Sastanak-sa-menadzmentom-Luke-Bar -foto: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva
Mogućnost vraćanja pomorske linije Bar-Bari je svima nama želja, ali je u ovom trenutku teško realizovati, poručio je ministar saobraćaja i pomorstva, Filip Radulović.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, tokom posjete Opštini Bar obišao kompanije koje posluju u okviru pomorske privrede.
„Svima nam je želja da ova međunarodna pomorska linija ponovo zaživi, ali treba biti iskren i reći da je prije toga potrebno stvoriti uslove da bi se obnovila ova linija. Poznato je da je brodarsko društvo Barska plovidba u obavezi da otplaćuje kredit prema Exim banci, kao i da vrati određeni iznos u državni budžet po osnovu dodijeljene državne pomoći. To u značajnoj mjeri otežava akumuliranje sredstava za kupovinu broda, koji bi bio adekvatno rješenje za povezivanje Bara i Barija“, rekao je Radulović.
Svakako, Ministarstvo će pružiti punu podršku menadžmentu Barske plovidbe, kako bi se u narednom periodu Bar i Crna Gora ponovo i pomorskim putem povezali sa susjednom Italijom.
U okviru posjete Luci Bar, kao jednom od najznačajnijih potencijala, ne samo u ovom resoru, nego u Crnoj Gori, sa menadžmentom je razgovarano o raznim razvojnim mogućnostima, kao i o realizaciji investicionog programa.
„Upoznat sam sa činjenicom da je na zavidnom nivou dosadašnji stepen realizacije ugovorenih investicija, što me posebno raduje. Međutim, svjesni smo i da postoje određeni napori koje mora da uloži i država, kako bi mogli da valorizujemo značajnije ovu teretnu luku. Kao resorni ministar, nastojaću da prije svega kroz jačanje putne i željezničke infrastrukture, koja je u zaleđu Luke Bar, stvaram uslove za veću iskorišćenost lučkih kapaciteta“, poručio je Radulović.
Tokom posjete Marini Bar, Radulović je menadžmentu te kompanije saopštio da će Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u toku decembra već otpočeti sa konkretnim aktivnostima koje će voditi ka rješavanju imovinsko-pravnih pitanja i statusa Marine.
Marina Bar – foto Boka News
Tokom posjete Baru, Radulović je obišao zaposlene u Lučkoj kapetaniji i Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama koji, kako je kazao, svojim radom doprinose radu cjelokupne pomorske administracije.
Radulović je iz Bara još jednom poslao poruku da će sektor pomorstva u resoru koji vodi biti u samom vrhu prioriteta.
Svečanim paljenjem lampica u subotu je na novogodišnjoj jelci na Marina trgu u Portonovom zvanično počela praznična sezona u ovom primorskom rizortu.
U 18 sati zasijalo je preko 20 hiljada lampica koliko ih broji jedna od najvećih jelki u regionu, visoka čak 13 metara. Pored jelke i dekoracije od prethodnih godina, u Portonovom se ove godine nalaze se i mnogi novi elementi dekoracije i mjesta za fotografisanje koja mame uzdahe gostiju.
Ceremoniju su sinoć ispratili mališani iz dječijih horova Boka School International iz Portonovog i D-moll iz Podgorice.
„Ovo je samo jedna u nizu aktivnosti koje nas čeka tokom decembra i januara, a najveći dio aktivnosti, odnosno 16 dana, 16 koncerata, 16 dana prazničnog bazara, kreće od 23. decembra pa sve do 7. januara”, kazala je direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom, Adrijana Husić.
Husić je istakla da ih u Portonovom posebno raduje što ove godine vlada veće interesovanje gostiju i posjetilaca da praznične dane provedu na moru, i što gosti biraju baš Herceg Novi za posjetu.
Portonovi
„Iako možda i nije tipično da novogodišnje praznike provodimo na moru, brojne aktivnosti koje smo organizovali prošle godine učinile su da Portonovi bude prepoznat kao adresa gdje zabava traje cijele godine. Herceg Novi je uvijek slovio za primorski grad koji živi zimi i vjerujem da posljednjih godina doprinosimo da tako bude opet. Zajedno sa gradom, uz aktivnosti kao što su praznični bazar i koncertne sezone, uz Praznik mimoze, vjerujemo da ćemo iz godine u godinu privlačiti sve veći broj gostiju.”, dodala je Husić.
