Danilovgrađanin R.M. (53) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana zbog odbijanja alkotesta, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
“On je sinoć oko 20:30h u mjestu Kovačko polje, opština Kotor, nakon što ga je zaustavilaq policija odbio da se podvrgne obaveznom alkotestiranju”, naveli su iz tog suda.
Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima u trajanju od četiri mjeseca kao i maksimalan broj kaznenih bodovia.
“Takođe, sutkinja Stanišić je u odvojenom postupku okrivljenom M.J. (37) iz Kotora izrekla novčanu kaznu imu iznosu od 775 eura jer su dokazani navodi optužbe da je prethodne noći u mjestu Škaljari upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncetraciji od 1,82 g/kg”, kazali su iz suda za prekršaje u Budvi.
Uz novčanu kaznu izrečena mu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca kao i tri kaznena boda.
Katolički vjernici danas obilježavaju Badnji dan. To je dan uoči Božića. Ime mu dolazi od riječi bdjeti, jer se na Badnji dan, kao i na Badnje veče, simbolički bdije čekajući Kristovo rođenje.
Ponoćke će biti organizovane u mnogim crkvama Boke Kotorske.
Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju da će svete mise biti služene prema sledećem rasporedu.
Raspored bogoslužja: IV. Nedjelja adventa, Badnjak i Svetkovina Rođenja Gospodnjega — Božić
Sjedimo u konobi i ponovo kao i svake godine uoči Badnjeg dana otvara se ista priča o bakalaru, sušena riba koja se tradicionalno priprema za Badnjak. Naravno, nije riječ o tome kako ga spremiti već o cijeni.
O tradiciji i receptima već je sve odavno ispričano. Bakalar sušeni danas u Crnoj Gori dostiže, u zavisnosti od veličine, cijenu od 37 do 47 eura za kilogram, toliko ili malo više u cijelom regionu.
Za razliku od od nas u većini Evropskih dražava cijena za kilogram je prihvatljiva, pa tako isti taj norveški bakalar u Portugalu košta 14,95 eura, u Francuskoj 15,99 eura, Španiji 16,58 eura, Italija 24 eura, Švajcarska 28,50 eura, Austrija 38,50 eura u Njemačkoj između 24 i 28 eura…
Rasplamsava se rasprava u konobi, uključuju se i ostali gosti. Za njegovu visoku cijenu moj kolega Roko nema dilemu, kaže to je jednom godišnje, pa koliko kod da mu je cijena, ili što bi kazali, šta košta da košta, može biti makar i onaj najmanji od dvadeset deka, samo da zamiriše.
„Nije Badnjak bez bakalaran. Neko danas ima manje neko više, novaca, prema tome će i kupiti… Svi mogu izdvojiti 10-tak eura za dvadest deka. To je jednom godišnje. Bakalar je više od tradicije…“- ističe Roko i prisjeća se detalja iz kultne serije Miljenka Smoje „Naše malo misto“ kada su vlasti nakon Drugog svjetskog rata na našim prostorima zabranjivale javno spominjanje i slavljenje vjerskih svetkovina, a miris bakalar se nezaustavljivo širio ulicama naših sela i gradova baš u vrijeme Badnjaka.
Bakalar na bijelo
U 18. i 19. vijeku bakalar je zauzimao i do 60 posto jelovnika u mnogim zemljama svijeta. Tako je malo po malo postao i simbolom posta za božićne i uskrsne blagdane. Danas je bakalar riba koja spaja dvije velike hrišćanske religije, riba koja je na jelovniku preko petsto godina i riba oko koje su se vodili ratovi.
Bakalar koji se samo suši pretežno se lovi u vodama oko Norveške, a posebno na otocima Lofoten. Ribari Lofotena ulove u martu i aprilu i osuše do juna više bakalara nego bilo ko drugi na svijetu. U tom razdoblju i mlado i staro po cijeli dan radi samo na pripremi ribe za sušenje. Hladni suvi Arktički vazduh kroz 6 do 12 sedmica sušenja iz ribe izvuče 80% vlage. Tako isušeni bakalar može se čuvati godinama. Priča kaže da su zbog bakalara i zahvaljujući bakalaru Vikinzi uspjevali ploviti sve do obala Amerike. Suhi bakalar koji sadrži ogromnu koncentraciju proteina, mogao se žvakati i jesti bez kuvanja, što je sigurno često na tim putovanjima sjevernim morima bilo i jedino moguće. A na putovanja su često i išli u potrazi za novim lovištima bakalara.
