavljalo veliki problem.
“Poboljšali smo uslove za rad zaposlenih, odvojili smo bravarsku radionicu od mehaničara, napravili smo nadstrešnicu za pretovar velikih agro kamiona, što nam je posebno značajno u toku kišnih i hladnih dana. Obezbijedili smo svim radnicima zimske i ljetne radne uniforme, a svakako da će akcenat u narednom periodu biti poboljšanje uslova rada zaposlenih i uslova na samom terenu, kao što su komunalni mobilijar i slično”, kazao je Škobalj.
On je dodao da je jedan od noviteta i spavaonica koja će služiti za radnike koji budu dodatno angažovani preko agencija tokom ljeta, ali i potvrdio da je “Čistoća” spremna za period novogodišnjih i božićnih praznika, kada se očekuje veliki priliv gostiju iz regiona.
Potpredsjednik Vlade dr Srđan Pavićević i ministar zdravlja dr Vojislav Šimun obišli su bolnice i medicinske ustanove u južnoj regiji: Institut „Dr Simo Milošević“ – Igalo, Opštu bolnicu Kotor i Opštu bolnicu Meljine, Specijalnu bolnicu za psihijatriju – Dobrota i Specijalnu bolnicu za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković“ – Risan.
Radnom sastanku u Institutu „Dr Simo Milošević“ – Igalo su, pored predstavnika Vlade, prisustvovali Zoran Kovačević, direktor Instituta, gospođa Marija Obradović, predsjednica Sindikata i koordinatorka Sektora medicinske u Institutu, kao i gospodin Bato Kontić, predsjednik Odbora direktora i zastupnik državnog kapitala.
Na samom početku razgovora dr Srđan Pavićević, potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu, objasnio je svrhu sastanka: „Tu smo da mapiramo probleme, da vidimo šta je polazna osnova i kako najefikasnije i najpragmatičnije rješavati problem i krenuti s mrtve tačke. Ne možemo govoriti o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji i zdravstvenom turizmu bez Instituta Igalo. Te dvije stvari su u kontradikciji.“
Dr Šimun, ministar zdravlja, dodatno je pojasnio: „Već smo imali inicijalne sastanke sa Ministarstvom finansija i državne imovine. Kako bismo imali uvid u zatečeno stanje i tekuće probleme, od vas očekujemo presjek zatečenog stanja, kvalitetnu procjenu imovine, kao i eventualnu viziju i predlog daljih aktivnosti. Svima je u interesu da sačuvamo Institut Igalo kao dragulj naše medicine i medicinskog turizma, kao i kvalitet i kontinuitet zdravstvene usluge.“
Zoran Kovačević, direktor Instituta, koji je ovu poziciju preuzeo u decembru ove godine, u sažetom je (ali sadržajnom) izlaganju istakao: „Izabran sam u jednom od najtežih trenutaka u istoriji Instituta. Mislim da Institut može da se sačuva jer ima ogroman finansijski kapital, koji je prije nekoliko godina procijenjen na 117 miliona. Sada bi ta vrijednost bila još veća. Dakle, postoji ekonomski osnov čak i bez državne pomoći i ’sipanja u prazno’ za opstanak i dalji razvoj Instituta.“
Direktor Kovačević je pojasnio porijeklo privatnog kapitala i druge otežavajuće faktore koji su ugrozili opstanak Instituta. Struktura kapitala je takva da je 28%, privatni a 56% državni. Mnogi ljudi ne znaju prirodu i porijeklo tog privatnog kapitala i obavezu države da se to riješi po nekom poslovnom modelu. Odakle privatni kapital u Institutu? Tokom ekonomske krize 90-ih godina fabrika ICN Galenika prodavala je ljekove Crnoj Gori. Isporuka je obustavljena, a država je ponudila ICT Galenika, u vlasništvu Milana Panića, akcije Instituta kao kompenzaciju za nastavak isporuke ljekova Crnoj Gori, tako da je Institut već tada, rješavajući probleme dugova i nabavke ljekova za sve građane Crne Gore, dospio u pat-poziciju. Nakon toga je država Srbija otkupila ICN Galenika i u sklopu toga dobila akcije Instituta Igalo, koje je onda 2018. godine prodala kompaniji „Vile Olive“ vlasnika Žarka Rakčevića iz Crne Gore. Dakle, porijeklo privatnog kapitala odnosno porijeklo problema leži u plaćanju uvoza ljekova za sve građane Crne Gore akcijama Instituta Igalo. To je bio splet nesrećnih okolnosti koje su jednu ovako potentnu kompaniju dovele u poziciju u kojoj se sada nalazi.