U Portonovom je trenutno aktuelna posebna ponuda za smještaj sa početnom cijenom od 192 eura po noćenju, za dvije osobe koja je dostupna je do 31. januara i uključuje mnogobrojne pogodnosti poput besplatne masaže, doručka, korišćenje teratane i mnogih drugih pogodnosti.
Atmosfera u Portonovom će se zahuktati od 23. decembra do 7. januara kada je na Marina trgu planiran bazar uz svakodnevne koncerte i svjetlosni spektakl. Praznični bazar će biti otvoren radnim danima od 16 do 23 sata, a vikendom i praznicima od 11 do 23 sata i nudiće posjetiocima različite delicije, palačinke, priganice, krofne, burgere, krilca, pizze i još mnogo raznolikih specijaliteta. Kada se govori o koncerti, u Portonovi stižu regionalni i svjetski poznati izvođači: Michael Jackson Tribute band, Ansambl Toć, Fantom, Elemental, Marijana Zlopaša, Ida Prester i Lollobrigida, Mostar Sevdah Reunion, MKDSL, klapa Kaše, Trio Gušt, Tijana Bogićević, bendovi Girls Boys and Toys, Remake, Low Voltage i Ognjen Gvozdenović, DJ Burak Yeter, te Symphony Orchestra koji će izvoditi Best of ’80s hitove.
Pred početak praznične sezone Portonovi je zabilježio još jedno značajno postignuće – sredinom novembra rizort je posjetio milioniti posjetilac ove godine, svakako zahvaljujući velikom broj događaja organizovanih tokom ove godine.
“Događaji koje smo organizovali jedan su od razloga zašto su baš Portonovi i One&Only Portonovi bili epicentar dešavanja. Ono što nam je podstrek u 2024. jesu komentari o kvalitetu usluge, samoj ponudi koju kao rizort imamo 365 dana u godini zahvaljujući zakupcima, ali i nova otvaranja koja očekujemo već u prvoj polovini godine čime ćemo dodatno obogatiti ponudu i dati razlog više da upravo Portonovi bude destinacija za život i odmor.”, zaključila je Husić.
Don Dražen Kraljić ispred najstarijeg dijela sadašnje crkve
Pogled sa baladura
Sveti Petar oltarska ikona
Gospa tužnih očiju - freska u sjevernoj kapeli
Pročelje crkve Svetog Petra u Bogdašićima
Južna kapela pogled izvana
Dogovor sa mještanima oko jaslica
Crkva Sv. Petra u Bogdašićima potencijal za kulturni i vjerski turizam
Južna kapelica, ranije srednjovjekovna pjevnica i najstariji dio crkve Sv. Petra u Bogdašićima, koja je po svojoj arhitekturi, istoriji i kulturnom nasleđu jedinstvena na Primorju, ovih dana Došašća se ukrašava i pretvara u božićne “Jaslice” – prikaz Isusovog rođenja. To je divna simbolika, s obzirom da svojom višeslojnom istorijom i arhitekturom ovaj hram – danas spomenik kulture prve kategorije, povezuje hrišćane pravoslavne i rimokatoločke vjeroispovjesti, a Hristovo rođenje, koje se uskoro slavi, lijepo korespondira sa tim svjetovnim i duhovnim izvorima kulturnog nasleđa.
Običaj je da mještani u susret Božiću naprave iluminaciju na starom čempresu ispred crkve, a za to je, s obzirom na visinu stabla, potreban angažman ljudi sa alpinističkim vještinama. Ukrašeno svjetleće stablo lijepo izgleda kada se pogleda iz Tivatskog polja, kaže Tripo Brkan, mještanin, koji župniku don Draženu Kraljiću pomaže oko nabavke materijala i u postavljanju konstrukcije za “Jaslice”.
-Nisam neki stručnjak za povijest i kulturu, ali znam da ova crkva nešto vrijedi i zato se trudimo da poboljšamo uslove za službu i boravak u njoj. Povijest ove crkve, kao i svih hramova u Boki Kotorskoj isprepletena je raznim životnim situacijama između pravoslavaca i katolika i koliko god, evo, postoje među nama neke određene razlike, toliko je ovo možda i simbolika nekog jedinstva- onog što nas povezuje, to je vjera u Isusa Krista, kaže don Kraljić. Objašnjava da su crkvu prvobitno izgradili monasi benediktinskog reda, prema geslu Sv. Benedikta: „Ora et labora“ (Moli i radi).