Bakalar sušenje Norveška
Bakalar je bila jedna od komercijalno najznačajnijih riba tokom Srednjeg vijeka u Evropi.
Svaka domaćica ima svoje male tajne i način pripremanja ovog tradicionalnog jela, bakalar na bijelo ili crveno, ali i nekim manje poznatim specijalitetima kao što su juha od bakalara, brodet od bakalara, rižoto, pašteta od bakalara ili bakalar na crno.
Izrael je nastavio bombardirati palestinsku enklavu i, čini se, širi kopneni napad u središtu pojasa Gaze. Naime, stanovnici su dobili naredbu da se odmah premjeste na jug.
Vijeće sigurnosti iz petog je pokušaja prihvatilo rezoluciju kojom se poziva na povećanje humanitarne pomoći za pojas Gaze i poduzimanje hitnih koraka za stvaranje uvjeta za održiv prekid neprijateljstva. UN upozorava da u Gazu pristiže samo 10 posto potrebne pomoći toj pogođenoj enklavi.
Žestoke borbe na sjeveru Gaze
Izraelske snage borile su se u subotu protiv militanata Hamasa u sjevernom dijelu Pojasa Gaze s ciljem stjecanja pune kontrole nad sjeverom kako bi se mogli usredotočiti na jug, dan nakon što je Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo na dodatnu pomoć palestinskoj enklavi, ali nije zahtijevalo prekid vatre.
Gusti dim nadvio se nad sjevernim gradom Džabalijom u kojem je također najveći izbjeglički kamp u Gazi. Stanovnici kažu da grad proživljava konstantno zračno bombardiranje i granatiranje iz izraelskih tenkova za koje su rekli da su napredovali dalje u gradsko područje. Hamasovo oružano krilo, Brigade Al Kasam, potvrdilo je da je uključeno u borbu s izraelskim snagama u tom području i tvrdi da su uništili pet izraelskih tenkova.
Potvrđeno je da je gotovo 20.000 stanovnika Gaze ubijeno tijekom 11-tjednog sukoba, prema palestinskom ministarstvu zdravstva, a vjeruje se da su još tisuće zarobljene ispod ruševina. Gotovo svi od 2,3 milijuna stanovnika Gaze raseljeni su. Izrael kaže da je izgubio 14 vojnika od pokretanja napada na Pojas Gaze 20. listopada, kao odgovor na Hamasov napad 7. listopada na jug Izraela u kojemu je ubijeno 1200, dok je oteto 240 ljudi.
Izraelska vojska (IDF) priopćila je u subotu da je ispalila hice u području Ise u gradu Gazi kako bi namamila desetke militanata iz zgrade koja je služila kao sjedište Hamasa na sjeveru enklave. Vojska je također objavila video za koji kaže da prikazuje Hamasove tunele u području Ise.
Prof. Milan Franović iz Kotora je novi predsjednik Skupštine Odbojkaškog saveza Crne Gore, odlučeno je na Izbornoj sjednici Odbojkaškog saveza Crne Gore.
Za predsjednika Skupštine jednoglasno je izabran.
Franović je delegat OK “Gimnazijalac“ iz Kotora, a za funkciju predsjednika predložili su ga odbojkaški klubovi Herceg Novi, Morača, Ivangrad 2011, Gorštak, Net i Lovćen.
Sjednici je prisustvovalo 19 od 29 delegata kojima su verifikovani mandati za period od 5 godina, shodno Zakonu o sportu i Statutu OSCG. Na sjednici je usvojen i Poslovnik o radu Skupštine OSCG.
Sjednici je prisustvovao i Cvetko Pajković, predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore.