Nadalje, Institut se 10-15 godina nalazio u planu privatizacije, što je predstavljalo zakonsku prepreku i ograničenje za preduzimanje svih aktivnosti u smislu revalorizacije kapaciteta i novih investicionih aranžmana. Prethodne vlade su podržavale plan privatizacije, što je sprečavalo Institut da samostalno posluje i vrši ulaganja, pogotovo u smještajne kapacitete. Uprkos tome, Institut je zadržao visok kvalitet medicinske usluge, koji je provjeravan od strane inostranih partnera.
„Sada je, nažalost, otkazan ugovor za Norvežanima koji su nam referenca i četvrtina ukupnih prihoda. Još jednom naglašavam da ugovor nije raskinut zbog kvaliteta medicinske usluge, nego zbog nestabilnosti i upitnog statusa Instituta. Iako postoji nada ćemo ih vratiti u 2025. godini, sada se postavlja pitanje – kako nadomjestiti taj iznos na prihodovnoj strani (koji se kreće u prosjeku od oko 2,5 miliona ili 25% ukupnih prihoda Instituta)“, rekao je Kovačević.
Treći razlog koji je doveo Institut u sadašnju poziciju odnosi se na cijene Fonda zdravstva, koje su posljednji put povećane tokom 2023. godine za otprilike 17%, tj. sa 30 eura na 36 eura za fizijatrijske pacijente, čime se generiše dodatni gubitak (uprkos tome što cijene medicinskih usluga rastu svuda u svijetu).
Institut Igalo godišnje obradi 5000 pacijenata preko Fonda zdravstva po ekstraprivilegovanim cijenama, što bi državu koštalo mnogo više ukoliko bi bila primorana da pacijente upućuje negdje drugdje. Kovačević se tim povodom zapitao: „Da li mi kao država imamo pravo da zanemarimo finansijski, ljudski i prirodni kapital, empatiju, uslugu prema građanima i podnesemo toliki broj lica sa invaliditetom, ljudi i djece koji neće imati mogućnost postoperativne rehabilitacije u svojoj zemlji?“
Na kraju je g. Kovačević posebno istakao: „Mi imamo prirodne resurse, blato koje se vadi iz mora, mineralnu vodu koja se koristi u kupkama, odličnu poziciju na ulazu u Boku Kotorsku, tradiciju i najvredniji resurs – Fakultet za fizioterapiju u okviru naše kuće. Ne znam da postoji poslovni sistem u regionu koji ima obuku kadra konkurentnog na međunarodnom tržištu u okviru svoje kuće.“
Ono što je najinteresantnije, gledano iz aspekta države, jeste to što Institut Igalo ima najveći potencijal u zdravstvenom turizmu jer ga karakteriše cjelogodišnja popunjenost kapaciteta. Dodatna prednost jeste i činjenica da od kovid krize svuda u svijetu cijene u turizmu opadaju, dok raste jedino cijena medicinske usluge.
Potpredsjednik Vlade, dr Pavićević, i ministar zdravlja, dr Šimun, zahvalili su na stručnom, konciznom i jezgrovitom presjeku stanja iz kojeg se već mogu nazrijeti i budući koraci u rješavanju dugotrajne krize i neizvjesnosti.
Povodom predstojećeg praznika Nove godine i vjerskog praznika Božića za zaposlene rimokatoličke i pravoslavne vjeroispovjesti, Ministarstvo rada i socijalnog staranja neradni dani su 24, 25. i 26. decembar vjernici rimokatoličke vjeroispovjesti, 1. i 2. januar za Novu godinu, i 6, 7. i 8. januar za vjernike pravoslavne vjeroispovjesti, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja MRSS.
“Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici rimokatoličke vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić (dva dana) i to: nedjelja 24. decembra, ponedjeljak 25. decembra i utorak 26. decembra. Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Nova godina praznuje se dva dana i to: ponedjeljak 1. januara i utorak 2. januara. Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić (dva dana) i to: subota 6. januara (Badnji dan), nedjelja 7. januara (prvi dan Božića) i ponedjeljak 8. januara (drugi dan Božića)”, precizirali su iz MRSS.
U MRSS- ističu da su državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posledice po građane ili državu.
© BokaNews, 2021