-Monasi su imali klaustar-samostan u Bogdašićima i na Miholjskoj prevlaci. Kasnije su došli pravoslavni, preuzeli ovaj dio, par stoljeća su vodili ovu crkvu, koja je potom vraćena katolicima. U međuvremenu su se događala i ova proširenja, tako da je crkva tokom XIII stoljeća generalno dobila ovaj današnji izgled. Vidi se da je ovaj stariji dio niži u odnosu na oltar, pretpostavljam da se ispod nalaze temelji izvorne crkve.
Don Dražen Kraljić ispred najstarijeg dijela sadašnje crkve
U arheološkim istraživanjima nakon potresa 1979. godine pronađene su i kosti (redovnika). Crkva je bila oštećena i tada su ispod maltera otkriveni slojevi freskoslikarstva – jedan iz doba benediktinaca, drugi iz doba Nemanjića, objasnio nam je don Dražen Kraljić, župnik u Bogdašićima, selu koje zajedno sa susjednim selima Mrčevac i Kavač ima oko 300 vjernika. On je zainteresovan za kulturno-istorijsku i turističku valorizaciju ovog lokaliteta, s obzirom da se nalazi na istaknutom položaju sa predivnim vidikovcem, u šumskom ambijentu brda Vrmac protkanom izvorima pitke vode koja se u potocima sliva u podnožju crkve.
– Razgovarao sam sa predstavnicima Turističke organizacije Tivta i Općine, nadam se da ćemo zajedničkim snagama pokrenuti priču o vjerskom turizmu i da će se Crkva Sv. Petra naći na mapi za posjetioce Boke kotorske. Grupe bi se mogle organizirati da dođu električnim autima, da razgledaju ambijent, da se druže ispod tende u dvorištu i da uživaju u panorami Tivatskog zaliva, kaže don Dražen, koji je kratki istorijat mjesta postavio na info-tabli.
Da su ljudi iz turističke branše zainteresovani za ovo mjesto govori i podatak da je Turistička organizacija Tivta na svom konkursu obezbijedila 8.300 eura Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Područno odjeljenje Kotor, za restauraciju i konzervaciju izvorne freskoslikarske predstave unutar južne kapelice. Obavili su estetske analize, očistili i zaštitili jedan sloj oštećenog zida, ali glavni radovi ih očekuju početkom iduće godine. Planiraju da unutrašnjost kapelice restauriraju do početka maja 2024. godine.
Pogled sa baladura
-Crkva Sv. Petra u Bogdašićima u sebi objedinjuje sve kulturno-istorijske slojeve koje Boka Kotorska u sebi nosi. U literaturi se pominje da je ovdje najprije bio benediktinski samostan, zatim je u XIII vijeku ovdje bio pravoslavni hram, da bi u XV vijeku prešao u ruke katoličke crkve, itakla je Jasminka Grgurević, slikarka-konzervatorka. Ona citira dr Miloša Miloševića, koji u svojoj studiji “Oko sukcesije sakralnih objekata na istoj građevini u Bogdašićima u Boki Kotorskoj” navodi da su na crkvi sv. Petra u Bogdašićima “sačuvana dva natpisa: jedan na latinskom, o majstoru Regulusu koji je sazidao klaustar, i drugi ćirilični iz 1269. godine o episkopu Neofitu, koji je podigao crkvu. To govori o sukcesiji: od benediktinske crkve sa samostanom i klaustrom (10.-13. st.), preko Neofitove rekonstrukcije (13.-15. st.) do katoličke crkve od 15. stoljeća”.
Milošević pominje da je ekipa Muzeja u Tivtu 1981. godine vršila sondažna istraživanja na više mjesta u južnoj kapeli, gdje su na oko metar dubine pronađeni oštećeni tragovi fresaka, identični ovima gore, a da nisu došli do poda. To navodi na potrebu istraživanja starije crkve ispod nivoa sadašnje.
Mještanin i vjernik Tripo Brkan ističe potrebu da se betonira trotoar od kamena sa sjeverne strane crkve, da se popravi krov, a za božićnu dekoraciju velikog čempresa ispred crkve, trebalo bi nabaviti oko 100m specijalnog kabla. Lijepo bi bilo okititi i crkvu Sv. Vrača, ali gore nema struje, potrebno je renoviranje, a za to im trebaju sredstva. Dobrotvornim prilozima vjernika crkva je dobila rasvjetu, klimu, a cijeli kompleks se redovno kreči.
Dogovor sa mještanima oko jaslica
-Preko Kavča smo probili novi put skroz do Gornjih Bogdašića i kompletno ga spojili sa Gornjom Lastvom, preko Pasiglava gdje smo proširili postojeći put, tako da se sad cijeli krug može napraviti- krenete odavde i izađete u Tivat. Tu je bilo i donacije Općine Tivat, dio ceste je čak i betoniran, tako da sad možete i putničkim autom napraviti taj đir. Potencijal za turističke posjete su i stari mlinovi, kojih ima u podnožju Vrmca, ističe Tripo Brkan.