Avion s 300 Indijaca sletio je u francusku zračnu luku Vatry zbog sumnje na trgovinu ljudima. Letio je iz Saudijske Arabije prema Nikaragvi.
Stručnjaci za međunarodno pravo upozoravaju da bi ovo mogla biti nova migracijska ruta jer svake godine u Latinsku Ameriku stiže mnogo Indijaca koji potom nastavljaju na sjever prema SAD-u. Rumunjska aviokompanija, u čijem je vlasništvu zrakoplov negira bilo kakvu odgovornost.
– Koliko ja znam, ovo je prvi put da je avion zajedno sa svim putnicima prisilno spušten zbog sumnje u trgovinu ljudima. Organizirani kriminal ima bujnu maštu, kazao je Emmanuel Daoud, odvjetnik za međunarodno kazneno pravo.
– Spremni smo na suradnju s francuskim vlastima. Članovi posade daju iskaze, zrakoplov je prizemljen i, prema zahtjevima, ustupamo sve potrebne informacije, izjavila je odvjetnica Legend Airlinesa Liliana Bakayoko.
Filip Radulovic – foto: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva
Spajanje Barske i Crnogorske plovidbe u jednu ekonomski održivu kompaniju, kao i ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, stvoriće preduslove za valorizaciju potencijala Luke Bar, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.
On je u intervjuu za Radio Crne Gore kazao da je evidentno da će država morati da se uključi u obezbjeđivanje nedostajućih sredstava Crnogorskoj plovidbi za januarsku ratu kredita prema Exim banci.
Radulović je u Emisiji za pomorce rekao i da najavljeno povećanje cijena Port of Adrie za lučke usluge, od 1. januara, nije dobar poslovni potez.
Često povećavanje cijena tarifa za lučke usluge, prema mišljenju Radulovića, ugrožava, ili može ugroziti i postojeće komercijalne poslove i preusmjeravanje brodara ka drugim lukama u Jadranko-jonskoj regiji.
Kako je najavio, Vlada analizira kupoprodajni ugovor zaključen sa turskom kompanijom 2013. godine, o prodaji bivših Kontejnerskih terminala Luke Bar, prenosi portal RTCG.
“Stanje u Crnogorskoj plovidbi nije na zavidnom nivou i toga smo, vjerujem, svi svjesni. Januarska rata za otplatu kredita prema Exim banci dolazi na naplatu, a kako stvari stoje, Crnogorska plovidba sasvim izvjesno ponovo neće imati finansijska sredstva koja su potrebno za uredno servisiranje ove obaveze”, saopštio je Radulović.
Prema njegovim riječima, država će, kao i mnogo puta do sada, evidentno morati da se uključi u obezbjeđivanje nedostajućih sredstava.
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba
“Poznato je i našoj javnosti da su oba brodarska društva u nezavidnom položaju, budući da moraju da izvrše povraćaj neusklađene državne pomoći i da uporedo sa tim otplaćuju i preostali iznos kreditnog zaduženja prema Exim banci”, rekao je Radulović.
On je podsjetio i da je tokom nedavne posjete i razgovora sa menadžmentom Barske plovidbe, informisan da će to preduzeće raspolagati sopstvenim sredstvima za otplatu januarske rate po osnovu kreditnog zaduženja za nabavku brodova.
“Barska plovidba je, donekle, u boljoj situaciji nego Crnogorska plovidba, jer je i kreditni aranžman bio povoljniji, zatim posjeduje i sopstvene nekretnine i ima višestruko manju obavezu povraćaja sredstava u državni budžet koja su dodijeljena kao neusklađena državna pomoć”, dodao je Radulović.
On je ponovio da će raditi na stvaranju potrebnih uslova za spajanje brodarskih društava.
“Međutim, namjera mi je i da sa svojim timom sagledam i druge potencijalne modalitete koji bi mogli možda dovesti do održivosti ovih društava”, poručio je Radulović.
