Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa Inovacionom radnom grupom “Održivi i zdravstveni turizam’’, organizovala sjednicu Koordinacionog odbora zdravstvenog turizmaU fokusu rada bili su potencijali i izazovi razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori sa fokusom na Boku, kao i informacija o izradi Programa za podršku razvoju i inovacijama u S3 prioritetnoj oblasti “Održivi i zdravstveni turizam”.
Sjednicu je vodila predsjednica dr Marina Delić, uz podršku sekretarke Sanje Marković.
U uvodnom izlaganju, dr Delić je istakla da raduje uspjeh određivanja zdravstvenog turizma kao jednog od prioriteta pametne specijalizacije, budući da on bilježi ogroman porast proteklih godina i postaje vitalan za mnoge ljude.
“Zdravstveni turizam je oduvijek postojao u sklopu medicinskog, ali zadnjih 15 godina doživljava svoj procvat. Zato moramo ujediniti naše snage i shvatiti da Crna Gora mora proširiti svoj turistički proizvod na cjelokupnu godinu, jer ima mnogo toga da ponudi”, poručila je ona.
Prema njenim riječima, Crna Gora ima ogroman potencijal da postane cjelogodišnja destinacija, uz promociju zdravstvenog, kongresnog, kulturnog i komplementarnog turizma, ali ističe da je neophodno ojačati sveukupnu infrastrukturu i zajedničkim radom doprinijeti ostvarivanju punog potencijala ovih vidova turizma.
“Od izuzetne je važnosti da napravimo Program zdravstvenog turizma sa akcionim planom, uočimo sve slabosti i krenemo u njihovo rješavanje, jer imamo uslove i prostora, samo treba da osposobimo mjesta “, istakla je dr Delić, apostrofirajući važnost Instituta Igalo kao kamena temeljca i začetnika zdravstvenog turizma.
Ona je takođe ukazala na ekspoze premijera Vlade, u kome se ističe da je jedan od ciljeva 44. Vlade da Crna Gora, koristeći svoje prirodne i ljudske resurse, izgradi imidž posebne destinacije zdravstvenog turizma u kojem će se na bazi inovativnosti i kompetitivnosti kreirati posebne usluge.
Kako se u njemu navodi, Crna Gora sa svojom geografskom pozicijom, brojnim prirodnim turističkim atrakcijama, bogatom kulturnom baštinom i razvijenom ponudom u segmentu rehabilitacije, stomatologije, estetske hirurgije i drugih grana medicine, posjeduje sve uslove da postane međunarodno prepoznatljiva destinacija zdravstvenog turizma.
“Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i ostalim resornim ministarstvima i NTO, moraju zajednički raditi na uspostavljanju ponude i promocije ovog vida turizma, koji ne zavisi od ljeta, već znanja i onog što posjedujemo”, dodala je.
Predsjednica Ljekarske komore Crne Gore, dr Žanka Cerović saglasna je sa značajem zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, te ukazala na to da je Vlada izuzetno svjesna potencijala koji on ima.
Ona je istakla i potencijale kongresnog turizma, koji je jako lijepo zaživio na našim prostorima, posebno na primorju, istakavši uskoro održavanje velikog skupa ljekarskih komora jugoistočne Evrope na našem primorju.
“Moramo svi zajednički dati konkretne predloge i sugestije, kako bi išli u dobrom pravcu. Smatram da treba početi od Instituta Igalo koji predstavlja kamen temeljac ovog turizma i to ne smijemo ispustiti”, poručila je Cerović.
Dr Zoran Kovačević, direktor Instituta „Dr Simo Milošević“ kazao je da su još 1885. godine uočeni značajni resursi Instituta i pružena podrška njegovom formiranju 1930. godine.
“On je i dan danas nosilac ponude zdravstvenog i medicinskog turizma, sa kvalitetnim kadrom, ali sticajem okolnosti našao se u nezavidnoj stituaciji”, kazao je on, dodajući da mu prijeti stečaj.
Prema njegovim riječima, nova Vlada Crne Gore je brzo reagovala i formirala komisiju koju čine četiri resorna ministarstva i koji će raditi na pronalaženju rješenja za Institut.
“Nadamo se da će ova komisija pružiti pravovremene odgovore. Želimo da se pronađe najbolji model koji će biti u skladu sa normativnom regulativom i na taj način sačuvamo „Dr Simo Milošević“”, poručio je dr Kovačević.
Sandra Bojanić, Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saglasna je da se Institut mora sačuvati, istakavši da je u Programu razvoja zdravstvenog turizma najveći dio bio posvećen upravo njemu.
Ona je kazala da, iako je ovaj program istekao krajem prošle godine, ne znači da su aktivnosti prestale, posebno ukazujući na činjenicu da je dokument rađen tokom 2020/2021, kada je zbog kovid krize bilo izuzetno izazovno pisati o zdravstvenom turizmu i realizovati sve aktivnosti.
“Aktivnosti planirane akcionim planom bile su kompleksne i zahtijevne, a kada smo krenuli u njihovu realizaciju naišli smo brojne probleme sa zakonskom regulativom, ali i nedovoljnu sinergiju lokalnih samouprava”, istakla je Bojanić.
Prema njenim riječima, neophodno je javnosti više približiti sam pojam zdravstvenog turizma, aktivirati privredu kako bi dala konkretne predloge, te više uključiti lokalne samouprave sa konkretnim inicijativama.