U Kavču je glavna crkva Sv. Ivana Krstitelja, a pored nje, tu je i crkva Uzvišenja Svetoga Križa i mala crkva Sv. Ane, a u Mrčevcima to je crkva Sv. Agate. U Bogdašićima je najstarija crkva Sv. Petra, a poviše nje je i crkva Svih Svetih, ili kako se u narodu zove Sv. Vrača (Kuzme i Damjana), čiji je krov nedavno saniran. Iz ovog kraja potiču familije Maslovar, Biskupović, Marović, Luković, Janović.
Crkva na gradini
Nakon prvih posmatranja i snimanja, prema istaknutom položaju sa koga se vide cijelo polje i obronci Vrmca, arheolog Miloš Petričević, uključen u projekat restauracije, pretpostavlja da je crkva Sv. Petra podignuta na “gradini”- praistorijskom utvrđenju. On je lokaciju snimio dronom.
-S obzirom da se crkva nalazi na živoj stijeni i zauzima najdominantniji položaj, a okolo smo pronašli i ostatke suhomeđe i ulomke praistorijske keramike, to nas navodi na pretpostavku da je na ovom mjestu postojao neki vid fortifikacije. Istorijsko ime crkve koje glasi “Sv. Petar na Gradcu” ili “Sv. Petar Gradački”, upućuje na takav zaključak, a tome u prilog ide i činjenica da su duž potoka ispod gradine pronađeni ostaci kamenih praistorijskih cijevi, segmenti cjevovoda. Isto tako, u kasnijem periodu postojali su i mlinovi, čiji se ostaci takođe mogu pronaći. Ovaj dio je na austrougarskim kartama ucrtan i upisan pod nazivom “Carine”, što etimološki ukazuje na “carsku zemlju”, asocirajući i na Carine u Risnu. Nadam se da će čišćenje lokacije, sondiranje i arheološka istraživanja potvrditi ove pretpostavke, kaže Petričević za Boka News.
Sveti Srđ i Vakha
U svom radu “Crkva Sv. Petra u Bogdašiću i njene freske” dr Vojislav J. Đurić opisuje ovaj hram kao jednobrodnu crkvu s pravougaonim pjevnicama ili niskim transeptima iz XIII vijeka. Pripada raškom tipu graditeljstva, a freskoslikarstvo vezuje za srednjovjekovnu slikarsku školu u Sopoćanima. Crkvu čiji je ktitor episkop Neofit, Vojislav Đurić smatra “jedinstvenom za Primorje- nijedna slična njoj nije više izgrađena”. Po njegovom mišljenju, među četiri svetitelja u južnoj pjevnici nalaze se i Sveti Sergije (Srđ) i Vakha (prikazani kao golobradi mladići), hrišćanski mučenici aristokratskog porijekla, koje je car Maksimilijan okovao gvozdenim obručima oko vrata i tako ih izložio ruglu ulicama Rima. Kult Sv. Srđa i Vakhe širio se iz Skadra gdje su se u crkvi na obali Bojane čuvale njihove mošti. Čestice njihovih moštiju čuvaju se i u manastiru Mileševa, kao i u katedrali Sv. Tripuna.
Gospa tužnih očiju – freska u sjevernoj kapeli
Bogorodica tužnih očiju
Svaki vjernik koji dođe u crkvu ne može odoljeti prodornom, blagom pogledu Bogorodice oslikane u XVII-XVIII stoljeću, na ikoni koja prikazuje Bezgrešno začeće Bl. Djevice Marije. Napravljena je na drvetu premazanom bakrom i onda pozlaćena. Jedan dio je ranije restauriran, ali je potrebno obnoviti konzervaciju.
-Karakteristična po izražajnim tužnim očima, s jedne strane predstavlja radost, jer je ona Majka Spasiteljeva, a s druge strane i žalost, jer ona već zna kakve će muke njen sin proći, da će ga mnogi i odbaciti. Zato ima prekrižene ruke, izražava i tugu i radost istovremeno, pojašnjava nam don Dražen.