Na pitanje da li je za Crnu Goru ekonomski održivo da ima dvije brodarske kompanije sa ukupno samo četiri broda, a velikim troškovima i da li će se preduzeti konkretni koraci na njihovom objedinjavanju, Radulović je odgovorio da smatra da postojeće rješenje nije održivo i da se ovdje treba voditi i takozvanom ekonomijom obima, odnosno konsolidovati flotu kojom se raspolaže, a smanjiti poslovne rashode obje kompanije.
Radulović je ranije izjavio da nije realno da uskoro Barska plovidba kupi feribot i obnovi pomorsku liniju Bar-Bari-Bar, a sada je dodatno pojasnio da ako u ovom momentu nemamo izvjesnost da će Barska plovidba moći samostalno da plati julsku ratu, onda nije racionalno najavljivati kupovinu broda koji bi bio angažovan na međunarodnoj pomorskoj liniji Bar-Bari, koliko god da bi svi građani Bara, Crne Gore i on kao resorni ministar, to željeli.
“Svakako, tokom posjete Barskoj plovidbi, bilo je govora i o potencijalnim mogućnostima za javno-privatno partnerstvo, kroz koje bi se možda mogle sagledati određene mogućnosti. Mislim da je to u ovom trenutku realnija opcija, nego opcija o obezbjeđivanju sredstava od Barske plovidbe za kupovinu broda”, saopštio je Radulović.
Govoreći o valorizaciji potencijala Luke Bar, Radulović je kazao da je neophodno podsjetiti da je izgradnja odgovarajuće infrastrukture u zaleđu uslov svih uslova za razvoj te luke.
“Naime, bez značajnih ulaganja u željezničku infrastrukturu ka Beogradu, odnosno ulaganja u putnu infrastrukturu, dakle autoput Bar-Boljare, ali i putni pravac prema Bosni i Hercegovini i putni pravac od Bara prema Albaniji, ne možemo očekivati značajniju valorizaciju, niti razvoj multimodalnog transporta preko Luke Bar”, smatra Radulović.
Jedino na taj način, kako je rekao, Luka Bar može postati konkurentna u odnosu na druge luke u Jadransko-jonskoj regiji.
“Kako sam nedavno i najavio, pokrenuću u saradnji sa Privrednom komorom (PKCG) određene aktivnosti preko Koordinacionog odbora za tranzitni saobraćaj, uz podršku predstavnika Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Navedeni Odbor okuplja najznačajnije privredne subjekte u logističkom lancu preko Luke Bar, tako da mi je namjera da pomognemo u preusmjeravanju dijela robnih tokova preko Crne Gore, što bi dovelo ne samo do povećanja obima pretovara u Luci Bar, nego bi imalo i te kako značajan pozitivni uticaj na cjelokuopnu crnogorsku privredu”, objasnio je Radulović.
Na pitanje da li se većinskim vlasnikom Port of Adria, turskom kompanijom Global Ports, pregovara o otkupu njihovih akcija, ili možda i o raskidu kupoprodajnog ugovora, Radulović je odgovorio da će sagledati potencijalne modele koji bi mogli biti primijenjeni u cilju objedinjavanja Luke Bar, ukoliko opredjeljenje Vlade bude da je i objedinjavanje lučkog područja i upravljanje istim takođe jedna od strateških aktivnosti kojoj bi se trebalo posvetiti u narednom periodu.
“U okviru tog procesa, podrazumijeva se da ćemo kao odgovorna Vlada analizirati i sve segmente dosadašnjeg izvršenja ugovora o koncesiji, te na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odgovarajuće odluke. Ne mogu i ne želim da prejudiciram ishod tih analiza, jer želimo da sve partnere uvažimo kao partnere sa kojima su u najboljoj namjeri i zaključeni ugovori, ali naravno moramo voditi računa o tome da li je zaključenje određenih ugovora donijelo za Crnu Goru ili naše luke benefite koji su bili očekivani”, kazao je Radulović.
On je najavio i da su u završnoj fazi okončanja postupka koji se odnosi na stvaranje uslova za otpočinjanje izdavanje Identifikacione isprave pomorca (SID).