Kako je navela, Program razvoja zdravstvenog turizma prvi je strateški dokument koji u cjelosti tangira ovu oblast, a sve aktivnosti koje nisu uspjeli da realizuju planirane su kroz Akcioni plan razvoja strategije turizma do 2025.
Nataša Žugić, Ministarstvo zdravlja kazala je da je Institut “Simo Milošević” prepoznat kao nosioc zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, te da ovo ministartstvo snažno stoji pri stavu da on treba da ostane u većinskom vlasništvu Crne Gore.
“Mi smo takođe formirali odjeljenje za zdravstveni turizam i ekonomiju, čime ćemo doprinijeti njegovom razvoju. Takođe, Programom razvoja zdravstvenog turizma planirana je njegova inkorporacija u sva strateška dokumenta i puna implementacija”, istakla je ona, dodajući da je neophodno da on bude dio Prostornog plana Crne Gore 2040.
Prema njenim riječima, zdavstveni turizam ne postoji bez sektora zdravstva, stoga je neophodna saradnja svih aktera sa Ministarstvom zdravlja, posebno ističući važnost povezivanja sa Ljekarskom komorom, kako bi se na zajedničkim osnovama mogla razvijati ova oblast.
Istakla je da uskoro slijedi izmjena podzakonskih akata kako bi svi subjekti koji se bave ovom granom bili vidjljivi, i imali Ministarstvo zdravlja koje stoji iza njih.
Više o Programu za podršku razvoju i inovacijama u S3 prioritetnoj oblasti “Održivi i zdravstveni turizam”, govorila je dr Jelena Zvizdojević, koordinatorka Inovativne radne grupe “Održivi i zdravstveni turizam”.
Ona je predstavila istraživanje koje je radila ova inovaciona grupa, a koje se odnosi na stanje i potencijale zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
“Mi smo 2023. godine sproveli prvo istraživanje ovog tipa, želeći da na taj način podstaknemo lokalne samouprave da se više uključe, jer bez njih razvoj zdravstvenog turizma neće ići planiranim tempom”, istakla je ona.
Prema njenim riječima, problem predstavlja i nepostojanje zakonodavnog okvira, te da je neophodno da uskoro dođe do usvajanja Zakona o zdravstvenoj zaštiti gdje će se jasno definisati pojam zdravstvenog turizma. Kako je navela, važno je i da dođe do usvajanja standarda u ovoj oblasti, te formiranje registra subjekata koji pružaju usluge zdravstvenog turizma.
Prezentujući statističke podatke, istakla je da prihod od zdravstvenog turizma u Evropi iznosi preko 46 milijardi eura, ili 0,33 bruto domaćeg proizvoda, dok je polovina građana Evrope spremna da putuje radi ostvarivanja zdravstvene zaštite.
“Zdravstveni turizam ne predstavlja samo medicinski, već I onaj koji se odnosi na rehabilitaciju I prevenciju, zato je važno raditi na ostvarivanju njegovog punog potencijala”, kazala je ona.
Rada Janjić, predstavnica Instituta za standardizaciju i sekretar tehničkog komiteta za turizam, kazala je da su u Crnoj Gori usvojeni brojni standardi koji se odnose na ovu oblast, te da se u njima nalazi i definicija zdravstvenog turizma.
On je sugerisala da bi bilo poželjno da se u inovacionu radnu grupu, koja će se baviti izradom strategije za ovu oblast, uključi i predstavnik Instituta za standardizaciju, što je izuzetno značajno za uspostavljanje dobre horizontalne saradnje.
Dr Dušan Nenezić iz Poliklinike „dr Nenezić“ ukazao je na postojanje komercijalnog haosa u sektoru zdravstvenog turizma, istakavši problem nelegalnih pružaoca usluga u ovoj oblasti.
“Neophodno je što hitnije uspostaviti registar subjekata koji se bave zdravstvenim turizmom, ali i formirati kancelariju koja će se baviti kontrolom kvaliteta, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, a po uzoru na zemlje regiona”, istakao je on.
Doc. dr Ilija Moric, iz kompanije Moric doo i član Inovacione radne grupe za održivi i zdravstveni turizam, istakao je da nedostatak registra predstavlja ozbiljan nedostatak, ali i zakona kako bi se jasno definisala oblast zdravstvenog turizma.
“Nažalost, definisan je samo dio koji se tiče medicinskih usluga, dok onaj drugi dio, koji se odnosi na wellness i spa usluge, ostaje nedorečen”, kazao je on.
Prema njegovim riječima, mora se hitno donijeti zakonsko rješenje koje će precizno definisati sve ove usluge, jer sadašnja organizaciona struktura nije dovoljna, te je potrebno razmotriti formiranje interresornog tijela koje će se baviti istraživanjem tržišta i analizom profila gostiju koji koriste različite medicinske i nemedicinske usluge.
“Moramo hitno preduzeti korake ka formiranju ovog tijela kako bismo jasno definisali standarde u oblasti zdravstvenog turizma. Trenutna razbacanost i nedostatak jedinstvenosti kao destinacije čine nas ranjivim na tržištu. Što se tiče registra, neophodno je sprovesti popis kako bismo imali transparentan uvid u aktuelnu situaciju, jer razvoja nema bez jasne definicije, zakona i registra “, poručio je dr Moric.
Nakon sjednice, upriličena je posjeta Medicinskom centru, Health&Wellbeing Retreat de Mar, Vrmac u okviru hotela Hyatt Regency Kotor Bay Resort.