Sveti Petar oltarska ikona
Ikona Sv. Petra
Na glavnom oltaru je ikona Sv. Petra, jednog od dvanaestorice apostola, sa ključevima u ruci- Isus mu je dao ključeve Raja Nebeskog – ono što on zaključa, biće zaključano, što otključa, biće otključano i zato je jedan zlatni ključ, to je ključ Raja, a drugi, sivi, ključ je zemaljske vlasti, Crkve. U rucu ima Sveto pismo, a u pozadini dio Svete zemlje, odakle su prvi apostoli potekli. Oltar je drven, oslikan šarama sličnim originalnim kamenim pločama iz pozadine. Sv. Petar i Pavao slavi se 29. juna, kada u procesiji i na misi bude najviše ljudi, kaže don Dražen.
Ekološki pokret Ozon uputio je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću inicijativu za formiranje posebne jedinice za sprečavanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine.
Iz te nevladine organizacije (NVO) saopštili su da vjeruju da će njihova inicijativa biti razmotrena na adekvatan način, pošto aktuelna Vlada ističe posvećenost životnoj sredini.
Oni su kazali da vjeruju da će moći da učestvuju u dijalogu oko nadležnosti jedinice za sprečavanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine, jer njihovo bogato iskustvo sa terena žele da stave u korist javnog interesa.
„Smatramo da je jedino tako moguće prevazići neodrživu podijeljenost nadležnosti inspekcijskih organa, koji taj prostor zloupotrebljavaju za izbjegavanje sprovođenja kaznenih mjera, čime se obesmišlava cijeli sistem“, naveli su iz Ozona.
Prema njihovim riječima, neefikasnost primjene važećih zakona djeluje podsticajno za razvijanje ekokriminala, a štete koje su prouzrokovane imaju ogromne ekonomske posledice, kako u kontekstu životne sredine, tako i javnog zdravlja.
„Pojave poput nelegalnog odlaganja otpada, eksploatacije šumskog i riječnog materijala, krivolova, trgovine zaštićenim vrstama, namjerno izazvanih požara, korupcije, devastacije prostora divljom gradnjom, zađađenja vode, vazduha i zamljišta, najbolji su dokaz da državni i lokalni inspekcijski organi i čuvarske službe nijesu na odgovarajućem nivou“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je to dokaz da oni nemaju kapacitet da zaštite prirodna bogastva Crne Gore.
Ozon
Zbog toga je, kako su rekli iz Ozona, potpuno jasno da se jedino formiranjem jedinice za sprečavanje ekokriminala i zaštitu životne sredine može dati institucionalni sistemski odgovor.
Iz te NVO su kazali da se, takođe, formiranjem takve jedinice otvara prostor za regionalno i internacionalno umrežavanje u borbi protiv ekokriminala, što je potreba i pravi način unapređenja saradnje, koja će pozitivno uticati i na proces evropskih integracija u regionu.
„Bez želje da pravimo razliku između kriminalnih aktivnosti, ipak upozoravamo da je ekokriminal u Crnoj Gori premašio i trgovinu narkoticima, i da „šljunkarski” i „krivolovački” klanovi izazivaju ogromne ekonomske posljedice po naše društvo“, ocijenili su iz Ozona.
Oni su kazali da se nadaju da će Vlada, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova, prepoznati opravdanost inicijative i da će se konačno napraviti konkretan korak ka zaštiti javnog interesa i prirodnih resursa Crne Gore.
Studenti i profesori Muzičke akademije Cetinje koncertom i seminarom podržali mlade violončeliste u Kotoru i u Crnoj Gori
Mladi umjetnici – Jovana Kadžibanova, Andrej Čivša Zakrajšek i Branislav Proročić, studenti prve i treće godine studija sa odsjeka Violončelo na Muzičkoj akademiji na Cetinju iz klase profesora Mladena Popovića, predstavili su se resitalom u Crkvi Sv. Duha- u koncenrtnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru. Odabrana publika uživala je u izvanrednim izvedbama zahtjevnih sonata, u čijoj su interpretaciji mladi muzičari pokazali zrelost i tehničko umijeće i kao solisti ostavili blistav umjetnički utisak. Izveli su velika djela pisana za violončelo- Koncert za violončelo i klavir u e-molu, op.85 (prvi stav) Edvarda Elgara izvela je Jovana Kadžibanova sa prve godine akademskih studija, Sonatu u g-molu op.19 Sergeja Rahmanjinova izveo je Andrej Čivša Zakrajšek, a Sonatom op.5 br.1 Ludviga van Betovena, predstavio se Kotoranin Branislav Proročić, obojica sa treće godine studija. O tome sa koliko volje i entuzijazma su nastupili ovo troje umjetnika govore i pokidane niti na gudalu Zakrajšeka, koje je on tako vješto otkinuo i odbacio, jer ssu mu smetale, te još strastvenije i snažnije nastavio sa izvedbom. Ovaj program prethodno su izveli na Cetinju. U klavirskoj saradnji nastupila je Vladana Perović.