“Uspješno smo okončali proceduru koja se odnosi na normativno-pravni okvir i sada radimo na povezivanju sistema i baza podataka nadležnih institucija, odnosno u konačnom stvaramo završne uslove za izdavanje dokumenta. Riječ je o dokumentu od posebnog značaja za crnogorske pomorce, tako da ćemo, što je moguće više, ubrzati sve aktivnosti vezane za ovo pitanje”, zaključio je Radulović.
Tradicionalno u sklopu božićnih i novogodišnih praznika Glazbeno prosvjetno društvo Tivat u petak 22. decembra održalo je Novogodišnji koncert. Velika sala Centra za kulturu Tivat bila je po običaju tijesna kada su u pitanju koncerti GPD Tivat.
Brojna publika i aplauzi, još jednom su potvrdili tradiciju i kontinuitet povezanosti brojnih tivatskih porodica sa Glazbeno prosvjetnim društvom, koja se prenosi sa koljena na koljeno.
Veliki broj mladih muzičara dali su značajni doprinos da koncert bude na vrhunskom nivou i potvrdili uspješnu saradnju Muzičke škole Tivat i GPD Tivat.
Pod dirigentskom palicom prof. Nevile Klakor i prof. Martine Vuksanović, nizale su se koračnice, polke, valceri, potpuri…
Koncert je počeo koračnicom “Tivat” koju je specijalno za GPD Tivat napisao Antun Kopitović 1971. godine u Buenos Ariesu.
Slijedli su Dunavski valovi, Carmen, A Klemzer karnival, pa nešto savremeniji Hey Jude, Party Rock Anathem, Bela Ciao…
Kao gosti nastupili su vokalni Nonet Muzičke škole Tivat i solistica Doris Deković u pratnji mandoline, Sofija Franović.
Podsjetimo, u susret velikom jubileju, 115. godina od osnivanja Glazbeno prosvjetnog društva Tivat (GPD Tivat), koji će biti obilježen 2024. godine, predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović odobrio je sredstva za kupovinu novih uniformi za muzičare, članove ovog udruženja, u iznosu od 23.000€.
“U planu je nabavka oko 50 kompleta zimskih uniformi. Uniforme doprinose ukupnoj prezentaciji i važan su aspekt nastupa, pa će ova sredstva značajno uticati na naš rad i na način na koji predstavljamo Tivat” – istakao je predsjednik udruženja Boris Lanceroti, koji je zahvalio predsjedniku opštine i lokalnoj upravi na obezbjeđenim sredstvima.
Gradska-muzika-Tivat-30-tih-godina-20.vijeka
GDP Tivat formirano je 1909. godine nastojanjem i zalaganjem nekolicine entuzijasta. Ilija Sindik, Šime Staničić i Filip Vuksanović bili su Tivćani kadri da tu svoju želju zapišu, da formulišu svoju namjeru da osnuju orkestar, i skupili hrabrosti da tu svoju ideju predstave tadašnjem gradonačelniku, kapetanu u penziji Marku Krstoviću, čovjeku koji je funkciju gradonačelnika obavljao na volonterskoj osnovi. Uspjeli su da sazovu Gradsko vijeće, i to Vijeće je donijelo Odluku o osnivanju Glazbeno prosvjetnog društva.
Tadašnji predsjednik Opštine Tivat kapetan Marko Krstović, prepoznajući značaj formiranja Gradske muzike za kulturu i jačanje muzičke prosvećenosti žitelja ovog kraja, prihvatio je zahtjev svojih sugrađana i u Češkoj kupio prve i veoma skupe instrumente za gradski limeni orkestar, iako je zbog toga Opšina Tivat tada, prvi i jedini put u svojoj istoriji i bankrotirala…
“Po riječima svjedoka tog vremena, gradonačelnik je malo zakukao, i rekao: „Jadna djeco, znate li što činite?!“ Mislim da je to blizu istine, jer je te godine kompletan budžet opštine Tivat upućen za nabavku instrumenata, nije preostalo nikakvih sredstava za druge aktivnosti. Činilo se tada da je htijenje veće od mogućnosti, ali je gradska glazba ipak tada zasvirala u Tivtu, a evo svira i dan-danas”- prisjeća se za naš portal njegov aktuelni predsjednik i glavni spiritus movens, Boris Lanceroti.