Violončelista Branislav Proročić učio je ovaj instrument u rodnom Kotoru, a nakon što je diplomirao na Građevinskom fakultetu i paralelno usavršavao tehniku izvođaštva na violončelu u Beogradu, nakon „korone“ odlučio je da se posveti muzici i nastavio studije na Muzičkoj akademiji Cetinje.
Inženjer i violončelista, Branislav Proročić
-Ova koncertna praksa je ustaljena na završnoj godini studija, evo prilike i da nas čuju učenici u Kotoru. Nastupaćemo širom Crne Gore, sa ciljem da predstavimo svoju Akademiju, a kroz saradnju sa muzičkim školama i učenici- budući violončelisti će imati priliku da uče od našeg profesora, kaže Proročić.
Koncertom je ujedno završen i seminar koji je vodio prof. Popović za učenike starijih razreda Muzičke škole „Vida Matjan“ sa odsjeka Violončelo, iz klase prof. Stefana Lazarevića, koji je i sam bio student profesora Popovića. Tako su se na jednom mjestu našle tri generacije violončelista- profesor Akademije i njegovi studenti, profesor Niže i Srednje muzičke škole i njegovi đaci. To daje „vjetar u jedra“ najmlađima, koji imaju priliku da uče od starijih i iskusnijih profesionalaca.
Publika
Kao član Trija Camerata Montenegrina prof. Mladen Popović je zajedno sa Natašom Popović, profesorkom kamerne muzike- njegovom suprugom i Žanom Lekić, profesorkom flaute, prije desetak godina nastupio u Kotoru, a sada je imao priliku da umijeću muziciranja poučava i male violončeliste.
-Na masterklasu koji je rezultat saradnje Muzičke akademije Cetinje i ŠOSMO „Vida Matjan“, imali smo četiri polaznika iz Niže muzičke škole, još ih nema u Srednjoj školi u Kotoru. U nedostatku učenika ovog instrumenta u nižim školama u Crnoj Gori, povezivanje je jako bitno za njihov napredak, da se djeca upoznaju međusobno i sa nama, profesorima, da ih uputimo u tehniku i ponudimo im literaturu. Gudački instrumenti su oduvijek deficitarni, djeca uglavnom odaberu gitaru, klavir, violinu, flautu, a sad smo počeli da razvijamo i violončelo. Cilj ovog seminara i koncerata je da se povežemo i da polaznici masterklasa to osjete na koncertu mojih studenata, kaže prof. Popović za Boka News.
Profesor i student, Popović i Lazarević
Ističe da je sada bolje stanje kad je u pitanju ovaj instrument, njegovi studenti već profesionalno sviraju na koncertima, a njegova težnja je da se violončelo što više razvija u manjim sredinama, da što više djece zavoli ovaj instrument koji ima potencijala i kao orkestarski i kao solistički. Najavljuje pripremu jedne obrade za četiri violončela, što će biti zanimljivo čuti na nekom od narednih koncerata, planiranih u Nikšiću i Herceg Novom.
„S koljena na koljeno“
Profesor violončela Stefan Lazarević, sada student Specijalističkih studija kod prof. Popovića, zadovoljan je što su njegovi učenici imali priliku da uče od njegovog učitelja.
-Nastojimo da što više proširimo tu ljubav za violončelo, da podignemo interesovanje kod djece, s obzirom da ovaj instrument nikada nije bio popularan, mada se za njega dosta lijepoga čulo preko dua „Two Chellos“ iz Hrvatske. Na seminaru su bili moji stariji đaci, imam ih i u drugom razredu Niže muzičke škole, oni su tek sad počeli da uče. Popravila se situacija, trenutno imamo devetoro čelista u našoj školi, kaže prof. Lazarević.
Jedna osoba je poginula, a druga je ozlijeđena nakon što je napadač napao prolaznike u središtu Pariza u blizini Eiffelovog tornja, napisao je u subotu francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin.
Policija je upravo hrabro uhapsila napadača koji je napao prolaznike u Parizu, oko Quai de Grenelle. Jednu preminulu i jednu ozlijeđenu osobu zbrinule su pariške vatrogasne brigade. Molimo izbjegavajte to područje”, objavio je Darmanin na društvenoj platformi X, bivšem Twitteru.
AFP je, pozivajući se na izvore, objavio da je osumnjičenik uzviknuo ‘Allahu Akbar’, no Reuters to nije mogao potvrditi.
Protuteroristička jedinica javnog tužiteljstva priopćila je da još nije pozvana na sudjelovanje u istrazi.
“Policija je vrlo brzo neutralizirala napadača. Pokušali smo spasiti život ovog čovjeka. (…) Ljudi koji su napadnuti bili su turisti”, rekao je dr. Patrick Pelloux za BFM TV
BFM je, pozivajući se na priopćenje policije, objavio da je muškarac koji je poginuo bio Nijemac i da je napadačevo oružje bio čekić.
Incident koji se dogodio u subotu navečer u središtu Pariza dogodio se manje od osam mjeseci prije no što će glavni grad Francuske biti domaćin Olimpijskih igara te bi to moglo izazvati pitanja o sigurnosti na globalnom sportskom događaju.
U suradnji s Muzejom betinske drvene brodogradnjeumjetnica Matea Šabić Sabljak provodi zanimljivu akciju “Skupljamo čekiće”. Matea je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a aktivno djeluje i kao istraživačica u svijetu pomorstva, s posebnim naglaskom na ulogu žena u pomorstvu.
U svom ateljeu u Zagrebu, osim što se bavi likovnom umjetnošću, gradi brodice. Prave, plovne brodice, ili, kako ih ona naziva, “utopijskim” brodicama. Zanimljiv je detalj da je jedan iz njene flote brodica napravljen od drvenog materijala skupljenog sa zgrada oštećenih u potresu u Zagrebu 2020. godine, piše Otvoreno more.
Ideja o brodicama je začeta odavno i prisutna je u njenom osobnom i profesionalnom angažmanu, učeći i istražujući svijet pomorstva. Istraživanje – koje su to sve žene sudjelovale u po/morskom svijetu kroz povijest do danas, izlažem u vidu intervencija u samu povijest pomorstva kroz pomorske muzeje, kako bi se prateći službenu povijest pomorstva mogla iščitavati i ona paralelna “neslužbena – ženska povijest” koja je isto tako bila prisutna ali “nije bila vidljiva”, a čija svjedočanstva su ostala zapisana uglavnom u vidu novinskih zapisa ili objavljenih memoara – kaže Matea.
Matea je u periodu od 2009. do 2019. godine skupljala iskustva održavajući drveni leut, istraživala ulogu žene u po/morskom svijetu, ali negdje od 2018. godine Matea kreće s projektom BRODI/ONA kroz koji gradi realistične i funkcionalne modele brodova uz pomoć kojih intervenira u svijet pomorskih muzeja suvremenog doba.
Brodice radi većim dijelom od recikliranog drva, koje potom štiti epoxy smolom, a pokreću se korištenjem sinergije čovjeka i prirode, na vesla i jedra, ekološki, ne uzurpirajući okoliš ni bukom ni pogonom, potpuno utopljene u krajolik. Brodice su funkcionalne, plovne, duge su 4,5 m, imaju po 2 jarbola, bordo jedra. Tako je nastala flota posvećena po/morskim junakinjama, ističe Otvoreno more.
Foto: MBDB / Otvoreno more
U listopadu se javila betinskom muzeju s inicijativom “Skupljamo čekiće” ili “Svako uzimanje alata u ruke čin je poštenja” kojim poziva na djelovanje za otvaranjem muzeja korčulanske brodogradnje. Naime, već sljedeće godine Korčula će biti dom njenom novom projektu “Bila je jedna…” u okviru kojeg će biti prezentirana cijela dosadašnja flota u čast ženama koje su unatoč zabranama i predrasudama plovile morima, gradile brodove i istraživale morski svijet… Za izložbu na Korčuli sagradit će i devetu brodicu u čast korčulanskoj povijesnoj heroini, koja će se imenovati i porinuti, s korčulanskom kumom.
Kutija s dosad prikupljenim čekićima nalazi se u betinskom muzeju, a ukoliko želite sudjelovati i svojim doprinosom slobodno ga posjetite i donirajte čekić za korčulansku brodogradnju!
Odluka o davanju Aerodroma Crne Gore na koncesiju biće donijeta do kraja godine, kazao je državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja Pavle Tripković.
Tripković je, u emisiji “Okvir” na Televiziji Crne Gore, kazao da koncesionari čekaju tu odluku.