U Organizaciji NVO “Njegoševe večeri poezije” i JU “Narodna biblioteka Budve”, u Budvi se do 24. decembra održavju 11. Međunarodne Njegoševe večeri poezije.
Ova međunarodna manifestacija otvorena je sinoć u Akademiji znanja predavanjem mitropolita Joanikija na temu „Rasponi Njegoševe misli“ i Svečanom akademijom u režiji Gorana Bjelanovića.
Program Njegoševih večeri poezije nastavlja danas, 23.decembra okruglim stolom na temu “Izvori Njegoševog pjesništva – pokoljenja djela sude “ u manastiru Podmaine sa početkom u 10 časova. O ovoj temi govoriće: mitropolit Joanikije, otac Rafailo (iguman manastira Podmaine), prof. dr Mikonja Knežević, akademik Siniša Jelušić, prof. dr Goran Maksimović, prof. dr Radmilo Marojević, prof. dr Boris Brajović, prof. dr Jelica Stojanović, dr Budimir Aleksić, dr Miodrag Čizmović, mr Višnja Kosović, Gojko Božović i Milutin Mićović. Program 11. Međunarodnih Njegoševih večeri poezije nastavlja istog dana u 19 časova na Akademiji znanja predstavljanjem knjige Stefana Mitrova Ljubiše „Komentarisano izdanje Gorskog vijenca“ koju je priredio prof. dr Radmilo Marojević, u izdavaštvu Narodne biblioteke Budve, beogradskog Štampara Makarija i podgoričkog Obodskog slova, kao i programom pod nazivom „Pjesnici u čast Njegoševu“ koji će uslijediti nakon predstavljanja knjige, a u okviru kojeg će nastupiti pjesnikinje: Milica Bakrač, Višnja Kosović i Saava
Radulovič.
U nedjelju, 24. decembra, u manastiru Stanjevići od 11 časova biće upriličen okrugli sto na temu „Njegoševa filosofsko-teološka misao sa posebnim osvrtom na tekstove mitropolita Amfilohija o Njegošu“, a učesnici su: mitropolit Joanikije, otac Jefrem (iguman manastira Stanjevići), dr otac Pavle Kondić, prof. dr Mikonja Knežević, akademik Siniša Jelušić, prof. dr Goran Maksimović, prof. dr Radmilo Marojević, prof. dr Boris Brajović, prof. dr Jelica Stojanović, dr Budimir Aleksić, dr Miodrag Čizmović, mr Višnja Kosović, Gojko Božović i Milutin Mićović. Takođe, u nastavku, biće riječi o pokretanju inicijative za osnivanje Njegoševog instituta u Stanjevićima, kao i o formiranju odbora za izradu Njegoševe enciklopedije.
Značaj manifestacije Međunarodne Njegoševe večeri poezije utoliko je veći, ukoliko znamo koliko je Njegoš grandiozna ličnost. Budući da se dan Njegoševog rođenja obilježava kao državni praznik, Narodna biblioteka Budve se i ove godine uključila kao suorganizator, kao i prošle godine kada su organizovane desete, jubilarnih Njegoševih večeri poezije.
Dan žalosti u Češkoj Foto: David W Cerny / Reuters
U Češkoj je danas dan nacionalne žalosti, nakon što je naoružani napadač u četvrtak ubio 14 i ranio 25 ljudi na sveučilištu u Pragu.
Zastave su spuštene na pola koplja, a u podne će se odati počast minutom šutnje. Napadač, 24-godišnji student na sveučilištu, nije otprije poznat policiji, iako je kod njega pronađena velika količina oružja i streljiva. Policija još utvrđuje motiv njegova napada.
Pojačane su mjere sigurnosti oko škola i drugih javnih zgrada u zemlji, a Karlovo sveučilište u Pragu otkazalo je predavanja.
Poznato je sve više jezivih detalja masakra na sveučilištu u Pragu, a šire se i dramatične snimke te šokantna svjedočanstva preživjelih.