– Radi se o reputabilnim kompanijama, a nije dobro za državu da se tri vlade promijene, a da se ne donese odluka ovako o važnom pitanju. Ne mogu da vam dam tačan rok, nadamo se da će biti do kraja godine – kazao je Tripković.
Direktor Aerodroma Vladan Drašković vjeruje da sami mogu finansirati modernizaciju vrijednu 150 mil EUR, prenosi portal RTCG.
– Možemo da akumuliramo i sopstvenog poslovanja nekih 120 mil EUR. Za razvoj na nivo da dovedemo i jedan i drugi aerodrom kao reprezentativni i funkcionalni objekti, izračunali smo da tamo treba nekih 137 mil EUR – kazao je Drašković.
Ekspert za vazduhoplovstvo Petar Glomazić smatra da Aerodrome ni po koju cijenu ne treba dati u zakup.
– Ja lično, kategorički sam protiv bilo kakve ideje o koncesiji i potpuno je jasno da se tu radi o preduzeću koje je kadro i sposobno da pozitivno posluje, da stvara pozitivne finansijske efekte što godinama i radi – naveo je Glomazić.
Svečano paljenje novogodišnje rasvijete i otvaranje Kotor Winter Festa biće upriličeno večeras, nedjelja 3. decembar.
Muzički program počinje u 17 sati na Gradskoj rivi, i to nastup izvođača DJ DIMI3 i The Grupa. Čekamo vas da nam se pridružite u što većem broju, da zajedno pokrenemo KOTOR WINTER FEST” -poručili su iz TO Kotor.
Manifestacija “Kotorske zimske fešte“ (Kotor Winter Fest), objedinjuje novoosmišljena i tradicionalna dešavanja, koja su se prethodnih godina održavala u Kotoru povodom božićnih i novogodišnjih praznika.
Tako će Kotor u 65 dana biti domaćin čak 70 događaja, na četiri trga sa 22 učesnika iz države i regiona.
Najluđa noć se dočekuje na Trgu od oružja uz koncert najveće regionalne pop dive Severine, a naredne večeri nastupiće – Dino Merlin, koji će građanima i posjetiocima Kotora prirediti veličanstvenu noć. Osim njih, u Kotoru će tokom zimske fešte nastupiti lokalni izvođači, kao i Goca Tržan, Tijana Dapčević, Yu grupa i drugi.
Članovi Bućarskog kluba Meljine i predstavnici Opštine Herceg Novi – potpredsjednik Mirko Mustur i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica održali su sastanak na kojem je klubu odato priznanje za osvojenu duplu krunu – titula šampiona države i pobjednik Zimskog kupa, ali i za doprinos razvoju ovog mediteranskog sporta u Herceg Novom.
Klub je u prethodnom periodu izborio i plasman na završnom turniru Regionalne Boćarske lige koji će sredinom decembra biti održan u Beogradu, a naredne godine će igrati i Ligu šampiona.
Sastanak je bio prilika da se razgovara o mogućnosti popularizacije bućanja, posebno među mladima, ali i o problematici sa nedostatkom prostora za trening u toku zimskih i kišnih dana.
Prijem za BK Meljine
Potpredsjednik Opštine Mirko Mustur čestitao im je na postignutim uspjesima i kazao da rade sve kako bi se unaprijedio njihov rad.
„Boćanje je sport koji je vezan za mediteranski prostor i bio je dosta razvijen i naš je zadatak da ga očuvamo. Nekada se u svakom mjestu naše opštine, buće igrale i centar okupljanja“, podsjetio je Mustur.
Sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica kazao je da Herceg Novi pokazuje da stvarno jeste grad sporta.
Prijem za BK Meljine
„Imamo talenta, ljude i zanja i to i pokazujemo posebno u sportovima karakteristični za grad i primorije. Nadam se da ćemo tako i da nastavimo. Na sastanku je bilo riječi o revitalizaciji boćanja. Vremena su se promijenila, došlo je do njegove profesionalizacije. Trudićemo se da koliko možemo podržimo njegovu revitalizaciju i dali smo neke predloge koje ćemo da ostvarimo tokom naredne godine“, kazao je Kisjelica.
Predsjednik Boćarskog kluba “Meljine” Rajko Bojanović je zahvalio na prijemu i na svemu Opština radi za sportske klubove.
„Pokazali su da misle na nas. Naš klub je ove godine ostvario najveći uspjeh u istoriji kluba. Prvaci smo Crne Gore, igramo Ligu šampiona naredne godine. Trudićemo se da i naredne godine postignemo zapažene uspjehe“, kazao je Bojanović.
